Društvo prijatelja grada Perasta priređuje Novogodišnji koncert gudačkog kvarteta „Vollmond” u utorak 29.decembra u 20 sati u Galeriji solidarnosti (palata Pima) u Kotoru.
Nastupiće: violinistkinje Milana Bjelobaba i Luna Kostadinović, violistkinja Aleksandra Kojanović i violončelistkinja Ana Dulović.
Na programu će biti djela Hajdna i Betovena.
“Kićenje kleke” juče je na Orjenu, kod planinarskog doma „Za Vratlom“, okupilo više od 120 Novljana.
Drugi događaj u okviru programa „Podigni glavu, otkij Orjen” privukao je veliki broj najmlađih Novljana, a uz prisustvo i nadzor organizatora – Planinarskog kluba „Subra“, učiteljica planinarske sekcije „Novski tići“ pri Osnovnoj školi „Milan Vuković“, roditelja, članova NVO „Skok“ i koordinatora aktivnosti – opštinske Agencije za razvoj i zaštitu Orjena.
Od ranih jutarnjih sati ka planinarskom domu se uputila kilometarska šarena traka učesnika manifestacije. Lijepo vrijeme je pogodovalo organizatorima da program izvedu na otvorenom.
Rukovodilac Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željko Starčević govorio je o zanimljivostima o starom običaju kićenja kleke, ali i o osobinama ovog četinara, kao i o različitim aspektima upotrebe kleke – kao antiseptika, začina i višenamjenskog ljeka.
Zajedničko kićenje je zabavilo i djecu i odrasle, a u kuhinji doma “Za Vratlom” vrijedne domaćice su pripremile priganice i roštule.
– Osim uživanja u prednovogodišnjim aktivnostima i sunčanja u podnožju Miškovića grede, djeca su uspjela osjetiti i djelić planinske zime u obližnjim dolovima okićenim bjelinom višenedjeljnog mraza. Naime, koliko god bilo toplo na suncu, udubljenja u hladovini zadržavaju noćnu hladnoću i ostaju najbolji podsjetnik da su ovo ipak zadnji dani decembra, vrijeme kada je na Orjenu za očekivati već uveliko formirani sniježni pokrivač. Nadamo se da će u nastavku realizacije kalendara „Podigni glavu, otkrij Orjen“ tako i biti, jer je dio njih vezan za sniježne radosti, kazao je Starčević.
Prvi naredni događaj, ipak, ne računa na snijeg. Prvog dana nove godine (petak), biće organizovana lagana pješačka tura od glavne autobske stanice u Herceg-Novom do kotobiljskog izvora Zelenac, kao simbol dobrog i zdravog početka 2016. godine.
Novogodišnji koncert Mjesne muzika Đenović biće održan 29. decembra (utorak) u Dvorani Park, od 20 sati.
Iz JUK Herceg-fest najavljeno je da će Big Bendom dirigovati Aleksandar Mandić.
Publiku očekuje raznovrstan repertoar: evergrin, klasika, latino, filmska muzika, pop, rok, etno, tango, valcer i koncertni marševi.
“U noći harmonije …” naziv je koncerta kojim u Muzičkoj školi Tivat
najavljuju nastupajuće praznike.
Prvi koncert održan je prije sedam dana, a večeras 28.decembra će u 19 sati u koncertnoj dvorani škole nastupiti solisti, hor, mandolinski orkestar i duvački orkestar škole.
Djeda Mraz juče je u Muzeju grada Perasta dočekalo sedamdesetoro djece uz muzički program i podjelu paketića.
Uz prisustvo roditelja, djeca su uz igru i pjesmu provela u Muzeju grada Perasta nekoliko sati.
Zaposleni u ovoj instituciji, na čelu sa direktorom Androm Radulovićem, još jednom su pokazali da su vrata peraškog muzeja širom otvorena za svu djecu kako Perasta tako i okolnih mjesta i šire.
