Miloševićev projekat hotela najbolja budućnost „Stare škole“

0
Stara škola
Stara škola

Na javnom konkursu za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog riješenja za rekonstrukciju objekta „Stara škola“ u Tivtu, pobijedio je rad pod šifrom „Old school hotel“ – autora „AIM Studio“ d.o.o. Podgorica, odnosno arhitekte Ivan Miloševića. Prema ocjeni stručnog žirija kojim je predsjedavao diplomirani inženjer arhitekture Nebojša Adžić, Miloševićev rad bio je najbolji od 10 prispjelih na konkurs koji je u avgustu objavila Opština Tivat.

„Autor je vještim i zrelim projektantskim pristupom envelopu objekta postavio u prvi plan, i iskoristio njenu autonomiju za stvaranje novih prostornih utisaka. Naizgled gruba i statična forma je pokrenuta kroz igru sijenki, kontrast materijala i školsku proporcijsku analizu i primjenu ritmičnosti.“- stoji pored ostaloga, u odluci žirija.

Drugonagrađeni je rad pod šifrom “Interpolacija” tima arhitekata u sastavu Iva Petković, Anšelka Badnjar-Gojnić i Marko Radonjić, dok je treća nagrada pripala radu biroa “Arhi-Pro Montenegro” sa vodećim projektantom Dejanom Sokolovom na čelu.

Svrha konkursa je bila dobijanje najboljeg rješenja prostorne organizacije i funkcionalnosti, kao osnove za dalju realizaciju projekta rekonstrukcije objekta stare škole. Riječ je o reprezentativnoj velikoj, ali zapuštenoj kamenoj zgradi koja se nalazi na platou iznad Jadranske magistrale preko puta stare zgrade Opštine Tivat u Ulici Luke Tomanovića. Ovaj objekat, izgrađen je 1898 godine, da bi 1929 bio dograđen sa još jednim krilom prema istoku.

Stara škola - Tivat
Stara škola – Tivat

Opština Tivat je staru školu koja je van funkcije od zemljotresa 1979, prije šesnaest godina na licitaciji prodala tivatskoj firmi „Samcommerc“, zajedno sa atraktivnim placem na sred gradske rive u blizini hotela „Palma“. „Samcommerc“ je staru školu trebalo da pretvori u luksuzan mali butik-hotel, a na placu na plaži da izgradi ugostiteljski i servisni objekat za kupače, ali se to nije dogodilo. Umjesto toga ova firma je te značajne nekretnine prodala pa su one dospjele u posjed ruskog državljanina Olega Khuklija koji je na placu na gradskoj plažu prije par mjeseci počeo izgradnju malog kondo-hotela sa apartmanima za prodaju na tržištu. Slična namjena – stanovi za prodaju na tržištu, predviđena je i za rekonstrukciju reprezentativnog objekta najstarije sačuvane školsle zgarde u Tivtu jer u konkursnom materijalu stajalo da je „investitor predvidio izgradnju savremenih turističkih apartmana u vidu condo hotel, apart hotel, butigue hotel sa adekvatnim pratećim sadržajima.“

Jugopetrol seli u Podgoricu

0
Photo: Boka News - Jugopetrol
Photo: Boka News – Jugopetrol

Akcionari Jugopetrola danas su donjeli odluku o promjeni sjedišta kompanije iz Kotora u Podgoricu. Protiv odluke bio predstavnik manjinskih akcionara

Za odluku da se sjedište kompanije preseli u ulicu “Stanka Dragojevića” glasali su predstavnici 64,53 odsto ukupnog broja akcija Jugopetrola, odnosno 99,66 odsto onih koji su prisustvovali sjednici Skupštine.

Protiv odluke je bio predstavnik manjinskih akcionara, Lazar Janinović koji je tražio objašnjenje o opravdanosti i ekonomskoj isplativosti preseljenja u Podgoricu.

Izvršni direktor Jugopetrola, Ioannis Geroulanos rekao je da se radilo o čisto poslovnoj i komercijalnoj odluci, s obzirom na to da je Podgorica biznis centar Crne Gore.

