Juniorska vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je na startu Evropskog prvenstva, koje se održava u Burgasu.
Španija je u 1. kolu grupe A slavila 8:6 (1:3, 2:1, 2:2, 3:0).
Naš tim je odlično ušao u utakmicu i nakon prve četvrtine vodio 3:1. Iako su Španci brzo uhvatili rezultatski priključak, Crna Gora je sve do finiša meča imala prednost (4:3, 5:4, 6:5), da bi rival prvi put poveo dva i po minuta prije kraja 7:6.
Bilo je prilika da se izbjegne poraz, napad je zakazao kada je bilo najvažnije, naš tim u završnih osam minuta nije postigao gol.
Posljednja šansa ispuštena kada nije realizovan napad sa igračem više, nakon tajm auta.
Španija je imala 40 sekundi da sačuva gol prednosti, a u posljednjim trenucima i došla do konačnih 8:6.
Tri gola za Crnu Goru postigao je Balša Vučković, po jedan Srđan Janović, Tim Perov i Nikola Petrović.
U 2. kolu naša selekcija sjutra od 13 i 15 igra protiv Mađarske.
Pošto smo mi ovdje izmiješani i pravoslavni i katolici, onda sam projekat uradio s namjerom da se pjeva u isto vrijeme i na latinskom jeziku i na jeziku bliskom crkveno-slovenskom, a u stvari se radi o „Slavonskoj misi“, objasnio je autor.
Muzički projekat „Misa Catharinorum“ autora Božidara Boba Nikolića izvedena je premijerno na sceni kotorske Crkve Sv. Duha, na zadovoljstvo i uživanje publike koja je ispunila salu do posljednjeg mjesta.
U mističnoj zatamnjenoj atmosferi uz plamen svijeća, vokalni ženski ansambl koji čine soprani: Jovana Miljenović i Ivana Marković; drugi soprani: Milica Lalošević i Tamara Radonjić; prvi alti: Sandra Lazović i Sandra Vukmirović, te drugi alti Milica Pasković i Marina Mirković, u pitkom sazvučju sa dubokim glasom Božidara Nikolića je izveo „Misu“ u tri djela: I- Misa Catharinorum (Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus, Agnus Dei), II dio- Presvetoj Bogorodici i III- Jutarnja molitva. Publika je pomno pratila svaku izvedbu, pratići ih fokusiranim aplauzima, koji su na kraju kulminirali u ivacije, te su izvođači na bis izveli kompoziciju „Jutra jugova“, koju je Nikolić muzički uobličio i aranžirao na stihove svog omiljenog pjesnika Aleksandra Lesa Ivanovića. Vokalistkinje, uglavnom profesorke u kotorskoj ili u tivatskoj muzičkoj školi, sve afirmisane i kroz klapsko i horsko pjevanje, perfektno su ukomponovale svoje višeglasje sa diskretnom, svedenom instrumentalnom muzikom i bazičnim glasom kompozitora i autora Božidara Nikolića.
-Ovo je ozbiljan projekat, rađen sa namjerom da se pjeva i na latinskom jeziku i na jeziku bliskom crkveno-slovenskom, a u stvari se radi o „Slavonskoj misi“. Nekad se u Slavoniji služila misa na narodnom jeziku, i pošto smo mi ovdje izmiješani i pravoslavni i katolici, onda sam uradio s namjerom da se pjeva u isto vrijeme i jedno i drugo. Možda je na momente haotično, ali mislim da je vrlo razumljivo. Htio sam da spojim te dvije stvari u jednu cjelinu koliko je to moguće i koliko je izvodljivo, onako, pomalo ekumenistički, objasnio je autor za Boka News.
Ovom „Misom“ Nikolić ima namjeru da od zaborava otrgne umjetnički projekat „Tempore Catharinorum“ koji su 1981. godine pokrenuli Zoran Mujbegović, Milica Bačić i kotorski slikar i „oriđinal“ Jovo Abramović, a Božidar Bobo Nikolić se u ovaj likovni hepening uključio 1994. godine. Radio je ranije i omaž Jovu Abramoviću, radiće, kaže i ubuduće, jer mu se čini da ga se sve manje ljudi sjećaju – vrijeme čini svoje.
