Radovi na obnovi jedinstvenog spomenika kulture iz 15.vijeka – crkve Gospe od Snijega u tjesnacu Verige kod Tivta, privode se kraju. Radnici koje je angažovao peraški župnika don Srećko Majić, čijoj župi crkva pripada, obavljaju fugiranje i pripremne radove za restauriranje unutrašnjost crkve.
Nakon završetak obnove crkva će biti posvećena i na toj svečanosti biće uručene zahvalnice onima koji su najviše doprinijeli obnovi te bogomolje koja će ubuduće, biti u redovnoj vjerskoj službi.
Istovremeno druga ekipa radnika stotinjak metara dalje prema crkvi Gospe od Anđela iz 16. vijeka, popločava prilazni put i fugira crkvu sa unutrašnje strane.
Crkve Gospa od Snijega i Gospe od Anđela koje potiču iz 15. i 16.vijeka zaštićeni su spomenici kulture i privlače veliku pažnju kako turistima sa brojnih kruzera i jahti koji prlaze kroz Verige, tako i putnicima na starom putu Tivat – Kotor.
Revitаlizаcijа Tvrđаve Špаnjolа i njenа аdаptаcijа u turističke svrhe, aktuelna je tema o kojoj nova vlast iz Herceg – Novog je imala razgovore sа predstаvnicimа Ministаrstvа održivog rаzvojа i turizmа i Uprаve zа kulturnа dobrа Crne Gore.
Špаnskа firmа Pаrаdores zаinteresovаnа dа urаdi studiju revitаlizаcije Tvrđаve Špаnjolа što bi umnogome pomoglo dа se pronаđe investitor zа projekаt sаnаcije i аdаptаcije tvrđаve u turističke svrhe, nа čemu će zаjednički rаditi držаvа, kojа je vlаsnik i opštinа, kojа će biti korisnik ove veomа znаčаjne fortifikаcije.
Španjola je tvrdjava koja se nalazi se na sjeverozapadnom dijelu Herceg Novog, na brežuljku Bajer, a na visini od oko 170 metara. Sa tvrđave se pruža izuzetan pogled na ulaz u Bokokotorski zaliv. Gradnja ove tvrđave počela je još za vrijeme turske vladavine u XV vijeku da bi njenu gradnju nastavili Španci koji su 1538. preuzeli vlast od turaka i za vrijeme svoje kratke, jednogodisnje vladavine, obnavljali gradske tvrdjave i kule.Uočivši značaj utvrđenja koje dominira gradom na najvišoj koti, oni su odmah započeli popravku bedema i tog utvrđenja. Tako je obnovljena tvrđava Španjola, kako je naziva domicilno stanovništvo, iako u pisanim tragovima stoji i naziv „Gornji grad“.
Samo devet meseci kasnije, u julu 1539. godine, turski admiral Hajredin Barbarosa sa ogromnom flotom ponovo osvaja grad, nakon duge i teške borbe.
Izgled sadašnje tvrđave vezan je za period druge vladavine Turaka , od 1548. godine. O tome svjedoči orijentalna arhitektura i arapski natpis nad ulazom u tvrđavu. “A pjesnici koje put ovuda nanese, neka bi gledajući me, zanosno kliktali: da, krasna ti si, divna zgrado”. Ovaj natpis svjedoči da je tvrdjavu podigao, po Sultanovoj naredbi, Sulejman, sin velikog emira Sulejmana Hana.
Iako je tvrđava mijenjala gospodare, uglavnom je zadržala svoj prvobitni oblik.
Tvrđava je zajedno sa Bokom 1687. godine bila pod Mletačkom vlašću sve do propasti Republike 1797. godine. U tom periodu, na bakrorezima označena je kao Fortezza superiore, ili F. di Gornigrad kod Koronelija (1687), odnosno Castello kod Mortiera (XVIII v).
Tvrđava je odigrala zapaženu ulogu o odbrani Herceg Novog od Napoleonovih trupa 1806 godine kada je došlo do borbe u dolini Igala. U toku dvodnevnih borbi Francuzi su stigli do Starog grada i Španjole, ali ih nijesu osvojili.