Uprava Jugopetrola ranije je najavila da će sjedište kompanije preseliti u poslovni objekat Milenijum u centru Podgorice nakon što su sa vlasnikom nikšićkog Neksana, Miodragom Davidovićem, dogovorili razmjenu poslovnog prostora.

“U Podgorici su najveći klijenti, administracija, ministarstva, sudovi, odnosno sve što nam treba u našem poslovanju. Zato je ta odluka apsolutno opravdana”, rekao je Geroulanos.

On je nakon sjednice Skupštine kazao novinarima da će na osnovu razmjene nepokretnosti Jugopetrol upisati oko 1,4 miliona eura profita.

„Dio tog novca je dat kao otpremnine za 30 radnika koji nijesu željeli ili mogli da dođu da rade u Podgoricu. Imali smo i dio troškova pa ne očekujemo da se novac u toj sumi pojavi kao neto profit na kraju godine. Ali je definitivno ova transakcija plus za kompaniju, čak i u knjigovodstvenoj vrijednosti“, objasnio je Geroulanos.

Photo: Boka News
Photo: Boka News

On je dodao da je vrijednost nove zgrade 2,9 miliona eura, a stare oko 1,5 miliona eura.

“Razlika je odmah 1,4 miliona eura, a transakcija je obavljena bez razmjene novca, odnosno samo nekretnina za nekretninu. Mislim da je ovo novi dan za Jugopetrol i gledamo budućnost na najoptimističniji mogući način”, rekao je Geroulanos.

Na sjednici Skupštine donijete su i izmjene i dopune Statuta, kojima se propisuje da će društvo poslovati pod nazivom Jugopetrol akcionarsko društvo za istraživanje, eksploataciju i promet nafte i naftnih derivata, sa skraćenim nazivom Jugopetrol AD. Dosadašnji naziv kompanije bio je Jugopetrol AD Kotor.

Većinski vlasnik Jugopetrola je od kraja 2002. godine grčki Hellenic Petroleum International, koji posjeduje 54,35 odsto akcija kotorske kompanije.

Značajan udio pripada Društvu za menadžment poslove i upravljanje nekretninama MIG i fondu zajedničkog ulaganja Trend, 9,21 odsto, odnosno 5,97 odsto. Vlasnik 4,44 odsto akcija Jugopetrola sakriven je iza HB Zbirnog kastodi računa 3. Lars Ernest Bader ima 2,93 odsto akcija, a vlasnik 1,42 odsto akcija Jugopetrola skriven je iz CK Zbirnog kastodi računa 1, dok Atlasmont fond ima 1,07 odsto akcija.

Ostali vlasnici imaju udio ispod jedan odsto.

Zajedno za Župu

0
Dvorana Župa
Dvorana Župa

Sedmom u nizu akcija u sklopu projekta društvene odgovornosti “Zajedno za zajednicu”, petnaestak zaposlenih u kompaniji “Adriatic Marinas – Porto Montenegro“, završiće u četvrtak, 11.decembra, radove na uređenju dvorišta i hola Sportske dvorane Tivat na Župi. Akcija će početi u 11 sati, a riječ je o projektu vrijednom 5.000 eura kojeg finansira “Adriatic Marinas”.

“Radovi podrazumijevaju uređenje dvorišta ispred dvorane – sađenje biljaka, kao i uređenje enterijera u lobiju ispred velikog rukometnog i košarkaškog terena – krečenje zidova, lakiranje drvenarije, promjenu zastora na prozorima i postavljanje novih etisona.”- kazao je juče tim povodom PR menadžer Porto Montenegra Danilo Kalezić.

On je objasnio da kroz projekat “Zajedno za zajednicu”, zaposleni u kompaniji “Adriatic Marinas” dobijaju plaćen slobodan dan, kako bi učestvovali u ovoj akciji.

