Crnogorski karatista Nemanja Mikulić (KK Bijela) osvojio je srebrnu, dok su sa bronzanim medaljama nastup na seniorskom Evropskom prvenstvu u Jerevanu završili Nenad Dulović i Balša Vojinović u borbama i Vladimir Mijač u katama.
Mikulić je danas u finalnom meču kategorije do 75 kilograma poražen od Ernesta Skaraputdinova iz Rusije 4:0.
Plasmanom u finale obezbijedio je prvu seniorsku evropsku medalju u karijeri.
Balsa-Vojinović – Foto: KSCG /Boris Brnović/
Prvu seniorsku medalju osvojio je i Vojinović u kategoriji do 60 kilograma, koji je u meču za treće mjesto savladao Kenana Šiljka iz Bosne i Hercegovine 2:1.
Bronzani je bio Nenad Dulović u kategoriji do 67 kilograma, nakon što je u meču ze treće mjesto bio ubjedljiv protiv Aleksandra Kapmoale iz Moldavije 7:0.
Nenad-Dulović
To je njegovo treće evropsko odličje, nakon prošlogodišnjeg srebra u Zadru i ekipnog srebra u Poreču.
Ima i svjetsko srebro sa šampionata u Budimpešti.
Vladimir-Mijač – Foto: KSCG /Boris Brnović/
Istoriju crnogorskog karatea ispisao je Vladimir Mijač, koji je u meču za bronzano odličje pobijedio Švajcarca Jukija Ujihare 40,50 – 40,20.
To je prvo evropsko odličje u katama pojedinačno za crnogorski karate ikada.
Mijač će i sjutra imati priliku da se bori za medalju u ekipnoj konkurenciji, za koju će raditi i ženski kata tim.
Da biste lako shvatili ozbiljne teme, morao sam da ih ispričam na neki, možda, malo duhovitiji način, da vas uvedem i ozbiljno zavedem ovom pričom, objašnjava autor, predstavljajući svoje djelo
Ne želeći da detaljnije prepričavaju sadržaj romana, čitanjem odabranih odlomaka iz knjige “Biblioteka ćutanja” i otvaranjem sopstvenih refleksija kroz uzajamni dijalog, autor Momčilo Zeković i njegovi gosti – književna kritičarka Dragana Erjavšek, glumci Jelena Nenezić i Milo Perović, otkrili su detalje iz “banalnih priča” kroz koje je pisac progovorio o “vrlo krupnim stvarima” i time zainteresovali prisutne za ovo njegovo najnovije djelo.
Publika u Atrijumu Kulturnog centra “Nikola Đurković” u Kotoru uživala je u neformalnom razgovoru protkanom odlomcima iz knjige. Mali “abrumi” za čitaoce, iznešeni tokom predstavljanja djela su detalji poput” komadi čipkanog donjeg veša Dona Simone, “najbolja akcija pljačkanja butika u Italiji”, scena sa Montenegrinom u Koloseumu, dijalog za Badnje veče, te posebno, onaj, izveden na kraju, a koji je na ekavici i ijekavici dočarao glumački tandem Perović- Nenezić, kao mladi “Montenegrino”, student arhitekture u Italiji i Dona Simona.
-Nadam se, kada budete čitali ovu knjigu, da ćete se prisjetiti svih vaših “biblioteka ćutanja” o kojima mučite vješto, jer živimo u sredinama u kojima se svako glasno izgovoreno slovo strašno pamti i onda je najlakše da se pokrijemo pokrivačem ćutanja i puštamo da nas jašu, jašu, jašu…Tako će jahati sve dok mi u jednom trenutku ne ustanemo sa toga kreveta i ne kažemo: “Dosta je!”, kazao je Zeković, istakavši da “najteže je ući u biblioteku tuđeg ćutanja”. Patriotska, lokalpatriotska tema romana, kroz vizure nekoliko generacija obuhvata cijeli jedan vijek. U toj priči o njemu samom, o njegovi precima, kaže, ima puno izdaje (zarobljenici izdaje). Pišući o ličnim detaljima iz istorije svoje familije, nastojao je da sa sebe zbaci taj teret prošlosti.
– Ako shvatite da je to “ćebe” kojim smo svi pokriveni u stvari jedna teška izdaja, jasno će vam biti da sam se u stvari bavio mnogo ozbiljnim temama, a da biste vi lako shvatili ozbiljne teme, morao sam da ih ispričam na neki, možda, malo duhovitiji način, da vas uvedem i ozbiljno zavedem ovom pričom, objašnjava Zeković, koji je ovo djelo posvetio ocu, majci i pok. Mladenu.
