U Istanbulu bi se trebali održati ukrajinsko-ruski pregovori o ratu u Ukrajini i prekidu vatre.
Ruski predsjednik Vladimir Putin neće ići na pregovore u Istanbul. Rusko izaslanstvo predvodit će savjetnik predsjednika Vladimir Medinski, a u njemu će biti i zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galužin i zamjenik ministra obrane Aleksandar Fomin.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski najavio je da se njegova delegacija aktivno priprema za posjet Turskoj, gdje će se sastati s predsjednikom Erdoganom. Jasno je poručio da će pregovorima osobno nazočiti samo ako dođe i Putin.
Američka strana najavila je da će u njihovu izaslanstvu biti državni tajnik Marco Rubio te posebni izaslanici Steve Witkoff i Keith Kellogg.
Šef NATO-a: Lopta je na ruskoj strani terena
– Ostajem oprezno optimističan i mislim da bi, ukoliko Rusi budu spremni igrati igru, a ne samo Ukrajinci (…) moglo doći do napretka tijekom iduća dva tjedna, rekao je glavni tajnik NATO-a Mark Rutte po dolasku u Antaliju gdje se održava sastanak ministara vanjskih poslova članica NATO-a.
No, da bi se stvarno napredovalo u pregovorima, Rusija također mora preuzeti svoje obveze, dodao je Rutte, podsjetivši da je Ukrajina “spremna angažirati se na prekidu vatre i pregovorima”.
– Lopta je sada na ruskoj strani terena, rekao je šef NATO-a.
Most Hercegovina (Samır Jordamovıć/Agencija Anadolija)
Jedna od najrazvijenijih regija u Bosni i Hercegovini – nazvana i dolinom milionera – je Zapadna Hercegovina.
Kada prođete ovom regijom nećete vidjeti velike zgrade, široke avenije, pa čak ni visoke fabričke dimnjake karakteristične za neke druge dijelove BiH. Zapravo, ovaj dio BiH čine četiri relativno mala mjesta – Široki Brijeg, Grude, Posušje i Ljubuški.
Ali, tek kada pogledate broj uspješnih kompanija koje ovdje posluju i njihove rezultate, onda shvatite da se radi o regiji koja ima poseban poduzetnički duh i specijalnu “žicu” za pravljenje novca.
BiznisInfo.ba je napravio pregled najuspješnijih kompanija u ovoj regiji, sa njihovim ukupnim prihodima i zaradom u 2024. godini, uključujući oblast poslovanja i vlasničku strukturu.
U ovom pregledu uzeli smo u obzir samo one kompanije koje imaju godišnje prihode više od sto miliona KM, te smo ih razvrstali po gradovima.
Grude
Najveća firma u Grudama je Violeta u vlasništvu Petra Ćorluke. Kompanija je lani imala prihode od 442 miliona maraka i dobit od 57,5 miliona.
Kompanija je lani otvorila veliku fabriku kartonske ambalaže. U toku je realizacija još jedne velike investicije – shopping centra i hotela u Grudama. Ove godine grade još jednu novu fabriku u Grudama za svoju osnovnu djelatnost.
Sve ovo se dešava nakon što su pokrenuli proizvodnju i fabrici Lasta Čapljina. Uz sve to, Ćorluka je vlasnik nekoliko hotela na hrvatskoj obali i u BiH.
Često se zaboravlja da u Grudama posluje još jedna velika firma a to je Grafotisak. Ova kompanija u 2024. je imala prihode od 146,6 miliona maraka i dobit od 16,1 milion maraka. Vlasnici firme su Marko i Nikola Vranješ.
Posušje
Najveća firma u Posušju je Lager u vlasništvu Milenka Bašića. Firma je prošle godine imala prihode od 282,3 miliona maraka i dobit od čak 83 miliona KM.