Uređenje eksterijera i dijela enterijera Sportske dvorane na Župi je ujedno i poslednja akcija u ovoj kalendarskoj godini u sklopu projekta “Zajedno za zajednicu”, a PR tim Porto Montenegra već priprema plan aktivnosti za narednu godinu, u cilju poboljšanja kvaliteta života Tivćana koje su pozvali da im dostave svoje sugestije gdje bi se na sličan način moglo doprinijeti poboljšanju stanja javnih objekata.

Inače, Porto Montenegro danas je opštinskoj organizaciji Crvenog krsta Tivta doniralo lap-top računar i projektor vrijednosti 800 eura.

Predsjednica OO Crvenog krsta Tivat, Snežana Kršikapa, zahvalila se Porto Montenegru i istakla da će donirana oprema omogućiti bolje i kvalitetnije uslove za rad Kluba mladih Crvenog krsta. “Saradnja sa ovom kompanijom pružiće mogućnost mladim volonterima za unapređenje znanja, razmjenu iskustava, dalju promociju humanih vrijednosti i realizaciju projekata značajnih za njihovu zajednicu.”- naglasila je Kršikapa.

Doček Nove godine na Škveru uz Dragoljuba Đuričića, a 1. januar uz Miligram

0
Herceg - Novi panorama ulaza u Boku i pogled na Škver
Photo: Boka News

Novljani i njihovi gosti Novu godinu će dočekati na Škveru uz Dragoljuba Đuričića i njegov bend , dok će 1. januara uveče goste zabavljati etno-rok grupa Miligram, dogovoreno na sastanku predstavnika opštine i ugostitelja.

Novu 2015. godinu, Novljani i njihovi gosti dočekat će uz bend i vokalne izvođače Dragoljuba Đuričića. Prije njih će nastupiti poznata klupska pjevačica Sonja Bakić iz Beograda sa svojim bendom „Džajv“. Ona će, kako je dogovoreno, nastupiti i 1. januara u podne.

U drugoj novogodišnjoj noći ( između 1. i 2. januara) nastupiće poznata etno-rok grupa „Miligram“. Prije njih, do 23 sata goste će zabavljati di džej koji će biti angažovan za tu priliku. I prve i druge večeri očekuje se dobra atmosfera i štimung. Za to će se pobrinuti i ugostitelji sa Škvera koji obećavaju kvalitetnu ponudu. Svi lokali – Stanica, Citadela, Admiral, Blu fin, konobe Feral i Cogo, Porto, Nautika i DoDo biće otvoreni i imaće kako najavljuju i ekstra ponudu. Obećali su da će svoje objekte bogato okititi i osvjetliti novogodišnjim iluminacijama. Smještaj i hranu za muzičare obezbjeđen je u ugostiteljskom objektu Stanica.

Na sastanku kod predsjednika opštine Milana Vajagića, kome su prisustvovali sekretar društvenih djelatnosti Vladimir Žutković, predstavnik Herceg festa Vojislav Kilibarda i predstavnici ugostitelja sa Škvera Nemanja Dulović i Nikola Vuković, danas je dogovorena konačna verzija muzičkog programa za prvu i drugu novogodišnju noć.

Na sastanku se čulo da će muzički program na Škveru koštati 20.000 eura a da će sa preostalih 10.000 eura, biti plaćena tehnika , bina, obezbjeđenje i sve ostale prateće potrebe. Novac je obezbjedila Opština Herceg Novi.

H. Novi – Grad okićen do kraja sedmice

0
Herceg Novi - škver
Herceg Novi – Škver

Postаvljаnjem svjetlećih ukrаsа i jelke ispred i nа ulаzu u zgrаdu Opštine Herceg – Novi, počelo je ukrаšаvаnje grаdа povodom novogodišnjih i božićnih prаznikа. Kаko je nаjаvljeno iz Komunаlno-stаmbenog preduzećа, plаnirаno je kićenje centrа grаdа, Škverа, gdje će biti orgаnizovаn doček Nove godine, Igаlа, Tople, Autobuske stаnice, kružne rаskrsnice u Meljinаmа, Belаviste i donjeg stаrogrаdskog trgа.