Jula 1807. godine Rusi prepuštaju Boku Francuzima koji zaposijedaju Španjolu u čijim rukama ostaje do 1814 godine kada Novi i cijela Boka Kotorska potpadaju pod vlast Austrije. Sredinom XIX vijeka, 1853 godine, izgradnjom tvrđave “Mamula” na ostrvu Lastavica, tvrđave “Arza” na poluostrvu Luštica i forta Prevlaka na poluostrvu Prevlaka, Španjola gubi strateški položaj ali i dalje igra bitnu ulogu u odbrani Boke svojim dominantnim položajem.
Ova tvrđava je uvijek imala svojstvo utvrdjenja vojnog karaktera. U drugom svjetskom ratu, izvjesno vrijeme je bila zatvor. Postoji pretpostavka da je Španjola podzemnim tunelom bila povezana sa Donjim gradom, današnjim Starim gradom.
Danas je ovaj kulturno-istorijski spomenik prepusten sam sebi, propada i predstavlja veliku prijetnju svakome ko poželi tuda da prošeta. Zidovi se urušavaju, odnosi se kamenje iz zidova, nema nikakvog osvjetljenja ali ni upozorenja da ulazak može biti opasan. Iz Opštine tvrde da će se to uskoro promjeniti.
Ljetnje računanje vremena počeće u nedjelju, u dva sata ujutru i trajaće do poslednjeg vikenda u oktobru. Kazaljke na satu potrebno je pomjeriti sat unaprijed, odnosno sa dva na tri sata.
Prelazak na letnje i zimsko vreme prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na severu Evrope, a do sada je uvedeno u oko 70 država, uglavnom na severnoj hemisferi.
Pomeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom 1970-ih godina, sa obrazloženjem da se time “produžava” dan, omogućuje ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.
U Crnoj Gori prvi put uvedeno je 27. marta 1983. godine.
Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) organizuje se i ove godine širom svijeta, večeras, subota 28. marta 2015. godine sa početkom u 20.30 sati, građani/ke naše planete koji žele da doprinesu zaštiti životne sredine, ugasiće svjetla na 60 minuta.
Boka News takođe podržava ovu akciju. Pozivamo i sve građane/ke, institucije, preduzeća i sve zainteresovane, da se pridruže inicijativi i na taj način doprinesu očuvanju naše planete.
Kompanija “Adriatic Marinas – Porto Montenegro” i hotel “Regent” iz Tivta podržaće globalnu akciju “Sat za planetu 2015”, kada će u subotu 28.marta u 20.30 sati na 60 minuta isključiti uličnu rasvjetu u naselju, kao i značajno redukovati potrošnju električne energije u marini, rezidencijalnim kompleksima i na fasadi hotela.
Ovom akcijom Porto Montenegra, ali i drugih kompanija i pojedinaca u gradu, Tivat će biti uvršten u grupu od više od 7.000 gradova svijeta, koji simboličnim gašenjem svjetla na sat vremena, podržavaju kampanju.
Pridružimo se globalnoj akciji, ugasimo svijetlo na 60 minuta u subotu 28. marta 2015. od 20,30 minuta.
Akcija Sat za planet Zemlju (Earth Hour) nastala je 2007. godine u australskom Sidneju kada je 2,2 milijona ljudi i više od 2000 poslovnih subjekata ugasilo svjetla u svojim domovima ikompanijama kako bi dali svoj glas protiv klimatskih promjena. Samo godinu dana kasnije akcija je postala globalni pokret s više od 50 milijona u 35 zemalja svijeta koji su se pridružili Satu za planet Zemlju. Svjetske znamenitosti poput sydneyskog Harbour Bridgea, CN tornja u Torontu, mosta Golden Gate u San Franciscu ili rimskog Koloseuma bile su u mraku, kao simboli nade za uzrok koji je hitniji iz sata u sat.
Narednu turističku sezonu Stari grad Ulcinj će dočekati raskošno osvijetljen, saznaje Portal Ul-info.
Naime, ovih dana je u Ulcinju boravio čuveni italijanski majstor fotografije i scenografije Franko Ferara koji je sa gradonačelnikom Ulcinja Fatmirom Đekom postigao dogovor da u maju bude završena prva faza projekta koja predviđa rasvjetu istočnog i južnog dijela te monumentalne građevine. U drugoj fazi će to biti sjeverna strana, a potom i ostali dio prema moru.
Ferara je kazao da Stari grad zaslužuje tako nešto i da će se Ulcinjani već nakon prve faze tog projekta još više njime ponositi.
