Kremasti rižoto s patlidžanom savršena je kombinacija okusa i teksture

0
Kremasti rižoto s patlidžanom savršena je kombinacija okusa i teksture
Rižoto sa patlidžanom

Ovaj recept donosi toplinu i svježinu kroz skladan spoj bogatog okusa patlidžana, aromatičnog bosiljka i blagog bijelog vina, stvarajući pravo gastronomsko čudo.

U središtu ove kulinarske avanture nalazi se patlidžan, čiji sočan, blago orašasti okus donosi pravu dimenziju jelu. Ovaj predivni plod povrća savršeno se stapa s kremastom rižom za rižoto, koja s vremenom upija sve arome i začine, čineći svaki zalogaj izuzetno bogatim. U ovoj kombinaciji, patlidžan se pažljivo priprema kako bi zadržao svoju teksturu, nudeći vam savršenu ravnotežu između nježnosti i čvrstoće.

Luk i češnjak, poput nevidljivih junaka, pružaju osnovu jela s dubokim, složenim okusem, dok bijelo vino dodaje suptilan dodir kiselkaste svježine. Svježe naribana korica limuna i nekoliko kapi limunovog soka donose živahnu svježinu koja osvežava okus rižota i podiže sve njegove note.

Ovo jelo ne samo da pruža nevjerojatno zadovoljstvo okusima, već i estetski užitak. S njime ćete doživjeti pravu čaroliju pripreme hrane, jer je svaki korak jednostavan, ali svaki okus duboko ispunjava. Savršeno za obiteljsku večeru, romantičan ručak ili čak kao glavno jelo, ovaj rižoto s patlidžanom sigurno će postati jedan od vaših omiljenih recepata.

Recept za rižoto s patlidžanom

Priprema:

  1. Patlidžane prepolovite, stavite na pleh za pečenje, posolite, popaprite i prelijte maslinovim uljem pa pecite u pećnici na 180 stupnjeva oko 1 sat.
  2. Potom žlicom izvadite meso patlidžana i sitno nasjeckajte ili izradite štapnim mikserom.
  3. Za to vrijeme na maslinovom ulju zažutite luk i češnjak.
  4. Potom dodajte rižu, podlijte vinom i kuhajte dok alkohol ne ispari.
  5. Zatim malo po malo podlijevajte povrtnim temeljcem dok se riža ne skuha, oko 25 minuta, uz neprestano miješanje.
  6. Začinite soli, paprom, bosiljkom, koricom i sokom limuna.
  7. Pred kraj kuhanja umiješajte meso patlidžana.
  8. Po želji dodajte i kockicu maslaca.

Pretežno sunčano, do 25 stepeni

0
Pretežno sunčano, do 25 stepeni
Boka Kotorska foto Boka News

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano ili malo do umjereno oblačno, a najviša dnevna temperatura vazduha iznosiće 25 stepeni.

Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru prijepodne povećana oblačnost, a po kotlinama magla.

Vjetar će biti slab promjenljivog smjera, na krajnjem jugoistoku povremeno umjeren do pojačan istočnih smjerova.

Najviša dnevna temperatura vazduha od 15 do 25 stepeni.

Poraz Primorca, Solaris slavio u Budvi

0
Poraz Primorca, Solaris slavio u Budvi
Primorac

Vaterpolisti Primorca pretrpjeli su četvrti uzastopni poraz, bolji je bio Solaris iz Šibenika u 4. kolu Premijer regionalne lige – 10:13 (3:2, 0:1, 3:4, 4:6).

Odličan početak našeg predstavnika koji je poveo 3:0, nakon toga uslijedio je pad u igri pa su gosti stigli do 3:3. Nakon toga igralo se gol za gol, a izabranici Denisa Seferovića prvi put su poveli sredinom treće četvrtine, kada je Roko Pelicarić pogodio za 5:6, a zatim Domagoj Bulat kompletirao seriju gostiju 0:3 za 5:7.

Dušan Matković i Marko Mršić su poslije minut i po igre u posljednjoj četvrtini vratili Kotorane u egal (8:8), bilo je i 9:9 poslije pogotka Matkovića, pet i po minuta prije kraja utakmice.

Vezao je Solaris dva gola za 11:9 i reklo bi se tada prelomio utakmicu.

Mršić je pogodio na tri minuta i 39 sekundi prije kraja za 10:11 i to je bilo sve od momaka Vjekoslava Paskovića.

Matković i Mršić su sa po tri pogotka bili najefikasniji kod Primorca, Janović je postigao dva, Brkić i Ćetković po jedan gol.

Katić: Tokom naredne godine trebalo bi da imamo određeni stepen zaštite lokaliteta Plava špilja

0
Katić: Tokom naredne godine trebalo bi da imamo određeni stepen zaštite lokaliteta Plava špilja
Plava špilja – foto Boka News

Važna tema sastanka održanog u petak, Ministra ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjana Ćulafića i predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića je bila zaštita Plave špilje, tačnije pokretanje inicijative za sprovođenje procedure zaštite ovog lokaliteta, u skladu sa zaključcima usvojenim u lokalnom parlamentu.