Ove godine će pored vještаčkih ukrаsа, nаš grаd krаsiti i prirodni dekor u vidu mediterаnskog rаstinjа, svetiljkаmа će ukrаsiti tuje, koje će u velikim sаksijаmа biti postаvljene ispod Sаt kule, kod Grаdske kаfаne, nа ulаz u Pаrk Bokа i nа skveru u Igаlu. Nа Toploj kod fontаne biće nаprаvljenа svjetlećа pirаmidа, а nа glаvnom grаdskom trgu, kаo i prošle godine biće postаvljenа velikа svjetlećа jelkа.

Zа ukrаšаvаnje Škverа, gdje će biti orgаnizovаn doček Nove godine, upotrijebiće se svjetleći elementi i dekorаcijа od prošle godine. Po riječimа rukovodiocа аkcije ukrаšаvаnjа, Jovаnke Mаtković, ugostitelji sа Škverа su se sаmi dogovorili o nаčinu dekorisаnjа svojih objekаtа čime će dаti znаčаjаn doprinos dа Šetаlište zаblistа u prаzničnom ruhu

Zа kupovinu dekorаtivnog mаterijаlа – ukrаsnih sijаlicа, vinjetа , instаlаcijа, svjetlećih zаvjesа, ukrаsnih crijevа, tujа, Opštinа je izdvojilа 3 000 evrа.

“Doprinos kulturnih i kreativnih aktera osnaživanju građana/ki”

0
Kotor noću - Photo Zoran Nikolić
Kotor noću – Photo Zoran Nikolić

“Doprinos kulturnih i kreativnih aktera osnaživanju građana/ki” publikacija koja je nastala kao rezultat ECLECTIS – European Citizens’ Laboratories for Empowerment: CiTIes Shared, projekta Evropske kulturne saradnje, implementiranog tokom 2012-2014.

Ovaj projekat je obuhvatio 11 evropskih i međunarodnih partnera iz 9 zemalja, koji su radili na uključivanju građana/ki u razvoju urbanog prostora, kao i dijeljenju zajedničkog interesa za razvoj kreativnih projekata inspirisanih umjetničkim i inkluzivnim pristupima.

Jedan od partnera na projektu bio je i EXPEDITIO iz Kotora.

Publikacija se odnosi na:

  • osnaživanje građana/ki u sprovođenju lokalnih promjena sa dugoročnim efektom;
  • osnaživanje kreativnosti i prisvajanju urbanog prostora;
  • jačanju evropske raznolikosti urbanog prostora;

Osnaživanje evropskih građana je vezano za promociju drugačijeg pristupa, u kojem građanin/ka nije korisnik/ca ili potrošač, već aktivni saradnik/ca u transformaciji njegove ili njene okoline. Ovo doprinosi stvaranju grada koji je u većoj mjeri demokratski, pravedan i održiv.

Ciljevi ove publikacije su:

  • dijeljenje iskustava sa svim zainteresovanim stranama;
  • jačanje uključivanja građana/ki i kreativnih aktera u donošenju odluka vezanih za grad;
  • podržavanje njihove uloge u kreiranju politike, od lokalnog do evropskog nivoa;
  • podnošenje pisanog materijala Evropskoj uniji, kako bi se doprinijelo propagiranju uloge kulturnih i kreativnih sektora u evropskim politikama.

Publikacija “Doprinos kulturnih i kreativnih aktera osnaživanju građana/ki” je namijenjena donosiocima odluka, profesionalcima u oblasti kulturnog i urbanog planiranja, kao i građanima/kama iz cijele Evrope i šire.

Komuna – Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore

0
Komuna
Komuna

Iz štampe je izašao novi, trinaesti po redu broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Komun@ koji i ovoga puta donosi bezbroj interesantnih tekstova sa cijelog područja Crne Gore.

Časopis započinje uvodnikom iz pera Željka Sošića, poznatog crnogorskog reditelja pod nazivom “Surogat stvarnosti i falsifikat ličnosti”.

