Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta– muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda.
Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku. Sjećanje na Holokaust nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti, anpisao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović na mreži X.
Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti. Uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put, upalio sam svijeću za žrtve Holokausta. Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi.
Obilježava se 80. obljetnica oslobođenja koncentracijskog logora smrti Auschwitza. U najgorem logoru nacističke Njemačke ubijeno je više od milijun ljudi. U Auschwitz na komemoraciju, uz brojne druge državnike, došao je i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.
Više od 50 državnih izaslanstava većinom najviše razine okupilo se na komemorativnoj svečanosti kojom se obilježava 80 godina otkako su vojnici Crvene armije oslobodili najužasniji među logorima smrti. Auschwitz je postao simbol holokausta koji je nacistička Njemačka provela nad šest milijuna Židova, od kojih je milijun umrlo upravo na tom mjestu od 1940. do 1945.
Među svjetskim liderima koji su došli na komemoraciju su francuski i njemački predsjednik Emmanuel Macron i Frank-Walter Steinmeier, ondje su i britanski kralj Charles, španjoslki Filip predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, njemački kancelar Olaf Scholz, austrijski šef države Alexander van der Bellen i talijanski Sergio Mattarella, kanadski premijer Justin Trudeau. Sudjeluje i hrvatska delegacija koju vodi premijer Andrej Plenković, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Rusija, iako su njezini vojnici oslobodili Auschwitz, već treću godinu zaredom nije pozvana na ceremoniju zbog rata u Ukrajini.
Aušvic foto EPA
Pripovijedaju samo preživjeli
Dužnosnici muzeja na mjestu bivšeg koncentracijskog logora Auschwitz I i logora za istrebljenje Auschwitz-Birkenau, podignutih u okupiranoj Poljskoj kod grada Oswiecima, rekli su da ovaj put ne žele govore političara. Pripovijedali su samo preživjeli.
Preživjeli su danas u 80. i 90. godinama, zbog čega je uprava memorijalnog centra odlučila da na njima bude fokus, a ne na političarima, jer su u vrijeme oslobođenja bili tek djeca i tinejdžeri. Neki od njih oko vrata su danas imali prugaste marame, kao jedan znak otpora, jer su kao zarobljenici nosili prugasta odijela, kazala je novinarka Tamara Marković za središnji Dnevnik HTV-a.
Preživjeli položili vijence i poklonili se mrtvima
– Poljaci su čuvari sjećanja na više od milijun ljudi, najvećim dijelom Židova, ubijenih u logoru smrti Auschwitzu koji je su nacisti podigli na njihovom teritoriju u Drugom svjetskom ratu, rekao je u Oswiecimu poljski predsjednik Andrzej Duda nakon što je zajedno s posljednjim preživjelima položio vijence i zapalio svijeće u Auschwitzu I.
Pedesetak preživjelih pred zidom smrti kod Bloka 11 u Auschwitzu, s prugastim šalovima oko vrata ili istim takvim trakama oko ruke, većina uz pomoć mlađih članova obitelji, položili su vijence, upalili svijeće, ostavili crvene ruže te se s dlanovima položenim zidu poklonili mrtvima. U koloni među njima hodao je i poljski predsjednik. Tim je simboličnim činom počela komemoracija obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja logora.
– Danas ovdje u Oswiecimu, na mjestu nekadašnjeg koncentracijskog logora i logora za istrebljenje održat će se komemoracija za 1,1 ubijenih, milijun Židova, ali i Poljaka, Rusa, Roma i ljudi drugih nacionalnosti iz cijele Europe. Sjećamo se i tri milijuna Poljaka židovskog podrijetla koje su ubili nacisti, naglasio je Duda te podsjetio i na Witolda Pileckog, junaka Drugog svjetskog rata relativno nepoznatog izvan Poljske, koji je prihvatio misiju da se infiltrira u Auschwitz kako bi otkrio užase logora.
