Bokeljska Udruga muzičara A capella Tivat nastavlja sa svojim nastojanjem da promoviše klapsku pjesmu i čuva od zaborava tradiciju višeglasnog a cappella načina pjevanja.
Kao treći po redu veliki projekat ove mlade Udruge, sačinjene od nekolicine entuzijasta i zaljubljenika u ovaj muzički izričaj, a u okviru Festivala mediteranskog teatra Prgatorije 2024, u saradnji sa Centrom za kulturu Tivat, organizuju koncert klape Cambi -Kaštel Kambelovac, Hrvatska u subotu, 6.jula u 22 sata na Ljetnjoj pozornici.
Bokeljska Udruga Muzičara A CAPELLA“ Tivat je nastala kao plod želje nekolicine zaljubljenika u izvorni bokeljski i dalmatinski melos. Idejna težnja Udruge jeste oživljavanje i animiranje zaboravljene tradicije iskazane klapskim napjevima Boke i Dalmacije.
Klapa Cambi, Kaštel Kambelovac je osnovana davne 1986. godine, široj publici postaje poznata 1991. osvajanjem štita Omiškog Festivala, kao jedne od naprestižnijih nagrada u klapskom svijetu, a do danas slove za petostruke Omiške pobjednike . Od tada, mogu se pohvaliti sa preko 10 Porina, bezbroj pobjeda na festivalima regionu i šire,15 nosača zvuka.
Njihov repertoar čini sklad tradicionalnog i savremenog,pjevajući dalmatinske izvorne, ali i zabavne pjesme te obrade kompozicija brojnih poznatih autora.
Vlada Crne Gore planira da smanji nezaposlenost i reguliše manjak radne snage tokom turističke sezone tako što će uvesti kategoriju stalnog sezonskog radnika. Time bi se zaposleni zadržali na poslovima i van turističke sezone, dobijali bi platu i uplatu doprinosa i kada ne rade, dok bi poslodavci dobili stalnu radnu snagu, i za djelove godine sa manjim obimom posla.
Iako detalje nisu otkrivali, iz Ministarstva rada i socijalnog staranja su “Vijestima” kazali da rade na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu, kako bi se domaća radna snaga efikasnije zapošljavala, regulisao zakonski okvir i uključile sve institucije. Zbog toga su i formirali radnu grupu za izradu ovog dokumenta, koju osim Vlade čine i predstavnici socijalnih partnera (sindikati i poslodavci).
Iz resora kojim rukovodi Naida Nišić su dodali i da su zbog efikasnijeg rada, implementacije i ekspertske podrške tokom izrade Nacrta, obezbijedili i podršku Njemačke organizacije za međunarodnu saradnju (GIZ). Potreba za ovim propisom je, kako su naveli, što je Crna Gora turistička destinacija koja od tog posla ima velike benefite.
– Zbog toga želi se postići efikasnije zapošljavanje domaće radne snage za period obavljanja sezonskih poslova, regulisanje zakonodavnog okvira kako bi se omogućila fleksibilnost u ovoj oblasti, kao i aktivno učešće svih relevantnih institucija u sprovođenju ove aktivnosti. S obzirom na činjenicu da je rad na Nacrtu zakona o stalnom sezoncu tek u početnoj fazi i da je prvi sastanak radne grupe održan 14. juna, u ovom trenutku nije moguće dati detaljnije odgovore i pojašnjenja u vezi sa odredbama koje će se naći u Nacrtu – kazali su iz Ministarstva rada i istakli da će javnost moći da učestvuje u javnoj raspravi, koju će organizovati nakon što radna grupa pripremi Nacrt.
Hrvati mjeru već uveli
Na probleme manjka radne snage ljeti nije imuna ni susjedna Hrvatska, ali je ta zemlja kategoriju stalnog sezonca uvela prije nekoliko godina. Program sprovodi hrvatski Zavod za zapošljavanje, prema čijem sajtu, na ovu mjeru pravo imaju oni koji su u kontinuitetu radili najmanje šest, a ne duže od devet mjeseci kod istog poslodavca i koji će njega raditi još najmanje šest mjeseci. Poslodavac kroz ove mjere dobija 100% troška produženog penzionog osiguranja u prva tri mjeseca, a kasnije 50% i to najduže za tri mjeseca.
– Novčana pomoć radniku isplaćuje se za najviše šest mjeseci produženog penzionog osiguranja u iznosu koji se utvrđuje na temelju proračuna novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti (novčana pomoć za prvih 90 dana korišćenja iznosi 60%, a za preostalo vrijeme korišćenja 30% od utvrđene osnovice, a najviše u visini 70%, a za preostalo vrijeme korištenja 35 odsto iznosa prosječne neto plate isplaćene po zaposlenom u kompanijama u Hrvatskoj u prethodnoj godini. Najniži iznos novčane pomoći ne može biti niži od 50% minimalne plate, umanjene za doprinose za obavezna osiguranja utvrđena posebnim propisom – piše na sajtu.