Grupacija Lager niz godina je regionalni lider u prodaji i servisiranju građevinskih mašina i rudarske opreme te generalni zastupnik najvećih svjetskih proizvođača građevinskih mašina. Posljednjih godina mnogo ulažu u energetske projekte u BiH i regionu.
Druga najveća firma u Posušju je Miviko, koja se bavi proizvodnjom električnih kablova. Lani su imali prihode od 206,9 miliona KM i dobit od 16,8 miliona. Osnovana je 2008. godine u Posušju, a njen vlasnik je Damir Vican. Ovih dana su najavili otvaranje novog proizvodnog pogona čime će dodatno učvrstiti svoju poziciju regionalnog lidera.
Još jedna velika komapanija je Planet, koja je prošle godine ostvarila prihode od 152,3 miliona i zaradu od 14,2 miliona. Firma se bavi distribucijom robe široke potrošnje a vlasnik je Krasnodar Petrović.
Posušje se može pohvaliti još jednom više nego uspješnom kompanijom dobro poznatom u cijeloj BiH, a riječ je o Vokelu. Kompanija je lani imala ukupne prihode od 113,3 miliona i dobit od 12,2 miliona maraka. Vlasnik je Radica Lončar. Osnovna djelatnost je uvoz, izvoz i prodaja materijala za vodovodne instalacije, transportnih i distribucijskih vodovoda, keramike, sanitarija, parketa, laminata te uređaja i opreme za centralno grijanje i klimatizaciju. Imaju mrežu svojih centara širom BiH.
Inače, preko prihode veće od sto miliona KM u Posušju ima i firma Meggle koja je u stranom vlasništvu.
Široki Brijeg
Najveća firma u Širokom Brijegu su TT Kabeli koji su lani imali prihode od 357,4 miliona KM i dobit od 17,5 miliona, u vlasništvu porodice Kožul.
Kompanija je vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u jugoistočnoj Evropi. Nakon proizvodnje prvih par metara kabela u ljeto 2008. godine, sada opskrbljuju sve glavne veletrgovce i stručnjake za kablove u Evropi, Africi, Bliskom istoku a prodrli su na tržište Sjeverne Amerike. Osnivač firme Josip Kožul preminuo je prije dvije godina a posao je naslijedila porodica.
Slijedi kompanija Feal s prihodima od 215,7 miliona ali sa još većom zaradom koja iznosi čak 28,5 miliona. Većinski vlasnik kompanije je Mario Čolak. Feal je vodeći proizvođač aluminijskih profila za građevinarstvo i industriju, firma na tržištu postoji već 20 godina. Prije nekoliko dana su otvorili novu fabriku u Karlovcu u Hrvatskoj. Investitor su i u sektoru proizvodnje električne energije.
Među najvećim kompanija je i firma MCI s prihodima od 184,8 miliona i dobiti od 11 miliona maraka u 2024. godini. Vlasnik kompanije je Miljenko Crnjac. Primarna djelatnost je trgovina i zastupanje domaćih i inozemnih robnih marki, s posebnim naglaskom na distribucijsku ulogu na tržištu Bosne i Hercegovine.
Tu su i firme Lukas TP Nakić koja je imala prihode od 166,8 miliona KM i dobit od 17,7 miliona, te Nameks s prihodima od 148 miliona i zaradom od 11,4 miliona u prošloj godini. Ove dvije kompanije su u vlasništvu porodice Nakić.
Nameks je vodeći maloprodajni lanac supermarketa koji djeluje na području Hercegovine. Lukas TP Nakić jedan je od najvećih uvoznika i distributera u BiH za široki raspon namirnica i proizvoda za domaćinstvo od renomiranih evropskih i regionalnih proizvođača.
