Sektor za seizmologiju Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju jutros u dva sata i 42 minuta registrovao je jači zemljotres sa epicentrom na 22 kilometra jugozapadno od Medove u Albaniji, koji se osjetio i u Cnoj Gori.
Jačina zemljotresa u hipocentru (žarištu) iznosila je 4.5 jedinica Rihterove skale, što odgovara epicentralnom intenzitetu od šest-sedam stepeni Merkalijeve skale (MCS).
Iz Zavoda su kazali da je žarište zemljotresa locirano je na dubini od deset kilometara.
“Na osnovu numeričkog modela promjene intenziteta sa rastojanjem u ovom regionu, magnitude zemljotresa i dubine hipocentra, ovaj zemljotres je mogao izazvati izvjesne materijalne štete u epicentralnom području”, rekli su iz Zavoda.
Dvadesetdvogodišnji mladić iz Herceg Novog poginuo je u saobraćajnoj nesreći u Bijeloj.
Kako su saopštili iz Odeljenja bezbjednosti Herceg Novi, u udesu, koji se desio u 3.15 sati, je učestvovalo jedno vozilo, „Audi“, hercegnovskih registarskih oznaka, koje se kretalo iz pravca Kamenara prema Herceg Novom.
Iz za sada neutvrđenih razloga, vozilo je udarilo o potporni zid pasarele, odnosno uvodni dio sa stepeništem, i tom prilikom je na licu mjesta smrtno stradao S.V. (2002. godište) iz Herceg Novog, koji je bio sam u vozilu.
Vaterpolo reprezentacija Crne Gore ne ide u Pariz samo da bi učestvovala, kazao je selektor Vladimir Gojković, navodeći da nije bilo jednostavno ni izboriti vizu za to takmičenje.
ON je naglasio da crnogorski vaterpolisti žele da uđu u borbu za visok plasman, ali da moraju da shvate da je pred njima turnir na kojem je najvažnije misliti samo o prvoj narednoj utakmici.
“Pobjeda na startu ne bi garantovala ništa, kao što ni poraz ne bi značio eliminaciju”, rekao je Gojković na konferenciji za medije.
Prvu utakmicu Crna Gora igra u nedjelju protiv Hrvatske, a u grupi su i Grčka, Italija, Sjedinjene Američke Države i Rumunija.
Plasman u četvrtfinale izboriće četiri prvoplasirana tima.
Crnogorski selektor istakao je da su izabrali najbolje i da na raspolaganju ima igrače za koje vjeruje da mogu da iznesu ono što je zamislilo.
“Iza nas je dva mjeseca priprema, mnogo pripremnih utakmica i dobrog rada i mislim da smo spremni da odgovorimo na sve izazove. Prije svega, da smo zreli da psihološki reagujemo kako treba”, istakao je Gojković.
Crnu Goru će u Parizu predstavljati 19 sportista, a u delegaciji koja u utorak putuje za Pariz je 15 članova Vaterpolo plivačkog saveza.
Na Olimpijskim igrama, pored 13 vaterpolista, su i plivačica Jovana Kuljača (u disciplini 50 metara slobodnim stilom) i plivač Miloš Milenković u trci na 100 metara leptir.
Selektorka Danijela Franeta podsjetila je da će Kuljači i Milenkoviću to biti prvi nastup na Igrama.
“Mladi su i očekujem da daju sve od sebe, a mi da im ne stvaramo pritisak”, rekla je Franeta.
U crnogorskoj ekspediciji za Pariz neće biti predsjednika VPSCG Đura Marića zbog zdravstvenih problema.
Gojković se zahvalio Mariću na naporima da obezbijedi najbolje uslove.
“Pogotovo u posljednja dva mjeseca kada mu je bilo najteže. Želim mu brz oporavak, stvari idu nabolje i nadam se da će sve biti kako treba”, rekao je Gojković.