U Hrvatskoj je u 2023. registrovano više od 5.000 stalnih sezonaca, dok ih je u prva tri mjeseca ove godine bilo 2.340.
Iz Privredne komore su “Vijestima” kazali da će donošenje Zakona o stalnom sezoncu biti važan dio reformi, zbog čega su ga nadležnima i predložili, a posebno jer je domaći turizam i dalje veoma sezonalan a dio potencijalnih radnika obeshrabren, jer neće imati primanja u toku cijele godine.
– Na ovaj način bi se motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Sistem osigurava finansijsku podršku radnicima-sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti, koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu (minimum šest mjeseci) – istakli su iz Privredne komore.
Analize tržišta su pokazale, kako kažu, da bi pojednostavljenje postupka registracije radnika bio veliki podsticaj privredi i građanima, da ažurno završe svoje obaveze ka državi. Vjeruju da je to posebno značajno pri zapošljavanju sezonaca, kao dijela tržišta rada koji je mnogo dinamičniji od ugovaranja zaposlenih za stalno. Zato je kako navode, potrebno sprovesti mjere i pojednostaviti registraciju. Ističu da poslodavci u kontinitetu imaju problem kvalifikovane radne snage, da rastu i kriterijumi za buduće radnike u ovom sektoru, i da je potrebno sinhronizovano raditi na osposobljavanju što većeg broja domaćih radnika.
Usvojiti zakon o studentskim poslovima
– Ministarstvo rada je pristupilo izmjenama Zakona o radu, a Privredna komora uputila komentare i predloge kroz za to propisanu formu. Potrebno je donijeti Zakon o studentskim poslovima čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije. Neophodno je pristupiti izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila – naveli su kao neke od potrebnih koraka.
Dodali su da sa Ministarstvom turizma rade na projektu “Povećanje prilika za zapošljavanje sezonskih radnika u Jugoistočnoj Evropi”, koji finansira GIZ, kroz koji je predložen reformski model radi prilagođavanja zakonskog okvira za fleksibilnije zapošljavanje sezonaca, i razvijanje onlajn portala koji će omogućiti prijavu i odjavu sezonaca na jednom mjestu. Očekuju da će preko njega komunicirati institucije i podnosioci zahtjeva, čime će se poboljšati efikasnost sistema zapošljavanja sezonskih radnika, povećati njihov broj i prihodi od poreza i doprinosa.
– Izrađena je uporedna analiza sezonskog zapošljavanja u Hrvatskoj i Crnoj Gori, koja je pokazala da se primjenom pojedinih modela koje sprovodi Hrvatska, u Crnoj Gori može ubrzati proces digitalizacijom sistema (uvezivanjem registara i automatskom razmjenom podataka). Uvođenjem elektronske procedure podnošenja zahtjeva za dozvolu za boravak i rad izbjegava se potreba da strani radnik fizički boravi u Crnoj Gori prije izdavanja dozvole. Analiza prikazuje kako se osnovna ograničenja u proceduri vezana za zapošljavanje stranih radnika mogu unaprijediti primjenom rješenja koja sprovodi Hrvatska – kazali su iz Privredne komore.
Povećati praksu i saradnju
U Privrednoj komori vjeruju i da je potrebno urediti poslovni ambijent kako bi poslodavci imali dodatni interes da zaposle domaće radnike, sistemski ga učiniti privlačnijim i više promovisati sezonski rad.
– Predlozi za dugoročno unapređivanje ljudskih resursa odnose se na unapređenje obrazovnih programa kroz povećanje praktične nastave i dualnog sistema obrazovanja, bolju saradnju poslodavaca (hotelijera i ugostitelja) u procesu pripreme kadrova, stimulisanje zapošljavanja domaće radne snage, promovisanje turističkih zanimanja, kao i stipendiranje učenika za ova zanimanja – naveli su iz Privredne komore.
UNESCO-va povelja za svjetsku nematerijalnu baštinu biće uručena Bokeljskoj mornarici Kotor u srijedu, 26. juna u 17.30 u Domu Mornarice na Pjaci od kina.
Povelju će uručiti ministrica kulture i medija, dr Tamara Vujović.
Tom prilikom, ministrici će biti uručen Nacrt zakona o Bokeljskoj mornarici Kotor, koji će, nakon usvajanja u Skupštini Crne Gore, definisati obaveze države Crne Gore i opština Kotor, Tivat i Herceg Novi prema Mornarici, obezbeđujući stabilnost i sigurnost u očuvanju tradicije koja traje više od 12 vjekova i unapređujući njen rad, saopštio je predsjednik Bokeljske mornarice Kotor Denis Vukašinović.
Podsjećamo, Dan Bokeljske mornarice obilježava se 26. juna, kada će Bokeljskoj mornarici biti uručeni ključevi grada Kotora.
