Prema podacima lokalne Turističke organizacije, na Tivatskoj rivijeri trenutno boravi 571 zvanično prijavljeni turista, od čega su samo 70 turisti iz Crne Gore, a ostalo stranci.
U hotelima odmara 126 gostiju, dok 445 turista koristi usluge privatnih izdavalaca smještaja.
Oktobar 2015. godine je bio najtopliji oktobar na Zemlji u znanoj istoriji. Podatke je u svom redovitom mjesečnom izvještaju objavila Američka Državna uprava za oceane i atmosferu (NOAA).
Nakon februara, marta, maja, juna, jula , avgusta i septembra, oktobar je već osmi ovogodišnji mjesec koji je na Zemlji rekordno topao. Temperaturno odstupanje od prosjeka za 20. stoljeće (+0.98°C) je u ovogodišnjem oktobru najveće mjesečno temperaturno odstupanje zabilježeno u proteklih 1630 mjeseci, tj. od januara 1880. godine, od kada postoje temperaturni podaci na globalnoj razini.
NOAA objavila da je prvih deset mjeseci 2015. godine najtoplije takvo razdoblje u znanoj povijesti Zemlje. Globalno temperaturno odstupanje od prosjeka je u tom razdoblju iznosilo +0.86°C.
Prosječna globalna temperatura kopna i oceana u oktobru 2015. godine je bila za 0.98 °C veća od temperaturnog prosjeka za oktobar za 20. stoljeće, a on iznosi 14.0°C.
NVO “Bokeški Forum” saopštila je juče da je skidanje sa dnevnog reda sjednice SO Tivat nove “dikriminatorske” odluke o porezu na nepokretnosti prije dva dana, samo privremeno prevazilaženje ovog problema koji najviše tišti starosjedioce Tivta, i to u predizborne svrhe vladajuće DPS-SDP koalicije.
“Vjerujemo da je sve ovo samo odlaganje i da će svi ti loši zakoni i odluke po tivatsko stanovništvo biti donijeti poslije lokalnih izbora. Jer i predlagačima je jasno da bi se njihovo usvajanje sada kao bumerang obilo o glavu uoči lokalnih izbora na proljeće.”- saopštio je “Bokeški Forum” uz napomenu da pored odluke o porezima na nepokretnosti kojom se drastičlno povećavaju te dadžbine, “nad gradjanima Tivta kao mač visi i užasan Zakon o morskom dobru, prodaja lučice Kalimanj, privatizacija Parking servisa i sve ono što samo čeka da se famozno ubacivanje papirića u glasačke kutije završi.”
“Pa da onda sve to ponovo nadje “svoje mjesto pod Suncem” u zakonski utemeljenoj pljački gradjana Tivta. Svemu tome će se “Bokeški Forum” i prije i poslije izbora najoštrije suprotstaviti.”- stoji u saopštenju.
Predstavnici crnogorske Vlade i tri fonda danas su potpisali ugovor o kupoprodaji 56,4 % akcijskog kapitala društva Institut za fizikalnu medicinu, rehabilitaciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević” AD, Igalo sa kupcem akcija, IWG iz Londona,.
Vlada je u avgustu odobrila prodaju državnih akcija konzorcijumu IWG, kao jedinom ponuđaču na četvrtom tenderu, koji je za većinski paket akcija ponudio nešto više od deset miliona eura.
Alternativa prodaji većinskog udjela bio je odlazak u stečaj ovog nekada uglednog Instituta.
Kompanija “Adriatic Marinas” iz Tivta, ispred projekta marine za superjahte i nautičkog naselja Porto Montenegro, biće jedan od vodećih sponzora globalno prepoznatog nautičkog događaja u Rusiji, prestižne dodjele nagrada „Jedriličar Godine“ (Sailor of the Year Award 2015)- saopšteno je iz Porto Montenegra.
Ruska jahting asocijacija (WFTU) i časopis “Yacht Russia” organizatori su ove manifestacije koja je zakazana za 2. decembar u Moskvi, a među glavnim pokroviteljima manifestacije su i renomirani Gazprom, SWAN, Aston Martin i Burevestnik grupa, čija imena potvrđuju kvalitet ove manifestacije.
“I pored izazova na ruskom tržištu, mi i dalje imamo tradicionalno dobre, ali i uspostavljamo nove saradnje sa predstavnicima nautičke industrije u Rusiji – njihovi elitni mediji i dalje kontinuirano izvještavaju o Crnoj Gori i našem nautičkom proizvodu, što potvrđuje i izuzetno pozitivan članak o hotelu “Regent Porto Montenegr”o objavljen u najnovijem izdanju čuvenog magazina Conde Nast Traveller Russia.”- istakao je Billy Canellas, menadžer za razvoj biznisa u marini Porto Montenegro.
