Izložba instalacija pod nazivom „Arhitektura” biće otvorena u subotu 27. septembra u 12 sati u kotorskoj Galeriji solidarnosti.
U fokusu izložbe je fenomen arhitekture od antičke Grčke do moderne arhitekture. Postavku čine šest monitora na kojima se prikazuju animirani slajdovi crno-bijelih fotografija Stevana Kordića, animaciju je uradio grafički dizajner Novica Zečević, a muziku koja prati animaciju fotografija, namjenski pisanu za ovu instalaciju komponovala je Jovanka Veljović.
U sklopu regate „Tisuću otoka“ juče je u akvatoriju Boke Kotorske održana mala regata „Tisuću otoka + 2“
U ovoj maloj regati jedriličari iz Boke imali su priliku da jedre sa učesnicima međunarodne jadranske regate, oko dva peraška ostrva. U ukupnom plasmanu pobijedila je jedrilica „Damaco” sa skiperom Berislavom Vranićem, drugo mjesto osvojila je „Tramontana” sa skiperom tivatskim jedriličarem Ilijom Belanom, a treća je bila jedrilica „Jugo” sa skiperom Edvardom Danieliem.
Super brza jedilica Esimit 2 Europa sa skiperom Johenom Šumanom od Porto Montenegra je dobila nagradu za najbrži brod.
Na bazenu Lido Mar u marini Porto Montenegro upriličena dodjela nagrada pobjednicima i koktel za prvu etapu velike regate „Tisuću otoka i regate“ i „Tisuću otoka +2“. Sve učesnike regate pozdravio je direktor marine Porto Montenegro Toni Braun.
[quote_box_left]Nagradu pobjedniku prve etape regate, Tisuću otoka, jedrilici „Damaco“ iz Rijeke sa sakiperom Berislavom Vranićem uručio je predsjednik opštine Tivat, Ivan Novosel.[/quote_box_left]
Drugo mjesto osvojla je jedrilica „Cuba Libre“ iz Litvanije“ Treće mjesto osvojla je jedrilica „Hydra“ iz Austrije.
Regata se nastavlja danas u obratnom smjeru prema Rijeci na istom kursu, sa startom u 12 sati ispred marine Porto Monengro.
Regata se zaključuje u nedjelju 28. septembra u Rijeci.
Na kotorskoj Pjaci od kina, u crkvi sv. Mihaila nalazi se bogata zbirka gradskog Lapidarijuma koja je počela da se prikuplja još davne 1906. godine pod pokroviteljstvom tadašnjeg “Bokeškog starinarskog društva”.
“Nažalost, sve do kraja XIX i početaka XX stoljeća nije se ozbiljnije radilo na sistematskom sakupljanju i proučavanju kamenih spomenika, fragmenata i natpisa, iako tokom toga perioda izlazile studije o bogatoj istoriji ovoga kraja iz pera Josipa Đelčića, Simeona Rutara i Mladena Crnogorčevića, a nešto kasnije i Pava Butorca. Opsežni sanacioni i restauratorski radovi na katedrali svetog Tripuna, izvođeni od l897 do l908.godine, kojom prilikom je naročito istraživan oltarni prostor Katedrale, iznijeli su na svjetlo dana brojne ulomke kamenog crkvenog namještaja iz starijih faza života Katedrale ili drugih kultnih građevina u Kotoru, koji su zajedno sa ostalim arheološkim i arhitektonskim ulomcima, nađenim na raznim stranama grada Kotora, postali osnova oko koje se okupilo i formiralo “Bokeljsko starinarsko društvo”, uspostavljajući prvu formu Lapidarija”, navodi magistar arheolog Jovica Martinović.
Tadašnji, prvi, Lapidarij je postavljen u napuštenoj crkvi svetog Jakova i Filipa Zebedejeva (Gospa od Rozarija, poznata i kao kuća Zoreca, između crkve Svetog Nikole i Dominikanskog samostana, srušena u zemljotresu 1979.godine, sada renovirana). Društvo je prestalo sa radom početkom I svjetskog rata 1914.godine, ali je Lapidarij ostao u pomenutoj crkvi sve do kraja II svjetskog rata i to kao svojina Opštine Kotor, bez prava povraćaja predmeta.
Najstariji podaci o sakupljanju starina, ili tačnije antičkih grčkih i rimskih natpisa u Kotoru potiču iz XV stoljeće, kada su nastali zapisi talijanskog putopisca i polihistora Cirijaka iz Ankone.