Bokeljska mornarica foto Boka News
Istog dana 1463. godine usvojen je prvi sačuvani statut Bratovštine svetog Nikole mornara u Kotoru (Liber Fraternitatis divi Nicolai marinariorum de Catharo) koji se čuva u Kotorskoj Biskupiji.
Nastup glavnog odreda Bokeljske mornarice Kotor je predviđen prema sledećem protokolu:
19.30 – postrojavanje Glavnog odreda na pjaci od Kina
20.00 – prolaz Glavnog odreda starim gradom i preuzimanje državnog barjaka ispred Opštine Kotor
20.15 – postrojavanje Glavnog odreda ispred glavnih gradskih vrata, raport Admiralu, počasni plotun i uručenje ključeva grada Kotora od strane predsjednika Opštine Kotor
20.30 – tradicionalno kolo sv. Tripuna na trgu od Oružja
21.00 – povratak Glavnog odreda na pjaci od Kina
Bokeljska mornarica – foto Boka News
Nakon nastupa odreda uslijediće proslava za članove i prijatelje na pjaci od Kina, gdje će za muzički doživljaj biti zadužena klapa Škuribanda uz prigodan gastro program.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore apeluje na sve korisnike morskog dobra da redovno čiste i održavaju svoja kupališta.
Prema Ugovoru o korišćenju morskog dobra, zakupci su obavezni da održavaju kupalište čistim, što uključuje detaljno, redovno, svakodnevno održavanje, kao i pojačano čišćenje tokom dana. Potrebno je redovno prazniti korpe za otpatke i čistiti kupalište i pripadajući akva prostor. Kupališta moraju biti očišćena od sitnog i krupnog otpada, posebno od materijala koji mogu ugroziti bezbjednost i higijenu.
Za kupališta koja nisu ustupljena, Javno preduzeće je zaključilo ugovore sa Komunalnim preduzećima primorskih opština koja su obavezna da redovno čiste i održavaju ta kupališta.
Pozivamo sve korisnike morskog dobra na odgovorno ponašanje i zajedničko očuvanje čistoće i sigurnosti na našim plažama.
Rezultati analize kvaliteta morske vode
Rezultati analize kvaliteta morske vode za 114 lokacija, koju je Institut za biologiju mora sproveo u periodu od 17. do 20. juna ove godine, pokazali su da je na 94,7% lokacija morska voda bila odličnog kvaliteta, na 4,4% lokacija dobrog, dok je na 0,9% lokacija voda bila zadovoljavajućeg kvaliteta. Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima veoma dobrog kvaliteta, tj. da je sanitarno ispravna, te bezbjedna za kupanje i rekreaciju.
Boka Kotorska – foto Boka News
U Bokokotorskom zalivu, u opštini Tivat, od ukupno 10 lokacija voda je bila odličnog kvaliteta na njih 9 dok je na 1 lokaciji ona bila dobrog kvaliteta. Analize su pokazale da je u Kotoru na 12 lokacija voda bila odličnog, na 2 lokacije dobrog, a na 1 zadovoljavajućeg kavliteta. U Herceg Novom uzorkovana je voda na ukupno 22 lokacije, od čega je na njih 21 ona bila odličnog, a na 1 zadovoljavajućeg kvaliteta.
Rezultati ispitivanja kvaliteta morske vode kao i podaci o temperaturi mora, temperaturi vazduha i salinitetu za svako pojedinačno kupalište mogu se pogledati na posebnoj aplikaciji koja se nalazi na Internet stranici www.morskodobro.me koja je dostupna na našem i engleskom jeziku.
U svetištu Kraljice Mira u Međugorju danas se obilježava 43. godišnjica od Gospinih ukazanja.
Hodočasnici iz BiH i Hrvatske od kojih su brojni stigli pješice iz obližnjih mjesta, ali i iz Austrije, Italije, Njemačke, Poljske, SAD-a i drugih zemalja svijeta sudjelovali su na misama i drugim okupljanjima, te su se penjali na mjesto prvih ukazanja Blažene Djevice Marije na Podbrdu.
Predsjednik Udruge hotelijera, ugostitelja i iznajmljivača soba u Međugorju Mario Vasilj kazao je Feni kako u Međugorju trenutno borave deseci hiljada hodočasnika iz svih krajeva zemaljske kugle.
”Popunjenost smještajnih kapaciteta je dobra i mislim da u ovoj sezoni imamo veću popunjenost i veći dolazak hodočasnika u odnosu na proteklu godinu”, kazao je Vasilj. Dodao je i kako hodočasnici ove godine duže ostaju u Međugorju te da su očekivanja za ovu sezonu jako dobra.
”Očekujemo da će i osmi i deveti mjesec biti dobro popunjeni. To su dva vrlo važna mjeseca za hodočasnike u Međugorju, prvenstveno osmi mjesec kad je Festival mladih i kad će vjerujem biti preko 30-40 hiljada hodočasnika svaki dan u Međugorju”, kazao je Vasilj napomenuvši kako se dolazak značajnog broja vjernika očekuje i za vrijeme ostalih velikih blagdana.
