Most Boka Kotorska – kompijuterska animacija – Univerzitet u Ahenu – foto Boka News
Građevinski institut Makedonija iz Skoplja pobijedio je na tenderu za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva.
Kako se može vidjeti u Odluci o izboru najpovoljnije ponude koja je objavljena na sajtu CEJN-a, makedonska firma na tender je dostavila samostalnu ponudu sa podugovaračima Geotest engineering i lnstitut za gradevinarstvo Podgorica. Vrijednost ponude je 144.900 EUR bez PDV-a, a podsjetimo, Monteput je za ovaj posao u tenderu naznačio vrijednost od 149.900 EUR bez, odnosno 180.000 EUR sa PDV-om.
Rok izvršenja ugovora je 5 mjeseci od dana zaključenja ugovora.
Na ovaj tender ponude su dostavili još i konzorcijum Viamont Kolašin, te Via Project, koji su isključeni iz postupka javne nabavke.
Inače, ovo je bio drugi tender za izradu idejnog rješenja za dionicu brze ceste koja će prelaziti Bokokotorski zaliv i povezati Herceg Novi i Budvu.
Prvi tender raspisan je početkom februara, međutim on je poništen nakon što su ponuđači isključeni iz postupka zbog nepravilno sačinjenih ili nepotpunih izjava.
Po podacima sa CeJN-a, na tender su stigle dvije ponude, jedna od kolašinske firme Viamont i podugovarača Geostandard, a druga zajednička od Građevinskog instituta Makedonije, Dio stranog društva građevinskog instituta Makedonija DID u Crnoj Gori (DID), podgoričkog Instituta za građevinarstvo, i podugovarača Geotest engineering.
Kako su ranije saopštili iz Monteputa, svrha izrade tehničke dokumentacije je ispitivanje alternativnih koridora brze saobraćajnice i njenog povezivanja sa ostalim djelovima glavne putne mreže. Početak brze saobraćajnice je u zoni Debelog brijega, zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora, i vezuje se na dionicu čiji je koridor jedinstven od zone Bratešića ka Budvi.
Zagorski pijesak branićemo životima ako bude trebalo, poručili su mještani grbaljskog sela Zagora koji su se okupili kod seoske crkve odakle su poslali posljednje upozorenje Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom da tu divlju plažu ne smije da daje na tender i traži zakupca.
Iz Javnog preduzeća Morsko dobro su kazali da je Zagorski pijesak izletničko kupalište i da će takvo ostati i da nema govora da su namjeravali da raspišu tender, a posebno ne da to urade kako bi se ustupilo nekom određenom.
“Duhovi” u Donjem Grblju su se ponovo probudili, kao i prošle godine uoči ljeta, kada su, kao i sada, dobili neformalnu dojavu da pojedini visoki funkcioneri Nove srpske demokratije, kako na lokalnom niovu, tako i rođaci onih koji se nalaze u vrhu te partije, bacilli oko na Zagorski pijesak.
Zagorski pijesak je omiljena divlja plaža u podnožju sela Zagora u Donjem Grblju, uvala koja je u austrijskim i svim pomorskim mapama upisana kao Uvala Nerin.
Zagorski pijesak – pogled na plažu
“Čuli smo da namjeravaju da raspišu tender. To nećemo dozvoliti ni po koju cijenu. Ovo je plaža koja pripada svim mještanima, gdje se kupaju svi oni koji žele da osjete divlju prirodu, čistu morsku vodu. Imamo indicije da ista “ekipa” protiv koje smo podnosili prijave prije nekoliko godina, dok su nadležni ćutali, zbog divlje gradnje jer su na vrhu plaže, na državnoj zemlji nelegalno izgradili kuću. Sada ti isti namjeravaju da se domognu plaže, a to im neće poći za rukom”, kazali su mještani.
Ističu da niko od njih ne želi da bude zakupac plaže, jer smatraju da ona mora ostati divlja kakva jeste.
Podsjećaju da su prošle godine peticijom, koju je potpisalo gotovo 80 mještana sela Zagora, odnosno Mjesne zajednice “Savina”, kada su takođe upozorili Morsko dobro da slučajno ne daje u zakup Uvalu Nerin.