Aušvic foto EPA
Sjećanja preživjelih
– U Auschwitz sam stigla u noći. Bilo je strašno jer čim sam izašla iz vagona, odmah sam osjetila miris, onaj koji sam poznavala iz Treblinke – miris spaljenih tijela. Postrojili su nas u krug, a u sredini su stajali mladi Nijemci s fotoaparatima i slikali nas. Izgledale smo strašno – njima je to bilo jako smiješno, kazala je Janina Iwanska.
– Potisnula sam sva ta sjećanja najbolje što sam mogla. I doista, moram reći da sam uspjela sve ove godine. Sada mi se sve vraća – kojekakve slike iz Oswiecima, dodala je Teresa Regula.
Auschwitz, mjesto smrti više od 1,1 milijuna Židova
Više od 1,1 milijun ljudi, većinom Židova, umrlo je u plinskim komorama ili od gladi, hladnoće i bolesti u Auschwitzu. Nacisti su ubili više od 3 milijuna od 3,2 milijuna poljskih Židova, što čini otprilike polovicu Židova ubijenih u holokaustu. Između 1941. i 1945. nacistička Njemačka i njeni suradnici sustavno su ubili oko šest milijuna Židova diljem Europe pod njemačkom okupacijom.
Na trgu ispred katedrale Svetog Tripuna u Kotoru danas, 27. januara su, tradicionalnim izgovaranjem loda, pohvala Svecu, po 1216. put i podizanjem zastave na bazilici, počele Tripundanske svečanosti koje se održavaju u čast zaštitnika Kotora i Kotorske biskupije.
Početak svečanosti tradicionalno je označio Mali admiral, Matija Joška Radimiri iz Kotora, što je uloga kojom se simbolički ističe generacijsko trajanje Bokeljske mornarice, a pretpostavlja se da je uvedena još u XVI. stoljeću, kada je mornarica preuzela vanjsku proslavu Svetog Tripuna. Lode se izgovaraju prije podizanja zastave.
U srednjovjekovnim gradovima istočnojadranske obale u Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru ostali su sačuvani tekstovi loda (pohvala) svecima zaštitnicima. Danas se one izgovaraju samo u Kotoru uoči proslave svetog Tripuna (3. februar).
Vanjska proslava će bit u nedjelju, 9. februara. U 10 sati Bokeljska mornarica pleše kolo u čast sv. Tripunu, a u 10:30 je pontifikalna misa koju predvodi mons. Mladen Vukšić, kotorski biskup. Nakon mise uslijedit će procesija sa svetim relikvijama ulicama grada.
Kotor – Građani i vjernici danas su tradicionalno obilježili 27. januar, Savindan ispred hrama Svetog Nikole.
Dječiji hor Srpskog pjevačkog društva “Jedinstvo“ uz muzičku pratnju Gradske muzike Kotor ispred hrama Svetoga Nikole izveo je svetosavsku himnu.
Okupljene građane i vjernike pozdravio je arhijerejski namjesnik kotorsko-tivatski, protojerej Nemanja Krivokapić.
“Biti čedo Svetog Save i Svetog Trifuna je ne samo velika čast već i velika odgovornost, znači ići tim putem. Mi koji proslavljamo Svetog Savu i naša braća koja danas proslavljaju Svetog Trifuna te naša Gradska muzika koja pozdravlja oba praznika biva kopča koja spaja dva praznika u jedan. Time možemo da se pohvalimo, a riječi koje smo pjevali u himni “Da živimo svi u slozi Sveti Savo ti pomozi” nisu samo prazne riječi već u njima živimo…” – poručio je Krivokapić.
Okupljeni su potom sa Trga Svetog Nikole otišli na Trg Svetog Tripuna, odakle je sa lođe bazilike tradicionalne Lode, pohvale zaštitniku grada Kotora i Kotorske biskupije, izgovorio mali admiral Bokeljske mornarice, Matija Joška Radimiri.