-Radili smo zajednički projekat koji se zvao „Ordine et disordine“ (lat. Red i nered), imali smo slike i muziku koje su rađene uporedo, svaka slika je imala svoju muziku i obrnuto i od onda ja nekako održavam makar neko sjećanje na tu „Temporu“ i na slikara Abramovića. Tako je „Tempora“ dobila svoju „Misu“, koja je čuva od zaborava, objasnio nam je autor. Za ženski vokalni ansambl kaže da su „anđeli moji koji pjevaju“.
-One su fenomenalne, sa njima raditi je bogatstvo, tako da i ono što zamislim, u njihovoj izvedbi izgleda neuporedivo bolje, zato što unose sebe u potpunosti, unose svu svoju kreativnost, unose svoj duh, svoje znanje i talenat, ogroman kao planina, ističe zadovoljni kompozitor, koji se u ovoj sali osjeća „kao kod kuće“.
-Jako mi prija da nastupam u ovoj sali zato što sam bio đak kotorske Muzičke škole -pohađao sam violinu kod prof. Nikše Čučić, i cijelo vrijeme sam pjevao u horu koji je on vodio. U to vrijeme direktor je bio pok. Keko Marković, isto violinista, tako da sam imao vrhunsku bazičnu obuku, otkrio nam je Nikolić.
Misa Catharinorum, Crkva Sv. Duha
Bobo Nikolić je ranije objavio i izveo autorska djela: Rekvijem (2004. godine), Liturgija (2016.), a sada i Misu Kotorsku, te razmišlja da sve to, ako bude prilike, objavi i na komakt disk. Ono što planira je da idućeg ljeta na isti dan koncerno obuilježe dvadesetogodišnjicu „Rekvijema“ i izvede ga ponovo, zajedno sa vokalistkinjama koje su tada radile, kao i sa ovima koje su sada pjevale.
Već je krenuo sa izradom svog sajta, gdje će zainteresovani moći da preuzmu sve njegove notne zapise i snimke.
-Sad kada je sve leglo kako treba, a večeras smo čuli koliko je to dobro, planiramo i druge koncerte, ko god bude zainteresovan da nas ugosti, mi smo već spremni, poručio je Nikolić, čiji je sin Luka Nikolić, napisao lijep uvodnik u program štampan na pratećoj brošuri.
B. Nikolić
Misa pisana za veliki mješoviti hor, simfonijski orkestar i bend
-Moja interesovanja u muzici su mnogo šira- pišem za klapu i moje kompozicije su izvođene na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu dvije godine, kao gitarista sviram raznorazne žanrove – blues, fusion ( i to komponujem takođe). Nemam stalni bend, ali skupljamo se s vrmena na vrijeme, snimam, komponujem, pišem uglavnom za horove, ali i za orkestre. Kotorska misa je i pisana za veliki mješoviti hor, simfonijski orkestar i bend (džez kvartet: klavir, kontrabas, bubanj i gitara), međutim, prilika je bila takva da izvedemo to na ovaj svedeni način, uz vokalni ansambl i gitaru, kaže Bobo.
Provjerena ekipa
-Prvi put smo sarađivale sa našim kompozitorom Bobom Nikolićem novembra 2016. godine, kada smo izveli njegovo djelo „Liturgija“, to je bio naš prvi susret. On je kroz svoje razne konekcije i poznanstva, kako u Muzičkoj školi tako van nje, došao do nas, vokalistkinja ostvarenih u klapskom, horskom pjevanju, koleginica iz struke i tako smo se povezali. Od tadašnje „Liturgije“ do sadašnje „Mise“ vidi se taj Bobov „duhovni pluralizam“, a on je odlučio da ovo novo djelo izvede ista ekipa, jer smo se prvi puta jako dobro pokazale, bio je zadovoljan našim učinkom na sceni, sigurna sam da smo opravdale ukazano povjerenje, kazala je za BN Jovana Miljenović, sopran, članica i solo pjevačica Hora Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo“ Kotor 1839.
Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 1.97 miliona vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 25. do 31. avgusta iznosio 90,73 hiljade.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.
