Promocija knjige poezije „Žig vremena“ – Milosava Miška Prelevića bit će održana u petak 2. oktobra u 20 sati u Velikoj dvorani Kulturnog centra „Nikola Đurković“ Kotor.
O knjizi će govoriti: Dušan Govedarica, prof. Jovan Drašković, Milica Papović i Marinko Pavićević.
Stihove iz knjige čitat će glumac Slobodan Marunović.
U muzičkom dijelu programa sudjeluje Slobodan Kovačević.
Mještani Gornje Lastve su već duže vrijeme svjedoci jedne nemile pojave- Gornjom Lastvom, naime, već duži vremenski period lutaju puštene krave. Ovo je mještanima Gornje Lastve dosad pričinjavalo veliku materijalnu štetu, budući da te krave upadaju u vrtove i privatne posjede Gornjolastovljana, i uništavaju zasade i voćke.
Prije par dana, ova pojava rezultirala je i mnogo većim neprijatnostima, naime, prije nekoliko dana u Gornjoj Lastvi pronađeno je nekoliko mrtvih krava. Žitelji Gornje Lastve su o tome obavijestili policiju, koja je obavila uviđaj. Neki žitelji Gornje Lastve su zatim odvođeni u policijsku stanicu da daju iskaz, a nekima od njihod strane izvjesnih građana prijećeno je i upotrebom fizičke sile. Sve to je izazvalo duboku nelagodu i zabrinutost brojnih mještana Donje i Gornje Lastve, koji su poznati kao mirni ljudi koji se klone nevolja i bilo kakvih sukoba.
Ova pojava, na žalost, nije od juče. Naprotiv – puštena goveda već dugo lutaju po Gornjoj Lastvi pričinjavajući ljudima znatnu materijalnu štetu. To, međutim, nije jedini aspekt ovog problema. Gornja Lastva je, naime, proglašena ambijentalnom cjelinom, u njoj svoja obitavališta ima i nekoliko stranih državljana. Vlada Crne Gore je sa njene strane, kao jedan od svojih zadataka i ciljeva na teritoriji opštine Tivat, postavila dovođenje stranih investitora u Gornju Lastvu, te sveukupnu valorizaciju ovog prelijepog starog bokeljskog sela.
Tivatska akcija to, naravno, svesrdno podržava. Postavlja se, međutim, pitanje kako možemo privući bilo kojeg stranog investitora u selo kojim lutaju i čiju infrastrukturu uništavaju puštena goveda. Zbog svega navedenog, Tivatska akcija poziva nadležne u Opštini Tivat da pod hitno riješe ovaj problem koji već predugo traje. Jer, ako se odgovorni u Opštini Tivat i dalje budu oglušivali o opravdane zahtjeve brojnih građana da se ovome konačno stane na kraj, posljedice potencijalno mogu biti veoma teške. čak, bojimo se, i tragične“ – kaže se u saopšrenju Tivatske akcije.
Prigodnim program ”Da se ne zaboravi ” danas se u Dubrovniku obilježava 24. godišnjica početka srpsko-crnogorske agresije na taj grad i jug Hrvatske u Domovinskom ratu, 1.oktobra 1991.
“Jutros, tek što se noć spremala da ustupi mjesto danu, dakle nešto poslije pet sati, žitelje područja na uzavreloj i krvavoj granici Crne Gore i Hrvatske probudile su žestoke detonacije od kojih su podrhtavala prozorska okna i vrata u ramovima” – tako je glasio patetični uvod u izvještaju podgoričkog dnevnog lista “Pobjeda” o početku tzv. Operacije Dubrovnik, odnosno ratu na jugu Hrvatske započetog 1. oktobra 1991. godine. Znalo se, naravno, i u tim danima da napad na Dubrovnik i jug Hrvatske nije bio slučajan.