Sedam oficijalnih nagrada na manifestaciji u Moskvi, biće raspoređene u kategorijama: Najbolji jedriličar i Jedriličarka godine, Najbolji jedriličarski tim, Najbolja jedriličarska škola za djecu, Najbolji trener godine, Najbolji organizator regate i Nagrada za poršku jahtinga kao sporta. Ova nacionalna nagrada Rusije ustanovljena je 2009. godine, i za samo sedam godina stekla je globalni karakter i podršku ISAF Rolex World Sailor of the Year Awards-a, zbog velikog doprinosa sportu. Slične ceremonije postoje i u Velikoj Britaniji, Fransuckoj, Njemačkoj i SAD-u, a među dobitnicima ovog priznanja, u prethodnim godinama, su i olimpijci u jedrenju, kao što su čuveni Valentin Mankin, Timir Pinegin, Artion Kuznjecov, Sergej Frank, i mnogi drugi.
Turistička organizacije opštine Budva predstavlja turističku ponudu budvanske rivijere na sajmu kongresnog turizma IBTM World koji se održava od 17. do 19. novembra u Barseloni.
Ovaj sajam predstavlja jedan od dva najznačajnija sajma iz oblasti kongresnog turizma u Evropi i tokom tri dana (1729. novembar) posjetiće ga preko 5.500 organizatora dogadjaja i donosioca odluka iz ove oblasti, a predstaviće se 4.000 hotela, kongresnih biroa, pružaoca usluga, agencija itd iz preko 150 zemalja.
Tokom ove berze na štandu Turističke organizacije opštine Budva biće održano preko 130 sastanaka i prezentacija na kojima će biti predstavljene mogućnosti za organizaciju dogadjaja u Crnoj Gori.
Na štandu Turističke organizacije opštine Budva svoju ponudu predstavljaju članovi kongresnog biroa Crne Gore, “TalasM DMC”, “Terranautika DMC”, HG “Beppler&Jacobson”.
Učešće Budve i Crne Gore na ovom sajmu je od izuzetnog značaja za dalji razvoj i unaprijeđenje poslovnog turizma.
Preko 80 zanimljivih eksponata – starih baula (kovčega) sa odjevnim predmetima, ukrasima, komadima nakita ili naoružanja, te nekoliko impresivnih portreta bokeških kapetana, patruna ili dama iz bogatih familija iz 18. i 19. vijeka na kojima se može vidjeti ondašnja moda i kultura odijevanja, postavka su etnografske izložbe „Blago bokeljkih baula“ koja je sinoć otvorena u galeriji ljetnjikovca Buća-Luković u Tivtu.
„Kultura je oblast koja se prožima kroz sve oblike ljudskog trajanja i postojanja, a ljepota življenja samo je dio tog kulturnog miljea, koja se na području Boke ogleda kroz življenje u brojnim lijepim kapetanskim palatama i reprezentativnim kućama. Sva ta zdanja imaju naglašenu kultuno-istorijsku, umjetničku i arhitektonsku vrijednost i ona su na najbolji način, svjedočanstvo o stepenu društvenog, ekonomskog i kulturnog razvoja Boke, koja je prava pomorska oaza. Podigli smo poklopce djevojačkih i mornarkih škrinja, drvenih sanduka iz tih palata, sa željom da se publika susretne sa preko 80 vrijednih eksponata iz naše i nekoliko privatnih zbirki.“- kazala je, otvarajući izložbu, direktorica Pomorskog muzeja Kotor, mr Mileva Pejaković-Vujošević.
Ona i druga autorka izložbe Jelena Karadžić, Tivćanima su priuštile nesvakidašnje zadovoljstvo da iz prve ruke vide i osjete raskoš i prefinjenost nekadašnjeg života u bogatim kapetanskim palatama i kućama uglednih bokeljskih trgovaca. Stari nakit od koga je dobar dio rađen u nekadašnjim čuvenim kotorskim zlatarskim radnjama, broševi-pontapeti, „španski češljevi“, djelovi ženske i muške odjeće, molitvenici, oružje, satovi, samo su dio izloženih predmeta, a tu su i predmeti od čuvene dobrotske čipke.
„Dobrotski vez-čipka u kotorskim dokumentima zovu „reticella“ li „radesello“. Naziv ovog veza susreće se prvi put 1573.godine. Koliko su bile značajne dobrotske čipkarice i vezilje najbolje svjedoči podatak da je na međunarodnoj izložbi u Beču 1910.godine, među brojnim predmetima iz raznih krajeva austro-ugarske carevine, pravu senzaciju izvazala „cacara“ – kapa od bijele tele sa rekamom, koja je više vjekova bila sastavni dio ženske dobrotske nošnje. Na toj izložbi ova kapa je ocijenjena visokom ocjenom jer je to bio rad čiste čipkaste izrade visokog baroknog stila sa prugama i čvorićima. Kapu su obično nosile starije žene, a porodica Radimir posjeduje jedan od samo dva sačuvana njena primjerka.“- kazala je Pejaković-Vujošević.