Komun@ nastavlja sa feljtonom koji govori o putopisu o Crnoj Gori koji je objavljen 1880.godine u njujorškom časopisu “Scribners monthli” koji je ekskuzivno pripremio i preveo Radoslav Milošević Atos, a u okviru serije tekstova o crnogorskoj istoriji u ovom broju tekst Dejana Vukovića o crnogorskoj diplomatiji u kojem piše da su preteče crnogorskih diplomata bili njeni zastupnici u Carigradu. U ovom izdanju i tekst Novaka Adžića koji podsjeća šta je govorio i pisao britanski Baron Bojl o Crnoj Gori 1925.godine.

U Komuni se redovno objavljuju eseji koje pripremaju Željko Rutović koji u ovom broju piše o fenomenu stida, a Ramiz Hadžibegović o sestrinskoj ljubavi prema bratu koja karakteriše crnogorsku ženu. Komuna u duhu multikulturalnosti, vjerskog sklada i prožimanja različitih kultura i naroda koji žive u CG objavljuje u ovom broju dvojezični tekst Senada Sejdovića o romskim grobljima u Crnoj Gori kako na crnogorskom tako i na romskom jeziku.

Časopis Komuna
Časopis Komuna

Tu su i podsjećanja na velikane iz novije crnogorske istorije i navršavanju stogodišnjice od njihovog rođenja: Veljka Vlahovića koji potpisuje Dražen Drašković, potom Buda Tomovića, čiji je autor Husein Ceno Tuzović. U ovom broju i in memoriam posvećen ljetos preminulom poznatom crnogorskom književniku Čedu Vukoviću koji potpisuje Vlado Duletić.

Komun@ nastavlja sa predstavljanjem značajnih građevina, istorijskih spomenika i bitnih objekata baštine u crnogorskim gradovima. U ovom broju Željko Milović iz Bara predstavlja Dvorac Kralja Nikole, Bato Abdić, stare i čuvene podgoričke mostove, Ismet Karamanaga Stari grad Ulcinj, Miraš Martinović legendu o kraljici Teuti u Risnu, Miroslav Marušić budvanski Školj, Vukoman Kljajević u bjelopoljskoj razglednici staru, ali rekonstruisanu u izvornom obliku kuću Salemovića koja čuva duh starog grada na Limu, a Vesko Baltić mojkovačke bogomolje.

Takođe Komun@ u intervju Slavka Klisure predstavlja Šemsudina Gegića, poznatog bosansko-hercegovačkog reditelja koji ističe da u Crnoj Gori doživljava srodnost sa kulturom, umjetnošću i crnogorskom istorijskom tragikom i epikom.

U rubrici običaji i tradicija Marijan Mašo Miljić piše o “Vađenju mazije u Crnoj Gori” a Novak Rutović o kosačkoj mobi.

Amer Ramusović, predstavlja projekat Dejana Miličića iz Pljevalja kojim je Crnu Goru u Parizu predstavljao na međunarodnom Salonu humora , karikature i grafičkog dizajna gdje su crnogorski karikaturisti imali više nego uspješnu izložbu i privukli pažnju svjetske javnosti.U okviru rubrike dijaspora Faiz Softić predstavlja naše iseljenike u Luxemburgu i njihova udruženja na koje može biti ponosna Crna Gora zbog njihovih brojnih humanitarnih i drugih aktivnosti kojima pomažu svoju zemlju.

U rubrici iz kulture Rajko Bogojević predstavlja nekadašnji izuzetno uspješni beranski KUD „Dušan Bošković”kojeg danas više nema, a Braho Adrović Ismeta Krcića, doajena crnogorskog izvornog narodnog melosa.

Časopis Komuna
Časopis Komuna

Na stranama sportske baštine Zoran Zečević predstavlja nekadašnje ivangradske aviomodelare koji su pronijeli slavu Berana i Crne Gore, a Dragan Bobi Perović Smaja Čengića,legendu pljevaljskog i crnogorskog rukometa.

