Jedna od najspektakularnijih izložbi o dinosaurusima, autora Grupo Cultural iz Argentine, koja je do sada imala veliki uspjeh u svijetu, održaće se u periodu od 1. juna do 31. avgusta 2015. godine u specijalno pripremljenim izložbenim uslovima, na Jadranskom Sajmu u Budvi.
Realizacijom saradnje NVO Div i Jadranskog sajma, svjetska atrakcija tokom ljeta postaće dio turističke ponude, zabave, edukacije i promocije nauke u Budvi i biti izložena u halama jadranskog sajma na površini od 1. 200 m2, u specijalno pripremljenim izložbenim uslovima.
Za organizaciju događaja, koji se dešava po prvi put u Crnoj Gori, zaslužna je NVO “DIV” iz Podgorice.
“„Dinosaurusi: Džinovi Patagonije“, kao atraktivna, ekskluzivna, edukativna izložba bila je izuzetno prihvaćena i posjećena u svim gradovima u kojima je organizovana – od Sjeverne Amerike do Evrope, ovu izložbu je vidjelo oko 1.200.000 ljudi. Stoga, cilj nam je da ovu interesantnu i ekskluzivnu tematiku, predstavimo i približimo što većem broju građana i posjetilaca Crne Gore, u prvom redu djeci i mladima”, saopštili su organizatori.
Dinosaurusi Argentine: Džinovi Patagonije predstavljaju najautentičniju izložbu dinosaurusa pronađenih na prostoru južne hemisfere. Dinosaurusi Argentine spadaju među najstarije poznate vrste koje pokazuju ekstremnije karakteristike u poređenju sa njihovim sjevernoameričkim rođacima. “Uz eksponate koji predstavljaju autorizovane replike fosila skeleta dinosaurusa koji su pronađeni na prostorima Patagonije (Južna Amerika, Argentina) u prirodnoj veličini, posjetioci će moći da vide brojne filmove i video materijale o životu dinosaurusa uz upotrebu najsavremenijih tehnologija (hologrami i 3D prikazi). Biće predstavljeni eksponati: od najvećeg mesojeda koji je ikada naseljavao planetu, do najmanjih jedinki, od prvih do poslednjih vrsta, ptica iz doba Krede koje nisu mogle da lete, kao i još mnogo toga…”, saopšteno je.
Izložba uključuje:
25 replika skeleta
9 realnih rekonstrukcija
12 interaktivnih, edukativnih stanica
15 velikih ilustracija
3D ilustracije
displeji na dodir za slabovide
edukativni filmovi
25 eksplanatornih panela
4 kompjuterske stanice na kojima su sve informacije o izložbi kao I “dinogames” i “dinoguest”.
Proteklih dana sa radom je otpočeo portal www.krvzazivot.me čija je namjena da omogući građanima Crne Gore da na najbrži način dođu do donatora krvi kada im je to najpotrebnije.
Procedura je jednostavna i sastoji se iz tri koraka: registracije, prijave i traži krv / ponudi krv gdje je tražena.
“Mi, iz Crne Gore, možemo i hoćemo da uradimo dobro djelo, kada vidimo da je to potrebno, ali nijesmo baš poznati po tome da planiramo unaprijed. Vodeći se ovim razvili smo platformu koja služi za traženje donacije krvi kada je to najpotrebnije“, kazao je Rajko Orman, direktor NVO Zeleni Tranzistor.
Portal www.krvzazivot.me urađen je u okviru istoimenog projekta, a pored portala u planu je i aplikacija za dobrovoljno davalašto krvi za pametne telefone, najavili su iz organizacije.
Prema podacima Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore, u našoj zemlji broj dobrovoljnih davalaca krvi obuhvata oko 2,50 odsto ukupne populacije, što nije dovoljno za obezbjeđenje sigurnih količina krvi. Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su da taj procenat bude iznad četiri odsto i dalje je prisutan veliki broj onih koji krv daju samo za člana svoje porodice, prijatelja i slično, koji spadaju u kategoriju tzv. “porodičnih davalaca“ (oko 75 odsto).