Biblioteka ćutanja u Kotoru
Kao umjetnik, muzičar, pisanje doživljava kao ritam, svaku rečenicu ostavlja da prenoći, pa tek onda “brusi” tekst. Kao ljubitelj filma i zaljubljenik u filmska ostvarenja reditelja Paola Sorentina, Federika Felinija i Kventina Tarantina, nastojao je, kaže, da čitaocu, dok čita, dočara slike iz filma. Želja mu je i radi na tome da i ovaj roman oblikuje kroz filmsko ostvarenje, ali o tom-potom.
-Njegova “Biblioteka ćutanja”, koju večeras predstavljamo je najbolja knjiga koju je dosad objavio, mimo svega čega se do sada doticao- ljubavi, mržnje, istorije, nekih neraščišćenih istina, pokušaja da se neke stvari rješavaju – nigdje tako ubjedljivo, tako moćno kao što je to uspio sada, ocijenila je Dragana Erjavšek.
Upoređujući ovu knjigu sa muzičkim senzibilitetom Momčila Zekovića, primijetila je da u odnosu na “Montenegro Jazz”, kultnu pjesmu grupe “Perper” čiji je osnivač, po emotivnom naboju ona mnogo više potsjeća na “Montenegro Blues”.
Pisao je od decembra 2019. do februara 2020. godine, da bi se njeno objavljivanje odužilo kasnije zbog intervencija u izmjenama sadržaj na kraju romana. Izdavač je kuća “Džep sa tajnama”.
Biblioteka ćutanja u Kotoru
“Zašto mu je ova knjiga tako bitna, zašto je dugo je pisao, a da izgleda kao mu je iz jednoga daška izašla, kao da se iz rukava slila među ove pedeset nijansi zelene koje vidite na korici”, upitala je Dragana i dala istovremeno odgovore: “Zato što se u knjizi prepliću sjećanja, možda zato što ju je autor posvetio roditeljima, otkrio najdublje sentimente, jake strasti ili možda zato što je papiru podario dušu gorštaka i romantika”.
Momčilo Zeković je do sada objavio knjige kratkih priča “Gravitacija istine”, roman “Zaliveni fikus” (nominacija za nagradu “Miroslavljevo jevanđelje”), knjigu poezije uz muzički CD “Džep sa tajnama”, te roman “Muško-ženske puzzle: Knjiga o njoj”.
Recenzenti “Biblioteke ćutanja” su Vladimir Arsenić, Obrad Nenezić, Slobodan Bobo Čukić i Darko Ivanović. Naslovna strana je fotografija Saše Pavićevića, a prelom i dizajn izdanja potpisuju Radoje Vešović i tim GARAŽA.
Sekretarijat za investicije Opštine Kotor sanirao je rupe te izvršio djelimično asfaltiranje putne dionice od Kotora do Stoliva, kako bi se poboljšala infrastruktura i bezbjednost učesnika u saobraćaju.
Radovi su obuhvatili izradu 100 tona izravnavajućeg sloja asfalta, kao i sanaciju rupa i presvlačenje kraćih dionica ukupne površine 2.100 m² i debljine 4 cm.
Foto Opština Kotor
Vrijednost radova, koje je izvelo preduzeće „Asfalt beton gradnja” iz Podgorice, iznosi gotovo 78 hiljada eura.
Turisti izletnici koji organizovano žele da posjete Stari grad Herceg Novi, prvi put će ovog ljeta plaćati izletničku taksu od jednog eura.
Samo grupe sa vodičem mogu doći u turističko-informativni biro da popune vaučer i uplate taksu, prenosi Novski portal.
U Turističkoj organizaciji (TO) Herceg Novi ne očekuju da će odmah zaživjeti izletnička taksa, ne bar kada je riječ o turistima izletnicima koji već stižu brodovima u gradsku luku iz Budve, Tivta i Kotora.
Vršiteljka dužnosti direktorice TO Herceg Novi, Tanja Mrkaić, kazala je da računaju na turiste koji stižu preko agencija autobusima.
“Imali smo već dva upita i realiozovana su dva obilaska Starog grada. Problem je s brodovima, jer izletnici dolaze s njima neorganizovano. Samo ih brodari preuzmu, izlaze u gradsku luku Herceg Novi i pojedinačno razgledaju Stari grad i tvrđave. Oni moraju da najave dolazak, onda da daju vaučer u turističko-informativni biro. Mi onda napravimo fakturu i oni uplate”, objasnila je Mrkaić.
