Komnenović – Borba tek predstoji

0
Dio obale u Tivtu
Dio obale u Tivtu

Povlačenje predloga novog Zakona o morskom dobru sa dnevnog reda tekuće sjednice Skupštine Crne, potvrdilo je opravdanost zahtjeva Matice Boke, nevladinih udruženja i građana iznijetih na tribini u Tivtu. Zahvaljujući se građanima, poslanicima i našim prijateljima iz MANSA i primorskih nevladinih organizacija, moramo ipak konstatovati da je ovo tek početak borbe za pravično i izbalansirano zakonsko rješenje u skladu sa evropskim normativima – saopštila je NVO Matica Boke.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma je povuklo predlog tog kontroverznog zakona iz skupštinske procedure, jer je na njega stigao ogroman broj amandmana. Istovremeno, u javnosti, pogotovo na primorju, čule su se brojne primjedbe na zakon koji je trebalo da bukvalno podržavi svu privatnu imovinu građana na obali. Primoric su stoga, sa tribine Matice Boke prolog vikenda u Tivtu, zatražili povlašenje zakona iz skupštinske procedure i zaprijetili organizacijom protesta.

“Povlačenje zakona je prvi korak, ali osnovni zahtjev sa tribine nije zasad ispoštovan – a to je vraćanje predloga u formu nacrta i na ponovnu javnu raspravu. U predloženom zakonskom rješenju koje je po stanovnike Boke i primorja objektivno gore od Zakona o morskom dobru iz 1992. Godine, nije samo sporan famozni član 25 koji grubo krši svojinska prava privatnih vlasnika u zoni morskog dobra. Sporne su i brojne druge odredbe, počev od granice zone morskog dobra, definicije morske obale, davanje dijela morske obale u zakup, obavljanje djelatnosti, ingerencija opština, koncesija. Najbolji dokaz o kvalitetu ponuđenog zakona je to što su Matica Boke, MANS i poslanici u crnogorskom parlamentu podnijeli značajno više amandmana nego što ima članova u ovom zakonu.”- saoštio je predsjednik UO Matice Boke Željko Komnenović.

Ta NVO je poručila da će i dalje pratiti dešavanja u vezi namjere Vlade da progura novu legislativu o morskom dobru „jer parlamentarna većina kako saznajemo, pokušava zakon amandmanski uobličiti da bude prihvatljiviji za građane.”

“Ono što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi. Smatramo da je ovaj predlog zakona sistemski loš i da je proistekao iz kontroverznog pravnog stava Vrhovnog suda čije povlačenje takođe tražimo.”- naveli su iz Matice Boke, oštro kritikujući predstavnike lokalnih vlasti u primorskim opštinama što se nisu odazvali pozivu za učešće na tribini, da saopšte svoj stav o namjerama Vlade koje najviše ugrožavaju stanovništvo istih tih opština.

Ponta pred crkvom ne ugrožava sigurnost plovidbe

0
Izgradnaj ponte pred crkvom
Izgradnaj ponte pred crkvom

Inspekcija sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor danas je izvršila inspekcijski nadzor nad radovima koji se obavljaju na obnovi crkvice Gospe od Snijega u tjesnacu Verige kod Tivta.

Inspektore je zanimala obnova srušene nekadašnje ponte-pristaništa pred crkvom jer je rukovodilac Pilotske službe Luke Kotor, kapetan Predrag Janović podnio prijavu smatrajući da bi obnovljena ponta, mogla ugroziti sigurnost plovidbe kroz tjesnac Verige.

„Konstatovali smo da se gradnjom ponte tjesnac nije suzio, odnosno da su Verige i dalje široke 350 metara na svom najužem dijelu, pa stoga plovni put i sigurnost plovidbe nisu ugroženi.“- kazao je inspektor Željko Lompar.

Inspektori na obali pred crkvicom Gospe od Snijega
Inspektori na obali pred crkvicom Gospe od Snijega

Inače, obnova crkvice Gospe od Snijega iz 15.vijeka – zaštićenog spomenika kulture, obavlja se u širokoj akciji koju predvodi Župa Perast, a pomažu brojni dobrotvori, prvenstveno kompanija „Yu Briv“ iz Kotora. Dok su crkvica i obala pred njom do prije godinu dana bili bukvalno zatrpani tonama šuta i smeća, prije nego što je počela obnova i uređenje ovog kompleksa, niko nije nalazio za potrebu da traži bilo kakvu reakciju inspekcija.

