Vaterpolo reprezentacija Crne Gore pobijedila je sinoć u Podgorici selekciju Australije 12-11, nakon boljeg izvođenja peteraca.
Bila je to posljednja provjera izabranika Vladimira Gojkovića pred Olimpijske igre u Parizu.
U regularnom toku bilo je 9-9.
Publika je pozdravila i igrače reprezentacije do 18 godina, koja je prije osam dana na Svjetskom prvenstvu u Buenos Airesu osvojila bronzu.
Vojnik koji je čuvao glavni željeznički kolodvor u Parizu izboden je u napadu nožem u ponedjeljak, izjavio je francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin.
Napad se dogodio manje od dvije sedmice prije početka Olimpijskih igara u glavnom gradu Francuske. Vojnik, koji je bio dio patrole protuterorističke jedinice Sentinelle, zadobio je ubodnu ranu, ali nije u kritičnom stanju, rekao je Darmanin, dodajući da je napadač uhapšen.
Francuska je trenutačno na visokom stupnju pripravnosti zbog terorizma, a vojnici Sentinelle u Parizu i drugim područjima naoružani su i putuju u skupinama kako bi spriječili potencijalne prijetnje.
S obzirom na početak Olimpijskih igara 26. jula, policija i vojska značajno su pojačale svoju prisutnost u Parizu.
Ministar obrane Sebastien Lecornu izrazio je svoje suosjećanje s vojnikom na društvenoj platformi X, napisavši: “Podrška i priznanje našim oružanim snagama, koje čine više nego ikada kako bi zaštitile sigurnost francuskog naroda.”
Metkovčanin Toni Kuran, prije nešto više od godinu dana, pokrenuo je zanimljivu inicijativu digitalizacije olupina u Jadranskom moru nadahnut nadahnut knjigom ‘Potonulo blago Jadrana‘ autora Danijela Frke.
Ovaj svestrani mladić, odlučio je naime, snimiti seriju kratkometražnih dokumentarnih filmova o brodolomima u našem moru, a do sada je završeno snimanje najvećih olupina na južnom Jadranu, dok će se ovog ljeta snimati na Visu i u Istri. U međuvremenu su dovršeni filmovi o oborenom avionu Junkers Štuka 87 pokraj Žirja te najnoviji o antičkom brodolomu pokraj kampa Šimuni.
Kuran kaže kako je plan dokumentirati većinu olupina koje su navedene u knjizi ‘Potonulo blago Jadrana‘, ali i neke koje nisu poput parobroda Dubrovnik koji je potonuo u Neretvanskom kanalu između Hvara i Pelješca. Ustvrdio je i kako mu je cilj napraviti nešto što do sada nije nitko. Filmovi na YouTube kanalu su na engleskom jeziku s titlovima na hrvatskom, kako bi se ne samo domaćim roniocima, nego i strancima, turistima približila blaga koje naš Jadran skriva te prikazala sva njegova ljepota i raskoš.
Kuranove filmove možete pratititi na njegovom Youtube kanalu, a mi Vam ovom prilikom donosimo najsvježiji uradak.
Jučer je u Dubrovniku izmjerena rekordna temperatura mora. Naime, u 17 sati temperatura mora iznosila je 29.7 stupnjeva, što je najviše temperatura otkako DHMZ provodi mjerenja, piše Jutarnji list.
Do sada apsolutno najviša temperatura mora u Hrvatskoj na postajama DHMZ-a izmjerena je 21. srpnja 2015. godine u Rabu i iznosila je 29,5 °C.
Većina apsolutnih maksimuma izmjerena je u srpnju, zatim slijedi kolovoz, pa lipanj. Najviše je izmjerenih maksimuma tijekom srpnja 2015. godine. Postaja DHMZ-a s najduljim nizom mjerenja je Hvar (od 1964. godine) ovdje je apsolutni maksimum od 28,0 °C izmjeren 15. kolovoza 2015., podaci su DHMZ-a.
DHMZ je jučer visoke temperature mora izmjerio i na drugim mjernim postajama. Iznad 29°C su bile i na Mljetu, u Malinskoj i u Crikvenici, a drugdje nisu bile niže od 26°C.
Poskupljenja u Crnoj Gori dešavaju se na dnevnom nivou, što je primoralo građane da po jeftinije proizvode odlaze u Skadar ili Trebinje, gdje se se oni mogu kupiti i po višestruko nižim cijenama.
Ekonomski analitičar Oleg Filipović potvrdio je da cijene u marketima faktički rastu na dnevnom nivou, te poručio da bi rješenje tog problema trebalo tražiti u osnivanju robnih rezervi.