Prosvjedi protiv masovnog turizma Foto: Stringer / Reuters
Pilar Hernandoživi u kamp-prikolici u predgrađu Palme de Mallorce, a tušira se u lokalnom sportskom centru.
Četrdesetpetogodišnja Hernando, koja teško pronalazi posao u barovima i restoranima, rekla je da si ne može priuštiti cijene najma koje su znatno porasle dijelom zbog brzog razvoja turizma na španjolskom otoku.
– Cijene se podižu, stanarine se podižu, sve raste, osim plaća, kazala je Hernando.
Ona je jedna od brojnih stanovnika Mallorce koji su počeli živjeti u kamp-prikolicama parkiranim u privremenim kampovima s obzirom na previsoke cijene stanova i vlasnike koji ih radije iznajmljuju turistima.
Prosvjedi na otoku
Taj je trend prouzročio prosvjede na otoku, kao i u najposjećenijem španjolskom gradu Barceloni te na drugim mjestima.
Prošle nedjelje je oko 10.000 prosvjednika sudjelovalo u skupu protiv masovnog turizma u Palma de Mallorci.
U gradu su tri takve lokacije s kamperima. Lokalne vlasti osigurale su sustav za reciklažu, no stanovnici kažu da postoji samo jedno mjesto na otoku za odlaganje otpadnih voda.
Tvrde da im nije dopušteno otvarati prozore ili vani postavljati stolove jer su parkirani na javnim površinama.
Policija im prijeti novčanim kaznama dok lokalna vlada tvrdi da im ne može osigurati dodatne uvjete te ih je preusmjerila službama za socijalnu skrb, rekli su kamperi.
Vlada Balearskih otoka nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom.
Istisnuti
Protuturistički aktivisti u Španjolskoj kažu da posjetitelji podižu cijenu smještaja, zbog čega si stanovnici ne mogu priuštiti život u središtima gradova.
Španjolsku je do svibnja posjetilo 33 milijuna međunarodnih turista, što je 14 posto više u usporedbi s istim razdobljem 2023.
Baleari su nakon Katalonije prošle godine bili najpopularnija španjolska pokrajina za turiste, kojih je došlo 14,4 milijuna, rekao je španjolski zavod za statistiku.
Na turizam također otpada 45 posto BDP-a otoka, reklo je udruženje turističke industrije Exceltur.
Posjetitelji sve više preferiraju unajmljivati kuće za odmor aplikacijama poput Airbnba, pri čemu je kratkotrajni najam stranih turista porastao za 24 posto između ožujka i svibnja, objavio je Exceltur.
Stanarine su na otocima u proteklom desetljeću narasle za 158 posto, što predstavlja najoštrije povećanje u Španjolskoj, prema internetskoj stranici Fotocasa.
Prosječan stanarina za stan od 80 četvornih metara na španjolskom arhipelagu je u lipnju iznosila 1447 eura, prema Fotocasi. Prosječna plaća u Španjolskoj iznosi 1925 eura, prema zavodu za statistiku.
Četrdesetosmogodišnja Aina Anamaria je uzela kredit kako bi kupila kamper, za koji plaća mjesečnu ratu od 323 eura, što je oko pola plaće od 700 eura koju prima za rad u trgovini. Najam sobe u stanu na otoku uglavnom stoji između 400 i 500 eura, kazala je.
– Nema načina da se opiše kako moramo na ovaj način živjeti na svojem otoku, dodala je.
Nije jasno kako je transatlantsko putovanje iz snova završilo tragedijom. Kanadska policija potvrdila je da je istraga još uvijek u toku. Tijela bračnog para koji je krenuo na jedrenje preko Atlantskog oceana pronađena su na čamcu za spašavanje šest šedmica nakon što su posljednji put viđeni, prenosi Net.hr.
Britanski par pokušao je preploviti Atlantik te su se uputili prema Azorima. Svoje putovanje dokumentirali su na YouTube kanalu gdje su redovito objavljivali videozapise. Putovanje su nazvali “Zelenom odisejom” te su se oslanjali na jedra, solarne ploče i baterije.