Muzej grada Perasta će nastaviti druženje sa djecom i tokom sljedeće godine kroz razne manifestacije.
Ukoliko se uskoro ne poduzmu učinkovite mjere, plastika će za 10 godina zagušiti okeane – ističe se u nedavno objavljenoj studiji koju su zajednički proveli Ocean Covservancy i McKinsey Centar for Business and Environment. U oceane se sada svake godine baca otprilike 8 milijuna tona plastike, ali će se otpad, prema predviđanjima, do 2025. godine udvostručiti. Studija također ukazuje na krivce – čak 60 posto plastike u more stiže iz gusto naseljenih područja u Kini, Indoneziji, Filipinima, Tajlandu i Vijetnamu.
Nastavi li se ovim tempom, za 10 godina će u oceanima biti 250 milijuna tona plastike, što će stvarati odnos plastike i ribe u omjeru jedan prema tri. Dakle, na tonu plastike imat ćemo tri tone ribe!
Osim riba, sve više plastike u morima ugrožava i opstanak ostalih morskih životinja, pa i ptica. Ne poduzme li se nešto kako bi se očistili oceani, gotovo sve morske ptice, njih 99 posto, imat će do 2050. godine plastiku u svojoj utrobi, što je velika prijetnja njihovom opstanku, pokazuje novo znanstveno istraživanje objavljeno u američkom časopisu Proceedings of the National Academy od Sciences.
Međunarodna skupina znanstvenika na osnovi podataka prikupljenih u cijelom svijetu, zaključila je da gotovo 60 posto svih vrsta morskih ptica već ima plastiku u svojim crijevima, te da je 90 posto morskih ptica jelo plastični otpad misleći da je hrana. Dodaju da količina plastike u želucima morskih ptica polako raste zadnjih 50 godina. Godine 1960. time je bilo pogođeno pet posto morskih ptica. Najteža situacija je na južnim oceanima, gdje živi najviše ptičjih vrsta uključujući pingvine i velike albatrose.
Šime Duvančić
“Prebirajući po spašenoj dokumentaciji, kao i prema arhivskim i drugim podacima, možemo sa sigurnošću utvrditi daje 1815. godine osnovana Pučka jednorazredna muška učionica u Stolivu, što znači da, ove 2015. godine, obilježavamo vrijedan datum – 200 godina od osnivanja naše škole” – kazao je Romeo Mihović, na sinoćnoj skromnom obilježvanju ovog značajnog jubileja u Domu kulture “Niko Bilafer” u Stolivu.
Nakon razornog zemljotresa 1979.godine, kada je razrušena kuća, Sheveglia, u kojoj se nalazila osnovna škola Rome Mihović sa drugarima iz susjedstva Nenadom Mirkovićem i Goranom Odalovićem sasvim slučajno došao je do vrijedne dokumentacije o istorijatu škole koju je sačuvao i godinama istraživao.
“Do prostorije nekadašnjeg kabineta mogao sam doći samo preko velike rupe koju sam premostio otpalim daskama i to „četvoronoške“.
Nijesam mogao vjerovati, da ispod mnoštva memljivih papira, školskih blokova, smeća, proviruje poneki stari dokument, ovjerena dokumentacija, krasopis perom i mastilom. Razgrćući pažljivo, odmah sam shvatio vrijednost te dokumentacije i da se radi o školskoj arhivi od preko sto godina. Jeli moguće i kako se desilo da ta dokumentacija doživi ovakvu sudbinu. Koliko god izgledalo patetično, zasramio sam se u ime svih koji su to dozvolili, a pred onima koji su je uredno čuvali sve do zemljotresa koji nam je inače za sve kriv. Najstarija i najvrijednija dokumentacija bila je uglavnom vlažna, tako da sam je danima širio u suvom prostoru kod mene kući, otprašivao i slagao u kartonske kutije, uvijene u najlonske kese, i uz sredstva protiv velikog broja grinja, pohranio u suvu prostoriju. O svemu sam obavijestio Udruženje „Kamelija“, MZ Stoliv kao i Istorijski arhiv u Kotoru kasnije, sa kojim ćemo u narednom periodu raditi na njenoj daljoj zaštiti i izučavanju ” – kazao je prisutnima Mihović.