Promocija monografije o alohtonim vrstama

0
Gospica
Gospica

 Promocija monografije „Alohtone vrste istočne obale južnog Jadrana” održat će se u petak 20. marta u 11 sati u sali Instituta za biologiju mora u Kotoru, javlja radio Kotor.

Na promociji će govoriti, direktor Instituta za biologiju mora Kotor dr Mirko Đurović, dr Vesna Mačić i dr Davor Lučić sa Instituta za more i priobalje Dubrovnik.

Za razliku od autohtonih, koje naseljavaju oblasti koje su dio njihovog prirodnog areala rasprostranjenosti, alohtone vrste, poznate još i pod terminima egzotične i „strane”, imaju zajedničku osobinu da su introdukovane u sredinu u kojoj se ranije nisu nalazile.

Spašeni galebovi sa Mamule

0

Nakon objave video filma na Facebooku da su u starom bunaru na Mamuli zarobljeni galebovi, alpinisti i članovi klubova “Niskogorci” i „Orjen Outdoor” iz Herceg – Novog odmah su reagovali i odlučili se upustiti u složenu akciju spašavanja galebova.

Nives, Ins, Terba, Jugo i Dejo i zaputili se u utorak na Mamulu u nadi da će galebove zateći žive.

Vezani užadima spustili su se u veliki bunar-bazen na Mamuli gdje su zatekli nekoliko desetina bespomoćnih galebova.

Jednog po jednog uspjeli su evakuisati i pustiti na slobodu.

Našoj redakciji javili su samo kratko i skromno – Galebovi sa Mamule su spašeni.

Evo i foto priče sa akcije spašavanja.

Video snimak zarobljenih galebova.

 

 

 

Napad na trgovinski objekat u centru Tivta

0
Hotel Mimoza
Hotel Mimoza

Za sada nepoznati izvršioci,  jutros oko 5 sati ciglom su polomli izlog butika „Azalea“ koji se nalazi u Njegoševoj ulici u centru Tivta.  prema riječima vlansika Bora Samardžića, ništa nije ukradeno.

Vlasnika je međutim, u radnji dočekalo vrlo neprijatno iznenađenje – u jednom ćošku radnje na podu je zatekao predmet koji izgleda kao defanzivna ručna bomba. Za sada je nepoznato da li je riječ o pravoj bombi ili eventualno, igrački koja veoma liči autentičkoj eksplozivnoj napravi.

Detonacije na sreću nije bilo, a policija je na licu mjesta i vrši uviđaj.

Bomba
Bomba
Razbijen izlog
Razbijen izlog

Koncert učenika Srednje muzičke škole „Vida Matjan”u Petrovcu

0
ŠOSMO Kotor
ŠOSMO Kotor

Koncert učenika Srednje muzičke škole „Vida Matjan” iz Kotora biće održan u četvrtak 19.marta s početkom u 19 sati u Spomen-domu „Crvena komuna” u Petrovcu.
Učenici će se publici predstaviti solo na različitim instrumentima i u kamernim sastavima.

„Koncert je organizovan u cilju animiranja đaka za upis u srednju muzičku školu” – kaže se u najavi koncert iz ŠOSMO „Vida Matjan”.

„Orascom“ podržao rekonstrukciju dječjeg vrtića u Radovićima

0
Luštica - Foto Anton Marković Gula
Luštica – Foto Anton Marković Gula

Kompanija Luštica Development iz Tivta koja razvija projekat Luštica Bay u zalivu Trašte na poluostrvu Luštica, opredijelila je 31,804.48 eura za adaptaciju odjeljenja javne predškolske ustanove „Bambi“ u Radovićima. Radovi treba da budu izvedeni u roku od 12 mjeseci.

Luštica Development čiji je osnivač egipatsko-švajcarski konzorcijum „Orascom“ na taj način nastavlja sa dobrom praksom i saradnjom sa opštinom Tivat, a posebno u Radovićima u smislu doniranja značajnih sredstava za potrebe javnih ustanova i drugih organizacija.

„Mi u Luštici Development naročito vjerujemo u podršku sektoru obrazovanja i u tom smislu nam je posebno veliko zadovoljstvo da pomognemo vrtić „Bambi“ u Radovićima. Vjerujemo da će ovim renoviranjem biti obezbijeđeno bolje okruženje i sredina za boravak kako mališana tako i vaspitnog osoblja koje o njima brine.“ – kazao je danas tim povodom Daren Gibson, izvršni direktor Luštica Development.