Ne smije se zaboraviti kompanija Mepas s prihodima od 165,7 miliona i dobiti od 20,4 miliona maraka, u vlasništvu porodice Grbešić. Uspješna poduzetnička porodica iz Bosne i Hercegovine u svom vlasništvu ima niz kompanija u Hrvatskoj koje se ubrajaju u lidere tamošnje industrije. Vlasnici su firmi Saponija, Brodomerkur i Koestlin u Hrvatskoj. Ove firme pod njihovom upravom posluju sve bolje. Takođe, preuzeli su poznati Hotel Park u Makarskoj. Vlasnici su i luksuznog hotela u Mostaru uz najveći hercegovački šoping centar Mepas Mall.
Na kraju, kompanija koja je u prošloj godini prvi put prešla prag od sto miliona KM godišnjih prihoda, je Bernina Široki Brijeg. Vlasnik je Ivan Hrkać. Lani su imali prihoda od 114,7 miliona maraka i dobit od 5,8 miliona. Bave se trgovinom na veliko voćem i povrćem, između ostalog i uvozom banana.
Ljubuški
Kada je riječ o Ljubuškom, u tom gradu takođe ima dosta bogatih i uspješnih preduzetnika. Nijedna kompanija ne prelazi od sto miliona KM prihoda, ali su dvije na samom pragu i vjerovatno će ga uskoro preći, pa ćemo ih ovdje spomenuti i svakako dalje pratiti.
Jedna je firma Džajić-Commerce d.o.o. čija je osnovna djelatnost uvoz, distribucija i prodaja robe široke potrošnje svjetski poznatih brandova. Firma je lani imala 99,6 miliona KM prihoda i 8,5 miliona KM dobiti. Vlasnici firme su Goran i Mladen Džajić.
Druga je firma Jur Prom koja je lani imala prihode od 99 miliona KM i dobit od 9,5 miliona. Ova kompanija se bavi trgovinom autodijelovima a vlasnica je Plamenka Jurčić.
U organizaciji kompanije Luka Kotor A.D. i Službe zaštite i spašavanja Kotor, u tamošnjoj Luci uspješno je realizovana taktičko-pokazna vježba gašenja požara na putničkom brodu i spašavanja putnika.
Scenarij vježbe predviđao je izbijanje požara na višim palubama broda, kao i spašavanje putnika zarobljenog na balkonu brodske kabine. Spašavanje je izvedeno uz pomoć vatrogasne platforme sa koje je potom izvršeno i gašenje požara na višim dijelovima broda. Takođe, demonstrirano je i gašenje požara unutar broda upotrebom više mlazeva i specijalizovane opreme za intervencije u zatvorenom prostoru.
S obzirom na to da gašenje požara na plovilima zahtijeva velike količine vode i sredstava za gašenje, tim za hitne situacije Luke Kotor prethodno je pripremio podzemne hidrante koji su obezbijedili dovoljan kapacitet za nesmetano izvođenje vježbe.
Foto Ministarstvo pomorstva
Vježbi je prisustvovao i ministar pomorstva, Filip Radulović, koji je izrazio zadovoljstvo visokim nivoom obučenosti i koordinacije svih službi uključenih u realizaciju ove složene operacije.
Na kraju vježbe konstatovano je da je ona uspješno izvedena, uz zaključak da je neophodno nastaviti sa kontinuiranim ulaganjem u savremenu opremu i obuku kadrova kako bi se očuvala visoka spremnost za reagovanje u vanrednim situacijama.
Povodom održavanja međunarodne triatlon trke OCEAN LAVA MONTENEGRO, koja će se održati u nedjelju, 18. maja 2025. godine, doći će do privremene obustave saobraćaja na više lokacija u opštini Kotor.