POČETAK AGRESIJE: Uslijedila je Operacija Dubrovnik, poznato je, 1. oktobra ’91, u ranim jutarnjim satima, “tek što se noć spremala da ustupi mjesto danu”… – Odlučio sam: iz sadašnjih rejona, većim delom snaga preći u napad glavnim snagama na pravcima: Ljubinje – Zavala – Slano; selo Ljubovo – Ivanica – Čibača, i Grab – Dubravka – Molunat, a pomoćnim snagama obezbediti objekte i aerodrom Mostar i u dolini Neretve, sa ciljem: uz avio, artiljerijsku i brodsku podršku jednovremenim i energičnim dejstvom razbiti snage na pravcima napada i izbiti na obalu, preseći Jadransku magistralu na više mesta, na otseku Slano – Prevlaka, blokirati s kopna i mora Dubrovnik, aerodrom Čilipi i Prevlaku i onemogućiti manevar snaga neprijatelja, a zatim, obezbeđujući se sa pravca Ploča, pristupiti uništenju i razoružavanju okruženih snaga neprijatelja i biti u gotovosti za daljnja ofanzivna dejstva u zapadnu Hercegovinu – naredio je Cokić, a Operaciju Dubrovnik trebalo je obaviti u dvije faze. Prva etapa je podrazumijevala “izbijanje na morsku obalu i presecanje Jadranske magistrale te blokiranje Dubrovnika, aerodroma i snaga na Prevlaci” za što su bila određena dva dana. U drugoj etapi, po Cokićevim zamislima valjalo je “potpuno razbiti, te prisiliti na predaju i razoružati snage neprijatelja i biti u gotovosti za prenošenje napadnih dejstava u zapadnu Hercegovinu”, za što su predviđena “2 do 3 dana”.
PRAVAC SPLIT: Drugim riječima, Dubrovnik i jug Hrvatske, kao dio šireg plana vojnog zauzimanja ranije spomenutih “ključnih prostora – Dalmacije i Hercegovine” trebali su pasti za svega pet dana. Potom bi se u idućih petnaest do dvadeset dana stvorile pretpostavke za daljnje udarne operacije. Njihov je cilj bio pacifikacija Zapadne Hercegovine, te “posedanje” Istočne Hercegovine i doline Neretve, kako bi se dalje krenulo u “ovladavanje južne Dalmacije”.
KADIJEVIĆEV MANEVAR: On je u svojoj knjizi “Moje viđenje raspada – Vojska bez države” (u nakladi Izdavačke delatnosti beogradske Politike ’93) napisao kako je napad na Dubrovnik bio dio šireg plana slamanja Hrvatske u borbi za stvaranje samostalne države. U poglavlju u kojemu obrazlaže ideju vojnog manevra kojim je Hrvatsku 1991. godine trebalo potpuno blokirati i ispresijecati na nekoliko strateških pravaca, Kadijević navodi kako je to trebalo učiniti na pravcima Gradiška – Virovitica, Bihać – Karlovac – Zagreb, Knin – Zadar i Mostar – Split.Dalmacije”.
CRNE BROJKE: Od početka agresije, od 1. oktobra 1991. pa do kolovoza 1995. godine, prečesto se, naime, zaboravlja da je rat na dubrovačkom području potrajao do iza “Oluje”, poginulo je više od 430 hrvatskih branitelja. Njih više do 900 je teže i lakše ozlijeđeno, a poginulo je i 116 civila. Na dubrovačkom području je 140 civilnih invalida, među njima je 35 osoba koji su tijekom rata bili djeca. U logorima Morinj i Bileća bila su 443 zatočenika, dok je 33 tisuće ljudi iz dubrovačkog kraja tih ratnih godina “steklo” statuse prognanika diljem Hrvatske i u inozemstvu.
U “oslobađanju” juga Hrvatske oštećeno je 13900 kuća i stanova, a do temelja je uništeno više od 2000 stambenih objekata. Oštećeno je 300 crkvenih objekata, a samo izravna materijalna šteta na spomenicima kulture godine 1998. procijenjena je na 35 milijuna američkih dolara.
“Rat za mir” na dubrovačkom području donio je izravne i posredne štete od 1,5 milijardi eura!
Priredio: Luko BRAILO
www. dubrovniknet.hr
Povodom obilježavanje sedamdeset godina od pada atomske bombe na Hirošimu i Nagasaki, Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor u petak 2. oktobra u 19 sati organizuje izložbu fotografija koju će u galeriji Kulturnog centra otvoriti potpredsjednik Opštine Kotor Tvrtko Crepulja.
„Opština Kotor je punopravan član međunarodne organizacije “Mayors for Peace” koja okuplja 6.206 gradova iz svih krajeva svijeta. Organizacija je oformljena 1982. godine na sjednici UN o razoružanju održanoj u Njujorku, a na predlog gradonačelnika Hirošime – Takeshi Araki. U namjeri da svijet upozna opasnost od nuklearnog oružja, dugoročne posljedice koje se generacijama osjećaju, pokrenuta je inicijativa čije su aktivnosti usmjerene ka povezivanju gradova, različitih kultura, posebno ka mladima i razvijanju njihove svijesti o posljedicama nuklearnog naoružanja.