Losos pripremljen prema pravilima ishrane LCHF (manje ugljikohidrata više masnoća) – LCHF skraćenica dolazi od engleskog izraza low carb, high fat što u doslovnom prevodu treba da označi ishranu sa niskim nivoom ugljenih hidrata, a visokim nivoom zdravih masti
Riba je izuzetno zdrava namirnica, a posebno je losos poznat po svojim brojnim dobrobitima. Bogat je proteinima, omega-3 masnim kiselinama te vitaminima i mineralima. Istraživanja pokazuju da konzumacija ove ribe koja živi u morskoj, a mrijesti se u riječnoj ili jezerskoj vodi, doprinosi zdravlju i dužem životu.
File divljeg lososa (oko 300g)
žlica masla
žlica maslinovog ulja
dvije žlice badema na ljuskice
10 bobica crvenog papra
10 listića svježe kadulje
2 režnja češnjaka
senf
sol
papar
origano
Korak 1
Fini komad lososa (file) oprati pod tekućom hladnom vodom i obrisati papirnatim ubrusom ili kuhinjskom krpom koju imamo samo za takve pothvate.
Korak 2
Meso dobro istrljati srednje ljutim senfom sa svih strana. Posoliti, popapriti i posipati origanom.
Korak 3
Na žlici masla u tavi ispržiti ribu prvo sa strane kože, dok ne bude rumena i zapečena kora, tada oprezno okrenuti i pržiti sa te strane prvo na jakoj vatri, a tada smanjiti na malo više od pola i poklopiti žičanom mrežom da ne šprica masnoća po kuhinji.
Za to vrijeme isjeckati na sitno dva češnja češnjaka i desetak manjih listića sviježe kadulje ili tri četiri veća (sa prozora).
Okrenuti ribu ponovo na kožu, posipati češnjakom, kaduljom i dodati još dvije žlice oljuštenih i isjeckanih na plohice, badema, te crvenog papra za dekoraciju.
Politi sve još sa vrućim maslom na kojem se riba pekla, te špricnuti preko svega i malo maslinovog ulja za bolji tek.
Korak 4
Riba je spremna za serviranje. Odlično se slaže sa dalmatinskom ”mišancijom” na lešo.
Opaska: losos je originalno sa krljuštima filetiran. Ne čistim ga od istih jer sam primjetila da kad se isprži te krljušti postanu fine ruskave i cijela ta debela, često masna koža postane prava delicija.
Dodjelom nagrada, sinoć je na Ljetnjoj sceni u Tivtu, svečano zatvoreno ovogodišnje izdanje festivala „Purgatorije 2024.“
„Na pozornici, kaže veliki Branislav Nušić, prvo se digne zavjesa pa počne drama a u životu prvo počne drama pa se diže zavjesa. U svakom slučaju ovoga ljeta Tivat je bio mediteranska prestonica teatra i drago nam je zbog toga kao i zbog činjenice da se predstave koje se izvode na Purgatorijama dugo prepričavaju i ostavljaju traga u našem kulturnom prostoru. I to je razlog što je i Opština prepoznala ovaj festival kao centralni dio svih kulturnih manifestacija“, kazao je u svom pozdravnom govoru predsjednik Opštine Željko Komnenović.
Direktor Centra za kulturu Tivat Goran Božović istakao je da su prije početka festivala obećali mnogo ali da su sve i ispunili.
„Ako smo prošle godine, u godini punoljetsva, vratili staru slavu festivala, onda smo to ove godine i potvrdili. Imali smo 10 takmičarskih predstava, 4 plesne predstave, brojne predstave u pratećem programu pretežno iz naše produkcije, dječije predstave ali i spektakularne koncerte“.
Božović je istakao da su ove godine imali četiri festivalske premijere sa čime se malo koji festival u regionu može pohvaliti.
„Nastavili smo hrabro sa samostalnim produkcijama i nakon velikog uspjeha Ćelave pjevačice ove godine imamo novu uspješnu predstavu Mirandolina i tri koprodukcije sa referentnim partnerima iz regiona. Gotovo cijeli program predstavlja ekskluzivu odnosno premijerna izvođenja u Crnoj Gori upravo na ovom festivalu“, kaže Božović.
On naglašava da je ovo izdanje festivala proteklo i u znaku Jagoša Markovića i predstavlja svojevrstan omaž čovjeku koji je ostavio značajan pečat na ovom festivalu.