Zagorski pijesak – Veoma posjećena tokom avgusta
“Onda je neko preko noći spuštao bager i rovario tuda i devastirao prostor. Sve je to “komunica”, opštinska, državna zemlja. Nikada nikome za vrijeme DPS vlasti nije palo na pamet da daje Zagorski pijesak u zakup, a godinama su vladali”, ističu mještani.
Mještani su tada u peticiji upozorili da bi se nesavjesnim davanjem u zakup Zagorskog pijeska onemogućilo lokalno stanovništvo i mještani da koriste plažu za kupanje i odmor, a koja je godinama unazad tome služila.
Zagorski pijesak – Džipovi na obali 17.avgust 2023. FOTO MZ Savina
“Upućujemo da plaža ima karakter tzv. divlje plaže, te da bi se bilo kakvim omogućavanjem zakupa ovog dijela obale – plaže izmijenila priroda, odnosno konfiguracija zemljišta i same obale. Upućujemo i na činjenicu da jedan dio puta koji vodi do same plaže prolazi preko zemljišta privatnih vlasnika. Smatramo da, kao građani, mještani, prije svega kao ljudi, imamo pravo da koristimo i uživamo prirodne ljepote našeg kraja slobodno i mirno, te se izričito protivimo davanju u zakup plaže Zagorski pijesak. U slučaju bilo kakvog davanja u zakup naše seoske plaže ističemo da će seljani sela Zagora preduzeti sve moguće mjere da to onemoguće”, pisalo je tada u peticiji.
Poreski inspektori su u periodu od 1. maja do 23. juna obavili 674 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 72.
„Po tom osnovu izdata su 103 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 365,1 hiljadu EUR“, navodi se u saopštenju Poreske uprave (PU).
Zaduženje po osnovu novčanih kazni iznosi 178,75 hiljada EUR, od čega je naplaćeno 131,15 hiljada EUR ili 73,37 odsto.
„Naplata novčanih kazni odnosi se na 38 poreskih obveznika koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana“, dodaje se u saopštenju.
Sektor za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora PU tokom ljetnje turističke sezone pojačano prati regularnosti poslovanja poreskih obveznika koji sezonski obavljaju djelatnost, sa posebnim akcentom na ugostiteljsku i turističku djelatnost.
Takođe, opšta poreska registracija, podnošenje poreskih prijava, evidentiranje prometa, uplata pazara i prijavljivanje radnika u primorskim i sjevernim opštinama, su predmet intenzivnih kontrola poreskih inspektora tokom ljetnje turističke sezone.
„Obavljaju se i ciljane kontrole poreskih obveznika, kod kojih su tokom prošle godine utvrđeni prekršaji, ili za koje je poreski organ bio u saznanju da ne evidentiraju promet i ne izdaju račune korisnicima usluga“, navodi se u saopštenju.
PU, prema riječima njenih predstavnika, prati evidentiranje prometa analizom podataka iz sistema elektronske fiskalizacije, sa posebnim akcentom na one poreske obveznike kod kojih je izvršen inspekcijski nadzor i utvrđen prekršaj.
Svako odstupanje u sistemu u evidentiranju prometa iniciraće njihovu ponovnu kontrolu.
„U cilju preventivnog djelovanja, unapređenja komunikacije i jačanja odnosa povjerenja između PU i poreskih obveznika, apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke o ostvarenim prihodima, kako bi legalno poslovali i time stvorili pozitivan ambijent na tržištu Crne Gore, ravnopravne uslove poslovanja i doprinijeli suzbijanju sive ekonomije“, zaključuje se u saopštenju.
Građani, kao i do sada, sve nepravilnosti mogu prijaviti pozivom na broj telefona 19707.
Pitanja vezana za primjenu poreskih propisa mogu se uputiti na mail poreskauprava@tax.gov.me radi dobijanja detaljnih odgovora sa pregledom poreskih propisa u toj oblasti.
Vina kompanije Plantaže osvojila su osam medalja na nedavno završenom ocjenjivanju vina Balkans International Wine Competition (BIWC).
“Ovo prestižno balkansko takmičenje, održano u Turskoj i Bugarskoj, još jednom je potvrdilo vrhunski kvalitet vina Plantaža”, saopšteno je iz kompanije.