U nedjelju 4. oktobra, Kotor će posjetiti Brod mira (Peace boat) koji ploveći po svjetskim lukama promoviše načela organizacije “Mayors for Peace”. U okviru brojnih aktivnosti, uključene su i hibakuše. Oni govoreći o svojim bolnim iskustvima nastoje da ukažu mladim generacijama o opasnostima od atomskog naoružanja” – navodi se u saopštenju Sekretarijata za kulturu. Zainteresovani će izložbu moći da pogledaju do 10. oktobra.
Predstavnici Centra za socijalni rad Tivat i predstavnici kompanije “Adriatic Marinas” potpisali su danas Memorandum o razumijevanju i saradnji, prema kojem će kompanija „Adriatic Marinas“ pomagati kupovinu neophodnosti za materijalno ugrožene porodice sa područja opštine Tivat. Planirano je da se finansijska pomoć dodjeljuje kontinuirano svakog mjeseca, određenom broju korisnika kojima je ovaj vid pomoći najneophodniji.
Centar za socijalni rad Tivat već duže vrijeme ima razvijenu dobru partnersku saradnju sa kompanijom “Adriatic Marinas” – Porto Montenegro, koja je pokazala visok stepen društvene odgovornosti i u nekoliko navrata pomagala najugroženije stanovnike Tivta jednokratnim novčanim pomoćima.
Ovakva praksa će se nastaviti i u budućem radu, saopšteno je danas nakon potpisivanja Memoranduma.
Izložba slika, kolaža i crteža u boji akademskog slikara Milivoja Đukića biće otvorena večeras, 30. septembar u 19 sati, u kotorskoj Gradskoj galeriji.
Slikar je rođen u Podgorici 1985. godine, a živi u Radanovićima. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Trebinju.
Informacija o ostvarenju budžeta Opštine za devet mjeseci ove godine koja je danas ponuđena lokalnom parlamentu u Tivtu, pretvorila se u novo „ukrštanje kopalja“ između lokalne DPS –SDP vlasti i opozicije o aferi „Komunalije“ koja već mjescima potresa tivatsku javnost i o kojoj protiv bivšeg gradonačelnika Dragana Kankaraša istragu vodi Tužilaštvo. Uprkos obećanju datom u intervuju Radio Tivtu prije mjesec ipo dana, gradonačelnik Ivan Novosel (DPS) nije SO podnio izvještaj interne opštinske Komisije koju je formirao u januaru sa zadatkom da provjeri ispravnost obračuna komunalija za velike stambene objekte, među kojima i „Regent“ u Porto Montenegru. Ta kompanija sada doplaćuje još preko milion eura komunalija Opštini Tivat iako joj je ova 2012 po istom osnovu obračunala i naplatila nepunih pola miliona eura.
„Sve je ovdje čisto i to nije nikakva farsa niti afera „Komunalije“. Što se mene i Opštine tiče, priča oko „Regenta“ je završena stvar i tu se naplaćuje što treba i to je iskazano na prihodovnoj strani budžeta. Komunalije su obračunate i naplaćene onda kada su se stekli uslovi za to i nije ih obračunavala ova Komisija. Sad je problem što se te pare naplaćuju, a što bi tek bilo da ih nismo naplatili.“- poručio je Novosel juče opozicionarima koji su ga prozvali da krije izvještaj Komisije koji je, po prizanju njene predsjednice Maje Popović, gradonačelnik u rukama imao još 29.maja. Novosel je objasnio da je Komisju formirao on lično, a ne SO i da stoga nema obavezu da sa njenim izvještajem upozna parlament.
„Izvještaj komisije je interni akt koji služi za naše interne potrebe. To je „sirov“ materijal koji nije za SO.“- istakao je on na što je Neven Staničić (LIGA) uzvratio da „gradonačelnik smatra da je Opština njegovo privatno preduzeće gdje on može javne resurse koristiti za privatne potrebe“ i naglasio da je Novoselovo uporno izbjegavanje da izvještaj preda parlamentu „organizovano spriječavanje da podaci dođu na jedino meritorno mjesto“.
„Novosel se još nije dogovorio sa samim sobom što je, kada i kome pričao, SDP ćuti tobože zbog NATO-a, a svi ostali se prave nevješti iako je riječ o milionima eura.“- istakao je Staničić.