„U takmičarskoj selekciji dvije predstave sa potpisom Jagoša Markovića. Tri naše kultne predstave koje su pečat festivala u pratećem programu kao i predstava koja se igra vama (publici) u čast ima potpis Jagoša Markovića. I večeras se premijerno dodjeljuje nagrada za najbolju režiju koja nosi njegovo ime“ istakao je Božović.
Purgatorije 2024.
Nagrada za najbolju režiju „Jagoš Marković“, odlukom žirija dodijeljena je Tatjani Mandić Rigonat za režiju predstave Mirandolina u produkciji CZK Tivat.
„Poštovana publiko želim sa vama da podelim ovaj izuzetni trenutak za mene koji je nabijen emocijama zato što je Jagoš Marković bio pre svega moj prijatelj a potom i veličanstven reditelj koji je obeležio svojim nekim antologiskim predstavama najuzbudljivije trenutke našeg zajedničkog postojanja u pozorištu. Nije bilo lako režirati Mirandolinu, izmaštati svoj mediteran. Reditelj može da ima razne koncepte, da mašta u raznim pravcima ali ako nema ekipu koja će razumeti taj koncept onda to ostaje nešto mrtvo i neuzbudljivo u pozorišnom smislu. Zahvaljujući celom ansamblu ove predstave nastala je predstava koja je eto večeras dobila ovu značajnu nagradu”, kazala je Mandić – Rigonat.
Purgatorije 2024.
Nagrada za najbolju predstavu jednoglasno je dodjeljena predstavi EDIP Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, koja po ocjeni žirija , predstavlja odličan i znakoviti primjer reinterpretacije amblematske antičke drame koja je dobila neke nove konotacije, a da nije izgubila svoj primarni smisao koji se ogleda u tragičnoj sudbini glavnog lika koji ne znajući stupa u incestuozni odnos s majkom.
Nagrada za najbolju žensku ulogu jednoglasno se dodjeljuje Katarini Marković za ulogu Mirandoline u predstavi Mirandolina u produkciji CZK Tivat.
“Hvala pre svega Tivtu i gradu kako nas je dočekao sa toliko ljubavi i topline jer smo mi ovde živeli mjesec ipo dana i to je olakšalo ovaj proces. Hvala mojim divnim partnerima u predstavi jer moja Mirandolina nebi izgledala ovako da nisam bila u takvoj glumačkoj podeli” rekla je Marković.
Purgatorije 2024.
Nagrada za najbolju mušku ulogu jednoglasno je dodjeljena Milanu Mariću za ulogu Edipa u predstavi EDIP Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda dok je nagrada za glumačku bravuru jednoglasno dodijeljena kolektivnoj igri predstave Moj muž, Dramskog teatra Skoplje, Sjeverna Makedonija.
Specijalna nagrada za najuspješniju vizuelno tehničku inovaciju jednoglasnom odlukom žirija dodjeljena je predstavi Obraćanje naciji, Ateljea 212 Beograd, Srbija.
Centar za kulturu Tivat svake godine dodjeljuje u okviru Festivala Purgatorije i nagradu kuće. To je plaketa “Ivana Tomičić” u znak sjećanja na jedan prerano ugašeni mlad glumački život, koja je jednu od prvih uloga ostvarila upravo u produkciji Centra za kulturu Tivat.
Nagrada “Ivana Tomičić” za poseban doprinos Festivalu mediteranskog teatra Purgatorije za 2024. godinu dodjeljena je glumcu Momčilu Otaševiću.
“Mislim da se ne može puno glumaca pohvaliti da ima istu nagradu koju je dobio Jagoš Marković. Da nije bilo njega ja danas nebi bio ni čovjek kakav jesam a ni pola glumca kakav jesam danas. Ovu nagradu posvećujem njemu jer znam da nas negdje gleda”, rekao je Otašević.
Na svečanom zatvaranju, u čast nagrađenih izvedena je pozorišna predstava “Putujuće pozorište Šopalović”, u režiji Jagoša Markovića i produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda.
Zalagaćemo se za opšti interes djece i omladine, jer želimo da naša djeca zasijaju svjetlošću palaca grada Kotora, poručila je kandidatkinja na listi „Evropski savez (SD, SDP, LP i građani) – Zasjat će Kotor”, Tanja Popović.