Kamen temeljac sakupljanju starina u Boki Kotorskoj, pretežno kamenih spomenika i natpisa, postavio je veliki domaći humanista, istoričar i teološki pisac, kao i sakupljač narodnih umotvorina iz XVII stoljeća, biskup Andrija Zmajević.
Moda ugrađivanja antičkih i srednjevjekovnih natpisa i fragmenata proširila se i na Kotor sa okolicom, pa je u starom gradu Kotoru na nekoliko mjesta (zidovi katedrale Svetog Tripuna, ogradni zid Biskupije, ogradni zid crkve Svetog Pavla, zid Franjevačkog samostana itd), kao i na Prčanju (podgradni zid iza apside Bogorodičinog hrama), uzidano u zidove nešto fragmenata i natpisa, koji su zahvaljujući tome ugrađivanju i ostali sačuvani.
“Po završetku II Svjetskog rata, 1944.godine počinje, nažalost, prava odiseja, seljenje i prebacivanje s mjesta na mjesto dragocjenih materijala, fragmenata i cjelina, a tokom radova na sanaciji i revitalizaciji spomenika kulture u Opštini Kotor nakon katastrofalnog zemljotresa 15.aprila 1979.godine, a posebno u gradu Kotoru, otkriven je veliki broj ulomaka kamene plastike, arhitektonskih fragmenata i dekoracije, i to bilo tokom radova na rušenju pojedini djelova zgrada u cilju sanacije, bilo tokom iskopa galerije infrastrukture u starom gradu Kotoru, a najviše tokom opsežnih sistematskih istraživanja ranijih faza života svake od šest sačuvanih romaničkih crkava XII – XIII vijeka u Kotoru. Najznačajniji ostaci preromaničke plastike pronađeni su tokom radova na crkvi svetog Mihaila, gdje se pod stojećom sadašnjom romano-gotičkom crkvom iz XIV stoljeća nalaze temelji starije, mnogo veće crkve, zapravo one opatije Svetog Mihaila nastale u periodu pretežnog benediktinskog uticaja iz čuvenog svetišta na poluostrvu Monte Gargano na suprotnoj obali Jadrana, odnosno, u epohi preromanike od IX do XI vijeka. To je ona crkva čiji se opat Petar pominje u ispravi o posvećenju oltara sadašnje katedrale Svetog Tripuna, 1166.godine.
Unutar gabarita sadašnje crkve, na dubini od cca 2 metra, na djelimično sačuvanom podu od vodonepropusnog maltera, pronađena je vrlo oštećena kamena oltarna pregrada sa nekompletnim plutejnim pločama preromaničke dekoracije, te još nekoliko fragmenata preromaničkog kamenog crkvenog namještaja ukrašenog pleterom”, pojašnjava Martinović i dodaje “bilo je krajnje vrijeme da se svi eksponati kotorskog Lapidarijuma stručno srede, inventarišu, fotografišu, djelimično restaurišu i rekonstruišu, obrade u naučnom smislu i vrijednuju putem izlaganja i prezentacije stručnoj i naučnoj javnosti i drugim interesentima, i to u odgovarajućim prostorima, kao stvarni svjedok naše daleke prošlosti i neotuđivi dio naše bogate kulturne baštine”. S toga je I predložio da se stalna postavka izložbe zbirke kamenih spomenika prezentuje u saniranoj i revitalizovanoj crkvi svetog Mihaila iz XIV vijeka.
I konačno 2002 godine u crkvi svetog Mihaila postavljena je sadašnja zbirka kamenih spomenika – Lapidarijum, koju čine eksponati iz antičkog doba od kojih su neki unikati kao naprimjer portret rimskog imperatora Domicijana iz I stoljeća naše ere, zatim kupasti nadgrobni spomenici – cipusi I šestostrani cipusi sa košarom iz II I II stoljeća, potom fragmenti starohrišćanske epohe IV I VIII stoljeća među kojima se ističe reljef Jagnjeta Božjeg izvađen sa fasade crkve sv. Mihaila, krstionica, propovjedaonica I slično.
Dio eksponata stilova romanike, gotike, renesanse I baroka od XII do XIV stoljeća izloženi su I na otvorenom prostoru, prolazu sa južne strane crkve I to kapitei stubova, dekorisani okviri vrata I prozora, grbovi kotorskih vlastelina među kojima se ističu grbovi porodica Drago, Vrakljen I Beskuća, zatim nadgrobne ploče sa natpisima I grbovima, čitavi ili fragmentovani natpisi, što se nadopunjuje nadgrobnim natpisima uklesanim u južni zid crkve svetog Mihaila sa gotičkim lukom prolaza palate kotorskog građanina Miha Spice iz XIV stoljeća.