– Možda bi država trebalo da razmisli da osnuje svoje javno preduzeće koje bi se pojavilo na trzištu i prodavalo proizvode po nižim maržama, i sa druge strane, da dođe do promjene nekih zakona koji bi omogućili ulazak nekim drugim lancima kako bi spriječita dogovornu ekonomiju kada je u pitanju ova vrsta tržišta – rekao je Filipović za CDM.
On je kazao da je u Crnoj Gori prisutno dogovorno tržište distributera proizvoda.
– Nema neke direktne konkurencije. Malo tržište se drži pod kontrolom. Tako imamo da privatnici ne ratuju između sebe, mislim na cjenovni rat, već oni sarađuju i diktiraju zajednički cijene. Država tu mora uticati – kazao je Filipović.
Kada je riječ o svakodnevnim poskupljenjima, on smatra bi što prije trebalo formirati robne rezerve, kako bi država mogla direktno da reaguje kada dođe do ifnlacije i povećanih cijena.
– Drugi korak je da Agencija za sprječavanje nelojalne konkurencije direktno utiče neposredno na tržište. Ona mora imati mnogo veća ovlašćenja nego što je sada slučaj – objasnio je Filipović.
On je podsjetio da je crnogorsko tržište i dalje zavisno, prevashodno kada je riječ o primarnim proizvodima.
– Država je koristila različite mehanizme u pokušaju sprečavanja rasta cijena. Prethodna Vlada je imala akciju Stop inflaciji, a aktuelna limitiranje cijenja. Prva akcija je, prema mom mišljenju, dala bolje rezultate od trenutne – naveo je Filipović.
On smatra da, osim formiranja robnih rezervi, mora što prije doći ne samo do limtiranja cijena, već i marži.
– Potpuno je nenormalno da u Podgorici cijene prehrambenih proizvoda budu znatno veće nego u Barseloni, Minhenu, Rimu ili nekoj drugoj evropskoj metropoli – saopštio je Filipović.
U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodile su se 22 saobraćajne nezgode, u kojima su poginule dvije osobe.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da su u saobraćajnim nezgodama teže povrijeđene četiri osobe, a lakše 11.
U Baru se dogodilo šest nezgoda, Podgorici pet, a u Ulcinju, Herceg Novom, Plavu i Nikšiću po dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Kolašinu, Tivtu i Budvi.
Izdato je 499 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela tri para registarskih tablica.
Crveni meteoalarm i danas na snazi, temperatura do 41 stepen
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo. I danas je na snazi crveni meteoalarm. Jutarnja temperatura vazduha uznosiće od 15 do 26, najviša dnevna od 31 do 41 stepen.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore apeluje na građane da zbog visokih temperatura koje nepovoljno utiču na organizam poštuju savjete ljekara i sačuvaju zdravlje.
Preporuke Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore:
-izbjegavanje borakva napolju i izlaganja suncu tokom najtoplijeg dijela dana (preporuka je od 10 do 17 časova)
-redovan unos tečnosti, prije svega vode, više od dva litra dnevno
– izbjegavanje naporne fizičke aktivnosti
-nošenje lagane odjeće, zaštititi glavu kapom ili šeširom
-boraviti u rashlađenim prostorijama (preporučena razlika između unutrašnje i spoljašnje temperature je 10 setepni)
Apeluju na osjetljive grupe poput djece, trudnica, hroničnih bolesnika i starijih da se naročito pridržavaju savjeta ljekara.
“Oprez se preporučuje i zdravim osobama, jer vrućine loše utiču i na zdrav organizam”, navode iz Zavoda.
Upozoravaju da djecu ne ostavljaju u parkiranim automobilima.
Radnici na gradilištima su naročito izloženi riziku.
“Preporuka Zavoda za hitnu pomoć Crne Gore je obavezno nošenje kompletne zaštitne opreme, češće pauze za odmor i redovno hidriranje (po mogućnosti uzimanje tečnosti na svakih 15 do 20 minuta). Teške fizičke poslove ne bi trebalo obavljati u najtoplijem dijelu dana, već u ranim jutarnjim satima ili uveče”, ističu.
Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore uprkos vrućinama ne bilježi značajniji porast broja pacijenata.
“Očekivano, raste broj pacijenata u Podgorici i u južnim opštinama, ali je na nivou prošlogodišnjeg. Medicinsku timovi hitne pomoći na nivou države dnevno pregledaju između 800 i 900 pacijenata u ambulanti, obave oko 150 terena i između 40 i 50 transporata prema urgentnom centru i opštim bolnicama”, naglašavaju u Hitnoj pomoći.
Ističu da nije registrovan veliki broj pacijenata sa simptomima sunčanice.
“Najčešći simptomi na koje se pacijenti žale su bolovi u grudima, vrtoglavica, glavobolja, povišena temperatura, mučnina, povraćanje i dijareja”, stoji u saopštenju.