Ona je istakla da je grad Kotor rasadnik talenata kako u sportu, tako i u nauci i muzici
„Temelj svakog društva su djeca. Ulažući u djecu stvaramo odgovorno, pozitivno i građansko društvo prije svega”, naglasila je Popović.
Prema njenim riječima Evropski savez u Kotoru će nastojati da obogati obrazovne programe, ali i da podrži sport i sportiste.
„Trudićemo se da obrazovanje obogatimo, osim javnog plana i programa Ministartva prosvjete Crne Gore, programima novim još od predškolskog uzrasta. Podržavaćemo sportske klubove, kako individualne, tako i ekipne, podržavaćemo i individualce i u jednoj i u drugoj kategoriji”, rekla je Popović.
Popović se osvrnula i na talente u muzici, čiji je, prema njenim riječima, Kotor rasadnik.
„Svjedoci smo da je Kotor rasadnik talenata u muzici, svjedoci smo da mnoga naša djeca su osvajala veliki broj nagrada na velikim takmičenjima. Pokušaćemo sve da ih podupremo i da im damo vjetar u leđa.
Muzika, koja povezuje um u tijelo, sve govori o sveopštem razvoju djeteta”, zaključila je Popović.
U okviru pratećeg programa 3. Festivala etnološkog filma – RISAN 2024. na risanskoj rivi u nedjelju 1. septembra s početkom u 18 i 30 sati biće otvorena izložba fotografija “Risan – nekad i sad” autora fotografa Ranka Maraša i politikološkinje mr Jelene Čečur.
Izložbom želimo da prikažemo ljepote Risna, njegov razvojni potencijal u arhitekstonskom smislu i smislu očuvanja i valorizacije kulturne baštine koju posjeduje, ali i postojeće stanje te baštine Risna, koja je trenutno zapostavljena, poručuju autori.
Izložba je koncipirana iz dva segmenta.
Prvi oslikava Risan kakav je bio nekada, kroz reprodukciju fotografija sakupljenih iz ostavština koja se čuvaju u ustanovama kulture i risanskim porodicama.
Ove fotografije su poslužile kao model fotografu Ranku Marašu da sa iste lokacije i istog ugla prikaže kako to Risan izgleda danas i kakve promjene su uslijedile nakon katastrofalnog zemljotresa 1979. godine. One predstavljaju drugi segment naše izložbe, ali i njegov vizuelni fotografski doživljaj.
Utisak o Risnu nekada je utisak o jednom lijepom primorskom gradu, u čijem pejzažu dominira austrijska gradnja. Grad je sa sređenom rivom i palmama, jasno vidljivim zelenim površinama i lako uočljivim osmanskim arhitektonskim zadnjima i imanjima oko njih.
Impresija Risna sada jeste takva da je primjetno da ono što je nekad grad baštinio ili je potpuno uništeno ili je u fazi propadanja.
Cilj je da ovom izložbom aktuelizujemo potrebu jasne strategije valorizacije kulturne baštine Risna i da apelujemo na donosioce odluka da više pažnje i stručne opreznosti posvete ovom problemu u kom se Risna nalazi od 1979. godine do današnjeg dana.
Podsjetimo, ovogodišnje izdanje festivala je revijalnog i tematskog karaktera, a tema je nasljeđe / ostavština / baština.
Centralni program trajaće od 31. avgusta do 3. septembra na platou palate Ivelić u Risnu s početkom u 20 sati i biće prikazano deset filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovića.
Festival etnološkog filma
U ponedeljak, 2. septembra u 18 sati u avliji porodice Kordić na Bujevini biće predstavljena publikacija “Porodica Kordić u Risnu” koja je rezultat višedecenijskog istraživanja porijekla svoje porodice kroz razne arhive širom Boke Kotorske autora Branislava Brana Kordića iz Risna. Ovim programom želimo da istaknemo značaj arhivskog istraživanja i damo pozitivan primjer brige o porodičnim korijenima, a možda i da podstaknemo želju u nekom da se posveti istraživanjima istorijata svoje porodice. O značaju arhivskog istraživanja, kao i o poduhvatu autora da govoriće naša uvažena arhivistkinja Snežana Pejović. Publika će imati priliku i da posluša kako potrebu istraživanja sopstvenog porijekla vidi iz stručnog ugla antropološkinja Tamara Lepetić. Nakon ovog, uslijediće predavanje o pravu miraza u kotorskom Statutu iz 1616. godine Janka Paunovića, doktoranda na Institutu za rimsko pravo na bečkom pravnom fakultetu čiji fokus istraživanje jeste miraz, za njega ključna društvena institucija.