U skladu s tim, molimo sve učesnike u saobraćaju a naročito agencije i organizatore grupnih posjeta da planiraju svoje aktivnosti u skladu sa sljedećim režimom saobraćaja:
Dionice sa potpunom obustavom saobraćaja: magistralni put
Magistralni put M-2, dionica Kotor – Sv. Stasije:
– 07:00 sati do 08:30 sati
– 08:50 sati do 12:10 sati
Magistralni put M-2, dionica Sv. Stasije – Kamenari:
– 07:30 sati do 11:30 sati
Magistralni put Vilusi – Grahovo – Lipci (kružni tok u Lipcima):
– 07:45 sati do 11:10 sati
Dionice sa potpunom obustavom saobraćaja: lokalni put
Lokalni put Dobrota (priobalni):
– Od marketa „Aroma“ do otvorenog bazena: 07:00 sati – 15:00 sati
– Od marketa „Aroma“ do Kavalina: 08:30 sati – 15:00 sati
Ulica Tabačina (od raskrsnice sa magistralom do Osnovnog suda), kao i ulica „iza suda“ do dvorišta JU OŠ „Njegoš“:
– 07:30 sati – 08:15 sati
– 09:00 sati – 12:30 sati
Svi autobusi koji obavljaju prevoz turista tog dana NEĆE MOĆI PRILAZITI STAROM GRADU. Umjesto toga, biće usmjereni na parkinge:
– PUČ
– AUTOBOKA
Na ovim lokacijama će se vršiti:
– iskrcaj/ukrcaj putnika
– naplata naknade za ekonomsko iskorišćavanje kulturnih dobara
Režim važi u periodu od 07:00 sati do 12:30 sati.
Nakon tog perioda, ukrcaj i iskrcaj putnika će se vršiti na punktu ispred Zavoda za zapošljavanje, prema redovnoj proceduri.
Zahvaljujemo na razumijevanju i pozivamo sve učesnike u turizmu na saradnju, kako bi događaj protekao bezbjedno i uspješno.
Međuresorska saradnja ključna je za pripremu ljetnje turističke sezone, saopštila je ministar turizma, Simonida Kordić.
„Sezona će biti onakva kako svaki resor i svaka instucija budu radili svoj dio posla. Međuresorska saradnja je ovdje ključna, stoga je važno da se svi izazovi adresiraju onima koji su nadležni“, poručila je Kordić.
Ona je ponovo sazvala Posebnu sjednicu Koordinacionog tijela za praćenje pripreme turističkih sezona, sa ciljem provjere realizacije zaključaka i zahtjeva sa prethodne sjednice, koji se odnose na izazove tokom predstojeće ljetnje sezone.
Kordić je istakla da je turistička sezona najvažnija tema za sve u Crnoj Gori, te da mora predstavljati zajedničku brigu na svakom nivou, budući da prihodi od turizma čine oko 30 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
Jedan od ključnih zaključaka sjednice je predlog Koordinacionog tijela da se preispita mogućnost zabrane kretanja teretnih vozila preko sedam tona tokom dnevnih sati, odnosno da zabrana kretanja tim vozilima na Jadranskoj magistrali važi u periodu od deset do 22 sata.
Takođe, upućen je zahtjev upravama policije i saobraćaja da dostave detaljnu informaciju o stanju na magistralnim i ostalim putevima u Crnoj Gori.
“Koordinaciono tijelo zatražilo je i od Uprave za saobraćaj da informiše o mogućnosti izvođenja radova duž crnogorskog primorja tokom noćnih sati, kada je turistički promet značajno manji, posebno naglašavajući potrebu da se na dionici Tivat–Jaz obezbijedi nesmetan protok saobraćaja tokom sezone”, navodi se u saopštenju.
Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Regionalni vodovod su zaduženi da u roku od sedam dana dostave Ministarstvu turizma izvještaje o stanju u oblastima koje su u njihovoj nadležnosti.
Ministarstvo turizma će, u skladu s dobijenim informacijama, u kontinuitetu obavještavati Vladu, kako bi svi relevantni subjekti bili pravovremeno upoznati sa stanjem na terenu i spremno reagovali u cilju efikasne realizacije turističke sezone.
Na sjednici je saopšteno i da je, prema podacima Granične policije, tokom aprila zabilježeno deset odsto više dolazaka turista u odnosu na isti period prošle godine, dok je broj turista u aprilu porastao 62 odsto u odnosu na mart, što ukazuje na pozitivan trend pred početak glavne sezone.