Komun@ i ovoga puta iz pera Minje Bojanića predstavlja značajne naslove i knjige i to: Milana Brajovića “U Novome i okolo njega-Kadena od riječi” i “ Islamska arhitektura u Crnoj Gori” Vildana Ramusovića, a u rubrici Marine ljekarije Marija Čolpa predstavlja lavlju gljivu neobičnog izgleda, ali poznatu po izuzetno ljekovitim svojstvima.

I na kraju predstavljanja najnovijeg 13.broja časopisa Komun@, u rubrici biblioteka tekst Saše Radunovića o prvoj međunarodnoj promociji Komune koja je organizovana u okviru programa XVII Internacionalnog festivala prijateljstva u Goraždu pod nazivom “Sehara crnogorske kulturne baštine”

I ovaj kao i sve prethodne brojeve Komune potpisuju glavni urednik Amer Ramusović, izvršni urednik Minja Bojanić, dok je za dizajn i tehničko uređenje zadužen Voislav Bulatović, a osnivač je Vildan Ramusović.

Trinesto izdanje Komune kao jedinstvenog časopisa u Crnoj Gori, čitaoci i poštovaoci crnogorske tradicije i baštine i ovog puta mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.

Ronilačke lokacije na UNESCO-vom popisu

0

Kada je nešto uvršteno na UNESCO-ovu listu svjetske pomorske baštine, onda je jasno da se radi o lokacijama uistinu vrijednima pažnje i divljenja.

Donosimo vam kratki pregled devet ronilačkih lokacija koje se nalaze na UNESCO-vom popisu:

  1. Otočje Galapagos – smješteno oko 1000 kilometara od obala Južne Amerike ovo pacifičko otočje pod utjecajem je tri oceanske struje. Sastoji se od 19 otoka na kojima i oko kojih obitava mnoštvo morskih vrsta, a ujedno je i najbolji primjer evolucijske teorije.
  2. Veliki koraljni greben – ovaj australski lokalitet ima najveću kolekciju koraljnih grebena na svijetu. Dovoljno je reći da ima preko 400 vrsta koralja, 1500 vrsta riba te oko 4000 vrsta mekušaca.
  3. Obala Ningalo – zapadna obala Australije mjesto je gdje se nalazi pozicija jednog od najdužih grebena smještenih blizu obale. Ovdje se može naći velik broj različitih morskih vrsta, od morskih kornjača do kitopsina.
  4. Zaljev morskih pasa – još jedno mjesto smješteno u zapadnoj Australiji, poznato je po svom dnu prekrivenom morskim travama (najveće i najbogatije dno takve vrste na svijetu), populaciji morskih krava te stromalotitima koji spadaju među najstarije oblike života na svijetu.
  5. Prirodni park Tubbataha Reefs – smještena na Filipinama Tubbataha se sastoji od kombinacije prastarih koraljnih grebena, okomitih grebena, prostranih laguna i koraljnih atola.
  6. Lagune Nove Kaledonije – na francuskom Tihom oceanu smješten je arhipelag Nove Kaledonije čije se područje laguna odlikuje koncentracijom raznovrsnih grebena koji su stanište brojnih ugroženih vrsta kao što su kornjače, kitovi i morske krave.
  7. Nacionalni park Cocos Island – podvodni svijet ovog nacionalnog parka smještenog na pacifičkim obalama Kostarike jedno je najboljih mjesta za promatranje morskih pasa, delfina, raža, tuna…
  8. Malpelo utočište za floru i faunu – poznat kao jedna od najatraktivnijih ronilačkih lokacija zbog svojih strmih zidova i pećina, ovaj morski park u Kolumbiji stanište je gigantskih kirnji, sabljarki i rijetko viđenih vrsta morskih pasa.
  9. Saint Kilda – smješten u Škotskoj ovaj vulkanski arhipelag sastoji se od otoka Hirta, Dun, Soay i Boreray sa spektakularnim visokim klisurama. Njegove oceanske plave vode prizor su koji bi svakako trebalo vidjeti, ako ste ikako u mogućnosti.