Najistaknutije priznanje pripalo je vinu Epoha 2019, koje je proglašeno najboljim vinom iz Crne Gore (Best of Show) i osvojilo zlatnu medalju.
“Epoha 2019, kupaža internacionalnih sorti Cabernet Sauvignon i Merlot, prepoznata je po svom elegantnom, kompleksnom i punom ukusu, sa savršeno balansiranim mekanim taninima i prijatnim kiselinama”, navodi se u saopštenju.
Pored Epohe 2019, zlatne medalje su osvojili i Malvazija 2023, Vranac Reserve 2016 i Vranac Pro Corde 2020.
Srebrnom medaljom nagrađena su vina Stari Podrum Cuvee Terrior 2018, Premijer 2016 i Vladika 2020, dok je Vranac Barrique 2019 osvojio bronzanu medalju.
BIWC takmičenje, 13. izdanje, završeno je 8. juna na gala večeri u Bugarskoj, gdje su dodijeljene nagrade Best of Show. Svečana ceremonija dodjele medalja i trofeja održaće se u četvrtak u Sofiji.
“Ova priznanja potvrđuju kontinuiranu posvećenost kompanije Plantaže proizvodnji vina najvišeg kvaliteta. Kompanija će nastaviti da njeguje tradiciju i unapređuje kvalitet svojih proizvoda, zadovoljavajući ukuse ljubitelja vina širom svijeta”, zaključuje se u saopštenju.
Sjeverne i središnje dijelove Italije je u utorak pogodilo olujno nevrijeme, u gradu Rovigu u pokrajini Veneto je nastao tornado, a očekuje se da će pljuskovi trajati još nekoliko dana.
Obilne kiše i jak vjetar zabilježene su u pokrajini Veneto gdje je tornado protutnjao gradom Rovigo, potrgavši grane drveća koje su srušile javnu rasvjetu.
Vatrogasci su dosad primili više od 200 poziva upomoć, a među ostalim su iz poplavljenog podvožnjaka spašavali ženu zarobljenu u automobilu.
Pozivi u pomoć su se također odnosili na poplave i odnesene krovove.
Nekoliko automobila na parkiralištu trgovačkog centra oštećeno je metalnim krovom koji se odvojio od obližnje zgrade, piše Ansa.
Snažne oborine padale su i na sjeveru Toskane, gdje su vatrogasci čamcima spašavali vozače zarobljene na poplavljenim ulicama.
Izdano je crveno upozorenje vezano uz vodostaj rijeka koje također vrijedi za područje Modene i Piacenze u pokrajini Emilia Romagna, piše talijanska novinska agencija Ansa.
Temperature na širem području sjevernog i središnjeg dijela zemlje iznose oko 20 Celzijevih stupnjeva.
Meteorolozi predviđaju nastavak pljuskova do četvrtka, a najgore će biti u pokrajinama Liguriji, Piemontu, Toskani, Umbriji i regiji Marke.
Talijanski jedrenjak Vespucci na svjetskoj turneji promovira domovinu Foto: Alessandro Garofalo / PIXSELL
Jedrenjak Amerigo Vespucci, koji Talijani smatraju najljepšim brodom na svijetu, promiče Italiju diljem svijeta turnejom s privremenim izložbama u nekoliko luka.
Jedrenjak Vespucci, imenovan po talijanskom istraživaču po kojemu je Amerika dobila ime, brod je mornarice koji je u službu ušao 1931. godine. Veličine je oko 2,7 tisuće kvadratnih metara, ima tri jarbola i posadu od oko 260 mornara kojima pomažu i vježbenici. Prošlog srpnja isplovio je iz Genove, na svoju prvu svjetsku turneju u 20 godina. Tijekom nje obići će 30 luka na pet kontinenata.
Nacionalne izložbe, prozvane ‘talijanskim selima’, bit će postavljene u osam luka. Prva je zakazana za Los Angeles idući tjedan, saopštilo je talijansko ministarstvo obrane. Uspjeli smo povezati povijest Vespuccija s Italijom, pretvorivši nešto staro u nešto što može biti pokretačka snaga za sadašnjost, rekao je ministar obrane Guido Crosetto. Događaji su planirani i u gradovima poput Tokija, Singapura, Mumbaija i australskog Darwina.