Nestanak je prijavljen 18. juna nakon što su tjedan dana ranije napustili Novu Škotsku svojom ekološkom jahtom Theros, dugom 13 metara.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 1,4 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 16. do 22. jula iznosio 90,78 hiljada.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Najavljen program KotorArt teatra i KotorArt akademije za muzičke i teatarske profesionalce
U toku je 23. izdanje KotorArta koji traje od 13. jula do 14. avgusta i realizuje se u nekoliko segmenata: Don Brankovi dani muzike, KotorArt teatar, Pjaca od filozofa, Pjaca od knjige, Pjaca od slike i CHIL. Na današnjoj press konferenciji glavni fokus je stavljen na program KotorArt tetra i Akademije za muzičke i teatarske profesionalce.
Direktor KotorArta Ratimir Martinović je ovom prilikom istakao da je KotorArt od samog osnivanja zamišljen kao multidisciplinarni festival. Kako je naglasio, ta ideja se realizovala u periodu od 2009. do 2014. godine kada je festival prigrlio brojne programe. Prema njegovim riječima, od 2017. godine, sticajem različitih okolnosti, festival se vratio svojim korijenima – muzici, ne odustajući od ideje multidisciplinarnog koncepta.
Dakle, ta ideja je tinjala i mi smo je, kako kroz sredstva informisanja ali i naše programe držali u životu. Podsjetiću da smo tokom prethodnih godina imali i izložbe, predstave i Pjace od filozofa. Ove godine se to podiže na jedan viši nivo, pored Don Brankovih dana muzike mi imamo još nekoliko značajnih segmenata festivala koji su podrazumijevali ozbiljnu uredničku ekipu – kazao je on.
Kako je naglasio, festival je ove godine okupio profesionalce koji su prepoznali i potencijal svega onoga što jeste KotorArt, a koji su spremni da svojim profesionalnim angažmanom doprinesu svemu onome što KotorArt danas predstavlja.
Pripremili smo jedan diversifikovan program koji ima za cilj da nastavi sve ono što KotorArt od samog starta radi, jer ga doživljavamo kao jednu ozbiljnu platformu koja je umjetničkog ,edukativnog i inovativnog profila. Platforma koja ima potrebu da propita kapacitete Kotora koji je sam po sebi jedna velika pozornica ali, isto tako da propita potrebe publike koja izreda biva fascinirana gradom ali i prostorima naših koncerata za koje smo mi sasvim svjesni da su pola puta do srca naše publike i veliki dio inspiracije koji umjetnici dobiju boraveći u tim prostorima. – istakao je Martinović.
Današnjoj konferenciji prisustvovao je i urednik KotorArt teatra, reditelj Boris Liješević koji je predstavio uzbudljive i inovativne predstave koje će obogatiti ovogodišnje izdanje KotorArta.
“Pred nama su četiri vrlo zanimljive predstave koje govore o osjetljivosti, tome koliko svakodnevni život može biti uzbudljiv i zanimljiv za scensko prikazivanje. Ove predstave su značajne po tome što pokazuje da se pozorište mijenja, da traži nov materijal, nove prostore, nove izvore i novu osjećajnost. Ljudi koji dođu izlaze sa ovih predstava ozareni, promijenjeni, zagrijanog srca i duše jer u ovim predstavama prepoznaju nešto duboko lično, ali i u isto vrijeme univerzalno,” naveo je Liješević.
U sklopu KotorArt teatra 24. jula će biti odigrana monodrama “Nina?” – autorski projekat Nikoline Vujević, 25. jul je rezervisan za autorsku predstavu Marije Medenice “Neodustajanje”, a monodrama Final Act autorke Lucije Barišić planirana je za 26. jul. Sve tri predstave će biti odigrane u Samostanskom kompleksu Sv. Nikole na Prčanju. Za sam kraj dramskog segmenta festivala KotorArt teatar se seli u crkvu Sv. Duha gdje će 28. jula biti odigrana predstava “Požrtvovana koza” glumice i autorke Mirjane Medojević.