„Ova donacija je za nas veoma značajna jer bi trebalo da dobijemo tri puta više prostora od onog kojim trenutno raspolažemo. Dobili bismo veliko kupatilo sa sanitarnim čvorom, veliki garderober, kuhinju i duplo veći prostor za boravak 35 mališana koliko ih trenutno boravi u vrtiću. Iz tog razloga smo zainteresovani da adaptacija počne što prije. U tom smislu smo i sva neophodna dokumenta dostavili nadležnom ministarstvu.“ -istakla je Jasna Vujović, direktorica tivatske JPU „Bambi“ kojoj je u nadležnosti područni vrtić u Radovićima.

Radovići
Radovići

Vrtić trenutno raspolaže prostorom od samo 38 metara kvadratnih, sa pet malih sanitarnih čvorova, malim garderoberom i kuhinjicom. Adaptacijom je predviđena dogradnja modernog montažnog objekta od 67 metara kvadratnih čime bi ukupan kapacitet vrtića iznosio 105 kvadrata. Radovi će početi nakon odobrenja Ministarstva prosvjete.

Područno odručno u Radovićima pripada Javnoj predškolskoj ustanovi „Bambi“ Tivat u kojem, uključujući i područno odjeljenje u Donjoj Lastvi, trenutno boravi oko 700 djece predškolskog uzrasta. Centralni vrtić u Tivtu, nakon rekonstrukcije vrijedne oko dva miliona eura, otvoren je u oktobru 2013. godine i predstavlja jednu od najmodernijih predškolskih ustanova u Crnoj Gori.

Kompanija Luštica Development do sada je uložila oko 600 hiljada eura u društveno odgovorne projekte u Tivtu i drugim crnogorskim gradovima. Protokolom o sponzorstvu koji je krajem prošle godine potpisan sa Opštinom Tivat, predviđeno je da ta kompanija donira 150 hiljada eura za kulturne, sportske i druge projekte nevladinih udruženja, sportskih i kulturnih organizacija i javnih ustanova.

 

Inicijativa za revitalizaciju Tvrđave Španjola

0
Španjola
Španjola

Revitаlizаcijа Tvrđаve Špаnjolа i njenа optimаlnа аdаptаcijа zа turističke svrhe, bilа je temа sаstаnkа predstаvnikа lokаlne uprаve, predsjednikа opštine Herceg – Novi, Nikole Gojkovićа, predsjednikа Skupštine Andrije Rаdmаnа i vršiocа dužnosti direktorа Herceg festа Stevаnа Koprivice, sа predstаvnicimа Ministаrstvа održivog rаzvojа i turizmа, pomoćnicom ministrа Oliverom Brаjović sа sаrаdnicimа Brаnimirom Gregovićem i Anаstаzijom Mijаnović iz Uprаve zа kulturnа dobrа Crne Gore.

Nа sаstаnku se čulo dа je špаnskа firmа Pаrаdores zаinteresovаnа dа urаdi fizibiliti studiju revitаlizаcije Tvrđаve Špаnjolа. To bi umnogome pomoglo dа se pronаđe investitor zа projekаt sаnаcije i аdаptаcije tvrđаve u turističke svrhe, nа čemu će zаjednički rаditi držаvа, kojа je vlаsnik i opštinа, kojа će biti korisnik ove veomа znаčаjne fortifikаcije.

Nа sаstаnku su nаčelno dogovorene buduće аktivnosti. U mаju se plаnirа novi sаstаnаk tim povodom u čijem rаdu će, pored predstаvnikа ministаrstvа i lokаlne uprаve, učestvovаti i predstаvnici špаnske firme Pаrаdores.

Tvrđava Španjola
Tvrđava Španjola

O Špаnjoli

Tvrđаvа Špаnjolа izgrаđenа je u 16. vijeku. Izgrаdili su je Špаnci 1539. godine, po preuzimаnju vlаsti od Turаkа, Špаnci su zа vrijeme svoje krаtke, jednogodišnje vlаdаvine, obnаvljаli grаdske tvrđаve i kule. Tаko je obnovljenа i tvrđаvа Špаnjolа, kаko je zove domаće stаnovništvo, iаko u pisаnim trаgovimа (kаrtаmа i grаvirimа), stoji nаziv „Gornji grаd“. Sаdаšnji izgled Tvrđаvа je dobilа u periodu druge vlаdаvine Turаkа (od 1548. godine). Turci su tаdа porušili mаnju tvrđаvu i izgrаdili novu o čemu svjedoči orjentаlnа аrhitekturа i аrаpski nаtpis nаd ulаzom. Tvrđаvа se nаlаzi nа brežuljku Bаjer, nа sjeverozаpаdnoj strаni grаdа, nа nаdmorskoj visini od oko 170 m. Sа tvrđаve se pružа izuzetаn pogled nа ulаz u Bokokotorski zаliv.