Ministar pomorstva Filip Radulović sastao se sa predstavnicima Udruženja kapetana na kojem su razmatrani ključni problemi u sektoru pomorstva i predložena moguća rješenja.
Tokom razgovora akcenat je stavljen na potrebu izmjena zakonskih rješenja kako bi se unaprijedio položaj pomoraca, povećala sigurnost u pomorskom saobraćaju i dodatno ojačala konkurentnost domaće pomorske industrije.
Ministar Radulović je informisao predstavnike Udruženja kapetana Crne Gore da se privodi kraju izrada Nacrta zakona o sigurnosti plovidbe koja će riješiti brojne probleme koji opterećuju sektor pomorstva.
Ministar je istakao spremnost Ministarstva da aktivno sarađuje sa strukovnim udruženjima i stručnjacima, naglašavajući važnost otvorenog dijaloga za rješavanje nagomilanih izazova.
Predstavnici Udruženja Kapetana izrazili su zadovoljstvo zbog pokrenutih inicijativa i predložili konkretne mjere koje bi mogle doprinijeti unapređenju regulative i prakse u sektoru.
Alternativa Crna Gora pozvala je građane da u petak 31. januara bojkotuju supermarkete i prodavnice u državi.
“U petak pozivamo na bojkot supermarketa i prodavnica u Crnoj Gori, svi bez izuzetka, jer ovo nema veze sa politikom, visoke cijene jednako pogađaju sve građane”, navodi se u saopštenju.
Iz Alternative su rekli da je ista akcija sprovedena u susjednoj Hrvatskoj i da je urodila plodom. U Bosni i Hercegovini je takođe najavljena ista akcija za petak.
“Alternativa Crna Gora želi da isto organizuje i u Crnoj Gori”, dodaje se u saopštenju.
Oni smatraju da su cijene enormno visoke i da su vodeći trgovinski lanci međusobnim dogovorom oko formiranja cijena presudno uticali da građani ne osjete povećanje plata i penzija u punom sjaju.
“Da li možemo taj jedan dan da ostavimo politiku po strani, da se ne dijelimo, da svi budemo kao jedno, da im damo do znanja da mi odlučujemo”, pitali su iz Alternative.
Delegacije potencijalnih koncesionara za aerodrome u Crnoj Gori boraviće u ponedjeljak i utorak u Podgorici, gdje će imati sastanke sa predstavnicima Vlade, Tenderske komisije, Privredne komore (PKCG) i konsultantima iz IFC-a, potvrdilo je Danu više izvora.
Kako list nezvanično saznaje, potencijalni konecesionari će obilaziti aerodrome, imati sastanke sa IFC-om i članovima Tenderske komisije čiji je predsjednik ministar ekonomskog razvoja, Nik Gjeloshaj, predstavnicima prvenstveno turističke privrede u PKCG i najvjerovatnije održati prezentacije članovima Vlade.
U suštini, dolazak potencijalnih koncesionara će imati za cilj da se još jednom od njih čuje da li su i dalje zainteresovani za koncesiju i hoće li dostaviti ponude na tenderu za aerodrome, ili su odustali od koncesije.
Sa druge strane, IFC, koji dobija od države veliki novac, treba da pojasni koncesionarima pravila igre i šta se izmijenilo od prvobitnog tendera raspisanog krajem 2019. godine.
Sastanci će, kako je Danu kazalo više izvora, biti informativnog karaktera i neće biti nikakvog donošenja odluka u vezi sa koncesijom.
U Podgoricu će, prema informacijama lista, doći delegacije Corporasion Amerika airports, Incon international airports i francusko-turski konzorcijum Aeroport de Pari (ADP) i tAv.
Ta tri ponuđača su prošla pretkvalifikacioni tender koji je raspisan 2019. godine.