Ovogodišnje izdanje KotorArta donosi i novi segmenat – KotorArt akademiju za muzičke i teatarske profesionalce – koji će se održati od 24. do 29. jula u kotorskom Kreativnom habu. Ideja koja stoji iza ovog segmenta je da producentima i menadžerima u kulturi pruži pregled različitih aktivnosti u domenu izvođačkih umjetnosti, sa fokusom na muziku i teatar. Više o projektu na današnjoj konferenciji je ispričala urednica KotorArt akademije za muzičke i teatarske profesionalce, Sara Mandić.
“Tim Festivala, zajedno sa uredničkim timom Akademije, kog pored mene čini i Dubravka Vrgoč dramaturškinja i intendantica HNK Rijeka, je uložio velike napore da u Kotor kao predavače akademije dovede zaista eminentne profesionalce u oblasti kulturnog menadžmenta i politike i produkcije. Radionice sa mentorima omogućiće polaznicima da preciznije osmišljavaju i razvijaju vlastite ideje i inicijative. Program će dodatno obogatiti predstave, koncerti i ostali programi predstavljeni u sa klopu festivala KotorArt u ovom periodu, što znači da će poseban fokus biti na praktičnom radu,” navela je Mandić.
Ovogodišnji eksperti i predavači Akademije su: Gabriel Bernovil (Gabrielle Bernoville), konsultantkinja za politike programa Kreativna Evropa Evropske komisije, Jan Brirs (Jan Briers), predsjednik Evropske asocijacije festivala (EFA), Ketrin Hataja (Katherine Haataja), osnivač i direktor Operosa Montenegro Opera Festival, Sofi Vanden Bruk (Sophie Vanden Broeck) pomoćnica direktora za međunarodnu saradnju NT Gent teatra i producentkinja turneja za predstave Jana Fabra i Mila Raua, Jelena Janković-Beguš i Milica Kadić, programske menadžerke Centra beogradskih festivala (CEBEF) i producentkinje BEMUS-a i Anica Tomić, pozorišna rediteljka i glumica.
“Akademiju će ove godine pratiti 13 polaznika odabranih putem otvorenog poziva. Polaznici su aktivni u različitim sferama – teatar, muzika, uključujući i operu i muzički bioskop. Tu su i ideje koje imaju multidisciplinarni karakter i koje povezuju izvođačku umjetnost sa na primjer kulturnom baštinom, dizajnom ili psihologijom. Program akademije je za odabrane polaznike u potpunosti besplatan, na šta smo izrazito ponosni, imajući u vidu da to nije praksa za slične programe u Evropi i širom svijeta,” dodala je Mandić.
Istaknuto je i da će se 26. jula u Kotoru okupiti mladi muzičari, kao i učesnici akademije da zajedno, na Forumu mladih umjetika uče, raspravljaju i saznaju što više o autorskim pravima, ovom značajnom temom za mlade kompozitore ali i izvođače i autore projekata.
Dodatne informacije o ovim, ali i drugim planiranim programima festivala KotorArt mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art i na društvenim mrežama preko stranica festivala @kotorart i preko #kotorart
Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva.
Renoviranje hotela Plaža, deblokada računa Vektra Boka i izmirenje obaveza prema radnicima plan je koji je novi menadžment predstavio medijima.
Poručuju da je uslov za realizaciju plana da se izbjegne stečaj i omogući prodaja hotela Igalo.
Kako je kazao Danilo Matijašević, vlasnik Elena grupe i član Odbora direktora Vekra Boke sredstva koja treba da budu uplaćena Poreskoj upravi iznose milion i 30.000 eura.