„Ovo što radite je besprizorno i brukanje je Opštine Tivat. Kažete da je afera „Komunalije“ politikantska farsa i da u njoj nema ničega nelegalnoga. Ako je to tačno, zašto već 9 mjeseci zataškavate ovu priču i krijete izvještaj. Ovo što vi tvrdite da je završena priča, za Tužilaštvo je tek počelo.“- kazao je Miomir Abović (Tivatska akcija), dok je Vlado Arsić (Demokrate) podsjetio da su Novosel i predsjednik SO Krsto Bošković (SDP) od decembra prošle godine kada je prvi put pomenuta afera „Komunalije“ činili sve da spriječe formiranje višestranačke komisije za preispitivanje obračuna te naknade, a što je tražila opozicija, kao i da se o tome raspravlja u SO. Bošković je i juče vidno nervozan, sa mjesta predsjedavajućeg polemisao sa opozicijom, ne dozvoljavajući njenim predstavnicima da koriste pravo na repliku i poručujući im da „ne prave vrtić od SO“ i da „sa njima ne bi ni djecu plašio“.
„Ako sam nešto zgriješio ja ću da odgovara pred nadležnim organima – neću se spuštati na vaš i nivo nekih medija koji o ovome pišu što nekome odgovara. Završiće se i ovo i još ćemo se sretati i gledati u oči na ulici, a što će tada reći druga strana nakon ovakvih napisa.“- odgovorio je Novosel indirektno impicirajući da između Tužilaštva i „Vijesti“ koje nedavno objavile da je bivši gradonačelnik Kankaraš pozvan na salušanju i da je iz Opštine izuzeta dokumentacija o aferi „Komunalije“, postoji neka posebna veza.
„Odakle medijima prije pet dana informacija da je Tuđilaštvo tražilo određenu dokumenatciju, a ja njihov zvanični zajtjev za njom, dobio tek danas.“- upitao se gradonačelnik, dok je Siniša Kusovac (DPS) pozvao na poštovanje prezumpcije nevinosti za sve čija se imena pominju u aferi i podvukao da će svako odgovarati ako nadleni državni organi utvrde da je napravio grešku.
„Cijeli Spuž je pun nevinih ljudi! Ovakva priča o „poštovanju pretpostavke nevinosti“ bila je po svoim parlamentima Opština čiji su čelnici danas u zatvoru. Opozicija neće da bude inkvizicija i preuzima ulogu suda, ali svi u Crnoj Gori i inostranstvu pričaju o problemu visoke korupcije, posebno u oblasti komunalija i rada „lokalnih šerifa“ – gradonačelnika, pa onda i mi imamo razloga za sumnju, tim prije što uporno od nas krijete izvještaj Komisije.“- odgovorio je Vlado Samardžić (SNP).
Opozicionari su nakon ove rasprave napustili skupštinsku salu i ostavili DPS i SDP bez kvoruma, ali su te dvije partije ipak kasnije, kad se vratio jedan njihov nedostajući odbornik i pridružila im se dva predstavnika HGI, usvojile sve preostale tačke dnevnog reda.
U Brodograđevnoj industriji Split, na stroju za rezanje limova 29. septembra 2015. godine započela je obrada čelika za Novogradnju 483. Riječ je o izgradnji najvećeg broda s križnim jedrima na svijetu, ugovorenog s kompanijom Star Clippers Ltd.
Brod će biti dug 162 i širok 18,5 metra, nosivosti 2000 tona, imat će pet jarbola i jedra ukupne površine 6347 kvadratnih metara. Ovaj tip Clipper jedrenjaka sa svojim rasporedom jedara naziva se Bark (Barque engl.). Na krmi će biti marina, platforma s mogućnošću otvaranja i spuštanja do razine mora, pa će putnici moći direktno pristupiti moru. Imat će čeličnu konstrukciju dok će paluba biti kompletno pokrivena tikovinom najviše kvalitete.
– Zbog povećane globalne potražnje za krstarenjima, naročito na brodovima s jedrima naručitelj Star Clippers Ltd. će novim brodom proširiti postojeću flotu koja se trenutno sastoji od tri takva broda – Royal Clipper, Star Clipper i Star. Uspješna realizacija ovog ugovora, uz potporu HBOR-a, pridonijet će održivom poslovanju Grupe Brodosplit i očuvanju njezine temeljne djelatnosti, a osigurat će ulazak Brodosplita na rastuće tržište jedrenjaka te dobivanje značajnih referenci – rekao je Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita.