Povodom osvajanja srebrne medalje na 60. seniorskom karate prvenstvu Evrope u Jerevanu, Novljaninu Nemanji Mikuliću čestitku su uputili predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
„Titula vicešampiona Evrope u borbama, u jakoj konkurenciji, novi je sjajan uspjeh našeg Novljanina, crnogorskog reprezentativca Nemanje Mikulića. Srebrna medalja je kruna dugogodišnjeg truda, odricanja i predanog rada, ali i potvrda vrhunskog sportskog talenta i borbenog duha koji njeguje.
Još jednom je pokazao da istrajno teži ka vrhu i do njega stiže, zbog čega nam je još veće zadovoljstvo da mu budemo podrška. Vjerujemo da je pred njim još mnogo medalja i novih sportskih uspjeha, kojima se istinski radujemo.
Ovom prilikom, upućujemo čestitke i svim članovima reprezentacije Crne Gore na osvojenim medaljama i doprinosu zajedničkom sportskom uspjehu”, istaknuto je u čestitki.
Ribari u Crnoj Gori se pitaju da li državi Crnoj Gori treba komercijalni ribolov (koče, plivarice, potezače i parangali) i da li su ribari kolateral mora i morskih resursa koje nam je bog podario. Način na koji se vodi politika razvoja ribarstva od 2010. do danas je rezultirao da samo mali broj nesrećnih komercijalnih ribara varajući sebe i EU, pokušavaju održati komercijalni ribolov, saopšteno je danas iz Nacionalnog udruženje proizvođača ribe Crne Gore.
Pitamo se šta će državi Crnoj Gori zatvaranje poglavlja 13, kada država ne riješava temeljne razloge za opstanak ribarstva. Uzalud direktorat odrađuje dobro svoje obaveze kada ministri, a posebno od 2020 (Stijović i Joković) sa kojima smo se sastali skoro 10 puta, ne žele da nas razumiju i riješe temeljne probleme koji su isključivo u njihovoj nadležnosti. Pravdaju se: “Pa nismo mi ti koji riješavaju probleme iz domena nadležnosti drugih ministarstava”. Tačno, ali Vi na naše dugogodišnje vapaje morate se obratiti nadležnim ministarstvima i biti uporni i štititi ribare na sjednicama vlade kada se riješavaju problem u ribarstvu.
Vi to gospodo ne radite.
Danas, 14.05.2025. skoro 80% ribara u Crnoj Gori se dogovorilo da se obratimo putem medija i da se u što kraćem vremenskom roku okupimo ispred MPŠV i iskažemo svoje nezadovoljstvo i obratimo se novinarima. Ako ne uspijemo riješiti probleme, organizovaćemo štrajk i na moru prema zakonu o štrajku.
Ribari su stali sa svim radnim aktivnostima na moru. Ne mogu zaraditi za trošak. Zadnjih godinu ipo dana nema dovoljnih količina ribe i radimo na granici rentabilnosti. Zadnjih 6 mjeseci poslujemo u minusu, a zadnjih mijesec ipo dana zbog pojave organizama Salpa Maxima, uopšte ne ribamo.
Koča ulov – Salpa Maxima – foto M.K.
Dana 07.04.2025. dopisom smo se obratili za stručno mišljenje Institutu za biologiju mora iz Kotora. Do dana današnjeg nema odgovora, iako smo se čak tri puta čuli telefonom.
Zamolili smo ministra Jokovića da proglasi stanje elementarne nepogode i da nas obešteti da bi mogli opstati, i kad nestanu Salpe Maxime, da nastavimo rad. Ministar Joković je predsjednik komisije za elementarne nepogode, a sa nama ne želi ni da priča o elementarnim nepogodama a kamoli da nas pomogne finansijski.