“Mi ćemo ta sredstva prebaciti na račun, a što se tiče daljih ulaganja u firmu, to ćemo da vidimo kada bude se odblokirao račun”, poručio je on.
Prema riječima Slobodana Đokića, v.d. izvršnog direktora Vektra Boke žele da za godinu dana realizuju brojne planove.
“Renoviraćemo jedan dio hotela plaže, u početku će biti sa tri zvezdice, a onda ćemo sve naše objekte koje imamo valorizovati”, saopštio je on.
Otkada su na Berzi, kako dokazuju transparentno, otkupili 32 odsto kapitala, time istekli pravo da učestvuju u poslovanju društva, u Elena grupi su suočeni sa tužbama i osporavanjima ovakvog plana, koji je podijelio i radnike.
Vojislav Miljanić, radnik Vektra Boke zalaže se da ne dođe do stečaja i do rušenja dogovora.
“Stečaj ne odgovara nikome osim nekom skrivenom kupcu ili bivšem vlasniku Brkoviću”, smatra on.
Vještačenje tokova novca, kojim su od turističkog giganta Vektor Boku doveli do ruševine, prispitivanje ugovora sa zakupcima, popis imovine, ali prije svega isplata obaveza prema radnicima, prioriteti su novog menadžmenta, koji je za Skupštinu pripremio i novo ime kompanije – Boka Resort.
Međunarodni filmski festival FORTECA Perast, osmi po redu, biće održan od 26. do 30. jula na Peraškom trgu.
Otvaranje je u petak, 26. jula sa početkom u 21 sat na Peraškom trgu Sv. Nikole i trajaće pet dana i večeri do 30. jula.
Biće prikazana najnovija ostvarenja nordijskih zemalja: Švedske, Finske, Norveške, Danske i Islanda, kao i iz regiona: Severne Makedonije, Hrvatske, Srbije, Slovenije i Crne Gore.
Ovaj Festival već osmu godinu zaredom kulturološki povezuje Crnu Goru i nordijske zemlje. Takođe, postao je značajna platforma za afirmisanje mladih filmskih stvaraoca iz regiona.
Festival, pored tradicionalne selekcije kratkometražnih i dugometražnih filmova, nudi edukativni sadržaj kroz panel diskusije sa gostima festivala i filmskim umjetnicima.
Festival Forteca je mjesto za cijelu porodicu, selekcija filmova za djecu planirana je na Trgu 29. i 30. jula od 20 sati, gdje će biti priređena dvodnevna radionica za naše najmlađe na temu filma.
Ovogodišnju selekciju predstavlja deset najnovijih međunarodnih igranih i dokumetranih dugometražnih filmova. Jedan deo dokumentarnih filmova biće prikazan u porti Hrama, Crkve Roždestva Presvete Bogorodice iznad Perasta, kao i dva kratka igrana filma za d,ecu i omladinu.
Ovogodišnji žiri Festivala čine: reditelj Nikola Vukčević – predsednik žirija, Jelena Simić – glumica i Una Jovović – fotografkinja. Žiri će ocenjivati selektovane filmove u tri kategorije: najbolji film, najbolji ženski filmski rukopis i specijalne nagrade u tri selekcione kategorije-igrani, dokumentarni i kratki film.
Posebnu nagradu će i ove godine predstavljati nagrada publike i nagrada savjeta najmlađih za najbolji dječiji film.
Svi filmovi će imati prevod na engleski. Selekcija za djecu imaće simultani prevod.
Festival otvara domaći film “Tragovi” sa poznatim regionalnim glumcima: Draganom Mićanovićem, Lanom Barić i Marijom Skaračić.
Gosti Festivala su Aleksandar Reljić autor filma “Mamula” i Aleksandra Gavrik autorka filma i izložbe “Snaga ljubavi”. Paneli i radionice će se održavati svakog dana od 12 sati na Trgu Sv. Nikole.