Iz organizacije pozivaju crnogorske građanke i građane da posjete sajt i da daju doprinos dobrovoljnom davalaštvu krvi. Doniraj krv, spasi život!
U Muzičkoj školi Tivat u toku je seminar klavira, koju treću godinu zaredom, vodi prof. Jurij Kot. Seminar se održava do 3 marta.
Koncert polaznika seminara klavira, na kojem će nastupiti i profesor Jurij Kot održaće se 2. marta, ponedeljak 18,30. Ulaz je slobodan.
Biografija profesora Jurija Kota:
Jurij Kot, klavir, osnovne i postdiplomske studije je završio na Kijevskoj Nacionalnoj Muzičkoj Akademiji Čajkovski u klasi prof. Kozlova. Osvojio je laureat za nacionalnu nagradu za klavir Lyssenko (1988, Kijev), drugu nagradu na Međunarodnom takmičenju Prokofjev (1992, Sankt Perterburg), drugu nagradu na Međunarodnom takmičenju iz izvođenja kamerne muzike Zlatna jesen u kategoriji klavirskog dua sa Irinom Aleksejčuk (1993, Kmeljnicki), drugu nagradu na 45. Međunarodnom ARD-ovo takmičenju u kategoriji klavirskog dua (1996, München), treću nagrada na 6. Međunarodnom takmimčenju Murray Dranoff (1997, Miami) u kategoriji klavirski duo.
Nastupao je sa poznatim orkestrima iz Ukrajine, Rusije, Nemačke, Japana, Italije, Španije, Portugala, Francuske i SAD-a.
Od 1994. godine radi kao profesor na Odseku za klavir Kijevske nacionalne muzičke akademije.
Godine 1995. mu je dodeljena titula Počasni umetnik Ukrajine. Učestvovao je na međunarodnim muzičkim festivalima, kao što su Musiksommer 97 (Drezden), Two Pianos Plus (Miami), Festival moderne muzike (Banjska Bistrica), Kijevski muzički festival, Muzičke premijere sezone (Kijev), Regina i Vladimir Horowitz – in memoriam (Kijev), Farbotonija (Kanev), Festival savremenih krakovskih kompozitora (Krakov), Richter-Fest (Odesa), festival klavirske muzike Una tastiera per due mondi (Carrara).
Član je žirija na brojnim takmičenjima u Ukrajini, Rusiji, Srbiji, Sloveniji, Makedoniji i drugim zemljama. Radi kao profesor u majstorskim klasama u Ukrajini (majstorska klasa V. Horowitza, Kijev), Srbiji (Kragujevac, Beograd, Šabac), Japanu (Tokio, Kjoto, Hirošima), Makedoniji (Ohrid), Sloveniji (Ljubljana) i Austriji (colluvio Gut Hornegg).
Često nastupa širom sveta kao solista i član kamernih ansambala (klavirski duo, trio i ostalo).
Svečanost povodom početka izgradnje zajedničkog postrojenja za tretman otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat održaće se u petak, 27. februara, sa početkom u 15 sati, u Đuraševićima.
Na taj način biće označen početak realizacije kapitalnog projekta iz faze IV – „Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali“.
Uvodnim govorom prisutnima će se obratiti, Branimir Gvozdenović, ministar održivog razvoja i turizma, Gudrun Elizabet Štajnaker, ambasadorka SR Njemačke u Crnoj Gori, Ivan Novosel, predsjednik Opštine Tivat, Aleksandar Stjepčević, predsjednik Opštine Kotor.
Ceremoniji će prisustvovati predstavnici KfW banke, predstavnici izvođača radova – kompanija WTE, predstavnici nadzora radova – kompanija GkW Consult, predstavnici JP Vodovod Tivat i Kotor.
Vodacom Tivat
Vrijednost projekta PPOV za Kotor i Tivat je 10,247 miliona eura. Finansijska sredstva su obezbijeđena iz kredita Njemačke razvojne banke KfW, sa obavezom vraćanja duga u omjeru 58 procenata Opštine Tivat i 42 procenta Opštine Kotor.