Izvanredni poziv na molitvu za mir uputila je vidjelica Marija Pavlović Lunetti. Ona tvrdi kako ima svakodnevna ukazanja Gospe te da je ona osobno pozvala na devetodnevnu molitvu na mjestu prvog ukazanja.
Međugorje – foto Boka News
Molitva se govori na nizu svjetskih jezika, a s obzirom na situaciju u svijetu, sudionicima je, govore, osobito zanimljivo čuti molitvene zazive na ukrajinskom ili arapskom jeziku.
Više noći na međugorskom brdu u molitvi je proveo i ukrajinski biskup Jan Sobilo zazivajući mir u njegovoj zemlji i cijelom svijetu. Naime, prema tvrdnjama šestero vidjelaca, tada djece, prvo ukazanje Gospe imali su 24. juna 1981. godine. No, tada su se prestrašili i pobjegli kućama te su se vratili sljedećeg dana na brdo Crnicu, iznad mjesta Podbrdo kada im se Gospa ponovno obratila zbog čega se 25. juna slavi kao godišnjica ukazanja. Međugorje je od 1981. godine posjetilo više miliona hodočasnika i jedno je od najpoznatijih hodočasničkih odredišta u svijetu.
Vijest je odjeknula, uprkos pokušaju suzbijanja tadašnjih komunističkih vlasti, te je fenomen počeo privlačiti vjernike iz cijelog svijeta. Međugorje je i danas jedno od najvećih hodočasničkih odredišta u katoličanstvu.
Sveta Stolica osnovala je posebno povjerenstvo za istraživanje međugorskog fenomena koje je svoje izvješće predalo Kongregaciji za nauk vjere, a konačni sud o svemu dat će papa Franjo.
Vojo Šain, najpoznatiji svjetioničar i legenda najudaljenijeg hrvatskog otoka, Palagruže, i odabranica njegovog srca, Njemica Manuela, okrunili su svoju ljubav vjenčanjem 21. lipnja na ovom magičnom otoku ‘usred ničega.’
Njihova filmska priča započela je prije osam godina. Manuela je tada prodavala sladoled na Pelješcu. U mnoštvu ljudi za oko joj je zapeo Vojo koji je, kako je sam ispričao, tad nešto bio nervozan i beštimao onako kako to Dalmatinci rade. Manueli je sve to skupa bilo simpatično te su razmijenili brojeve mobitela. Nedugo nakon toga Manuela se pridružuje Voji na Palagruži i u taj se otok istinski zaljubljuje.
Vole se i dalje kao i prvog dana, pa su svoju ljubav odlučili i ozakoniti. Voju i Manuelu vjenčali su gradonačelnica Komiže, Tonka Ivčević, i Tomo Dvoraček, zapovjednik broda “Andrija Mohorovičić”. Iako ovo nije prvo vjenčanje na Palagruži, jedino je koje je potrajalo do kasno u noć, što je i logično jer ovi mladenci tu zapravo i žive, za razliku od ostalih koji bi obavili obred vjenčanja na ovom čarobnom mjestu pa zabavu prebacili drugdje.
“Vjenčanje je bilo neopisivo, Vojo me stalno pita ‘ljubavi oćeš li ovo, ljubavi oćeš li ono?’ Tija bi da ja kažen da je on macho, ali nije.”, kaže nam presretna Manuela u šali.
“Rekla mi je da je nevina!!!” kroz smijeh nadodaje Vojo i nastavlja:
“Direktor moje firme, Plovputa, mi je puno izaša u susret jer mi je da brod da pribacin moju familiju s Korčule na Palagružu.
Ja sam se i oženi u majici od Plovputa, a Manuela je za vjenčanicu imala običnu haljinu s cvjetnim uzorkom, a buket od prirodnog cvića. Za uvjete Palagruže vjenčanje je bilo savršeno!” govore nam Vojo i njegova Manuela.
Foto privatna arhiva – Otvoreno more
Inače, na ovom neobičnom piru su gosti bili i sudionici regate, Festival mora “Rota Palagruzona”. Poznata je to regata falkuša koja plovi od Komiže do Palagruže i prelijep tradicionalni događaj koji se održavao od 20. do 23. lipnja, tako da je 21. lipnja na vjenčanju na Palagruži bilo preko sto ljudi, što je doista neobično za najudaljeniji hrvatski otok za koji možemo reći da je ‘trag u beskraju’.
“Feštali smo do dvi ure ujutro, umorni smo bili, znaš šta… Bend je svirao do kasno u noć: harmonika, dvi gitare, cajon! Fantazija!” kaže nam Manuela.