U prepunoj multimedijalnoj Sali Opštine Tivat sinoć je promovisano drugio izdanje monografije „Tivat kroz stoljeć mjesto kmetova i gospodara“, autorke Anite Mažibradić, profesorke romanistike i arhivistkinje iz Tivta. Kapitalno djelo o do sada većinom malo poznatoj prošlosti prostora od Veriga do Solila na kojem se danas nalazi Tivat, izdalo je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore (HNV), a knjiga je zbog ogromnog interesovanja publike u samo dva mjeseca, doživjela i drugo izdanje čije je publikovanje podržala Opština Tivat.
„Ovu monografiju posvetili smo autohtonim Tivćanima i svima onima kojimau koje je utkan svaki kamen Tivta.“- kazala je sekretarka HNV Ana Vuksanović, dok je gradonačelnik Ivan Novosel rekao da Anita Mažibradić „ovim značajnim naučnim radom, nam nudi sponu sa prošlošću Tivta, neophodnu kako bismo pametno promišljali njegovu budućnost, te ukazuje na njegovo bogato kulturološko nasljeđe.”
“Iz ovog djela vidimo da je Tivat imao bogatu kulturnu povijest, da je ta povijest sačuvana u ovakvim zapisima. Hvala autorki što je iz istorijskih arhiva izvukla stoljećnu istoriju Tivta i pretočila je u ovu kapitalnu knjigu.”- istakao je Novosel.
Na preko 250 strana knjiga “Tivat kroz stoljeća-mjesto kmetova i gospodara” donosi obilje podataka o geografskim, ekonomskim, etnografskim, kulturnim i drugim prilikama na području današnjeg Tivta, u vremenu od početka 14.do kraja 19.vijeka. Knjiga je plod više nego dvodecenijskih istraživanja starih dokumenata iz kotorskog Istorijskog arhiva, od kojih prvi koji se tiče Tivta datira iz 1326 godine. Posebna njena vrijednost su detaljni opisi odnosa porodica kotorske, dobrotske, prčanjske i peraške srednjevjekovne vlastele koja je na području Tivta imala svoje velike zemljišne posjede i bogate ljetnjikovce, sa ovdašnjim starosjediocima-kmetovima što su radili na tim posjedima i kroz interakciju sa školovanim, bogatim i kosmopolitksim plemićima, i na sebe prenijeli dio njihove kulture i svjetonazora.
O knjizi rođene Tivćanke Anite Mažibradić govorile su takođe dvije Tivćanke – dr. Vanda Babić, profesorica Sveučilišta u Zadru i mr Marija Mihaliček, istoričarka umjetnosti iz Kotora.
“Autorka nam je podarila skicu, nacrt, sliku Tivta od najdavnijih vremena do danas. Tivat je od nekadašnjeg plemičkog omiljenog ladanjskog područja, izrastao u mondensko ljetovalište sa obrisima starih ljetnjikovaca i kula koji danas žive kao ljetnje pozornice i bivaju prepoznate kao autohtoni izraz grada. Autohtoni ovdašnji hrvatski puk sa druge strane, gradio je Tivat utkajući u njega maslinu, lozu, šipak, rogač, običaje, priče, vjerske obrede slavlja….”- kazala je Babić. Mihaliček je naglasila da knjga “Tivat kroz stoljeća” izuzetno vrijedan dokument, ali i polazište za nove istraživače da daju svoj doprinos da se sačuva vrijedna materijalna i nematerijana baština ovoga kraja.
“Izabrana arhivska građa u knjizi, donesena je sa pojašnjenjima i tumačenjima veoma složenih ekonomskih odnosa. Anita ostavlja faktografiji da govori jezikom nepobitnih istina, a u njima, tim silnim izvještajima, naći će čitalac informacije ne samo o posjednicima imanja, nego dragocjene podatke o ljetnjikovcima, kućama, crkvama, mlinovima za masline, za žito, krušnim pećima, vinogradima, maslinjacima, mreži nekadašnjih puteva, vodotocima, lokalitetima i toponimima”.- istakla je Mihaliček.
Autorka koja je rodom iz jedne od najstarijih tivatskih težačkih rodoica Rajčević, kazala je da je knjigu pisala iz ljubavi koju osjeća za svoj zavičaj, želeći da iz relevenatnih arhivskih izvora sakupi, osvjetli i od zaborava sačuva prošlost područja koje se prvi put nazvalo Tivtom (Teodo) u jednom crkvenom dokumentu iz daleke 1.200 godine, a koji se danas čuva u arhivi Akademije nauka u Sank Petersburgu.