Realizacija projekta PPOV je započela 2012. godine sveobuhvatnom pripremom projekta po Žutoj knjizi FIDICa, izradom Elaborata i Studije uticaja na životnu sredinu, realizacijom međunarodne tenderske procedure, kojom je firma WTE (Wassertechnik gmbh) iz Njemačke ugovorena kao izvođač radova, a firma GkW Consult iz Njemačke ugovorena za nadzor radova. Projektom će, u ulozi agencije za implementaciju, upravljati preduzeće Vodacom d.o.o. iz Tivta. Završetak projekta je planiran 2016. godine.
Kompanija Porto Montenegro na svom je portalu objavila detalje novog, sedmog po redu rezidencijalnog objekta koji će uskoro početi da gradi u istoimenom nautičkom naselju u Tivtu.
Objekat nazvan „Regent Pool Club Residences“ gradiće se sa sjeverne strane zgrade luksuznog hotela „Regent“ i zamišljen je kao svojevrsni nastavak tog kondo-hotela. To znači da će kupci stanova u novoj zgradi imati mogućnost da iste registruju u takozvanom hotelskom rental-pulu „Regenta“, pa će se ti stanovi, u vrijeme kada ih vlasnici ne koriste, izdavati kao hotelski apartmani. To će izgleda, opet podgrijati već mjesecima na tivatskoj političkojh sceni prisutnu javnu polemiku u kojoj udružena opozicija, napada DPS-SDP vlast da je gradski budžet oštetila za preko milion eura, ne naplaćujući puni iznos komunalija za apartmane u hotelu „Regent“ kojih je 60 odsto prodato kao privatnih stanovi. Inače, u svih do sada podignutih šest zgrada Porto Montenegra, uključujući i hotel „Regent“ izgrađeno je i kupcima iz raznih djelova svijeta, ali mahom iz Rusije, prodato preko 200 stanova.
Nova zgrada nazvana „Regent Pool Club Residences“, gradiće se na urbanističkoj parceli, površine 3.791 kvadrat. Po urbanističko-tehničkim uslovima koje je lani izdalo Ministarstvo održivog razvoja i turizma, ovdje se može napraviti zgrada mješovite namjene, maksimalne spratnosti P+5 i maksimalne bruto-građevinske površine 8.760 kvadrata, ne uključujući podzemne etaže.
Arhitekti Porto Montenegra su novu zgradu zamislili kao „savremene i šik stanove, svaki sa posebno pejsažno oblikovanom terasom, a sve to inspirisano stilom italijanske rivijere“. Nova zgrada imaće ukupno 62 jednostona, dvosobna i trosobna stana površine od 74 do 344 kvadrata, a njihove cijene kreću se od 409 hiljada do čak 3,72 miliona eura. Centrano obilježje novog objekta biće privatno uređeno dvorište sa palmama i drugim biljkama, privatnim kafe-barom te čak tri bazena od kojih će jedan otvoreni 25-metarski biti grijan što će omogućavati plivanje u njemu tokom čitave godine. Zgrada će posebnom pješačkom pasarelom namijenjenom samo za vlasnike stanove, biti povezana sa susjednim objektom hotela „Regent“.
Iz Porto Montenegra još nisu zvanično saopštili kada će početi gradnju „Regent Pool Club Residences“ zgrade u kojoj će kvadrat stambenog prostora, zavisno od položaja i veličine stana, koštati od 5.453 do čak 10.813 eura.
Turistička organizacija Tivat će se u periodu od 26. februara do 1.marta predstaviti na sajmu turizma u Budimpešti UTAZAS 2015.
Turistička organizacija Tivta je već petu godinu na ovom sajmu u ulozi organizatora, na zajedničkom štandu na kojemu će se predstaviti TO Budva, Bar, Ulcinj, Kotor, NTO, Turistička agencija Adria tours iz Tivta koja je specijalizovana za ovo tržište, kao i predstavnici Hunguest hotels.
TO Tivat posjetiocima će ponuditi novi katalog privatnog smještaja, hotelska privreda je pripremila cjenovnike, katalog “Od elite do elite”, postere, suvenire, razglednice, žućenica recepti… Na štandu će se naći i materijal Porto Montenegra, Luštice Development, kao i agencije Montenegro + specijalizovane za aktivni odmor.