Prema dokumentaciji prvi učitelj davne 1815. je bio don Lovro Lorenzin. Škola je bila privatana a izdržavana je od Općine Stoliv, a posljednja učiteljica 1978.godine Anka Pavlović koja je i stanovala u školi.
O kojem se vremenu radi, podsjetićemo kratko o nekim istorijskim činjenicama.
Mletačku republiku, koja je ovdje bila oko 400 godina, uništio je Napoleon 1797. godine, a Boka je, za zelenim stolom, pripala Habzburškoj monarhiji. Zatim su uslijedile kratkotrajne vladavine Rusa 1806. i Francuza 1807-1813. Austro-ugarska 1814. počinje svoju, 104 godine dugu vladavinu i na ovim prostorima ostaje do sloma 1918. kada se osniva Kraljevina SHS (Jugoslavija) koja traje do II svjetskog rata.
Znači osnivanje škole u Stolivu, dešava se neposredno nakon ponovnog dolaska Austrije na ovim prostorima 1914. godine.
Školstvo je svakako jedna od glavnih komponenti kulturnoga razvitka Boke Kotorske.
Pri benediktinskim i franjevačkim samostanima još od 10. vijeka postojale su privatne i vjerske škole. U 14. vijeku Kotor je imao javnu školu sa šest razreda, a u 16. vijeku školu za djevojčice. Za vrijeme Mlečana ovdje nije podignuta ni jedna škola, a za vrijeme Austrije otvorene su tri javne škole, po jedna u Kotoru, Budvi i Herceg Novom.
Francuzi su poklanjali školstvu veću pažnju pa je svaka općina trebala imati škole za dječake, a kotar i školu za djevojčice. U osnovnoj školi nastavni jezik je bio hrvatski, a kasnije u gimnaziji talijanski, francuski i djelimično hrvatski.
“Tako su u Boki Kotorskoj kao i u ostalim primorskim središtima Dalmacije postojali gotovo jednaki uslovi obrazovanja što se odrazilo i u broju intelektualaca kroz vjekove kako piše Vanda Babić o kulturnom životu Boke Kotorske uoči preporoda” kazao je Romeo Mihović.
Organizatori večeri bili su Udruženje “Kamelija” i MZ Stoliv.
Na regionalnom kanalizacionom sistemu Kotor-Tivat-Trašte došlo je do nove velike havarije zbog koje se ogromne količine neprerađenih otpadnih voda iz dva grada, izlivaju na obalu zaliva Trašte.
Naime, u neposrednoj blizini izlivnog tornja kanalizacionog sistema u zalivu Trašte, zapadno od popularne plaže Plavi horizont, došlo je do oštećenja cijevi, pa otpadne vode bukvalno kao vodopad kupljaju na obalu. To je već treće veliko oštećenje sistema jer je prije godinu dana evidentirano propuštanje izlivnog tornja u njegovoj osnovi, na samoj kamenitoj obali zaliva Trašte, a podmorski dio ispusta prekinut je na otprilike 1.800 metara od obale. Kako je lani utvrđeno ispitivanjima od strane crnogorske i hrvatske hidrografske službe, ovdje nedostaje oko 200 metara dužine cijevi podvodnog ispusta, koje je 2008 za 350 hiljada eura, uz korištenje državnih resursa JU RCUD iz Bijele, postavila privatna kompanija „Aquanaut“ iz Podgorice, čiji je vlasnik Danilo Mijajlović, zaposlenik u RCUD-u kojim direktoruje njegov otac Veselin Mijajlović.