Vojo je rekao par riječi i o meniju kojeg se ne bi posramio nijedan
Foto privatna arhiva – Otvoreno more
restoran visoke klase te o dojmovima ljudi koji su svjedočili doista nesvakidašnjem vjenčanju: “Janjetina je stigla iz Imotskog, imali smo i svadbenu tortu! Tu se sika i pršut i sir, a imali smo i jastoga na buzaru te ostale spize u izobilju!
Ljudi koji su u sklopu regate nazočili ovom svečanom događaju rekli su da su stvarno privilegirani šta su ovo doživili. Bili su oduševljeni!” zaključuje Vojo.
Tko god je ikad bio na Palagruži vratio se oduševljen, pa tako i mi kad smo je posjetili prošlo ljeto. Više možete pročitati OVDJE.
Tada nam je Vojo rekao da Manuela kada je došla tamo, nije znala ništa o moru. U ekspresnom je roku naučila sve tajne vrhunskih ribara. Vojo nam je lani otkrio i kako je jednom zgodom čak uhvatila zubaca teškog 8 kila, što je doista hvale vrijedan uspjeh.
Uz ribanje vrijeme krate i branjem šparoga te brojnim drugim aktivnostima koje se vežu uz rad na svjetioniku. Svoj život na Palagruži, okruženi ničim drugim nego plavetnilom opisuju kao neizmjeran užitak i sreću, a mi im želimo i dalje obilje sreće, mira, blagoslova i ljubavi u braku.
Muzički sladokusci i profesionalni muzičari koji su specijalno povodom otvaranja XV Festivala gudača došli u Kotor iz Podgorice, Cetinja, Tivta i drugih gradova, imali su divnu priliku da uživaju u virtuoznoj izvedbi Romana Simovića, koncertmajstora Londonskog simfonijskog orkestra, za koga domaća kulturna javnost voli da kaže „naš proslavljeni violinista“, koji je inače i laureat Trinaestoljulske nagrade.
Ovog umjetnika „našeg, a svjetskog“ vole ne samo domaći, nego i brojni strani ljubitelji klasične (a istovremeno i moderne) muzike, koji su kroz brilijantno izvođenje Simovića imali zadovoljstvo da dožive slike i vizije koje je on melodijom dočarao svirajući „6 Solo sonatas for Violin, op. 27“ Ežena Isaije (Eugène Ysaÿe), belgijskog violiniste, kompozitora i dirigenta, „Kralja violine“. Nesnosna vrućina u hramu bez rashladnog sistema nije omela umjetnika da pruži svojih 100 posto, niti publiku da uživa i ovacijama isprati svaku od sonata.
-Divno se svira u Katedrali, vezan sam za nju, osjećam uvijek duh Don Branlka, kao da je on tu prisutan. Prvi put sam ovdje svirao dok je on bio živ, poslije smo puno pričali o muzici i posebno zadovoljstvo mi je i čast vratiti se i svirati u Kotoru, pred ovom divnom publikom. Vidim puno prijatelja u auditorijumu, puno ljudi koji me podržavaju, koji vole i cijene ono što radim. Dođe zaista puno mladih ljudi, što mi je posebno drago. Vrlo sam zadovoljan i zahvalan što su me prijatelji Marina Dulović i Zoran Zakrajšek pozvali da učestvujem u Festivalu gudača. Oni rade divnu stvar, bore se, vidjeli ste da je večeras bila puna katedrala, znači da ljude interesuje ova muzika i da još ima nade, kaže Simović za BN.
Obimno i kompleksno djelo, posvećeno šestorici istaknutih violinista, Simović je izveo prošlog ljeta u Baru, a u Kotoruje izvedba premijerna.
-Večeras sam svirao svih šest sonata Ežena Isaija, možda poslije Baha najkompleksnije djelo napisano 1923. godine za violinu. Veoma su interesantne, svaka sonata posvećena je jednom od velikih violinista koji su živjeli u XX vijeku, a koje je kompozitor lično dobro poznavao, to su: Joseph Szigeti (Sonata No. 1), Jacques Thibaud (No. 2), George Enescu (No. 3), Fritz Kreisler (No. 4) , Mathieu Crickboom (No. 5) i Manuel Quiroga (No. 6). Četvrta sonata posvećena je Krajsleru, i tačno se osjeća povezanost sa njegovom muzikom, jasno mi je šta je Isaija htio kroz note da kaže, ušao u srž svakog violiniste. Sigeti je jako volio muziku J.S.Baha, pa je Isaija u stilu Baha komponovao sonatu, a vrlo je moderna muzika, jako interesantna za slušanje, kaže za BN Simović i dodaje da je ovo djelo za njega bilo cijelog života veliki izazov i podvig.
Roman Simović, Foto Jelena Milutin
Bahove sonate i partite novi izazov
-Nadam se da ću nekada, s obzirom da sam imao priliku da sviram sve kaprice, sve sonate Isaija, da sviram jednog dana Sonate i partite za violinu solo Johanna Sebastiana Bacha (BWW 1001-1006). Ne znam da li ću uspjeti, ali radiću na tome. Mislim da bi Katedrala Sv. Tripuna bila pravi ambijent za to, podijelio je svoja stremljenja Simović sa pratiocima BN.