Stručnu i tehničku podršku realizaciji ovog projekta pruža arhitektonski biro „Ital design“ Selima Resulbegovića, čijom ljubaznošću smo dobili ovu fotografiju.
Turistički poslenici iz najmanje bokeljske opštine podijeljeni su u mišljenjima kako će se narušene političko-ekonomske prilike u Rusiji, odraziti na prestojeću ljetnju turističku sezonu u Tivtu.
Direktorica lokalne Turističke organizacije Berdanrad Moškov kaže da Tivat ne zavisi toliko od ruskog tržišta kao neke od susjednih primorskih opština jer Tivat ima prilično diverzifikovanu klijentelu.
„Ne vjerujem da ćemo stoga imati neki osjetniji pad, osim možda djelimično kod izdavaoca privatnog smještaja.“- smatra Moškov.
Drugačije misli Marko Petričević, izvršni direktor HTP „Mimoza“.
„Imamo značajan pad najava i bukinga sa ruskog tržišta. Djelimično je „otpao“ i za nas veoma značajan program dolaska mladih ruskih vaterpolista na pripreme u Tivat čiji smo domaćini bili već godinama, tako da se, što se organizovanih grupa ruskih turista u našim hotelima tiče, očekuje pad od oko 30 odsto.“- kazao je Petričević. On je dodao da „ako se rublja oporavi, možda i bude nešto sa stanovišta individualnih gostiju“ iz Rusije.
Dining-Room-Terrace-Regent-Porto
Da je slabljenje rublje u odnosu na euro postao primarni problem kada su ruski turisti u pitanju, povrdio je i jedan od izdavalaca privatnog smještaja u Tivtu koji godinama posluje sa ruskim i ukrajinskim tržištem. Prema riječima sagovornika koji je insistirao na anonimnosti, iako cijene nisu povećavane u odnosu na lani, slabljenje rublje učinilo je da naša ponuda za Ruse, za nepunih pola godine postane i do 25 odsto skuplja nego lani.
„Interesovanja ima, ljudi koji godinama kod mene ljetuju me zovu i traže apartmane, ali svi insistiraju da im se smanji cijena makar za nekoliko eura jer kažu da smo im sada jako skupi. Ipak, očekujem da će i ova sezona na kraju bitri dobra i da ćemo ljeti imati pune kapacitete.“- optimista je naš sagovornik.
Dragan Bućin, direktor HTP „Primorje“ u kojem je rusko tržite lani činilo oko trećine ukupnog prometa, kaže da su im iz agencije „Prometheus“ iz Budve preko koje su organizovane grupe Rusa dolazile u hotel „Palma“, najavili da mogu očekivati slabiju posjetu nego lani. „Koliko će to konkretno biti manje, u ovom trenutu ne znamo. Sada je teško i pretpostaviti koliko će aktuelna nepovoljne prilike, „zakačiti“ i indvidualne goste iz Rusije.“- kazao je Bućin dodajući da prilike na turističkom tržištu fluktuiraju iz godine u godinu, zavisno od okolnosti u emitivnim državama.
Hotel Mimoza
„Tako je lani zbog poplava u Srbiji, ali i lošeg vremena kod nas tokom većeg dijela ljeta, značajno podbacilo tržište Srbije i zemalja regiona. Ove godine očekujemo da će se to promijeniti.“- podvukao je Bućin dodajući da „Primorje“ nastoji da svoju ponudi učini atraktivnom za turiste iz što većeg broja zemalja.
PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić ističe da sa stanovišta posjete, ne očekuju pad broja gostiju iz Rusije jer ta klijentela ovdje ima kupljene sopstvene stanove u koji oni redovno dolaze. Isto tako, Rusi će i ovog ljeta nastaviti da dovode svoje jahte u Porto Montenegro jer pad rublje teško da može osjetnije uticati na ultrabogatu klijentelu tivatsklog nautičkog centra koja sebi može priuštiti jahte vrijedne preko „100 i kusur“ miliona eura, kakva je 140-metarska „Ocean Victory“, što je nedavno bila njihov gost, a koja pripada ruskom metalurškom oligarhu Viktoru Rašnjikovu.