S obzirom na to da je ovo tek prva godina da se uvodi izletnička taksa, mnogi gosti ili ne znaju za to, ili smatraju da bi trebalo u jednu cijenu uključiti obilazak Starog grada i tvrđava Forte Mare, Sat kule, Kanli kule, Španjole, a kada se osposobi za posjete i Potkovičaste kule.
U Herceg Novom je, kako tvrdi Mrkaić, najniža cijena izletničke takse u odnosu na okruženje i region.
U TO očekuju izmjene Zakona o boravišnoj taksi. To bi uskoro moglo da se desi, nakon čega bi predlog o povećanoj boravišnoj taksi išao na saglasnost Skupštine.
Sada turisti plaćaju boravišnu taksu jedan euro, koliko je maksimalno po zakonu.
Za kraj sezone najljepše – finale vaterpola u kojem će se očekivano za titulu boriti aktuelni šampion Primorac i rival iz Herceg Novog Jadran MTEL.
Finalna serija kreće večeras sa Škvera, što znači da Jadran ima blagu prednost domaćeg bazena, koja, s druge strane, ne mora da bude odlučujući faktor. Ali je jasno je da će ekipa koja dođe do prve pobjede biti izvjesno u psihološkoj prednosti, što se i potvrdilo prošle godine kada su Kotorani sa maksimalnim rezultatom (3:0) došli do titule. Ekipa iz Kotora je već osvojila jedan domaći trofej – Kup i to upravo protiv istog rivala, koji želi titulu da vrati kući, o čemu je pričao trener Vladimir Gojković.
– Dolazi posljednji i najvažniji dio sezone – finale, a cilj je da osvojimo titulu. Borili smo se tokom sezone da dođemo do prednosti domaćeg bazena, što mislim da nam može olakšati put ka prvom mjestu. Poštujem ekipu Primorca, ali mislim da smo tokom cijele sezone imali veći nivo igre i da ćemo to pokazati u finalnoj seriji. U ovom momentu razmišljamo samo o prvoj utakmici – da pobijedimo na domaćem terenu što bi nam, vjerujem, olakšalo put do trofeja – poručio je Gojković.
Istina je da je Jadran bio u stabilnijoj formi, pokazao je rezultatima konkretno u Regionalnoj ligi. Primorac je igrao od sjaja do očaja, a respektabilna ekipa, utisak je, više je igrala za gol, nego što je branila gol. Odbranom vaterpolisti Primorca nijesu oduševili, ali u predstojećim mečevima možda se stvari u bazenu promijene. Jadran, s druge strane, odigrao je ispod nivoa dva najvažnija meča sezone i to oba protiv Mladosti iz Zagreba, ali je sve prije i nakon bolnih poraza u Evrokupu i fajnal-foru Regionalne lige bilo za visoku ocjenu.
– Konačno kreće finalna serija, vjerujem da smo svi čekali da počne. Iza nas je šest-sedam mjeseci u kojima smo imali utakmice – srijeda, subota, a sad se pred ovo finale sve odužilo. Mislim da je ovo moglo brže da se odigra, ali, dobro, pripremali smo se mjesec i po i Jadran i mi i vjerujem da će sve da pršti u finalnoj seriji. Jadran ima prednost domaćeg terena, koja može da bude bitna, ali moguće je ništa da ne znači. Podjednake smo ekipe, u sličnoj spremi s obzirom na to da smo imali jednak broj dana za pripremu. Očekujem dobre, zanimljive utakmice – pravo finale. Moja je procjena da se neće završiti u tri utakmice kao prošle godine. Siguran sam da će sve biti fer i korektno – kazao je Draško Brguljan, kapiten ekipe iz Kotora.
Prva utakmica finalne serije počinje večeras, subota 10. maj u 19.15 sati. Trofej će osvojiti ekipa koja prva dođe do tri pobjede.
Kovačević želi sudije iz regiona ili Evrope, Savez ima puno povjerenje u sudijsku organizaciju
Siniša Kovačević, predsjednik PVK Primorac, a u cilju objektivnog suđenja, uputio je dopis prema Vaterpolo plivačkom savezu, i predložio da sve utakmice finalne serije sude sudije koje nijesu iz Crne Gore, već iz Regiona ili Evrope.