Nakon Kotora se vraća u London, gdje živi i radi, a onda opet dolazi u Crnu Goru, gdje će sa kamernim orkestrom CSO nastupiti u sklopu programa Budva Grad teatar- zanimljiv program za violinu i orkestar: „Četiri godišnja doba u Buenos Ajresu“ Astora Pjacole i četiri koncerta – „Četiri godišnja doba“ Antonija Vivaldija, nešto što ljudi mnogo vole da slušaju.
Sljedeći koncert iz programa XV festivala gudača najavljen je za 1. jul u koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“, gdje će nastupiti Gudački kvintet Crnogorskog simfonijskog orkestra. Poslije toga će biti održan jedan koncert krajem jula, a u završnici, u posljednjoj dekadi avgusta, biće održana serija koncerata, gostovanja, master-klasa i edukativnih radionica, predavanja i pratećih programa.
Festival gudača 2024 – foto Mediabiro
Sinonim za kulturno-umjetničko ljeto
Od prošle godine Festival gudača je pod svoje okrilje „prigrlilo“ i Ministarstvo kulture i medija Crne Gore, čija je predstavnica Jelena Jovanović Nikolić istakla da je on „jedan od sinonima za kulturno-umjetničko ljeto u našoj zemlji“.
-Ozbljnošću i kontinuitetom XV po redu Festival gudača svjedoči o brižljivo građenom mostu međunarodnih kretanja, čijim stazama se prepliću suštinske vrijednosti kulture- kreativnost, znanje, odgovornost, inovativnost, talenat, autentičnost, kroz više različitih segmenata. Poštujući kulturno naslijeđe i unapređujući ukupnu kulturu i umjetničku scenu Perasta i Kotora, Festival gudača nastavlja da širi svoje aktivnosti kroz saradnju sa brojnim organizacijama, pojedincima i asocijacijama i kao takav prepoznat je i podržan od Ministarstva kulture i medija, kazala je predstavnica ministarstva Jovanović- Nikolić otvarajući Festival.
Kreatori Festivala su posvećeni muzičkoj kulturi, trajnim vrijednostima, edukaciji muzičke publike, mladih talenata i muzičke omladine i taj pravac žele i u budućnosti da ostvare.
-Zahvaljujem našem proslavljenom violinisti Romanu Simoviću koji je našao vrijeme da ponovo bude sa našom publikom, iako su mu otvorene sve prestižne svjetske dvorane i scene, on uvijek nađe vremena da i nama podari radost kroz muziku i njegove interpretacije i talenat, kazala je Marina Dulović predsjednica NVO „Bocche di Cattaro“, osnivačica i umjetnička direktorka Festivala gudača, te potsjetila da su Festival prije 15 godina podržale Opština i Turistička organizacija Kotor. Izrazila je zadovoljstvo što je od prošle godine i Ministarstvo kulture prepoznalo značaj ove manifestacije, te zahvalila Župnom uredu u Perastu- don Srećku Majiću za dugogodišnju podršku.
U susret svečanom otvaranju nove umjetničke platforme u Tivtu – Tivat Music Festival danas je u sali DTV Partizan održana press konferencija na kojoj je predstavljen bogat program ove manifestacije.
Festival se održava od 28. juna do 12. avgusta, u organizaciji Fondacije TMF, na više lokacija u Tivtu i bokokotorskom zalivu, pod pokroviteljstvom CZK Tivat i uz podršku mnogobrojnih partnera i sponzora.
“Ovo je nova muzička platforma koja je bila potrebna našem gradu – umjetnička muzika, klasika, džez, opere, operete za odrasle i djecu na različitim lokacijama u Tivtu. Ovaj festival je za nas važan iz više aspekata, prije svega je međunarodnog karaktera što znači da ćemo moći da ugostimo brojne vrhunske umjetnike i virtuoze u našem gradu. Vrlo je važno što će naši mladi muzički stvaraoci imati priliku da se edukuju i razvijaju i promovišu u sklopu ovog festivala s obzirom na to da nema previše prilika da se ova vrsta umjetnosti promoviše u našoj državi. Naročito je važno što ćemo razvijati publiku i što je muzika univerzalni jezik, te je pogodna za stanovnike našeg grada koji nisu sa ovog govornog područja i koji će imati priliku da uživaju u ovoj vrsti umjetnosti,” naveo je direktor CZK Tivat, Goran Božović u svom uvodnom obraćanju.
Veliku moć muzike da poveže ljude različitih nacionalnosti, uzrasta i preferenci istakla je umjetnička direktorica festivala, Dragana Jovanović, te ukazala na važnost TMF kao prilike za razvoj nove muzičke publike na crnogorskom primorju.