„Što se posjete tiče, tu zaista ne očekujemo nikakav pad jer našu ponudu na ruskom tržištu zaista intenzivno promovišemo, imamo posebnu kancelariju u Moskvi i idemo na sve tamošnje proimocije, sajmove i šoue. Angažovali smo i posebnu PR kuću koja za nas na ruskom tržištu radi jahting, odnosno nudi naše nautičke usluge. Prodaja nekretnina na ruskom tržištu do ove godine nije bila problematična, ali nam ni to u suštini ne predstavlja veći problem jer stalno radimo na otvaranju novih tržišta i promociji Porto Montenegra kao destinacije za kupovinu nekretnina. Tako smo sada krenuli u promociju na turskom tržištu, a puno toga očekujemo i imamo dobre najave iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, te Velike Britanije gdje smo fokusirali prodaju kapaciteta naše nove rezidencijalno-poslovne zgrade „Regent Pool Club Residences“.- istakao je Kalezić dodajući da tivatski nautički centar ima široj spektar klijenata koji dolaze iz mnogih država svijeta.
Zajedno sa hotelom „Regent“, Porto Montenegro će tokom aprila ugostiti novinare četiri prestižna ruska magazina i predstaviti im svoju ponudu, a najluksuzniji bokeljski hotel, prema riječima portparolke Elene Ljiljanić, već se odlično pozicionirao na ruskom tržištu čemu je doprinijela i činjenica da tivatski „Regent“ svojim čitaocima preporučuje i moskovsko izdanje jednog od najprestižnijih svjetskih magazina za turizma i putovanja „Conde Nast Traveller“.
Pogled iz hotela Regent
Za početak maja kada se u Rusiji slavi nekoliko praznika, pa svi uzimaju svojevrstan mini-odmor, „Regent“ je već pripremio posebnu ponudu za to tržište, pa će luksuzni hotel sa 86 apartmana, već 10.maja biti potpuno ispunjen.
„Rastu interesovanja sa brojnih inostranih tržišta za naš hotel, doprinosi zaista odlično „pokrivanje“ i zastupljenost koje „Regent Porto Montenegro“ ima u brojnim inostranim medijima, te nominacija ovog hotela za čitav niz prestižnih međunarodnih turističkih nagrada. Tako naprimjer, imao dobre signale sa holandskog tržišta, a zahvaljujući činjenici da se centrala „Regenta“ nalazi u Tajpeju na Tajvanu i da oni odatle zaista odlično pokrivaju cijelo područje jugoistočne Azije i Dalekog istoka, očekujemo i porast broja gostiju sa tih, za Crnu Goru do sada prilično neiskorištenih emitivnih destinacija.“- kaže je Ljiljanić. Tim očekivanjima u prilog ide i sve bolja povezanost regiona jugoistočne Evrope sa Dalekim istokom jer su mnoge kompanije poput „Air Chine“ , „Korean Air-a“ i „Etihada“ koji stoji iza „Air Serbie“ najavile ili već otvorile direktne avio linije iz tog dijela svijeta sa Mađarskom, Srbijom, Hrvatskom…
Što se tivatskog aerodroma tiče, ruski avioprevoznici su za špic sezone najavili 7,5 odsto manje letova nego lani. Sa druge strane, crnogorska nacionalna aviokopmpanija Montenegro Airlines, utrostručiće broj letova svojih aviona između Crnogorskog primorja i Rusije.
Tako će „embraeri E-195“ crnogorskog prevozinika ovog ljeta, umjesto pet letova sedmično, na relaciji Tivat-Moskava-Tivat, imati čak 20 rotacija nedjeljno. Novina u odnosu na lani je što će od 9.juna MA-ovi avioni iz Tivta početi da saobraćaju i za Sankt Petersburg za koji će imati po dva sedmična leta.
Na konkurs za tridesetogodišnju koncesiju za ekonomsko korišćenje nekadašnjega Titovog broda Galeb, koji je zaštićen kao kulturno dobro Hrvatske, nije dostavljena nijedna ponuda, saopšteno je iz riječke gradske uprave.
Ipak, kako je navedeno, tokom konkursa, koji je bio otvoren 90 dana, odnosno do utorka, javilo se nekoliko zainteresovanih ulagača koji bi uložili u taj projekat, ali pod drugačijim uslovima, prenosi SEEbiz.
Konkurs će biti poništen, a stručno povjereništvo razmotriće predloge mogućih ulagača, pa će ili predložiti novi model realizacije projekta ili ponoviti konkurs sa izmijenjenim uslovima.