Sadašnju postavku kotorskog Lapidarijuma osmislili su dipl. arch. Gojko Andrijašević i mr arch Jovica Martinović.
Posebno interesantno danas je bilo na ribarskoj posti kod Instiuta za biologiju mora u Dobroti gdje je u more vraćena morska zelena kornjača, zaštićena vrsta, na čijem oklopu je instaliran satelitski odašiljač.
“Transmiter koji je stavljen na oklop kornjače omogućiće nam da kroz jednogodišnji monitoring ustanovimo pravce kretanja dvadeset pet jedinki kornjača u Jadranu kako bismo se što bolje upoznali sa životnim putem ovih zaštičenih životinja”, kazao je direktor Instituta za biologiju mora dr Mirko Đurović. Prethodno, gosti su obišli laboratorije i upoznali se sa istraživačkim radom Instituta.
Ovom zanimljivom događaju prisustvovali su ministarka nauke u Vladi Crne Gore prof. dr Sanja Vlahović, predstavnici italijanskog konzorcijuma za istraživanje mora i djeca iz kotorskih osnovnih i srednjih škola.
U sklopu „Otvorenih dana nauke 2014“ u Institutu za biologiju mora postavljena je izložba fotografija pod nazivom „Nove tehnologije u istraživanju mora“ a održana su i predavanja djeci kotorskih osnovnih škola o biodiverzitetu Jadranskog mora.
Na italijanskom istraživačkom brodu “Urania”, koji je danas uplovio u Kotor, prigodnom svečanošću obilježeni su „Otvoreni dani nauke 2014.“ koje je organizovalo Ministarstvo nauke Crne Gore sa svojim partnerima. Istraživački brod je po prvi puta otvorio svoja vrata za sve zainteresovane građane i turiste koji ga žele posjetiti.
Goste je pozdravila gradonačelnica Kotora Marija Ćatović koja se zahvalila partnerima iz Italije, predstavnicima Ministarstva nauke na čelu sa ministricom Sanjom Vlahović i svim partnerima koji su učestvovali u organizaciji Otvorenih dana nauke.
“Otvoreni Dani nauke su postali tradicija i predstavljaju snažan doprinos daljem učvršćivanju bilateralnih odnosa Crne Gore i Italije. Sve veće je interesovanje italijanskih partnera za ulaganje u Crnoj Gori i interes za turističku i kulturnu saradnju”, kazao je Vojin Vlahović, ambasador Crne Gore u Italiji.
Gostima i novinarima na brodu “Urania” obratio se i direktor Instituta za pomorske nauke NCR Fabio Trincardi, koji je kazao da je more zajedničko, ali i briga za njegovu zaštitu i očuvenje biodiverziteta u moru. On je prredstavio Institut za pomorske nauke i njegovu djelatnost, brojne projekte i istakao uspješnu saradnju sa kotorskim Institutom za biologiju mora.
Instituta za pomorske nauke NCR iz Venecije ima tri istraživačka broda zahvaljujući kojima ostvaruju brojne rezultate na polju istraživanja cijelog Mediterana. Istraživačkim brodom „Urania“ izmjerena je dubina Boke Kotorske i mapirani izvori slatke vode u zalivu.
Na kotorskom Fakultetu za pomorstvo, uskoro će biti otvoren trening centar za obuku na „OSC OFF – SHORE” simulatoru što će doprinijeti kompetitivnosti studenata i njihovom lakšem zapošljavanju nakon studija, saopšteno je danas prilikom prezentacije simulatora na fakultetu.
„Zajednički projekat Univerziteta Crne Gore, Fakulteta za pomorstvo i Univerziteta iz Alesunda u Norveškoj, ukupne vrijednosti 1,5 miliona EUR , razvija se već godinu”, saopštio je dekan Fakulteta za pomorstvo Danilo Nikolić.
On je kazao da je „OSC OFF – SHORE” simulator najsavremeniji uređaj te vrste trenutno koji košta oko 900.000 EUR.
Dekan Nikolić je kazao da će Fakultet za pomorstvo iz Kotora u osposobljavanju pomoraca za specijalne operacije na naftnim platformamma, odnosno na brodovima koji dopremaju različitu opremu na njih, postati prepoznatljiv u inostranstvu.
„Jedna od aktivosti u okviru zajedničkog projekta sa Norvškom je povećanje kompetitivnosti pomoraca u Crnoj Gori. Obzirom da sada imamo sve neophodne simulatore i da će otvaranje trening centra sa Norveškom značiti da će norveški eksperit biti predavači i da će se izdavati norveški seritifikati to znači da će naši studenti lakše dolaziti do posla”, kazao je Nikolić.