Njemačka policija na granici – Foto: Hannes P. Albert/dpa
Šest osoba ranjeno je u sinoćnjem napadu nožem u njemačkom gradu Siegenu u pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Napadačica je nasumce ubadala putnike u autobusu koji su išli na lokalni festival.
U trenutku napada u autobusu je bilo 30-ak putnika.
Neslužbeno, napadačica ima povijest psihičkih problema.
– Na mjestu događaja zatekli smo 6 osoba napadnutih nožem. Tri su zadobile ozljede opasne za život, jedna je teško ozlijeđena, a preostale dvije lakše. Na toj lokaciji priveli smo 32-godišnju njemačku državljanku, osumnjičenu za taj napad. Istraga traje, u ovom trenutku ne mogu reći ništa o pozadini ili motivima napada, rekao je Nicolas Stankowski, glasnogovornik policije u Siegenu.
Do incidenta je došlo tjedan dana nakon fatalnog napada nožem u gradu Solingenu na zapadu Njemačke, kad je napadač ubio tri, a ozlijedio osam osoba.
Osumnjičeni počinitelj, 26-godišnji Sirijac, nalazi se u pritvoru. Teroristička skupina Islamska država preuzela je odgovornost za napad, iako njemačke vlasti još uvijek istražuju vjerodostojnost toga navoda.
Petrovačka noć je tradicionalno i ove godine privukla veliko interesovanje kako domicilnog stanovništva, tako i mnogobrojnih turista koji borave u Petrovcu i Budvi, te tako zaokružila glavnu turističku sezonu i najavila uspješnu postsezonu.
“Na nivou Budve, pa tako i Petrovca, na našoj destinaciji boravi oko 31.000 turista, oko 16.000 u privatnom i oko 14.500 u hotelskom smještaju. U ovom trenutku je to oko šest posto više nego prošle godine u ovo vrijeme, pa se nadamo da ćemo večeras svečanim vatrometom ne samo završiti uspješnu glavnu ljetnu turističku sezonu, već i najaviti uspješnu postsezonu,” navela je predstavnica Turističke organizacije Budva, Ljubica Pribilović.
Bogat i raznovrstan program koji je Turistička organizacija Budve osmislila u saradnji sa dugogodišnjim partnerima počeo je sportskim igrama tokom kojih su se učesnici takmičili u vuči konopa i plivanju. Uslijedila je zabava za one najmlađe uz slikarsku radionicu, facepainting, izradu figura od balona i žurku sa animatorima. Posjetioci su se zatim prepustili izuzetnom cjelovečernjem muzičkom programu i degustaciji ribljih specijaliteta koje su tradicionalno i ovog puta pripremili vrijedni članovi Kluba za sportski ribolov “Širun”.
Petrovačka noć 2024.
“Podijelili smo oko 500 kila ribe koju su ispekli članovi našeg sportskog kluba. Riba je vrhunskog kvaliteta, dobro posoljena, a marinadom kojom se preliva u velikim šerpama dobija posebnu draž i ukus. Podijelili smo i oko 700 litara piva koje je takođe vrhunskog kvaliteta.
Sve se lijepo poklopilo u ovoj lijepoj tradicionalnoj, Petrovačkoj noći 2024. Ovo je ono što mi kao građani Budve, Petrovca, ali i cijele Crne Gore možemo da priuštimo našim gostima da se i oni osjećaju kao kod svoje kuće,” naveo je predsjednik Kluba za sportski ribolov “Širun”, Tihomir Fabris.