Za sajam u Budimpešti iz CZIP-a su kroz projekat “Orniba” pripremili i flajer o novoj ponudi na Solilima- Birdwatching.
Prvi Jadranski samit o nafti i gasu, koji ima za cilj da ispita aktuelne mogućnosti i izazove u oblasti nafte i gasa u Jadranskom regionu, biće održan 10. i 11. marta 2015. godine u Budvi.
Samit bi trebao da pruži platformu za ostvarivanje kontakata ministarstvima i državnim institucijama sa stranim i lokalnim investitorima, u cilju sagledavanja mogućnosti iz oblasti nafte i gasa u regionu, sa posebnim akcentom na Crnu Goru, Hrvatsku i Albaniju.
Program je koncipiran tako da pokrene aktivnosti na ispitivanju mogućnosti i izazova u oblasti nafte i gasa, pokušavajući da pronađe rješenja za uspješan i održivi razvoj. Njime će biti obuhvaćen regulatorni okvir, finansiranje, infrastruktura i servisne usluge, neophodne za podršku funkcionisanju i razvoju ove industrije.
Predstojeći Jadranski samit biće prilika da sve zemlje regiona u interakciji sa međunarodnom zajednicom nafte i gasa predstave potencijale regiona Zapadnog Balkana, i da razgovaraju o izazovima sa kojima se ova industrija u svom razvoju mora suočiti.
Na samitu će govoriti visoki zvaničnici iz zemalja regiona, kao i predstavnici naftne industrije iz Evrope i svijeta.
Organizator samita je specijalizovani organizator međunarodnih događaja Global Events Partner, koji okuplja poslovne zajednice iz oblasti nafte i gasa.
Otkrivanjem spomen-ploče, bacanjem vijenaca u more i prikazivanjem do sada nepoznatih fotografija broda “Dague“, u Baru je odata pošta za 38 francuskih mornara, koji su stradali prije 100 godina.
Francuska kontratorpiljerka štitila je transporte hrane za crnogorsko stanovištvo i vojnike, a potonula je 24. februara 1915. godine, oko 21, 40, kada je zakačio austrougarsku podvodnu minu, koja ga je uništila u paramparčad.
Ponos francuske ratne mornarice tog vremena, brod “Dague“, tada je, zajedno sa razaračem “Fo”, dopratio engleski parobrod “Vajtbred” sa tovarom hrane za Crnu Goru.
“Tragedija broda imala je veliki odjek i u Francuskoj i u Engleskoj i u SAD, a taj tužni događaj je istakao ulogu Crne Gore u teško doba s početka 1915. kada je saveznička solidarnost bila ključna za opstanak naših naroda… Prijateljstvo naših naroda je usmjereno ka budućnosti i Evropi u koju je Crna Gora pozvana da se priključi, u kojoj su bivši neprijatelji sada saveznici i zato mi je posebno drago što je ovdje sa nama i ambasador Austrije Johan Frelih… Dragi prijatelji Francuske, hvala vam što ste u tolikom broju došli da odate poštu našim poginulim mornarima i da iskažete snagu francusko-crnogorskog prijateljstva”, rekla je francuska ambasadorka Veronik Brumo ispred spomen-ploče na Šetalištu kralja Nikole.
Ispred počasnog stroja Vojske Crne Gore, predsjednik Opštine Bar dr Zoran Srzentić naglasio je značaj žrtve francuskih mornara i dodao da tradicionalno dobri odnosi Crne Gore i Francuske sežu još od 1878.
Spomen Ploča Dag
“Kroz savezništvo smo skovali prijateljstvo sa Francuskom koje je vječno. Jedna francuska poslovica kaže da koliko vrijedi čovjek, toliko vrijedi i zemlja. Ime vaše države i kroz ovu žrtvu izgovaramo zato sa posebnom emocijom i poštovanjem”.
Komandant Mornarice VCG kapetan bojnog broda Darko Vuković naglasio je da je posljednja misija “Daga“ bila isključivo humanitarne prirode.