U dopisu se navodi da Primorac ostaje pri prošlogodišnjem stavu da ne žele da sudije u finalnoj seriji budu počasni članovi bilo kojeg kluba.
Iz krovne vaterpolo crnogorske kuće stigao je i odgovor.
,,Shodno Vašem ranijem dopisu predsjendiku VPSCG pred početak Kupa sa kojim je upoznat Stručni savjet za vaterpolo, VPSCG je uzeo u detaljno razmatranje mogućnost angažovanja stranih sudija i iznio jasan stav da takav model može imati smisla isključivo uz prethodno postignut dogovor o reciprocitetu, čime bi se našim sudijama omogućilo da sude utakmice istog ranga u nacionalnim prvenstvima drugih zemalja“.
Iz Saveza dalje navode da nijesu naišli na spremnost za takav model saradnje unutar drugih Saveza – unutar RVL, uprkos redovnim kontaktima i inicijativama.
– Samim tim mišljenja smo da nije bilo potrebe da se razmatra pred organima UO VPSCG…
Izuzetak je bila federacija Malte, koja je izrazila otvorenost za razmjeru.
– Ocjenjujući ukupan kvalitet ponude i troškove koje bi takva razmjera podrazumijevala, Savez je procijenio da ta opcija nije primjerena značaju utakmica koje nas čekaju. VPSCG izražava puno povjerenje u domaću sudijsku organizaciju.
Nestabilna trgovinska politika, recesijski rizici i pad narudžbi iz Kine mogli bi pomrsiti planove brodarskim kompanijama u ostatku godine.
Danski brodarski div Maersk smanjio je svoju prognozu za globalno kontejnersko tržište u 2025. godini, upozoravajući na snažan utjecaj gospodarske neizvjesnosti i eskalaciju geopolitičkih napetosti.
Nova procjena predviđa kretanje tržišta između pada od 1% i rasta do najviše 4%, dok su ranije prognoze predviđale stabilan rast od 4%. Tvrtka pod vodstvom Vincenta Clerca ističe da će se potražnja za kontejnerskim prijevozom ove godine kretati u nepredvidivom smjeru, posebno zbog sve složenije trgovinske politike i povećanog rizika od recesije u SAD-u, piše Splash247.
Maersk ipak očekuje određeni rast u drugom tromjesečju, pod uvjetom da pošiljatelji iskoriste 90-dnevnu stanku uvođenja carina za ranu isporuku robe i punjenje skladišta. No, upozoravaju da bi u drugom dijelu godine moglo doći ili do daljnjeg pada potražnje, ili, pak, do oporavka ako se carine ukinu.
Za razliku od nekih konkurenata, Maersk još uvijek nije ukinuo transpacifičke linije. Međutim, Hapag-Lloyd je prošlog mjeseca izvijestio da je otkazano čak 30% kontejnerskih pošiljki iz Kine prema SAD-u.
Tvrtka upozorava da bi preusmjeravanje kineskog izvoza s američkog na druga tržišta moglo izazvati novi val protekcionističkih mjera, što bi potencijalno moglo eskalirati u širi trgovinski rat. Također, očekuje se da će sigurnosna kriza na Crvenom moru potrajati tijekom cijele godine.
Prema podacima HSBC-a, prošlotjedne globalne rezervacije pale su 25% u odnosu na tjedan prije, ali su u usporedbi s prošlom godinom porasle za 15%. Rezervacije iz Kine prema SAD-u pale su za 27%. S druge strane, rezervacije iz drugih azijskih zemalja prema SAD-u porasle su 16%.
Analitičari iz Sea-Intelligencea upozoravaju da se pad u kineskim volumenima tek treba osjetiti na američkim lukama. Prvi val otkazanih plovidbi i pad rezervacija trebao bi se osjetiti tijekom idućih tjedana.
Prema njihovim podacima, pad rezervacija iz Kine za travanj iznosi između 30% i 50%, dok je kapacitet smanjen za svega 4% do 5%. Gubici iz Kine djelomično se nadoknađuju povećanim prometom iz ostalih dijelova Azije, no analitičari smatraju da to neće biti dovoljno za balansiranje ukupnog volumena, što bi moglo dodatno pritisnuti tržišne cijene.
Luka Los Angeles očekuje pad prometa od 35% na godišnjoj razini, što je u skladu s podacima drugih brodara poput Evergreen-a i špeditera Kuehne+Nagel i Flexport, koji također bilježe pad između 30% i 50%.