“Mi ćemo ovaj festival graditi kroz dijalog umjetničke muzike, preko popularne do tradicionalne. Željeli bismo da razvijemo mladu publiku, te smo tako počeli od djece. Sama uvertira u festival je bila opera za djecu Petra Krstića, Snežana i sedam patuljaka, koja je po mom mišljenju prošla izvanredno. Stvorio se visoki entuzijazam i dobra energija, u kojima smo povezali muziku, Boku i prijateljstvo na jednom mjestu. Duh koji već postoji u Tivtu želimo da nadogradimo i da mu dodamo još jednu malu ali važnu vrijednost i da postane luka umjetnosti i muzike,” navela je Jovanović.
Umjetnička direktorica je ovom prilikom istakla da su se u prvoj godini festivala primarno oslonili na kapacitete iz regiona, te da su za svečano otvaranje festivala koje će biti upriličeno u petak 28. juna u 21h u velikoj sali Centra za kulturu Tivat pozvali Dubrovački simfonijski orkestar, sa solistima iz Hrvatske, Crne Gore I Srbije, dok će 25. Jula u istoj dvorani nastupiti festivalski orkestar na koncertu pod nazivom “Veče operskih arija”. Tom prilikom publici će se publici još jednom predstaviti dvoje uspješnih, mladih i međunarodno angažovanih operskih umjetnika, sopran Petra Radulović i bas Sava Vemić. Kao gosti koncerta nastupiće umjetnici prepoznati i na svjetskih scenama, mecosopran Nina van Esen i tenor Bendžamin Blis. Ovi vokalni umjetnici I orkestar nastupiće pod palicom afirmisanog hrvatskog dirigenta Mladena Tarbuka.
“Tokom festivala će nastupiti i izuzetni violinista, čemu se naročito radujem, Žil Apap, moj kolega dirigent Nir Kabareti, zatim, tu je Simfonijski orkestar mladih Zapadnog Balkana koji su dio velikog evropskog projekta. Ono što bih posebno istakla je čuveni rimski ansambl “Mare Nostrum”, koji njeguje renesansnu muziku, pa smo im 16. Jula sa početkom u 21:30 namijenili prostor na ostrvu Gospe od Milosti što će biti prava mjera za ovu muziku, koja podrazumijeva i premijerno izvođenje arija iz opera iz 17.vijeka don Krsta Ivanovića libretiste, hroničara i kanonika crkve sv. Marka u Veneciji” najavila je Jovanović.
Već narednog dana za najmlađe je na Trgu od kulture pripremljena opera “Pčelica dana”, kao i concert “All That Jazz” u Luštici Bay, dok će 18. jula će na šetalištu Pine biti upriličena Priča o operama kroz priču o operi “Ljubavni napitak”. 19. i 20. jula će na dvije gradske lokacije biti izvedena još jedna dječja opera “Cvrčak i mrav”, 22. jula će u DTV Partizan nova Priča o operi biti posvećena “Travijati”. Poseban poklon gradu domaćinu je rezervisan za 23. jul kada će biti upriličen program “Tivtu s ljubavlju” sa Tivćankom saopranom Antonijom Vučinović. Izuzetan program biće nastavljen sve do 12. avgusta kada će u završnici festivala u velikoj sali CZK Tivat biti upriličen premijerni koncert gradskog hora Jadran pod dirigentskom palicom Andree Orlando Tripović, koja je ujedno i predsjednica Fondacije Tivat Music festivala.
“Vjerujem da će Tivat otvoriti vrata za jednu ovakvu inicijativu. Dolazimo u grad koji ima već mnogo festivala sa visokim kriterijumom. Mi se iskreno trudimo da našim programima animiramo najmlađu populaciju, Tivćane, ali i strane stanovnike kako bi svi pronašli nešto interesantno za sebe. TMF je, nadamo se, budući dio festivalskog mozaika našeg Tivta i vjerujemo da ćemo opravdati povjerenje koje nam gospodin Božović i CZK Tivat ukazuju,” poručila je Orlando Tripović.
Ulaz na sve programe, sem koncerata “Mare Nostrum” i “California Dreaming”, biće besplatan.
Više informacija o svim programima mogu se naći na sajtu www.tivatmusicfestival.com kao i na društvenim mrežama.
Opština Kotor priredila je danas u palati Bizanti svečani prijem za učenike dobitnike diplome „Luča“. Maturantima i polumaturantima koji su sa priznanjem „Luča“ završili školsku godinu diplome je uručio potpredsjednik Opštine Kotor Nebojša Ševaljević.
Ševaljević je kazao kako mu pričinjava izuzetno zadovoljstvo da u palati znamenite kotorske porodice čestita učenicama na najznačajnijem školskom priznanju.