“Kada su došli u Bar, more i ratna sreća su im okrenuli leđa. Mornarice Francuske i Crne Gore svake godine se zajedno poklanjaju sjenima ovih žrtava”, rekao je Vuković, koji je na svečanosti bio i izaslanik ministarke odbrane Crne Gore dr Milice Pejanović-Đurišić.
Ambasadorka Brumo, Srzentić i Vuković su otkrili spomen-ploču, a prilikom spuštanja vijenaca u more pridružili su im se Pamer i predstavnik Akademije Francuske.
Velika izložba u julu
Zapovjednik broda Ernest Buke objavio je nakon tragedije da su među 38 stradalih mornara bili mehaničari, ložači i članovi posade na odmoru u potpalublju. Prilikomspuštanja vijenaca u more, đaci iz Bara su čitali imena svakog od njih, što je pratio zvuk brodskog zvona.
Stogodišnjica tragedije francuskog broda biće obilježena i velikom izložbom u Dvorcu Kralja Nikole u Baru, sredinom jula, a premijerno su prikazane široj javnosti nepoznate fotografije “Dague“.
Među mnogobrojnim zvanicama i građanima, pored diplomata i vojnih atašea, bio je i princ Nikola Petrović.
Promocija knjige dr Maje Đurić Istorija fotografije Crne Gore od 1840. do 1940. godine, koja je nedavno izašla iz štampe, u izdanju Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, održaće se u četvrtak, 26. februara 2015. godine, u 12 sati u sali Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, Podgorica, Rista Stijovića 5.
O knjizi će govoriti: akademik Tonko Maroević (HAZU), Aleksandar Čilikov i autor.
Vanredni profesor dr Maja Djuric rodjena na Cetinju. Diplomirala je 1993. na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, na Grupi za istoriju umjetnosti. Postdiplomske magistarske studije je zavrsila u Pragu na Centralno-evropskom fakultetu, u Grupi za istoriju umjetnosti, filozofiju i arhitekturu, pod mentorstvom Jana Dzefrija. Doktorske studije je zavrsila na Univerzitetu umetnosti u Beogradu 2010. godine, na Odsijeku teorije medija.
Teritorij Sutorine, koje obuhvaća područje veličine od sedamdesetak kvadratnih kilometara, zakonski i povijesno pripada Bosni i Hercegovini i mora bi joj biti vraćen, zaključak je koji je prevladao tokom javne rasprave vođene danas pred posebnim povjerenstvom parlamenta BiH zaduženim za razmatranje inicijative o vraćanju Sutorine u sastav BiH, javlja Hina.
Na temelju ranijeg zaključka Zastupničkog doma parlamenta BiH javna rasprava je organizovana prije očitovanja o već utvrđenom prijedlogu sporazuma o međudržavnoj granici s Crnom Gorom.
Dvije su države bile na putu prve u regiji riješiti pitanje granica, no 2014. godine jedna je neformalna skupina građana pokrenula javnu kampanju za povrat Sutorine. Pozvali su se pritom na činjenicu da je taj teritorij, koji je zapravo “uklinjen” od Trebinja prema Herceg-Novom, odlukama Berlinskog kongresa iz 1878. godine utvrđen kao jedan od dva izlaza tadašnjeg teritorija BiH na more, uz onaj u Neumu. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije taj je teritorij postao sastavnim dijelom nekadašnje Zetske banovine, odnosno današnje Crne Gore, a tamo je ostao i nakon 1945. godine.
U navijačkom ozračju iznesena su različita stajališta, no najveći broj sudionika inzistirao je na tome da Sutorina mora biti vraćena u teritorijalni sastav BiH.
Argumente protiv te tvrdnje iznio je predsjedatelj Državnog povjerenstva za granice Željko Obradović upozorivši kako je činjenica da bez obzira na sve ono što se zbivalo kroz povijest, ni u vrijeme raspada bivše Jugoslavije, niti u vrijeme međusobnog priznavanja BiH i Crne Gore, Sutorina nije bila dio teritorija BiH.