Soren Toft, direktor MSC-a, poručuje da “geopolitička situacija i neizvjesnosti oko carina čine 2025. godinu nepredvidivijom nego ikad prije”.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević potvrdio je da Vlada Federacije BiH trenutno razmatra mogućnost uvođenja fleksibilnijeg modela kada je u pitanju neradna nedjelja u trgovinama koja je definisana članom 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH.
Kazao je da su u prvih šest mjeseci razmatrali ekonomske pokazatelje i mjerili efekte odluke o neradnoj nedjelji koji pokazuju da je porast prometa očigledan, naglasivši da koriste isključivo podatke Porezne uprave FBiH.
– Zakonom je predviđeno izuzeće za određene djelatnosti ili da lokalne zajednice traže izuzeće. Sve je to otišlo na krivu stranu, jer se lokalne zajednice koje su tražile izuzeće u zahtjevima, nisu osvrtale na prava radnika, što je i ključna ideja izmjene zakona – istakao je ministar Hasičević, prenosi Biznis.ba pozivajući se na Fenu.
Poručuje da rade na fleksibilnom modelu, slično modelu u Hrvatskoj.
– Neradna nedjelja će sigurno ostati ključna odredba, s tim da ćemo najvjerovatnije ukinuti ova izuzeća lokalnim zajednicama. Ključno je poštovanje prava radnika i poštene naknade za rad nedjeljom – zaključio je Hasičević na pres-konferenciji Vlade FBiH.
Volodimir Zelenski, Olena Zelenska, Keir Starmer, Donald Tusk, Friedrich Merz, Emmanuel Macron Foto: LUDOVIC MARIN / Reuters
Čelnici Francuske, Velike Britanije, Njemačke i Poljske u subotu borave u Ukrajini u prvom takvom zajedničkom posjetu kako bi razgovarali s predsjednikom Volodimirom Zelenskim i obećali pojačati pritisak na Rusiju dok se ne postigne dogovor o prekidu vatre.
Putovanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Friedricha Merza, poljskog premijera Donalda Tuska i britanskog premijera Keira Starmera prvi je put da su čelnici četiriju europskih nacija zajednički posjetili Ukrajinu.
Zapadnoeuropska trojica čelnika zajedno su u subotu ujutro izašla iz vlaka koji je stigao iz Poljske i trebali bi se kasnije pridružiti poljskom premijeru, koji je zasebno stigao u Kijev, i ukrajinskom predsjedniku.
Do ovog je izuzetno simboličnog izraza europskog jedinstva došlo više od tri godine nakon ruske invazije i dan nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin zauzeo prkosan ton na moskovskoj paradi povodom 80. godišnjice pobjede u Drugom svjetskom ratu.
Američki predsjednik Donald Trump predložio je 30-dnevni bezuvjetni prekid vatre kao korak za okončanje sukoba. No Putin se prijedlogu opire.
– Uz SAD, pozivamo Rusiju da dogovori potpuni i bezuvjetni 30-dnevni prekid vatre kako bi se stvorio prostor za razgovore o pravednom i trajnom miru, rekli su čelnici u izjavi prije posjeta.
– Spremni smo podržati mirovne pregovore što je prije moguće, razgovarati o tehničkoj provedbi primirja i pripremiti se za sveobuhvatni mirovni sporazum, kazali su.
– Jasno nam je da krvoproliće mora prestati, da Rusija mora zaustaviti ilegalnu invaziju i da Ukrajina mora moći prosperirati kao sigurna, zaštićena i suverena nacija unutar svojih međunarodno priznatih granica za generacije koje dolaze, dodali su.
Upozorili su da će nastaviti povećavati podršku Ukrajini. Dok Rusija ne pristane na trajno primirje, pojačat ćemo pritisak na ruski ratni stroj.
U intervjuu za kanal ABC u subotu, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da isporuke oružja ukrajinskih saveznika moraju prestati prije nego što Rusija pristane na primirje.
– Primirje bi inače bilo prednost za Ukrajinu u vrijeme kada na frontu ruske trupe napreduju… na prilično samouvjeren način, rekao je Peskov, dodajući da Ukrajina nije spremna za neposredne pregovore.
– Ponavljamo svoju podršku pozivima predsjednika Trumpa na mirovni sporazum i pozivamo Rusiju da prestane opstruirati napore za osiguranje trajnog mira, dodali su.
Nakon sastanka sa Zelenskim ujutro, održat će sastanak na daljinu kako bi obavijestili druge europske čelnike o potezima za stvaranje europskih snaga koje bi Ukrajini mogle pružiti sigurnost nakon rata.