Na brodu su predviđena i tri bazena koji će biti punjeni slatkom ili morskom vodom s podvodnim svjetlima, grijanjem i mjehurićima. U jednom od bazena će se moći roniti, a u najveći će stati 50 kubika vode. Imat će pet paluba, a na njemu će moći biti 450 osoba od čega će 300 putnika biti smješteno u 150 luksuznih kabina, te u 74 kabine 150 članova posade. Bit će luksuzno uređen, ali sa štihom i atmosferom koji podsjeća na stare jedrenjake, imat će prostor za biblioteku, velike salone od čega će se jedan protezati na tri palube s ogradama i klavirom.
Na jedrenjaku će biti najmodernija navigacijska i komunikacijska oprema, svaka kabina će imati internet, telefon, televiziju, glazbu i ostala sredstva zabave, a cijeli brod će biti pokriven Wi-Fi signalom. Na otvorenim palubama će biti tri bara, kuhinja koja će se prostirati na tri palube. Klimatizacija na brodu će biti izvedena prema visokim zahtjevima da bi zadovoljila komfor putnika u svim klimatskim uvjetima.
Specifičnost broda su i jedra koja će moći biti upravljana samo s nekoliko članova posade, ali i sami putnici koji to budu željeli. Brod je isključivo namijenjen jedrenju iako će imati dva potpuno neovisna motora električne propulzije. Na njemu će biti i sustav koji će se po prvi put uvesti u Hrvatskoj, a zove se siguran povratak u luku. To je novost na našem tržištu, a od 2010. godine postoje novi standardi za povećanje sigurnosti putničkih broda, putnika i posade. Taj sustav zapravo znači da će sva ključna oprema na brodu biti duplirana zbog čega je predviđena gradnja dvije strojarnice sa svim uređajima za proizvodnju električne energije i vode, te svih sustava goriva i maziva te još jedan dodatni komandi most. Na brodu će praktički sve biti dvostruko, pa će se u slučaju bilo kakvog zatajenja, požara ili poplave bilo kojeg prostora ili zona na brodu moći vratiti u luku s udaljenosti od gotovo 2000 NM što je inače najudaljenija točka od kopna na moru.
Predviđeno je da plovi svim morima svijeta, pa čak i po Arktiku i Antarktiku zbog čega će biti izgrađen u skladu sa zahtjevima za klasu leda. Brzina broda s jedrima će biti oko 16 čvorova, a predviđa se da će moći ploviti i do 20 čvorova uz prave vremenske uvjete i sposobnost posade. Sa svojim pogonom od dva motora će ploviti 16 čvorova, imat će zakretne propelere, pramčani porivnik te dva kormila zbog čega će moći izuzetne manevarske sposobnosti. Predviđeno je šest čamaca za spašavanje koji će služiti i kao tender čamci za prebacivanje putnika na plaže ili manje luke, osam splavi, četiri sportska čamca i dva manja čamca.
Star Clippers Ltd. je prisutan na europskom i američkom tržištu te je poznat po brodovima koji su vjerna reprodukcija klasičnih jedrenjaka. Tako će se i novi brod koji se gradi u Brodosplitu graditi po uzoru na brod ‘France II’ iz 1911. godine.
Inicijativa o turističkom povezivanju tri Opštine koje dijele istu planinu – Herceg-Novog, Kotora i Nikšića, i dodatna valorizacija Orjena, kroz eko-kulturni turizam, dobila i svoje prve konkretne obrise.
Na inicijativu bokeljskih iseljenika u Kanadi, a u saradnji sa v.d. rukovodiocem Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Željkom Starčevićem, juče je organizovana izviđačka ekspedicija u kojoj je učestvovao i konsultant u oblasti eko-kulturnog turizma Stefano Babić, Italijan sa kanadskom adresom koji se već 14 godina bavi unapređenjem i valorizacijom destinacija iz kategorije obnovljivog i održivog turizma. On u Kanadi sarađuje sa našom dijasporom, između ostalog i sa Grahovljaninom Đorđijem Kovačevićem koji se više godina trudi da oživi rodni kraj. Upoznavanje sa turističkim potencijalima ove regije neophodno je za predstojeću detaljnu razradu mogućih pravaca valorizacije Orjena. Obišao je Vrbanj, mini centar planinskog turizma hercegnovske opštine, Orjensko sedlo, geografsko središte masiva, i planinario je novomarkiranom stazom do obližnjeg vrha Kosmaš.