Napominju da Zavod za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore svakodnevno vodi evidenciju o broju pacijenata kojima je potrebna hitna medicinska pomoć.
“Ukoliko taj broj naglo poraste ili uočimo neobičnu simptomatologiju o tome ćemo blagovremeno obavijestiti javnost”, poručuju u saopštenju.
Veliki gradski park uz prisustvo mnoštva građana i gostiju svečano je otvoren u ponedjeljak u Kotoru, u neposrednoj blizini Starog grada. Park se prostire na preko 11 hiljada metara kvadratnih i izgrađen je na zapuštenom prostoru nekadašnje fabrike „Livnica“.
Park je zvanično otvorila talentovana mlada šahistkinja Darija Majer, koja je prethodno sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem i Perom Miloševićem, predsjednikom Udruženja penzionera Kotor, zasadila sadnice drveća.
Jokić je govoreći na otvaranju, uz zahvalnost svima koji su učestvovali na izgradnji parka, poručio kako je realizacija projekta trajala preko šest godina.
„Tek u decenijama ispred nas znaćemo koliko je današnji dan velik. Kineska mudrost kaže, ukoliko misliš na narednu godinu, posij sjeme, ukoliko misliš na narednu deceniju, posadi drvo. Mi smo misleći na naredni vijek, zasadili ovaj park ovdje. Nalazi se na jednom od najljepših mjesta u našem gradu, koje je predstavljalo crnu tačku. Ovo je bila posljednja prilika za ovaj grad da stvori ovakav prostor“, kazao je Jokić, naglasivši kako Veliki gradski park predstavlja „naš legat i našu zaostavštinu za decenije i vijek ispred nas“.
Veliki gradski park sastoji se od šest različitih funkcionalnih cjelina, od savremenog dječijeg igrališta do zone za kućne ljubimce, kao i amfiteatrom na otvorenom i kupolom za održavanje različitih kulturnih i zabavnih događaja. Uz šetne i trim stazu, tu je i prostor sa ležaljkama namijenjen odmoru, a sam park karakteriše autohtono mediteransko drveće.
Otvaranje parka popraćeno je bogatim sadržajima za djecu, kao i muzičkim programom u kojem su učestvovali bendovi „Fankulo“ i „Crveno i crno“.
Bivši radnici Vektra Boke okupljeni u NVO čiji je predsjednik Đorđe Rajak blokirali su večeras magistralu kod nekadašnjeg Motela Dubrava i zaustavili saobraćaj na 20 minuta.
Rajak je poručio da su i večeras na protestu kako bi zaustavili “prevaru i pljačku“ imovine Vektra Boke, ali i ostvarili prava iz radnog odnosa, naplatili otpremnine i zaostale plate. Tvrdi da je to jedino moguće ukoliko se uvede ponovo stečaj u tu kompaniju. Poručio je i da neće odustati dok ne vrate akcije preduzeća koje su nedavno prodate Elena grupi, preko Montenegroberze za 360 000 eura.
Ponovio je da ne odustaju od zahtjeva da im se isplate otpremnine, 50 ličnih dohodaka po svakom radniku i doprinosi za radni staž.
-Pet advokata nam je potvrdilo da na to imamo pravo, rekao je Rajak.
Uputio je pitanje izvršitelju iz Podgorice kako je mogao da dozvole prodaju akcija za koje je sedam puta važila zabrana prodaje.
-Nećemo odustati dok se akcije ne oduzmu jer su to založene, akcije pod teretom gdje je Privredni sud prije donio mjeru. Protiv novog vlasnika akcija nemamo ništa ali imamo protiv načina na koje su akcije kupljene, rekao je Rajak.
Na kraju je pozvao i specijalno tužilaštvo da utvrdi i ispita sve činjenice od momenta prodaje HTP Boka, prodaje imovine Vektra Boke pa do danas.
– U ovom dosta nestabilnom vremenu, punom izazova za njih, izdavaoci su zadržali domaćinski odnos u kojem poštuju svoje goste i trude se da budu tu za njih. Izdavaoci su ostali prilično realni i kod formiranja cijena. Ne prate trendove, već mogućnosti svojih gostiju, tako da su i ove godine najpovoljniji, rekla je Džoganović agenciji Mina-business.
Ona je navela da u kapacitetima smještaja koji se nalaze u četiri primorske opštine – Ulcinj, Bar, Budva i Herceg Novi, sigurno svako može da nađe nešto za sebe, bez obzira na budžet kojim raspolaže.
Prema njenim riječima, u Udruženju mogu biti ponosni na izdavaoce smještaja.
– Značajno se povećao broj registrovanih. Odgovorno pristupaju organizaciji poslovanja, formiranju cijena i građenju kompletne ponude. Već par godina unazad, većina kapaciteta je obnovljena, poručila je Džoganović.