Otvoreni dani nauke“ održavaju se u periodu od 22. do 26. septembra na nekoliko lokacija u Podgorici, Kotoru, Cetinju.
Tivatski nautički centar i marina za mega jahte Porto Montenegro potvrdio je svoj visoki renome jer je britanska Yacht Harbour asocijacija (TYHA) nakon ljetos obavljene provjere, zvanično potvrdila da Porto Montenegro i dalje ispunjava uslove da nosi najprestižnije njihovo obilježje – status marine sa pet zlatnih sidara. Inspekcijski tim TYHA je ljetos kroz četiri segmenta ocjenjivanja kvaliteta usluge, raspoloživih kapaciteta i ljubaznosti osoblja, Porto Montenegru dao ukupnu ocjenu 98 od mogućih 100, pa će tivatska marina i u naredne tri godine nositi prestižnu oznaku “Pez zlatnih sidara”, a koju je prvi put dobila 2011.
Britanska Yacht Harbour Asocijacija osnovana je kako bi na najefikasniji mogući način podržala razvoj nautičke industrije u svjetu. Cilj te asocijacije je da nautičarima obezbijedi marine najvišeg kvaliteta, u kojima će se razvijati i sprovoditi najveći nivo usluge.
Nagrada “Zlatno sidro”, u svojoj osnovi je volonterski program fokusiran na usluge u marini, te na obezbjeđivanje kvalitetne usluge veza za svakog vlasnika broda.Nagrada je ustanovljena 1988 i temelji se na kodeksu Yacht Harbour Asocijacije – kodeksu koji je usmjeren na dizajn, izgradnju i operativnost marina. Praksa dodjeljivanja “Zlatnog sidra” podrazumijeva kategorizaciju od jednog do pet zlatnih sidara, pri čemu je pet zlatnih sidara nagrada najvišeg ranga, te obilježje izvanrednog uspijeha u svim segmentima rada marine, što je slučaj sa marinom Porto Montenegro. Pored nautčkog centra u Tivtu, na istočnoj obali Jadrana sa ovim statusom mogu se podičiti još samo marine Mandalina i Punat u Hrvatskoj.
TYHA je Porto Montenegru dodijelila i “ICOMIA Clean marina Award” nagradu kao potvrdu da tivatski nautički centar zadovoljava sve standard u upravjanju otpadom, opasnim materijama i u oblasti zaštite životne sredine koje propisuje Međunarodni savjet marinske industrije (ICOMIA).
Još će se dugo prepričavati prva etapa 2. Regate tisuću otoka koja je ponudila sve ono što duge navigacijske regate čine epskim. Uvjeti vjetra od potpune bonace na startu do nevera i udara preko 70 čvorova, dva slomljena jarbola, nekoliko potrganih jedara, ali što je najvažnije bez ozljeda jedriličara.
A počelo je kao da su se jedriličari pitali kako će uopće stići do cilja u Porto Montenegru. Start u Rijeci ponudio je dašak vjetra koji u šali jedriličari znaju reći da je zbog toga što zrak stoji, a zemlja se vrti oko svoje osi. Glavna ideja bila je svima kako napustiti Kvarner i domoći se povoljnog vjetra kod Krka i Raba. Prognoza je nudila jači vjetar u drugom dijelu kursa, ali i najavljivala upozorenje za udare bure i do 70 čvorova. Kako je vjetar jačao jedrilice su se našle u problemima. Dva trimarana Lazy i Silver Chiller ostalai su bez jarbola, srećom bez ozljeda članova posade, dok je Teuta s irskom posadom zbog zaplitanja spinakera oko pramčanog leta morala odustati i skloniti se u Rogoznicu. Pri jakim udarima bure i Jonathan RR sa slovenkom posadom se dva puta vezao u sigurnoj luci, ali je ipak nastavio i uspio završiti drugu etapu.
U borbi za vrh Esimit Europa 2 je očekivano, kao najbrža jedrilica ne regati, bio ispred svih što mu je omogućilo da cijeli kurs jedri ispred oluja i nevera, ali s nešto slabijim vjetrom te je liniju cilja ispred Porto Montenegra presjekao nakon 38:24:08 sati, pa će vjerojatno ponovno druge godine morati pokušati oboriti prošlogodišnji rekord mađarskog Wild Joea od 28:41:06 sati. Posade WIld Joa i Dubrovnika prošle su vjerojatno jednu od najtežih situacija u jedriličarskim karijerama. Obje su jedrilice pred sam kraj prve etape ušle u iznenadne nalete bure olujne snage. U vremenu od skoro 15 minuta posade nisu mogle kontrolirati jedrilicu a bura ih je nosila prema obali. Prisebnošću posade uz pravilno korištenje sigurnosne opreme koja je striktno bila pregledavana prije starta izbjegnute su ozljede posade, ali uz oštećenja jedara i opreme obje su jedrilice morale odustati od prve etape.