To je konstatiralo i međunarodno arbitražno povjerenstvo za bivšu Jugoslaviju, koje je utvrdilo da su granice bivših republika u sastavu SFRJ, u vrijeme kada se ta država raspala, automatski postale i međunarodno priznate granice.
Sutorina
“Izvješće Banditerova povjerenstva ima snagu međunarodne presude”, kazao je Obradović, podsjetivši da BiH u vrijeme raspada bivše Jugoslavije nije imala ni administrativnu niti sudsku vlast nad teritorijem Sutorine.
Na temelju tih činjenica Državno povjerenstvo za granice BiH identificiralo je graničnu crtu s Crnom Gorom u dužini od 268 kilometara prema stanju u vrijeme uzajamnog međusobnog priznanja.
Državna povjerenstva dvije zemlje, kako je podsjetio Obradović, također su usuglasila i parafirala tekst sporazuma o granici te topofrafske karte s ucrtanom graničnom crtom.
Time su se stekli uvjeti za zaključivanje međudržavnog ugovora o granici, čime bi BiH i Crna Gora postala prve dvije države u regiji koje bi uredile pitanje granica.
“Povjerenstvo za granice nije imalo osnova za otpočinjanje razgovora o teritoriju Sutorine kao spornom”, kazao je Obradović.
SDP-ov zastupnik u Zastupničkom domu parlamenta BiH Denis Bećirović, koji je ranije predložio usvajanje parlamentarne rezolucije o tome da je Sutorina dio BiH, ustvrdio je u utorak kako je nepravda to što ovo područje danas nije u sastavu BiH, pozvavši se na argumente od prije pet stoljeća kao i na granice Otomanskog imperija, definirane na Berlinskom kongresu uoči Austrougarske okupacije BiH.
Založio se za to da se odbaci već utvrđeni prijedlog sporazuma o granicama s Crnom Gorom. “Mi ćemo se za područje Sutorine zalagati isključivo mirnim putem, pravnim i demokratskim sredstvima”, kazao je Bećirović ustvrdivši kako se “svi slažu” da je prema BiH načinjena nepravda no jedni u BiH, po njegovu sudu, žele je ispraviti, a drugi ne žele.
Hazim Bašić, profesor sarajevskog sveučilišta, upozorio je kako u slučaju odluke da se ide na arbitražu pred Međunarodnom sudom pravde (ICJ) mora postojati jasna procjena je li taj spor uopće moguće dobiti.
“Mišljenja Badinterova povjerenstva ključ su sadašnjih granica”, istaknuo je Bašić upozorivši kako se mišljenja arbitražnog povjerenstva za bivšu Jugoslaviju ne mogu mijenjati osim ukoliko o tome ne postoji uzajamni dogovor zainteresiranih strana.
Crna Gora je već jasno kazala da o tome neće pregovarati pa taj mehanizam nije moguće primijeniti u slučaju spora oko Sutorine, konstatirao je Bašić. Crna Gora, kako je istaknuo, na području Sutorine već 70 godina obnaša vlast i na to nema nikakvih primjedbi te s tom činjenicom valja računati i u eventualnom sudskom sporu koji opet može utjecati i na ukupno stanje u regiji.
Za osporavatelje ovakvih prosudbi ključ svega su i dalje odluke Berlinskog kongresa od prije 137 godina pa je tako profesor emeritus sarajevskog sveučilišta Omer Ibrahimagić predložio da na tome BiH temelji uređenje graničnih pitanja ne samo s Crnom Gorom, nego i s Hrvatskom, a da se sve naknadne odluke tretiraju kao nevažeće. “Našim susjedima danas treba ponuditi da potpišu te granice osim tamo gdje je u SR BiH provedena izmjena tih granica u postupcima propisanim ustavima BiH i SFRJ”, kazao je Ibrahimagić.
S obzirom na pokrenuto pitanje o vraćanju Sutorine u sastav BiH, izjašnjavanje Parlamenta BiH o ratifikaciji sporazuma o granicama s Crnom Gorom je odgođeno te će parlament naknadno o tome raspravljati. Crnogorska vlada ranije je istaknula kako o tome više ne kani pregovarati i da to pitanje smatra riješenim bez obzira na unutarnje prijepore u BiH.