„Snovi od niti“

0
Snovi od niti
Snovi od niti

U galeriji srednejvjekovnog ljetnjikovca “Buća-Luković” u Tivtu sutra, 19.marta, četvrtak, u 20 sati, biće otvorena izložba ,,Snovi od niti”, autorice Vase Nikolić.

Ova umjetnica živi i radi u Nikšiću, a tkanjem i izradom odjevnih predmeta bavi se dvadeset godina. Do sada je izlagala na više kolektivnih izložbi u Nikšiću i Podgorici. Imala je i četiri samostalne izložbe: Nikšić (1999.), Bar (2000.), Kotor (2000.) i Podgorica (2001.)

O njenom radu mr Anastazija Miranović, istoričarka umjetnosti i modna kreatorka, koja će otvoriti izložbu, zapisala je:

,,Mašinski inženjer po obrazovanju , Vasa je preciznost struke utkala najfinijim nitima potki i osnova u svoje čiste i svedene forme. Tople, zemljane boje, ali i one koje diktiraju modni trendovi, karakterišu , treba li reći, ultramoderne pelerine i šalove s neizbježnim resama. Naravno, svi odjevni predmeti su unikatni, što čini kvalitet više. Stari zanat, stara sredstva izrade, nova vizura/pristup, novi materijali. Možemo reći da prisustvujemo jednoj atipičnoj ili svojevrsnoj modnoj reviji kojoj večeras nedostaju manekeni, a sjutra možda ste to upravo Vi!”

Očišćena velika naftna mrlja u Tivatskom zalivu

0
Mrlja u Tivatskom zalivu
Mrlja u Tivatskom zalivu

Velika naftna mrlja koja se danas pojavila u akvatorijumu Tivatskog zaliva, očišćena je u koordiniranoj akciji Mornarice Vojske Crne Gore i organa Ministarstva saobraćaja i pomorstva. Mrlja mrke i crne boje pružala se ujutro na mirnoj površini zaliva u dužini od nekoliko stotina metara uz obalu od Opatova prema Ponti Seljanova i jugozapadno, na oko kilometar od marine Porto Montenegro u Tivtu.

Nakon što su uviđaj na licu mjesta obavili inspektori sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor, oko 10.30 časova počela je akcija uklanjanja zagađenja sa morske površine. Ekološki brod EKO-1 i gumenjak SAR-2 Uprave pomorske sigurnosti Crne Gore i pripadnici Odreda za spašavanje Mornarice VCG koji opslužuju ta plovila, zagađenje su sa površine mora bukvalno pokupili specijalnim apsorbentima na plutajućoj brani, koju su dva broda teglila među sobom, u obliku potkovice.

“Nismo koristili skimere, već posebne apsorbente koji propuštaju vodu, a u sebi zadržavaju sve masnoće i čvrste materije. Akcija je odrađena vrlo brzo i profesionalno i bila nam je odličan uvod u predstojeću veliuku vježbu koju ćemo 24.marta realizovati u Luci Kotor i gdje će spriječavanje zagađenja mora, biti jedna od supozicija vježbe.”- kazao je direktor Uprave pomorske sigurnosti i novoimenovani v.d. direktora Direktorata za pomorstvo u MSP, kapetan Vladan Radonjić.

Sa ciscenja mrlje
Sa ciscenja mrlje

Pored njega, akciju čišćenja zagađenja, nadgledao je i komandant Odreda za spašavanje MVCG, kapetan Korvete Željko Nikolić, dok istragu o tome ko je zagadio vode Tivatskog zaliva, vodi inspektor sigurnosti plovidbe Lučke kapetanije Kotor Željko Lompar.

mrlja-u-Tivatskom-zalivu

“U pitanju su zauljene tečnosti i druge slične materije, takozvani sludge, odnosno otpadni sadržaj koji se sakuplja u brodskoj kaljuži. Pražnjenje kaljuže na ovakav način je strogo zabranjeno i činimo sve da otkrijemo uzročnika. Imamo već neke pretpostavke, a u pronalaženju krivca bi nam mogli poslužiti i podaci sa VTMS sistema koji prati kretanje brodova u zalivu.”-kazao je Lompar .

Prema Zakonu o spriječavanju zagađenja mora sa plovnih objekata, vlasniku brodu koji je na ovaj način ispraznio kaljužu, prijeti novčana kazna i do 20 hiljada eura, a zapovjednik broda može biti kažnjen iznosom do 2 hiljade eura.