Gotovo sve jedrilice po povratku u marinu prepričavale su doživljaje burne noći, ali najviše razloga za slavlje ima posada Damaca s Berislavom Vranićem iz kostrenskog Galeba. Nakon 51: 02 : 05 sati pobijedili su po korigiranom vremenu s 2 minute i 11 sekundi prednosti ispred Cuba Libre s litavskom posadom te zaslužili čestitke svih sudionika regate. Na trećem mjestu je austrijska Hidra potpomognuta većinom hrvatskih članova posade. Posebnu nagradu zaslužio je jedini višetrupac koji je ostao u regati. Njemački High Q1 s kormilarom Hansom Nagelom sa svojim sinom u posadi prošao je sve nevere na kursu i jedrio sve do isteka vremenskog ograničenja od 72 sati nakon signala starta.
Mellor / Zoran Grubiša / PodUčkun.net
„Integrativna zaštita baštine sa metodologijom preventivne konzervacije” naziv je knjige prof. dr Mile Popović Živančević koja će biti promovisana u Pomorskom Muzeju Crne Gore u Kotoru 23. septembra, utrorak u 20 sati.
O knjizi će, osim autorke, govoriti istoričarka umjetnosti Ljiljana Zeković i konzervatorka Milica Vujović.
U muzičkom dijelu programa nastupiće učenici Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan” Kotor.
Zbog jake bure koja je sinoć puhala u Boki, motorni jedrenjak „Sveti Stefan“ dugačak 21, 3 metra, nasukao se u blizini istočne obale ostrva Sveti Marko u uvali Polje.
Lijepi dvojarbolni drveni jedrenjak tipa gulet koji vije crnogorsku zastavu, nasjeo je na morsko dno na tridesetak metara od obale ostrva. Budući da je morsko dno ovde većinom pjeskovito i muljevito, nije izgledno da je brod pretrpio veća oštećenja, odnosno da mu je trup probijen, a za sada nema ni naznaka da iz njega curi nafta ili zauljene tečnosti. O incidentu je obaviještena Lučka kapetanija Kotor čije su se ekipe uputile na mjesto udesa jahte.
Prema nezvaničnim informacijama, „Sveti Stefan“ je već nekoliko dana bio usidren u uvali Polje, relativno blizu mjesta nasukanja. Budući da uveče brod nije bio osvijetljen, pretpostavlja se da na njemu nije bilo nikoga sinoć kada su počeli jaki udari bure, pa stoga niko nije ni spriječio tzv. „oranje sidra“ koje nije dobro držalo na morskom dnu i nije moglo spriječiti da vjetar prosto odnese brod i nasuka ga blizu obale ostrva Sveti Marko.
„Sveti Stefan“ koji u svoje luksuzne kabine može ukcrati 10 putnika i ima dva do tri člana posade, izdavao se ljetos u čarter preko firme „Budva Charter Montenegro“ iz Budve.
U Katedrali Svetog Tripuna u Kotoru jutros je buknuo požar izazvan kvarom unutrašnjih elektroinstalacija.
Brzom intervencijom kotorskih vatrogasaca širenje požara je spriječeno.
“Riječ je o požaru koji je izazvao kratki spoj na klima uređaju, prema snimkama nadzornih kamera. Požar srećom nije izazvao veće posljedice, štete ima jer je cijeli svod katedrale bio pokriven gustim i crnim dimom. Budući da je u katedrali izložen veliki broj eksponata, oltarne slike, relikvije, čipka, zidne slike, na svim eksponatima predstoji provođenje nužnih konzervatorskih mjera i čićenje katedrale od čađi”, kazao je za Boka News generalni vikar kotorske Biskupije Don Anton Belan.
Većih oštećenja na katedrali nema već je samo stvoren sloj čađi, posebno na lučnim dijelovima trifore (prozorskog otvora okomito podijeljenog u tri jednaka dijela) i na zidu iznad njih, kazala je mr. Zorica Čubrović, arhitekt-viši konzervator u Upravi za zaštitu kulturnih dobara u Kotoru.
Katedrala Svetog Tripuna danas je bila zatvorena je za posjetioce.
© BokaNews, 2021