„Došao sam na Orjen jer mi je mnogo prijatelja reklo da ovdje postoji mnogo načina da se razvije turizam. Orjen ima bogatu istoriju, za ovo područje vezuju se mnoge priče a kulturno-istorijsko nasljeđe je nevjerovatno. To, uz prirodne ljepote, može biti odlično iskorišćeno za razvoj eko turizma, od koga bi imala korist cijela zajednica i lokalna ekonomija. Takva vrsta turizma aktuelna je u svijetu jer ljudima umornim od klasičnog turizma nudi nešto drugačije”, kazao je Babić.
Rukovodilac opštinske Agencije za razvoj i zaštitu Orjena, Željko Starčević je istakao zadovoljstvo međusobnim podudaranjem gledišta o potrebi orijentacije na razvoj onih vidova turizma koji nisu agresivni prema okolini i koji u fokus stavljaju prirodne i antropogene vrijednosti planine. To je ono što je Opština Herceg Novi odlučila da štiti i ujedno turistički valorizuje u našem zaleđu. Međuopštinska saradnja u dobijanju zajedničkog turističkog proizvoda korak je u dobrom pravcu, pa će Agencija i u narednom periodu podržavati i podsticati ovakve inicijative, zaključio je Starčević.
Tokom ljeta zajedničkim radom mještana Grahova i njihovih prijatelja, a uz pomoć planinarskog kluba „Subra“ iz Herceg-Novog, pročišćeno je i izmarkirano više planinarskih staza u zaleđu Grahovo – Bijela gora i te staze su sada spojene sa onima sa druge strane Orjena. Konačan cilj je povezivanje destinacija na nikšićkom, kotorskom i hercegnovskom dijelu ove planine u zajedničku turističku ponudu.
Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija i Ministarstvo kulture Crne Gore, u cilju organizovanja izložbe fotografija u Briselu u saradnji sa Generalnim sekretarijatom Savjeta Evropske unije, raspisuju nagradni konkurs za najbolju fotografiju na temu „Vrijednosti Evrope – pogledi iz Crne Gore”.
Konkurs se odnosi na autorske fotografije koje prikazuju, predstavljaju ili su inspirisane konkretnim dobrima i vrijednostima čijem je stvaranju, unapređenju ili promociji doprinio proces evropskih integracija Crne Gore.
Pravo učešća na konkursu imaju amaterski i profesionalni fotografi od 18 do 35 godina, državljani Crne Gore.
Prijava treba da sadrži:
Rezolucija: ne manje od 300 ppi
Dimenzije za štampu: do 80 X 55cm
Linkove za preuzimanje fotografija (WeTransfer ili SendSpace)
Prijave je potrebno dostaviti elektronskim putem Misiji Crne Gore pri EU, do 10. oktobra 2015. godine u 17 sati, na mejl adresu eu@mfa.gov.me.
Sve prijavljene fotografije koje ispunjavaju uslove konkursa biće objavljene na zvaničnoj Fejsbuk stranici Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji, uz ime i prezime autora i kratak opis fotografije. 25 fotografija čije objave do 25. oktobra u 15.00 sati ostvare najveći broj interakcija sa korisnicima društvene mreže Facebooku, odnosno najveći broj “lajkova” na zvaničnoj Fejsbuk stranici Misije Crne Gore pri EU (www.facebook.com/MissionofMontenegrototheEU) biće izložene u Evropskom informativnom centru u Briselu (Info-Point Europe), adresa: Rond-point Robert Schuman 12, Bruxelles, Belgium, u periodu novembar – decembar 2015. godine.
Prvorangirani autor, odnosno autor fotografije koja ostvari najveći broj interakcija na zvaničnoj Fejsbuk stranici Misije Crne Gore pri EU, biće nagrađen trodnevnim boravkom u Briselu, uz obezbijeđene putne troškove i smještaj, kao i novčanu nagradu od €500 eura.
Sve fotografije koje prođu selekciju i budu predstavljene na izložbi u Evropskom informativnom centru u Briselu, ostaju bez nadoknade u trajnom vlasništvu Misije Crne Gore pri Evropskoj uniji, koja pod istim uslovima može i ubuduće da ih koristi u svrhe prezentacije.
Za dodatne informacije možete kontaktirati Misiju Crne Gore pri Evropskoj uniji: vuk.vujnovic@gsv.gov.me i Ministarstvo kulture: boris.abramovic@mku.gov.me
© BokaNews, 2021