Koča ulov – Salpa Maxima – foto M.K
Poštovani građani Crne Gore, uskoro ćemo zatvoriti poglavlje 13 i usvojiti zakone o ribarstvu prema zakonima EU, ali ribari će figurisati kao da žive u nerazvijenim državama Afrike. Za nas je Albanija u ribarstvu, što je Španija za EU. Probleme koje ne možemo riješiti sa MPŠV-om su sledeći: Da imamo zvaničnu cijenu goriva (kao plavi dizel) kao u EU, ili Hr ili Albaniji. Nemamo ribarske luke ni prvi iskrcaj ribe. Već 7 godina smo žrtva igre u troje: Vlada, Luka Lazure u Meljinama, i Ribari. Razlog je što država neće da uzme svoj dio prema ugovoru o izgradnji luke nautičkog turizma i ribarske luke Lazure u Meljinama, i isti ustupi ribarima.
Opštinska vlast u Herceg-Novome nam ne pomaže, nego postavlja nogu i ne želi riješavanje ribarske luke u ovoj opštini za svoje ribare. Država razvija uvoz ribe koji je na godišnjem nivou cca 20 i više miliona eura, ali zato nemamo tržište za prodaju ribe kao ni za preradu ribe. Nemamo gdje remontovati brodove, a posebno drvene ribarske brodove. Naši ribarski komercijalni brodovi su zastarijeli i država mora naći način da nam pomogne da ih obnovimo da bi spremni ušli u EU.
Koča – ribarstvo – foto Boka News
Država treba da donese uredbu da se vlasnicima ribarskih brodova za komercijalni ribolov, a koji imaju već dozvolu, dozvoljava uvoz novih ili polovnih brodova za zamjenu starog ribarskog broda uz PDV od 0%. Da se za opremu i ribomaterijal koja se uvozi uz carinsku deklaraciju preko Italije i Hrvatske smanji PDV na 7%.
Nažalost ima mnogo problema i o svemu tome upoznaćemo javnost Crne Gore preko medija prilikom skorog okupljanja ispred MPŠV, kaže se u saopštenju Nacionalnog udruženja proizvođača ribe Crne Gore, koje potpisuje predsjednik Marko Kise.
Gradska galerija Kotor priprema novu izložbu. Kotorskoj publici, predstaviće se akademski slikar Nedeljko Simanić iz Kotora.
Otvaranje izložbe je zakazano za sutra, četvrtak 15. maj, u 19 sati.
Izložba “Koraci na platnu” realizovana je uz pomoć Opštine Kotor, sredstvima dodijeljenim po osnovu Odluke o sufinansiranju projekata iz oblasti likovnog stvaralaštva 2024. godine.
Umjetnički put Nedeljka Simanića počinje u rodnom Sarajevu, gdje je završava Srednju školu primenjenih umjetnosti usavršavajući slikarstvo, crtež i vajanje.
Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju. Do sada je izlagao u Kotoru, Baru, Herceg Novom, Budvi, Tivtu, Sarajevu i Zvorniku. Pored slikarstva, bavi se književnošću i stripom.
Obilježavajući novu fazu u razvoju kompanije Adriatic 42 prema postizanju liderske pozicije u globalnoj jahting industriji, danas je u Bijeloj organizovan Dan otvoreni vrata na kojem su novinarima predstavljeni rezultati kompanije od preuzimanja nekadašnjeg Brodogradilišta u Bijeloj 2022. godine.
Kompanija Adriatic 42 do sada je uložila 60 miliona eura, dvostruko više nego što je predviđeno koncesionim ugovorom na 30 godina. Oko 100 zaposlenih su uglavnom mještani i stari meštri iz bivšeg brodogradilišta. Saradnja sa Vladom i lokalnom upravom je veoma dobra sa tendencijom unapređenja u predstojećem periodu, te predstavlja značajan privredni projekat za Crnu Goru, čulo se danas od menadžmenta.
Adriatic 42 – foto Boka News
Kako su istakli korisnici njihovih usluga izrazili su zadovoljstvo pruženim uslugama a remont jahti i brodova se vrši po najvišim svjetskim standardima.