Posjetitelji će moći uživati u talijanskoj kuhinji, konferencijama i izložbama, pa i ukrcati se na sam Vespucci. U Los Angelesu će se izložbi pridružiti Frecce Tricolori, akrobatski tim talijanskih zračnih snaga, najavilo je ministarstvo. Vespucci bi se u talijanske vode trebao vratiti u ožujku 2025. godine. U travnju je po prvi put u povijesti prošao pored Rta Horn, Antarktici najbližoj točki Južne Amerike.
Istorijski grad Kotor, biće domaćin značajne radionice 3-4. jula 2024. godine, s fokusom na prednosti ekoturizma. Ova radionica, koja je deo TOUR inicijative, okuplja međunarodne učesnike koji će diskutovati o održivim turističkim praksama i njihovom uticaju na kulturno nasljeđe i prirodne pejzaže.
Učesnici će se uključiti u diskusije, prezentacije i vođene ture kako bi bolje razumjeli i promovisali održive turističke prakse. Radionica će uključiti vožnju žičarom od Kotora do gornje stanice Kuk, posjetu Starom Gradu Kotoru i obilazak Akvarijuma Boka i Starog Grada Perasta. Ove aktivnosti će podstaći diskusije o prednostima ekoturizma, uticaju turizma na kulturno nasljeđe i budućim trendovima u turizmu.
Ciljevi Radionice. TOUR inicijativa je ključna za promociju održivih turističkih praksi koje štite i unapređuju kulturno i prirodno nasljeđe. Okupljanjem zainteresovanih strana iz različitih sektora, radionica ima za cilj da podstakne saradnju i podijeli inovativne strategije za razvoj održivog turizma.
Angažman učesnika. Radionica će pružiti platformu za diskusije, prezentacije i vođene ture, omogućavajući učesnicima razmjenu znanja i iskustava. Interaktivne sesije i praktični primjeri uspješnih inicijativa ekoturizma će istaknuti prednosti i izazove održivog turizma.
Budući uticaj. Rješavanjem izazova i prilika vezanih za ekoturizam, TOUR inicijativa ima za cilj da razvoje konkretne strategije za održivi turizam koje se mogu implementirati širom južnog Jadrana. Uvidi stečeni na ovoj radionici doprinijeće širim ciljevima programa Interreg IPA Južni Jadran, promovišući zeleniji, održiviji i inkluzivniji turistički sektor.
Bokeljska Udruga muzičara A capella Tivat nastavlja sa svojim nastojanjem da promoviše klapsku pjesmu i čuva od zaborava tradiciju višeglasnog a cappella načina pjevanja.
Kao treći po redu veliki projekat ove mlade Udruge, sačinjene od nekolicine entuzijasta i zaljubljenika u ovaj muzički izričaj, a u okviru Festivala mediteranskog teatra Prgatorije 2024, u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat, organizuju koncert klape Cambi -Kaštel Kambelovac, Hrvatska u subotu, 6.jula u 22 sata na Ljetnjoj pozornici.
Bokeljska Udruga Muzičara A CAPELLA“ Tivat je nastala kao plod želje nekolicine zaljubljenika u izvorni bokeljski i dalmatinski melos. Idejna težnja Udruge jeste oživljavanje i animiranje zaboravljene tradicije iskazane klapskim napjevima Boke i Dalmacije.
Klapa Cambi, Kaštel Kambelovac je osnovana davne 1986. godine, široj publici postaje poznata 1991. osvajanjem štita Omiškog Festivala, kao jedne od naprestižnijih nagrada u klapskom svijetu, a do danas slove za petostruke Omiške pobjednike . Od tada, mogu se pohvaliti sa preko 10 Porina, bezbroj pobjeda na festivalima regionu i šire,15 nosača zvuka.
Njihov repertoar čini sklad tradicionalnog i savremenog,pjevajući dalmatinske izvorne, ali i zabavne pjesme te obrade kompozicija brojnih poznatih autora.
Vlada Crne Gore planira da smanji nezaposlenost i reguliše manjak radne snage tokom turističke sezone tako što će uvesti kategoriju stalnog sezonskog radnika. Time bi se zaposleni zadržali na poslovima i van turističke sezone, dobijali bi platu i uplatu doprinosa i kada ne rade, dok bi poslodavci dobili stalnu radnu snagu, i za djelove godine sa manjim obimom posla.