Dokumentarni film Plava gajeta i sivi beton biće premijerno prikazan u velikoj sali Centra za kulturu Tivat, u petak 20. novembra u 19 sati.
Nakon godinu i po dana završen je dokumentarni film Plava gajeta i sivi beton. Film je, sopstvenim sredstvima, proizveo, Centar za kulturu Tivat, a scenarista i reditelj je Vladimir Perović.
Ovo je četvrta uspješna saradnja između Centra za kulturu i Vladimira Perovića. Krenulo je filmom „Ribar Đorđe razgoni mrak“, uslijedio je „Život, priključenija i održivi razvoj jednog kokota“, nastavilo se filmom „Život je“.
Film Plava gajeta i sivi beton je nastao na inicijativu tadašnje direktorke Milene Radojević i tadašnjeg urednika programa Nevena Staničića.
Radilo se sa onoliko sredstava koliko je bilo dostupno. U 2014 godini CZK je mogao da pokrije samo neposredno snimanje, pa je montaža i postprodukcija čekala do momenta kad se obezbijede sredstva. Onda su određeni tehnički problemi odložili premijeru prvobitno predviđenu za ovo ljeto. I evo konačno i dugo očekivane „Plave gajete“.
Film govori i na konkretnoj i na simboličnoj ravni. Konkretno, junakinja filma je Vjera Raičković, iz Krtola, žena koja se već preko trideset godina bavi samo jednim poslom: ribanjem. Riba na puno lijepih starinskih načina, tako da je film u izvjesnom smislu i mali izlog određenih ribarskih metoda.
Ali u to njeno starinsko, vječno, uselilo je, kao i u mnogo šta, novo doba. Novo doba, nove, navike, novi materijali, nov odnos prema gradnji, prostoru, ambijentu. Nekadašnje ponte sad su zabetonirani bunkeri, morem krstare gliseri, skuteri, jahte i jahtetine, kruzeri. I u samom moru nešto se izmijenilo, ništa više nije isto kao prije. Ulov je vidno opao. A ulov i ribanje znače život. U smislu privređivanja, ali možda i više u psihološkom smislu vječne vezanosti i predanosti moru.
I kroz sve to plovi, tiho klizi preko sto godina stara plava gajeta, divna starinska ribarska barka. Klizi kao simbol jednog vremena, jedne predanosti, jedne ljepote, i jedne harmončne uklopljenosti u bokeško more.
A beton, beton ovdje postaje zajednički imenitelj, ili simbol, za sve te nepodopštine oko nje. Hoće li ribe biti i sjutra!? Kakav će život biti sjutra…!?
No, ribar jednom – ribar uvijek. Vjera se ne predaje: „Dokle god budem mogla da uđem u barku, ja ne odustajem… Barka, moja gajeta, je meni život. Život, život život!…“
Snimatelj filma je Dragan Pejić, dizajnerka zvuka Dora Filipović, a montažer, stari saradnik i Perovića i CZK-a, Aleksandar Uhrin.
“Dva minuta Kotora” naziv je knjige radijskih kolumni Radio Kotora, koja je predstavljena sinoć u crkvi Svetog Duha, povodom obilježavanja dvadesetosam godina postojanja i rada ovog medija.
Urednica Jelena Vukasović došla je na ideju da kreira radijsku kolumnu sa željom da građanski aktivizam u Kotoru ne bude povremen, parcijalan, iznuđen, kratkotrajan, već savim suprotno. Na taj način Kotorani su dobili priliku da kroz svoje kolumne kažu što mislie i kako vide svoj Grad.
„Pružati Kotoru trebala bi biti misija svakog našeg sugrađanina. Zato iskoračimo“ napisala je u svojoj kolumni direktorica javnog servisa Radio Kotora Vjera Banićević.
U subotu 21.novembra obilježava se Dan opštine Kotor kao i dvadesetosmi rođendan naše medijske kuće. Tim povodom Radio Kotor je objavio knjigu radijskih kolumni „Dva minuta Kotora, kazala je pozdravljajući brojen goste direktorica Banićević.
U „Dva minuta Kotora“ objavljeno je sedamdeset kolumni koje su emitovane na valovima Radio Kotora od 21.aprila 2014. do 24.avgusta 2015.godine.
„Uvjeren da su vaše profesionalne ambicije usmjerene podjednako ka visokim novinarskim standardima tako i na izgradnji društva kulture i tolerancije kako i dolikuje drevnom gradu Kotoru. Iskrene čestitke povodom dvadesetosam godina rada i promocije knjige“ – kaže se između ostalog u telegramu direktora Direktorijata za medije Željka Rutovića.
U muzičkom dijelu programa nastupili su Kristijan Đuranović, Đurđa Petrović Poljak i Branko Marković.
© BokaNews, 2021