Tokom obilaska novinarima su, izvršni direktor kompanije Adriatic 42, Eric Robert-Peillard i direktor kompanije, Zoran Stanjević, predstavili tehničke mogućnosti plutajućeg doka dugog 180 metara kapaciteta 10.000 tona, kao i travel lift kapaciteta 720 tona koji zadovoljavaju 80% potreba remonta jati. Kako su kazali radno su angažovani bivši radnici Brodogradilišta Bijela i uglavnom lokalno stanovništvo, sa planom novih zapošljavanja do kraja godine. Do danas su realizovali 27 intervencija remonta, a do kraja godine očekuju više od pedeset.
Adriatic 42 – foto Boka News
“Kada kažem 50 remonta mislim na megajahte i brodove preko 30 metara. Gliseri do 10-15 metara i slična plovila nismo stavili u mega projekte. U suštini, ciljni klijenti su nam megajahte, gdje radimo remont brodova od aluminijuma, željeza i plastike. Odradili smo dva broda Mornarice Vojske Crne Gore, koji su bili dosta inženjerski zahtjevni, puno djelova je napraviti ručno, jer to su brodovi koji nisu konvencionalni, i ponosan sam kako je naš tim uradio posao, kazao je Stanjević.
U kompaniji strogo vode računa o primjeni najviših ekološko privatljivih standarda, tako da su nabavili najsavremeniju opremu za takozvano “pjeskarenje” podvodni djelova broda, koje se sada vrši novim pumpama pod pritiskom vode od 3000 bara, koja se skladišti a ovlaštena kompanija odvozi, sa planom da tu vodu u budućnosti prečiste i koriste kao tehničku.
Adriatic 42 – foto Boka News
Iz menadžmenta su nam kazali da preostali dio grita koji nije odvezen iz bivšeg brodogradilišta na propisan način je skladišten i zaštićen.
Uspjehe u pozicioniranju Adriatic 42 kao atraktivne destinacije za remont i servis megajahti prepoznali su klijenata iz konkurentskih zemalja poput Italije, Španije, Hrvatske, kazao je komercijalni direktor Milan Bošković, te istakao da se Adriatic 42 sve više pozicionira kao značajan faktor u industriji jahting servisa i brodogradnje.
U saradnji sa srednjim školama i Pomorskim fakultetom Kotor, razvijaju programe obuke i prakse za mlade stručnjake.
„Poseban akcenat stavljen je na stvaranje novih zanimanja, poput brodskog elektrotehničara i brodskog automatičara. Kompanija je posvećena zapošljavanju lokalne radne snage, uz dodatno razvijanje mreže lokalnih podizvođača“, istakao je direktor Zoran Stanjević.
Adriatic 42 – foto Boka News
Na pitanje Boka News-a da li postoji mogućnost da se za lokalne vlasnike turističkih brodova i ribarica ponudi prihvatljiva cijena za vađenje i servisiranje brodova iz menadžmenta su kazali da su raspoloženi za razgovor i saradnju sa lokalnim privrednicima.
“Brodogradilište je već uvelo korekcije cijena u zimskom periodu, a u toku su i dodatni razgovori kako bi se uspostavila održiva i pravedna politika cijena za lokalne partnere. Tokom ove godine, već su realizovane usluge za nekoliko lokalnih plovila, a pregovori sa ribarskim sektorom su u toku“- kazao je komercijalni direktor Milan Bošković.
O razvoju kompanije izvršni direktor je kazao:
“U toku su razgovori između akcionara o budućem vlasničkom aranžmanu, najvažnije je da postoji jasno opredjeljenje za nastavak investicija i razvoj kompanije. Fokus ostaje na jahting industriji, unapređenje kvaliteta usluga, podršci lokalnim partnerima i zapošljavanju kvalifikovanog kadra” – kazao je izvršni direktor Eric Robert-Peillard.