Prema konkursu, procijenjena vrijednost predviđene koncesije za 30 godina bila je 10,3 miliona eura.
Koncesionar je na Galebu trebalo da osigura muzejski prostor površine 507,1 metar kvadratni, rekreativni centar, hostelski i hotelski smještaj, restoran, kongresni centar i bar.
Sve radove na uređenju broda za njegovo ekonomsko korišćenje trebalo je da obavi koncesionar o svom trošku, a radovi bi morali da budu u skladu s uslovima i uz saglasnost Konzervatorskog odsjeka u Rijeci.
Brod Galeb, na osnovu rješenja Ministarstva kulture Hrvatske, od 30. oktobra 2006. godine je kulturno dobro, a od 2011. je pod trajnom zaštitom u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.
U ime Liberalne partije, poslanik Andrija Popović, ponovo će pokrenuti u Skupštini Crne Gore pitanje privatizacije i dodjele dugoročne koncesije za Luku Kotor.
Kako je najavljeno iz Liberalne partije on će od ministra saobraćaja i pomorstva, Brajovića, tražiti odgovor kada se očekuje donošenje Odluke Vlade Crne Gore o dodjeli, produženja koncesije za područije i djelatnosti “Luci Kotor” A.D. koja ističe 17. maja 2015. godine, te kada će se Vlada odrediti prema Zaključku Skupštine Opštine Kotor od 12. jula 2013. godine u kojem se zahtijeva dodjela priroritetne dugoročne koncesije za područije i djelatnosti Luke Kotor u dosadašnjem obimu.
Poslanik Popović navodi i da je kotorska javnost veoma uznemirena ovakvim stanjem. Nakon privatizcije i preseljenja Jugopetrola iz Kotora i gotovo potpunog sloma nekadašnje kotorske privrede, privatizacija Luke je neprihvatljiva i značila bi završni udarac Kotoru kao kulturnoj prijestonici.
Kotor – foto Boka News
Značaj Luke Kotor nemjerljiv je kako u nautičkom i tursitičkom tako i istorijskom i kulturnom smislu.
Luka Kotor je temeljni dio grada Kotora koje ga čini konkurentnim mjestom na Mediteranu, te je neophodno obezbijediti većinsko učešće države u vlasničkoj strukturi Luke Kotor, stoji nu zvaničnom saopštenju PR služba Liberalne partije.
Plastične boce koje plutaju po moru, odbačene ribarske mreže, sitne kuglice plastike nataložene po morskom dnu i drugi morski otpad posljednjih godina prepoznat je kao jedan od glavnih prijetnji morskim ekosustavima u našem moru i čitavom Sredozemlju.
Kako se nositi s tom problematikom, raspravljalo se na Konferenciji o upravljanju morskim otpadom u jadransko-jonskoj podregiji, održanoj u srijedu, u organizaciji županijske razvojne ustanove Rera i Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Konferencija je okupila pedesetak sudionika, predstavnika nacionalnih tijela i nevladinih udruga iz Hrvatske, Italije, Grčke, Crne Gore, BiH, Slovenije i Albanije koji će međusobno surađivati na održivom upravljanju morskim otpadom, u sklopu DeFishGear projekta, inače strateškog IPA jadranskog projekta.
– Morski otpad, u kojemu je 80 posto plastike, velika je opasnost za morski ekosustav u Mediteranu zbog svojih ekoloških, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja. Zna se da plastici treba oko tisuću godina da se razgradi, pa, uz monitoring, radimo i na uklanjanju takvog otpada iz mora.
Primjerice, proveli smo pilot-akcije prikupljanja odbačenih ribolovnih alata i njihovo odlaganje u kontejnere u hvarskoj luci Vira, te u Tribunju, a dalje se taj materijal šalje na reciklažu – kazao je dr. Pero Tutman s Instituta, najavljujući daljnje akcije na moru i kopnu.
Zapravo, čitav projekt, koji traje od 2013. godine, usmjeren je na stvaranje strategije u borbi protiv morskog otpada koja do sada nije postojala u Hrvatskoj.
Osim što mikro i nanoplastika može oštetiti probavni trakt kod riba, ona može ugroziti i ljudsko zdravlje. Iako je Jadran relativno čisto more, komadi plastike, posebice plastične vrećice, prava su opasnost i za dupine, te morske kornjače.