Selekcija dokumetarnih filmova zakazana je za 19 sati u porti Crkve Roždestva, a selekcija filmova za djecu i omladinu biće od 20 sati na Peraškom trgu.
Prvi put u Crnoj Gori na festivalu će biti predstavljena izložba o životu i djelu oskarovca Vlastimira Gavrika, scenariste kultnih domaćih serija “Porodično blago” i “Srećni ljudi”, preko 60 filmova i serija za jugoslovensko i svjetsko tržište.
Izložba će biti otvorena 27. jula u Perastu i trajaće do 28. jula. Gošća festivala biće njegova ćerka, producentkinja Aleksandra Gavrik.
Ulaz je slobodan, ali je broj mjesta na Trgu ograničen.
Autor Marija Medenica – Neodustajanje – foto Srđan Doroški
Monodrama “Neodustajanje” autorke Marije Medenice, biće izvedena u okviru KotorArta u četvrtak, 25. jula od 21.30h u Samostanskom kompleksu Sv. Nikole u Prčanju. Odovo dramsko djelo tematizuje fenomen pozorišta iz zakulisne perspektive i predstavlja na neki način „virenje kroz ključaonicu“ u intimni prostor jedne glumice. Njeno stasavanje u umjetničkom svijetu ispunjeno je brojnim izazovima i dilemama, a najvažnija odluka koju treba da donese jeste da li da odustane od pozorišta. Rad sa autorkom je i za kompozitorku bio velika inspiracija.
-U procesu rada s glumicom Marijom Medenicom pokušala sam da napravim muziku koja je njen partner. Onaj sloj teksta koji se nikad ne napiše ili izgovori. Slojevitost Marijinog umjetničkog bića je toliko bogata da mi je bilo čak i jako jednostavno da se razmaštam i iskomponujem muziku koja će joj pomoći da ’ne odustane’ od one najiskrenije ideje da stvori jedan artistički komad. Ona govori u ime svih nas koji smo na tom putu istine ili bar pokušavamo da budemo, istrajemo i ne odustanemo. Glas u songu je Marijin vapaj i njena iskrena, čista ispovest o tome gde nam je teatar, njen pevani monolog u kome nas upozorava i opominje gde smo svi mi u današnjem svetu. Zahvalna sam na ovom procesu, istakla je Irena Popović Dragović, kompozitorka.
Saradnici koji učestvuju u projektu su Divna Stojanov i Maja Grgić, saradnice na tekstu i režiji, Irena Popović Dragović, kompozitorka, Marina Sremac, kostimografkinja, Igor Ljubić, dizajner svjetla, Sofija Paskoski, dizajner tona, Milica Rakonjac, dizajner plakata, Srđan Daroški, fotografije, Igor Greksa, saradnik na scenskom pokretu i Srđan Radaković, saradnik na izradi video-materijala.
Predstava se realizuje u saradnji sa festivalom Wild Beauty Art i Savezom dramskih umjetnika Vojvodine.
Marija Medenica, glumica, nakon završene Gimnazije u Obrenovcu i tri godine studija na grupi za Srpsku književnost i jezik na Filološkom fakultetu u Beogradu, upisala je glumu na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, u klasi prof. Borisa Isakovića. Zaposlena je u Srpskom narodnom pozorištu od maja 2008. godine. Igrala je i u predstavama drugih pozorišta, kao i na filmu. Petneast godina je vodila dramski studio Ćoše u Obrenovcu, gdje se, osim pedagoškim radom, bavila i režijom. Doktorirala je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu 2022. godine. Pored uloge u predstavi Jevanđelje po F. M. Dostojevskom (režija Jernej Lorenci), među posljednjim ulogama u Srpskom narodnom pozorištu igrala je Fridu (Kafka mašin, režija Veljko Mićunović), Kapo (Život se sa mnom mnogo poigrao, Davida Grosmana, režija Dino Mustafić), Ditu i Mariju (Berlinski zid, tekst i režija Željko Hubač).