Tenderska komisija je krajem godine obavijestila javnost da će nastaviti sa tenderskim postupkom i uputila je preko IFC zainteresovanim koncesionarima zahtjev za dostavljanje ponuda za davanje aerodroma pod koncesiju.
Dolazak potencijalnih koncesionara i sastanci sa njima su u suštini priprema za dostavljanje ponuda, jer do kraja godine Vlada treba da donese odluku da li će dati aerodrome pod koncesiju ili će ih sama razvijati.
Aerodromi Crne Gore već šest godina nemaju većih investicija, upravno iz razloga što ne znaju da li će preduzeće preuzeti koncesionar.
Tri zainteresovana koncesionara su poslednji put bili u Crnoj Gori krajem oktobra 2021. godine.
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, u okviru proslave Tripundanskih svečanosti, organizuje izložbu grafika autorke mr Ane Lompar pod nazivom „Nevrijeme stvara vrijeme“.
Izložba će biti otvorena u galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u četvrtak, 30. januara u 19 sati.
Ana Lompar crnogorska je umjetnica, koja je magistrirala na Fakultetu likovnih umjetnosti na Cetinju, odsjek grafika, pod mentorstvom prof. Anke Burić.
Izložba će biti otvorena do 10. februara.
Projekat proslave Tripundanskih svečanosti sufinansirao je Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, navode iz Hrvatskog građanskog društva Crne Gore
Europska unija ulaže u jačanje zaštite osoba na moru putem novog projekta nazvanog BlueRights
Projekt BlueRights istražuje kako temeljna ljudska prava – pravo na život, slobodu i zdravlje – mogu biti zajamčena ljudima na moru te koje korake države i ostali akteri moraju poduzeti kako bi se to postiglo, piše Splash247.com.
Projekt će trajati četiri godine i okupljat će stručnjake iz područja prava mora i ljudskih prava. Na početku projekta mreža je brojala 73 sudionika iz 38 zemalja, uključujući sveučilišta, međunarodne organizacije, javne vlasti i nevladine udruge.
“Iako oceani privlače sve veću pažnju, osobe na moru i dalje su zanemarene od strane dionika, akademske zajednice i šire javnosti,” poručili su pokretači projekta. Upozoravaju na česte povrede osnovnih ljudskih prava – poput prava na život, slobodu i zdravlje – koje često ostaju neprimijećene i nekažnjene. Smrt, ropstvo, nezakonita uhićenja i druge povrede ljudskih prava ugrožavaju univerzalnost ljudskih prava, načelo koje zastupaju Europska unija i Ujedinjeni narodi.
Cilj projekta je pravna analiza uživanja ljudskih prava na moru te pronalaženje odgovora na dva ključna pitanja: Koji je sadržaj i opseg prava na život, slobodu i zdravlje u kontekstu mora, te tko je odgovoran za njihovu zaštitu i na koji način?
Deseci hiljada na putu prema sjeveru Gaze – Foto: Ramadan Abed / Reuters
Izraelske vlasti napokon su dopustile desecima hiljada raseljnih palestinskih obitelji povratak na sjever Gaze. To je prvi put da im je dopušten povratak od počekta rata u pojasu Gaze.
Odluka je donesna nakon što je Katar potvrdio kako je postignut dogovor s Hamasom o predaji izraelske taokinje Arbel Yehud te još dvoje talaca najkasnije do petka. Katarske vlasti odbacile su optužbe Jeruzalema da financiraju palestinske militante.
Koridor Netzarim razdvaja sjeverni i južni dio pojasa Gaze, a kontroliraju ga izraelske snage. Raseljeni Palestinci, nepregledna gomila ljudi, blokirani na toj izraelskoj vojnoj barijeri bili su zaustavljeni na obalnoj cesti al-Rashid u Wadi Gazi. Njih 650.000, tvrde palestinski izvori, dulje od 48 sati čekalo je povratak u ono što je ostalo od njihovih domova.