Takve snage “pomogle bi u osnaživanju ukrajinskih oružanih snaga nakon mirovnog sporazuma i ojačale povjerenje u budući mir”, navodi se u izjavi.
‘Rusija opstruira napore’
Za Merza, koji je preuzeo dužnost tek ovog tjedna, ovo će biti prvi posjet Ukrajini kao kancelara. Macron nije bio u Kijevu od lipnja 2022. kada je otišao s tadašnjim talijanskim i njemačkim čelnicima.
U razgovorima sa Zelenskijem oni će izraziti “čvrstu predanost Ukrajini”, navodi se u izjavi.
– Mi, čelnici Francuske, Njemačke, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva, stajat ćemo u Kijevu u znak solidarnosti s Ukrajinom protiv ruske barbarske i ilegalne invazije, rekli su.
Festival vjetra donosi još jedno druženje na platou župne crkve Svetog Antona u Tripovićima
U saradnji sa Bokeljskom udrugom muzičara a capella Tivat, osnovanim s ciljem promocije klapske pjesme kao segmenta autentične nematerijalne baštine Boke Kotorske, Festival vjetra 2025 danas nam donosi Veče klapske pjesme na platou crkve Svetog Antona u Tripovićima uz tri izuzetna vokalna sastava- klape Jadran, Camerton i Incanto. Program počinje u 20 sati.
Plato crkve Svetog Antona je jedna od lokacija kojoj se Jedriličarski klub Delfin vraća svakom novom edicijom Wind Festa, s namjerom da popularizuje ovaj prelijepi vidikovac kao mjesto susreta i druženja i izuzetnu pozornicu pod otvorenim nebom za organizaciju prikladih kulturnih programa.
Ove godine čeka nas veče od dobrog zvuka, ukusnih domaćih delicija i kaplje vina, u uvjerenju da će svi posjetioci uživati u ambijentu i šušuru, te ovo veče pamtiti kao susret kada smo pjevali, kada smo slavili kulturni ambijent iz kojeg smo potekli i u kojem rastemo.
U program će učestvovati i volonteri Kulturno-umjetničkog društva Boka iz Tivta. Kao i svi, I ovaj program Festivala vjetra je besplatan za posjetioce.
U okviru međunarodnog projekta „RESCOM – Jačanje otpornosti ekosistema na Mediteranu“, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore je od 5. do 8. maja 2025. ugostilo predstavnike francuske obalne agencije „Conservatoire du littoral“, zajedno sa konsultantima i ekspertima iz Francuske.
Tokom posjete održani su sastanci sa predstavnicima relevantnih institucija i organizacija, te obilazak Posebnog rezervata prirode „Tivatska solila“.
Fokus aktivnosti bio je na razmjeni informacija i definisanju prioriteta za zaštitu biodiverziteta, uključujući ograničavanje pristupa osjetljivim zonama, regulaciju vodnog režima i obuku zaposlenih za sprovođenje zaštitnih mjera.
Ovaj projekat, koji je počeo sa realizacijom u martu 2023. godine, će trajati naredne 4 godine a aktivnosti u Crnoj Gori će biti usmjerene na poseban rezervat prirode „Tivatska solila“, koji će biti pilot područje.
Foto Morsko Dobro
Projekat „RESCOM“, koji sprovodi Mediteranski konzorcijum za biodiverzitet, ima za cilj jačanje društvene i ekološke otpornosti ugroženih prirodnih područja na Mediteranu (more, obale, šume, mala ostrva i močvare), kroz implementaciju rešenja zasnovanih na prirodi i integrisaniji pristup osjetljivim ekosistemima u obalnom području.
Projektne aktivnosti su usmjerene na očuvanje, obnovu i unapređenje ekološkog funkcionisanja i usluga koje pružaju ovi ekosistemi, podržavanjem i uključivanjem nacionalnih i lokalnih zainteresovanih strana i lokalnog stanovništva kroz aktivnosti podizanja svijesti, obuku i tehničku podršku, saopsteno je iz Morskog dobra.
Projekat „RESCOM“, koji je podržan od strane Francuskog Golobalnog Fonda za Životnu Sredinu (French Global Environment Facility – FFEM) i Fondacije MAVA, kombinuje regionalne aktivnosti sa veoma specifičnim akcijama na pet pilot lokacija u Albaniji, Maroku, Tunisu, Turskoj i Crnoj Gori.