Kako po sjajnoj ribi, vinu i pivu, Petrovačka noć je poznata i po kvalitetnoj muzici. Za dobru atmosferu na samom početku večeri pobrinula se Gradska muzika Budva, koja je neizostavan dio svake fešte u Budvi, a i šire. Nakon tradicionalnog đira kroz Petrovac i izvođenja koračnica, Gradska muzika je u koncertnom dijelu prisutne oduševila mješavinom rok standarda, fanka, filmske muzike, te u repertoaru prošla kroz čitavu epohu pop muzike. Klapa Castel Nuovo je takođe pokazala zašto je neizostavan dio svake dobre fešte, te publici donijela sjajne izvedbe primorske i dalmatinske muzike, a u svom klapskom maniru su izveli i neke starogradske i zabavne pjesme. Mnogobrojnu publiku okupljenu oko glavne bine rasplesala je The Grupa i tako napravila sjajnu uvertiru za nastup zvijezde večeri – Petra Graša.
Oduševljenje što ponovo ima priliku da nastupa na crnogorskom primorju na manifestaciji kakva je Petrovačka noć izrazio je i sam Grašo.
“Između crnogorske publike i mene ljubav traje skoro 25 godina i samo raste. Što se tiče koncerata na crnogorskom primorju ja se osjećam izuzetno komforno jer me podsjeća na moju Dalmaciju, Ljudi su srdačni, jede se lijepa hrana, prisutni su gostoprimstvo, dobro vino i dobra muzika. Donosim vam standardan repertoar Petra Graša – ja, klavir, moćan bend iza nas, moj ton majstor, moja rasvjeta, sve pod kontrolom i dva sata užitka i hitova,” kazao je slavni pjevač.
Kako je i najavio pred početak nastupa publika u Petrovcu je uživala u dva sata energičnog nastupa ispunjenog hitovima kao što su “Ako te pitaju”, “’Ko nam brani”, “Utorak”, “Voli me”… Nakon senzacionalnog koncerta uslijedio je spektakularni vatromet kojim je i zaokruženo još jedno uspješno izdanje Petrovačke noći.
“Kroz ovakve manifestacije se upoznaje tradicija jednog naroda. Manifestacije su tu da pored toga što prodaju turistički proizvod nam prirede i druge benefite kao što su lijepo raspoloženje, uživanje u zabavi, bez brige o nekim svakodnevnim problemima, malo nas odvuku od užurbanosti svakodnevnog života, tako da osim toga što uživaju u moru, suncu i kupanju, naši turisti sa sobom odnesu i lijepe emocije koje proizvedu ovakvi događaji,” navela je predstavnica TO Budva, Ljubica Pribilović.
Upravo iz navedenih razloga TO Budva i u narednom periodu nastavlja da organizuje bogat manifestacioni program. U toku je festival Ćirilicom koji će trajati do 14. Septembra, 7. i 8. septembra mještane i turiste očekuje 13. Montenegro Sun Reggae festival, a u narednom periodu će uslijediti Dan širuna i Petrovačka lignjada.
Međunarodno takmičenje u lovu na tune, sabljarke, lampuge, 12. “Big game fishing“ održaće se od 13. do 16. septembra u Herceg Novom.
Prema pristiglim prijavama organizatori članovi kluba Big game fishing Herceg Novi, očekuju veliki broj učesnika, kao i dobar ulov tokom takmičenja.
Foto Big Game 2021. HN
Na 12 milja od hercegnovske obale, u vodama Crne Gore, na jedanaestom po redu međunarodnom takmičenju ove vrste, učešće će uzeti ekipe iz naše i država regiona, ali i ostalih evropskih zemalja. Tokom tri takmičarska dana, planirano je isplovljavanje ekipa zakazano svakog jutra u 8 sati sa Škvera, a povratak je planiran u 17:30 sati. Potom će biti vagan ulov, svake večeri u 20 sati.
Kako su nam kazali organizatori iz kluba Big game fishing Herceg Novi, neće izostati i fešta na Škveru za prolaznike. Pored svečane dodjele nagrada najboljim takmičarima, biće upriličena gozbe za učesnike i zvanice, u petak između 18.30 i 20.30 kao i deguistacija ulovljene ribe sa gradela.
Big game fishing
Nakon turnira klub će u subotu 7. septembra prirediti na Rosama, u 10 sati, takmičenje za djecu od 6 do 15 godina – Litlle game fishing. Ko nema svoju opremu obezbijediće je djeci. Prijave su obavezne u kafeu „Citadela“. Mali takmičari će imati siguran prevoz, osvježenje, a najboljima će pripasti nagrade.