Iako detalje nisu otkrivali, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su “Vijestima” kazali da rade na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu, kako bi se domaća radna snaga efikasnije zapošljavala, regulisao zakonski okvir i uključile sve institucije. Zbog toga su i formirali radnu grupu za izradu ovog dokumenta, koju osim Vlade čine i predstavnici socijalnih partnera (sindikati i poslodavci).
Iz resora kojim rukovodi Naida Nišić su dodali i da su zbog efikasnijeg rada, implementacije i ekspertske podrške tokom izrade Nacrta, obezbijedili i podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ). Potreba za ovim propisom je, kako su naveli, što je Crna Gora turistička destinacija koja od tog posla ima velike benefite.
– Zbog toga želi se postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za period obavljanja sezonskih poslova, regulisanje zakonodavnog okvira kako bi se omogućila fleksibilnost u ovoj oblasti, kao i aktivno učešće svih relevantnih institucija u sprovođenju ove aktivnosti. S obzirom na činjenicu da je rad na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu tek u početnoj fazi i da je prvi sastanak radne grupe održan 14. juna, u ovom trenutku nije moguće dati detaljnije odgovore i pojašnjenja u vezi sa odredbama koje će se naći u Nacrtu – kazali su iz Ministarstva rada i istakli da će javnost moći da učestvuje u javnoj raspravi, koju će organizovati nakon što radna grupa pripremi Nacrt.
Hrvati mjeru već uveli
Na probleme manjka radne snage ljeti nije imuna ni susjedna Hrvatska, ali je ta zemlja kategoriju stalnog sezonca uvela prije nekoliko godina. Program sprovodi hrvatski Zavod za zapošljavanje, prema čijem sajtu, na ovu mjeru pravo imaju oni koji su u kontinuitetu radili najmanje šest, a ne duže od devet mjeseci kod istog poslodavca i koji će njega raditi još najmanje šest mjeseci. Poslodavac kroz ove mjere dobija 100% troška produženog penzionog osiguranja u prva tri mjeseca, a kasnije 50% i to najduže za tri mjeseca.
– Novčana pomoć radniku isplaćuje se za najviše šest mjeseci produženog penzionog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju proračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korišćenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korišćenja 30% od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35 odsto iznosa prosječne neto plate isplaćene po zaposlenom u kompanijama u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50% minimalne plate, umanjene za doprinose za obavezna osiguranja utvrđena posebnim propisom – piše na sajtu.
U Hrvatskoj je u 2023. registrovano više od 5.000 stalnih sezonaca, dok ih je u prva tri mjeseca ove godine bilo 2.340.
Iz Privredne komore su “Vijestima” kazali da će donošenje Zakona o stalnom sezoncu biti važan dio reformi, zbog čega su ga nadležnima i predložili, a posebno jer je domaći turizam i dalje veoma sezonalan a dio potencijalnih radnika obeshrabren, jer neće imati primanja u toku cijele godine.
– Na ovaj način bi se motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Sistem osigurava finansijsku podršku radnicima-sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti, koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu (minimum šest mjeseci) – istakli su iz Privredne komore.
Analize tržišta su pokazale, kako kažu, da bi pojednostavljenje postupka registracije radnika bio veliki podsticaj privredi i građanima, da ažurno završe svoje obaveze ka državi. Vjeruju da je to posebno značajno pri zapošljavanju sezonaca, kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od ugovaranja zaposlenih za stalno. Zato je kako navode, potrebno sprovesti mjere i pojednostaviti registraciju. Ističu da poslodavci u kontinitetu imaju problem kvalifikovane radne snage, da rastu i kriterijumi za buduće radnike u ovom sektoru, i da je potrebno sinhronizovano raditi na osposobljavanju što većeg broja domaćih radnika.
Usvojiti zakon o studentskim poslovima
– Ministarstvo rada je pristupilo izmjenama Zakona o radu, a Privredna komora uputila komentare i predloge kroz za to propisanu formu. Potrebno je donijeti Zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije. Neophodno je pristupiti izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila – naveli su kao neke od potrebnih koraka.