Ona je saopštila da je ovogodišnja turistička sezona počela nešto ranije.
U predsezoni je, kako je ocijenila, bilo više kretanja turista kroz kraće boravke u južnoj regiji, dok je sjeverna zabilježila bolju posjećenost stranih gostiju.
– Međutim, ipak je 90 odsto kapaciteta u južnoj regiji i njihovi slabiji rezultati utiču značajno na ukupnu ocjenu posjećenosti. Imamo i dalje kasniji početak samog špica sezone. Na to utiču brojni faktori, na koje izdavaoci smještaja ne mogu da utiču i to im godinama već otežava poslovanje, kazala je Džoganović.
Prema njenim riječima, Crna Gora se, kao i sve druge države, suočava sa izazovom kako da na najbolji način organizuje upravljanje destinacijom.
– To još nije zaživjelo ni na lokalnom nivou, iako nekih pomaka ima. Brojni infrastrukturni radovi idu u prilog unapređenju destinacije, ali sa druge strane za posljedicu imaju otežano funkcionisanje u gradovima, što stvara velike probleme kako domaćem stanovništvu, tako i turistima. Dinamika završetka radova se često ne ispoštuje i to lančano izaziva dosta drugih problema, upozorila je Džoganović.
Na pitanje kada očekuje pravo “zahuktavanje” sezone, i da li sve zavisi od špica, Džoganović je odgovorila da je špic sezone pomjeren od 20. jula.
– Privatni smještaj ne može da parira all inclusive ponudi hotela, ali sa druge strane ima brojne prednosti. Tome svjedoči značajan broj “starih” gostiju, onih koji dolaze po preporuci i onih koji se vraćaju više puta u toku godine“, rekla je Džoganović.
Ona je objasnila da je Udruženje od samog osnivanja izašlo sa konceptom organizacije smještaja i ponude koji bi omogućio da Crna Gora bude cjelogodišnja destinacija, ali da, zbog čestih promjena u upravljačkim strukturama, još nije sazrela svijest o važnosti realizacije takvog koncepta.
– Da bi se upravljalo destinacijom, treba se znati sa čime ta destinacija raspolaže. To za sada nemamo. U slučaju cjelogodišnje destinacije, popustio bi pritisak i kod ugostitelja i mogli bi da formiraju bolje cijene, uspješnije organizuju svoj posao i budu reprezentativni dio ponude. Sada je prilično negativna kampanja preko društvenih mreža izazvana visokim cijenama na plažama i restoranima, što direktno negativno utiče i sabotira napore izdavalaca da budu pristupačni sa cijenama, kazala je Džoganović.
Govoreći o barijerama u poslovanju, Džoganović je navela da ih je najviše na lokalnom nivou, gdje se ne pristupa sistemski resursima sa kojima se raspolaže.
– Izdavaoci urade sve što je do njih i onda treba te kapacitete uposliti. To nije samo zadatak izdavalaca. Smještajni kapacitet je resurs opštine, kojim ona treba da upravlja na najefikasniji način. Mi u svakoj od primorskih opština, u kojima se nalazi 90 odsto od ukupnih smještajnih kapaciteta, imamo odlične lokalitete za organizovanje privatnog smještaja u integralne hotele. Ta vrsta ponude bi bila interesantna turističkim agencijama i postigli bismo imperativ cjelogodišnje destinacije. Ovo je model koji ostale mediteranske zemlje odavno primjenjuju i daje sjajne rezultate, poručila je Džoganović.
Ona je poručila da je Udruženje uvijek tu za izdavaoce – da ih informiše, podrži, sasluša i savjetuje.
– Ove godine smo ostvarili lijepu saradnju sa Alter Modusom i uz podršku Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i lokalnih turističkih organizacija, realizovali smo besplatne edukacije za podsticanje mladih u preduzetništvu, za registraciju smještaja, fiskalizaciju kod izdavalaca i o poreskim obavezama izdavalaca, navela je Džoganović.
Na sajtu www.rentay.me je sav sadržaj besplatan.
Džoganović je saopštila da je Udruženje kroz razne saradnje omogućilo da izdavaoci imaju popuste kod reklamiranja kapaciteta i povoljnosti za korišćenje digitalnih alata koji im olakšavaju poslovanje, a periodično organizuju i besplatne vebinare na aktuelne teme.
Pored toga su i na društvenim mrežama, a uveli su i Viber grupu za brzu komunikaciju.
– Ono što stalno ističemo izdavaocima je da, bez obzira na složene okolnosti u kojima rade, to je njihov porodični posao, oni su gazde na svome, ponos su zajednice i njihov doprinos je ogroman, zaključila je Džoganović.
© BokaNews, 2021