„Svojim radom i zalaganjem, a nadasve željom za sticanjem što šireg znanja, zavrijedili ste epitet najboljih učenika ne samo u Kotoru, već i Crnoj Gori. Diploma ‘Luča’ sinonim je izvrsnosti, kontinuiteta te svjesnog odabira uslovno težeg puta. Radom do uspjeha slobodan je prevod latinske sentence Per aspera ad astra, a najviše ona, rekao bih, govori o vašem i putu kojeg se mora držati i Kotor“, naglasio je Ševaljević te učenicima zaželio uspješan nastavak školovanja, uz napomenu da na tom putu u Opštini Kotor imaju iskrenog prijatelja.
Lijepa višegodišnja praksa neposrednog susreta predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića sa dobitnicima „Luče“ ove je godine zbog zdravstvenih razloga predsjednika nadomještena njegovom pisanom porukom najboljim kotorskim učenicima.
„Često sam, družeći se sa vašim prethodnicima, isticao kako su mladi ono najbolje što Kotor ima. Upravo to želim poručiti i danas, najiskrenije vam čestitajući na vrijednim priznanjima, uloženom trudu i želji da budete iznadprosječni. A biti iznad prosjeka kotorska je konstanta zbog koje vjekovima naš grad ima svjetsku prepoznatljivost i značaj koji prevazilazi i mnogo veće sredine nego što je naš zaliv. Vaše znanje dio je tog viševjekovnog tkanja, a vaše zalaganje kotorsku budućnost, uvjeren sam, čini još sigurnijom“, Jokićeva je poruka, kojom „lučonošama“ želi kontinuitet uspješnog obrazovanja, a najprije, kao je podvukao, zabavno i sadržajno ljeto.
Prijem za Lučonoše – foto Opština Kotor
Diploma „Luča” priznanje je koje se dodjeljuje učenicima za izuzetne rezultate u učenju, a ove godine 54 đaka iz Kotora zavrijedilo je ovu vrijednu diplomu.
Dobitnici nagrade „Luča 1“ iz Gimnazije su Nikoleta Stešević, Ivana Penda i Ana Marija Salamadija, dok su dobitinici „Luče 2“ Olga Đukanović, Katarina Jelić, Tereza Rajman, Anja Unkašević, Vladana Đukanović, Katarina Želalić, Nataša Želalić, Barbara Rađenović, Maša Katić, Katarina Karadžić, Dajana Milinić, Teodora Biskupović, Andreja Lazarević, Bojana Jovanović, Jovana Subotić, Nikolina Vukmirović, Anđela Krivokapić, Nikolija Giljača i Marin Milošević.
U Pomorskoj školi dobitnici „Luče 1“ su Mila Malović, Luka Whyte, Ivan Đurić i Andrea Čavor, a dobitnici „Luče 2“ Vuk Mandić, Danilo Stojković, Andrej Lakić, Jovan Perović, Bogdan Vučeljić, Sergej Stojković i Nikola Petrov. Lana Đuričić, učenica iz Kotora dobitnica je „Luče 2“ u Srednjoj muzičkoj školi u Tivtu.
Najbolji učenici OŠ „Narodni heroj Savo Ilić“ sa diplomom „Luča 1” su Savo Ivanišević, Nikolina Dževerdanović, Nikolas Katharos, Milica Kovač, Maša Nikolić, Ema Rovčanin, Dario Kelemen i Luka Radonjić. Sa ovom diplomom iz OŠ „Njegoš“ su Ena Kaluđerović, Ena Obradović, Marija Ivanović, Jovan Knežević, Lazar Bogdanović, Alek Boškovski, Nina Đuković, Momčilo Marković, Nikolina Milošević i Milica Mačić, dok su Stanko Ćatović i Nina Jovanović iz OŠ „Veljko Drobnjaković“.
Opština Kotor nagradila je nosioce diploma „Luča“ knjigama Rista Kovijanića „Kotorski medaljoni” i dr Miloša Miloševića “Pomorski trgovci, ratnici i mecene”, kao i novčanim nagradama. Po sto eura izdvojeno je „lučonošama“ iz osnovne škole, a po 200 eura srednjoškolskim dobitnicima diplome.
Svečanom prijemu prisustvovale su i predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja i sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac, koje su biranim riječima čestitale učenicima na izvanrednom uspjehu.
Američki državni tajnik izvršio pritisak na Izraelce zbog poslijeratnog plana za Gazu Foto: Mahmoud Issa / Reuters
Američki državni tajnik tijekom sastanka u Washingtonu izvršio je pritisak na izraelskog kolegu Yoava Gallanta da Izrael brzo razvije snažan poslijeratni plan za Gazu i obuzda eskalaciju napetosti s Hezbollahom.
Američka strana komentirala je i šokantan video izraelske vojske koja je ranjenog Palestinca privezala za vojno vozilo.
– To je potpuno neprihvatljivo, ljudi nikad ne bi smjeli biti korišteni kao štit. Izraelske obrambene snage hitno moraju istražiti što se dogodilo i krivci moraju odgovarati, rekao je Matthew Miller, glasnogovornik američkog State Departmenta.