Dodali su da sa Ministarstvom turizma rade na projektu “Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u Jugoistočnoj Evropi”, koji finansira GIZ, kroz koji je predložen reformski model radi prilagođavanja zakonskog okvira za fleksibilnije zapošljavanje sezonaca, i razvijanje onlajn portala koji će omogućiti prijavu i odjavu sezonaca na jednom mjestu. Očekuju da će preko njega komunicirati institucije i podnosioci zahtjeva, čime će se poboljšati efikasnost sistema zapošljavanja sezonskih radnika, povećati njihov broj i prihodi od poreza i doprinosa.
– Izrađena je uporedna analiza sezonskog zapošljavanja u Hrvatskoj i Crnoj Gori, koja je pokazala da se primjenom pojedinih modela koje sprovodi Hrvatska, u Crnoj Gori može ubrzati proces digitalizacijom sistema (uvezivanjem registara i automatskom razmjenom podataka). Uvođenjem elektronske procedure podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad izbjegava se potreba da strani radnik fizički boravi u Crnoj Gori prije izdavanja dozvole. Analiza prikazuje kako se osnovna ograničenja u proceduri vezana za zapošljavanje stranih radnika mogu unaprijediti primjenom rješenja koja sprovodi Hrvatska – kazali su iz Privredne komore.
Povećati praksu i saradnju
U Privrednoj komori vjeruju i da je potrebno urediti poslovni ambijent kako bi poslodavci imali dodatni interes da zaposle domaće radnike, sistemski ga učiniti privlačnijim i više promovisati sezonski rad.
– Predlozi za dugoročno unapređivanje ljudskih resursa odnose se na unapređenje obrazovnih programa kroz povećanje praktične nastave i dualnog sistema obrazovanja, bolju saradnju poslodavaca (hotelijera i ugostitelja) u procesu pripreme kadrova, stimulisanje zapošljavanja domaće radne snage, promovisanje turističkih zanimanja, kao i stipendiranje učenika za ova zanimanja – naveli su iz Privredne komore.
UNESCO-va povelja za svjetsku nematerijalnu baštinu biće uručena Bokeljskoj mornarici Kotor u srijedu, 26. juna u 17.30 u Domu Mornarice na Pjaci od kina.
Povelju će uručiti ministrica kulture i medija, dr Tamara Vujović.
Tom prilikom, ministrici će biti uručen Nacrt zakona o Bokeljskoj mornarici Kotor, koji će, nakon usvajanja u Skupštini Crne Gore, definisati obaveze države Crne Gore i opština Kotor, Tivat i Herceg Novi prema Mornarici, obezbeđujući stabilnost i sigurnost u očuvanju tradicije koja traje više od 12 vjekova i unapređujući njen rad, saopštio je predsjednik Bokeljske mornarice Kotor Denis Vukašinović.
Podsjećamo, Dan Bokeljske mornarice obilježava se 26. juna, kada će Bokeljskoj mornarici biti uručeni ključevi grada Kotora.
Bokeljska mornarica foto Boka News
Istog dana 1463. godine usvojen je prvi sačuvani statut Bratovštine svetog Nikole mornara u Kotoru (Liber Fraternitatis divi Nicolai marinariorum de Catharo) koji se čuva u Kotorskoj Biskupiji.
Nastup glavnog odreda Bokeljske mornarice Kotor je predviđen prema sledećem protokolu:
19.30 – postrojavanje Glavnog odreda na pjaci od Kina
20.00 – prolaz Glavnog odreda starim gradom i preuzimanje državnog barjaka ispred Opštine Kotor
20.15 – postrojavanje Glavnog odreda ispred glavnih gradskih vrata, raport Admiralu, počasni plotun i uručenje ključeva grada Kotora od strane predsjednika Opštine Kotor
20.30 – tradicionalno kolo sv. Tripuna na trgu od Oružja
21.00 – povratak Glavnog odreda na pjaci od Kina
Bokeljska mornarica – foto Boka News
Nakon nastupa odreda uslijediće proslava za članove i prijatelje na pjaci od Kina, gdje će za muzički doživljaj biti zadužena klapa Škuribanda uz prigodan gastro program.