– Problem plastike u moru sve više je izražen i o tome trebamo povesti računa. Zakoni i sankcije postoje, no stanje na terenu posve je druga priča – upozorio je dr. Tutman.
Ovim projektom predviđena je izgradnja 15 kilometara duge Žičare sa gondolama, čime će se, tokom 40 minutnog putovanja, putnicima omogućiti užitak u Zalivu na primorju, vožnja do planine Lovćen sa najljepšim predjelima Crne Gore, uz jedinstven pogled na Bokokotorski zaliv i Jadransko more, i posjeta kulturnom, duhovnom i istorijskom centru Crne Gore, Prijestonici Cetinje, čulo se danas na završnoj javnoj rasprava o Nacrtu Koncesionog akta i Ugovora za projekat „Izgradnja žičare Kotor-Lovćen-Cetinje“, održanoj u Ministarstvu održivog razvoja i turizma u Podgorici.
Projektom su predviđene četiri stanice, dvije početne u Cetinju i Kotoru, kao i dvije međustanice – Kuk i Ivanova korita. Predviđeni tip žičare je šest do deset sjedišta, gondola sa odvojivim držačima, dok je sami kapacitet prevoza putnika oko 1000 lica po satu.
Projekat žičare Kotor–Lovćen–Cetinje, će se realizovati kroz model privatno-javnog partnerstva, putem koncesije, vrijedan je ukupno 47 miliona eura, od toga je 36,7 miliona opredijeljeno za gradnju žičare, 9,7 miliona za gradnju stanica i međustanica, a ostatak za proces eksproprijacije i ostale troškove.
Prisutnima su se obratili Aleksandar Bogdanović, gradonačelnik Prijestonice Cetinje, Đulijano Moreno, šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj, Ana Pavićević, savjetnica u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, Simeona Begović, sekretar Sekretarijata za imovinu opštine Kotor i Dragoljub Cibulić pravni savjetnik Radnog tima, koji je pomogao u izradi Koncesionog akta i Ugovora.
Rasprava o žičari
Gradonačelnik Bogdanović je iskazao uvjerenje da će predstojeća tenderska procedura proteći uspješno.
„Riječ je o jedinstvenom projektu kojim je predviđena izgradnja najduže žičare na svijetu, koja povezuje dva grada i kreira jednu potpuno novu, komplementarnu turističku ponudu u Crnoj Gori. Žičarom se na jedan savremen i turistički bogat, ali istovremeno i jako atraktivan način povezuje Boka Kotorska, sa svim njenim kulturno-istorijskim vrijednostima, sa Nacionalnim parkom Lovćen, Njegoševim mauzolejom i crnogorskom Prijestonicom“, istakao je Bogdanović.
Bogdanović je prisutne informisao i o očekivanim benefitima od realizacije ovog projekta.
Rasprava o žičari
„Prije svega, na ovaj način ćemo dodatno obogatiti i diversifikovati turističku ponudu Crne Gore, i doprinijeti boljoj preraspodjeli dobiti ostvarenoj u sektoru turizma. Kroz bolju pristupačnost Nacionalnom Parku Lovćen i Cetinju, stvara se mogućnost da ove lokacije privuku veći broj turista u Crnoj Gori, što će rezultirati većom ukupnom potrošnjom posjetilaca na ovim lokacijama“, kazao je on.
Šef kancelarije Evropske banke za obnovu i razvoj, Đulijano Moreno, istakao je značaj ovog projekta za Crnu Goru i jačanje njene cjelokupne turističke ponude. Moreno je podsjetio na podršku EBRD kada je u pitanju realizacija ovog veoma značajnog infrastrukturnog projekta, te istakao spremnost za finansiranje budućeg Koncesionara u iznosu do 15 miliona eura.
Savjetnica u Ministarstvu istakla je da je Projekat urađen sa jasnom vizijom budućeg stanja u prostoru, koji uvažava principe održivog razvoja i prati smjernice date PPPN NP Lovćen.
„Prema projektu, to bi bila najduža žičara na Jadranskoj obali sa posebnim akcentom na uživanju u putovanju sa nivoa mora preko Lovćena do Prijestonice Crne Gore, Cetinja. To bi bila jedinstvena turistička ponuda za domaće i strane goste“, kazala je Pavićević.