Filmski festival o ljudskim pravima „Ubrzaj 2014″

0
Ubrzaj
Ubrzaj

„Ubrzaj 2014″ – naziv je festivala filma o ljudskim pravima koji će, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje, peti put biti održan od 10. do 14. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu u Podgorici i 12. i 13. decembra u kinu „Boka” u Kotoru.

Festival filma o ljudskim pravima “Ubrzaj” počinje na Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembara.

U okviru bokeljskog izdanja Festivala biće prikazani filmovi “Goli”, “20.000 dana na Zemlji”, “Omar” i “So zemlje”. Dio festivalskog programa prvi put je planiran u Kotoru.

Festival filma o ljudskim pravima” Ubrzaj 2014” je dio šireg projekta “Ubrzajmo ljudska prava!”, koji CGO sprovodi uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori, i kofinansiranje Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću, Kanadske ambasade i fondacije Heinrich Boll.

Prodaju „Mimozu“ da izađu iz dugova ?

0
Hotel Mimoza
Hotel Mimoza

Menadžment HTP „Mimoza“ Tivat predložio je akcionarima da donesu odluku o prodaji istoimenog hotela koji se nalazi u srcu Tivta.

„Tačno je da smo predložili takvu odluku koja će se naći na dnevnom redu Skupštine akcionara zakazane za 22.decembar. Prodajom hotela došli bismo do novca koji bi nam omogućio da izađemo iz dugova i kredita što smo ih podigli za detaljnu rekonstrukciju hotela „Pine“, a dobićemo i materijalnu osnovu za neophodnu rekonstrukciju hotela „Kamelija“ u Donjoj Lastvi. Uz to, od tog novca ponudili bi i socijalne programe za višak radnika, kao i isplatu manjinskih akcionara koji možda više ne žele zadržati portfelj u firmi.“- potvrdio je danas za Boka News izvršni direktor HTP „Mimoza“ Marko Petričević.

Iako cijena još nije određena, u menadžmentu tivatskog HTP smatraju da bi se hotel „Mimoza“ mogao prodati za cifru izmešu 5 i 8 miliona eura. Tivatsko turističko preduzeće inače, kao većinski vlasnici već godinama kontrolišu podgorički i beogradski biznismeni Veselin Barović i Đorđe Nicović.

Lokacija hotela Mimoza
Lokacija hotela Mimoza

Hotel „Mimoza“ najstariji je aktivni tivatski hotel i podignut je daleke 1958 godine, a u međuvremenu je nadograđivan aneksom prema gradskoj rivi Pine. Hotel se nalazi na izuzetno atraktivnoj lokaciji u centru Tivta, u malom parku na uglu ulica Maršala Tita, 21.novembra i Njegoševe, na 20 metara od mora, a trenutno je kategorisan sa dvije zvjezdice. Hotel “Mimoza” raspolaže restoranom sa 200 mjesta, aperitiv barom, snack barom, salom za sastanke od 100 mjesta i salonom zabavnih igara sa bilijar salom i atraktivnom terasom u parku. Kapacitet hotela je 144 ležaja u 72 sobe sa kupatilima, centralnim grijanjem, klimom, TV-om, telefonom i balkonom.

Aktuelni hotel ukupne je površine 4.789 kvadrata, a Ministarstvo održivog razvoja i turizma izdalo je krajem 2012 HTP „Mimoza“, urbanističko-tehničke uslove za rekonstrukciju i nadogradnju ovog objekta. Po tim UTU, bilo je predviđeno da se nadgradi potkrovlje nad istočnim krilom hotela koje je trenutno spratnosti P+2, odnosno da se nadogradi čitav novi sprat nad zapadnim krilom hotela koje je sada u nivou prizemlja.

Nakon takve rekonstrukcije “Mimoza” bi dobila još oko 1.600 kvadrata novog prostora, a predviđeno je i da se u postojećim horizontalnim gabaritima hotela, obave svi neophodni radovi na unapređenju smještajnih i ostalih kapaciteta tog objekta na standarde nivoa od 4 ili više zvjezdica.