Zbog izlivanja ogromnih količina neprerađenih okanalizacionih voda na samo 27 metara dubine u na 1.800 metara od obale, umjesto na 3.200 gdje je originalni kraj ispisnog cjevovoda, u ovom dijelu zaliva Trašte već duže vrijeme se primjećuje pojačana pojava tzv. cvjetanja mora odnosno enormnog razmnožavanja dijela mikroskopskih algi na površini vode, koje se „hrane“ iz materija u neprerađenim otpadnim vodama. Na to su se ljetos čak žalili i prvi klijenti elitnog turističkog kompleksa Luštica Bay uz Krtolima, a kompanija „Luštica Development“ koja njime gazduje upozorila je nadležne državne organe da se kanalizacioni sustem u Traštama mora sanirati. Iz Opština Tivat i Kotor koje gazduju ovim sistemom, do sada nisu preduzeli ozbiljnije aktivnosti, pravdajući se činjenicom da je u toku gradnja postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za ta dva grada koje bi u funkciju trebalo da bude dstavljeno na ljeto naredne godine, od kada će se preko oštećenih izlivnih struktura u more ispuštati samo prečišćena kanalizaciona voda.
Najnovija havarija na cjevovodu kod ispunog tornja međutim, pokazala je da se nešto mora hitne preduzeti, što su juče zatražili i mještani Krtola. Predjednik MZ Krtoli Ivan Starčević podsjetio je da oni već godinama ukazuju na problem sa oštećenim djelovima ispusta u zalivu Trašte i kazao da je ta MZ tražila da se sredstva za njegovo saniranje predvide u budžetu Opštine Tivat za 2016, što lokalna uprava nije prihvatila.
„Ranije je samo dio otpadnih voda izlazio na obalu ispod tornja a ostatak u sred zaliva na mjestu gdje je podvodni ispust prekinut. Sada međutim, kompletno sve kanalizacione vode ističu prije tornja. Bojimo se zaraze i zbog toga insistiramo da se zaustavi rad cijelog sistema Kotor-Tivat-Trašte, dok se ne obavi kompletna reparacija oštećenih djelova.”- istakao je Starčević.
Tradicionalna manifestacija za djecu „U susret Djeda Mrazu“, koju Turistička organizacija Tivat organizuje već 20 godina uoči Nove godine će se održati u srijedu 30.decembra 2015. godine sa početkom od 11 sati.
U programu će učestvovati plesna grupa „Belissimma“, djeca iz OŠ „Drago Milović“, bend Omladinskog kluba iz Tivta „Goodbye Windows“. Posebno zadovoljstvo će nam pružiti Dječji kulturni centar iz Beograda koji će izvesti dječji mini mjuzikl „Novogodišnji čarobni kolač“, a u kojem će učestvovati Monika Romić, Milena Radulović, Voja Dujović i Dragan Sekulić. Naravno tu će biti i Djed Mraz koji će djeci podjeliti slatkiše.
Nakon podjele slatkiša program se nastavlja nastupom benda Omladinskog kluba “Goodbye Windows” koji će održati koncert za malo stariju djecu i one koji misle da to više nijesu. Koncert će početi u 14 sati.
Za nama je jedan od najtoplijih Božića od početka službenih meteoroloških mjerenja , koja sežu većinom od 50 do čak 150 godina u prošlost.
Topao Božić nije iznimka, već nastavak niza toplih decembarskih dana koji nas prati od početka mjeseca. Da smo ušli u zimu svjedoče tek noćne temperature.
Stabilna anticiklona, odnosno polje visokog pritiska vazduha , pratit će nas i do kraja godine, što znači da se vrijeme neće bitno promijeniti u odnosu na prethodne dane.
Sljedeća četiri dana i dalje će biti toplo za dio godine, osobito u popodnevnim satima na Jadranu. Slaba do umjerena bura će u srijedu lagano početi snižavati temperature A pravo zahlađenje možemo očekivati upravo u novogodišnjoj noći!
© BokaNews, 2021