“Dobili smo jedan visok stepen razumijevanja od strane ministra i mi ćemo u narednom periodu pokrenuti tu proceduru kod Agencije za zaštitu životne sredine, u saradnji sa Institutom za biologiju mora, kako bi inicijativa dobila konačan efekat. Mislim da bi trebalo već tokom naredne godine da imamo određeni stepen zaštite lokaliteta Plava špilja, koji ćemo razrađivati” – kazao je Katić.

Ministar je rekao da će Opština Herceg Novi imati punu podršku Ministarstva kada je u pitanju pokretanje inicijative i sprovođenje procedure zaštite Plave špilje.

Popis stanovništva detektovao veliki broj stranaca – deset posto je “crnogorskih građana” sa stranim pasošem

0
Popis stanovništva detektovao veliki broj stranaca – deset posto je “crnogorskih građana” sa stranim pasošem
Tivat foto Boka News

Broj stanovnika Crne Gore minimalno se uvećao tokom poslednje decenije


Popis stanovništva u Crnoj Gori, objavljen sredinom oktobra, pokazao je da je u odnosu na popis iz 2011. taj broj uvećan za svega 0,6 odsto.

Istovremeno, popis je detektovao veliki broj stranaca – deset posto je “crnogorskih građana” sa stranim pasošem, uz one koje uz strano imaju i crnogorsko državljanstvo.

Ovo upućuje i da je Crnu Goru napustio značajan broj njenih državljana koje su, u popisnim brojkama, “zamijenili” stranci.

Od 623.633 stanovnika Crne Gore, po popisu 46.878 je stranih državljana.

A da je stranaca u Crnoj Gori duplo više od tog broja ukazuju podaci Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) iz septembra 2024. koji su dostavljeni Radiju Slobodna Evropa (RSE).

Na upit RSE otkud ovolika razlika, iz Uprave za statistiku (MONSTAT) navode da je popis evidentirao samo one strane državljane koji borave u Crnoj Gori “duže od godine sa namjerom, što je definicija uobičajenog mjesta boravka”.

Popis stranci u CG

Najviše stranih državljana živi u Podgorici i primorskim gradovima.

O tome svjedoče brojni ugostiteljski objekti i firme stranih vlasnika, škole za djecu stranaca. Primorje osim tople klime nudi i veće šanse za zaposlenje posebno tokom ljetnje sezone.

Prema podacima Popisa, od 46.878 onih koji imaju strano državljanstvo, najviše je Rusa i Srba.

Popis stranci u CG

Iz te dvije zemlje dolazi više od polovine stranaca u Crnoj Gori.

Po nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, na nivou Crne Gore su Rusi po brojnosti na petom mjestu.

Rusi su nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2006. počeli masovnije da kupuju nekretnine, a u velikom broju su došli u Crnu Goru i nakon početka ruske invazije na Ukrajinu 2022.godine.

U Crnoj Gori je od rata izbjegao i veliki broj Ukrajinaca, ali se značaj broj njih vratio ili otišao dalje u EU.

/Jasna Vukićević – RSE/

Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag

0

Prethodnog vikenda, Bokeljska mornarica Kotor, povijesna organizacija iz Boke Kotorske koja već stoljećima njeguje tradiciju i baštinu pomorstva, uputila se na poseban put kroz nekoliko gradova Italije, Slovenije i Hrvatske. Gradovi Isola, Monfalcone, Muggia i Umag ugostili su ovu znamenitu pomorsku bratovštinu, čime je obnovljeno dugogodišnje prijateljstvo između gradova Jadrana.

Posjeta je započela u Isoli, slovenačkom gradu nedaleko od Trsta, gdje su članovi Bokeljske mornarice, odjeveni u svoje tradiconalne odore, priredili svečani defile gradom te su bili dočekani od strane gradonačelnika Isole i predstavnika zajednice Italijana Dante Alighieri i narodnog sveučilišta u Trstu. Nakon plesanja kola sv. Tripuna domaćini su priredili svečani prijem na kojem se govorilo o zajedničkoj kulturnoj baštini i važnosti međusobne suradnje u očuvanju drevne pomorske tradicije.

Nakon Isole, narednog dana Bokeljska mornarica nastavila je svoj put prema Italijanskoj obali, gdje su posjetili Monfalcone, grad s bogatom brodograditeljskom tradicijom. Ovaj događaj bio je posebno važan za lokalnu zajednicu, koja dijeli povijesne i kulturne veze s Bokeljima. Defileom odreda su članovi mornarice dočekani ispred gradske Skupštine od strane gradonačelnika, gdje je bio priredjen doček u samoj Skupštini od strane zvaničnika grada i regije, pripadnika ratne mornarice Republike Italije, Lučke kapetanije i drugih strukovnih udruženja. Nakon razmjene prigodnih poklona govorilo se o izazovima modernog pomorstva, ali i o potrebi očuvanja tradicija koje povezuju naše jadranske gradove.

Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag

Sljedeća stanica bio je Muggia, gdje su članovi mornarice posjetili staro povjesno jezgro grada, dočekani od strane gradonačelnika te nakon toga otplesali kolo sv. Tripuna i održali susrete s predstavnicima lokalnih vlasti.

Završna tačka ovog puta održana je u Umagu, gdje su članovi Bokeljske mornarice dočekani s oduševljenjem. Ovaj istarski grad, sa svojim dubokim vezama s morem, pružio je toplu dobrodošlicu svim članovima Mornarice. U okviru nastupa u Umagu, priredjen je svečani defile gradom i ples kola sv. Tripuna, kojeg su brojni gradjani ispratili sa oduševljenjem i iskazali izuzetno poštovanje prema ovoj drevnoj pomorskoj organizaciji.

Ova posjeta nije bila samo prilika za promociju tradicije i kulture, već i za jačanje prijateljskih veza između gradova na obali Jadrana.

Bokeljska mornarica posjetila Isolu, Monfalcone Muggiu i Umag

Bokeljska mornarica, koja je 2021.godine uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine, još jednom je pokazala koliko je značajna u očuvanju prijateljskih, povijesnih i kulturnih veza među gradovima  regije Jadrana.

Predstavnici svih gradova naglasili su da ovakvi događaji doprinose razmjeni iskustava, kulturnoj suradnji i očuvanju baštine, a mnogi od njih su izrazili želju da se tradicija posjeta Bokeljske mornarice nastavi i u godinama koje dolaze.

Bokeljsku mornaricu Kotor, sa članovima iz podružnica Tivat i Herceg Novi su u nastupima pratili članovi mjesne muzike Đenovići.

Povećati broj letova i turista sa dalekih tržišta

0
Povećati broj letova i turista sa dalekih tržišta
Foto – Aerodromi Crne Gore

Broj letova mimo sezone trebalo bi povećati, odnosno pojačati saradnju, posebno kada je u pitanju tržište Azije gdje postoji zajednički interes regiona, ocijenili su ministar turizma Simonida Kordić i generalni direktor predstavništva Turkish airlines-a u Crnoj Gori, Mutalip Ilhan.

“Turkish airlines je veoma važan za Crnu Goru, zahvaljujući kojem imamo sjajne konekcije sa čitavim svijetom”, poručila je Kordić.

Na sastanku je ocijenjeno da već godinama, turska nacionalna avio-kompanija realizuje direktne avio linije između Istanbula i crnogorskih aerodroma, čime utiče na veći broj turista sa različitih tržišta jer je riječ o značajnom avio čvorištu ka ostatku Evrope, ali i drugim kontinentima.

„Brojke su dobre, ali mogu biti i mnogo bolje. Crna Gora ima sjajnu prirodu, kulturno i istorijsko nasljeđe, pa tako može privući goste iz svih zemalja. Za to je svakako neophodna bolja promocija i bolja infrastruktura aerodroma“, ocijenio je Ilhan.

Sagovornici su se saglasili da je važan svaki let, naročito van sezone, te da zajedničkim djelovanjem više resora treba povećati konekcije ali i učiniti da Crna Gora ne bude samo tranzitna zona.

Za 24 sata 24 saobraćajne nezgode, u Kotoru četiri

0
Za 24 sata 24 saobraćajne nezgode, u Kotoru četiri
Policija – brza vožnja

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodile su se 24 saobraćajne nezgode u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a sedam lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo deset nezgoda, a u Kotoru i Nikšiću po četiri.

U Baru su evidentirane tri, u Bijelom Polju dvije, a u Herceg Novom jedna saobraćajna nezgoda.

Izdato je 389 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 45 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela devet pari registarskih tablica.

Golmanska akademija od od 9. do15. januara 2025. u Tivtu

0
Golmanska akademija od od 9. do15. januara 2025. u Tivtu
Golmanska akademija

Poslije fantastičkih fudbalskih kampova FK Crvena Zvezda iz Beograda i GNK Dinamo iz Zagreba koji su održani u Tivtu do sada NVU “Volej” u saradnji sa “Golmanskom akademijom Jorga” uz veliku podršku FK Arsenal iz Tivta organizuje u Tivtu od 09.01-15.01.2025. godine veliku golmansku akademiju.

Bojan Jorgačević legedarni bivši reprezentativac Srbije koji je svoju karijeru gradio u klubovima: Gent (Belgija), Club Bruge (Belgija), Kayseri (Turska), Kanzas City (USA) i Levski Sofia (Bugarska) danas je vlasnik “Golmanske akademije Jorga” koja broji preko 100 članova u kojoj prenosi svoje veliko iskustvo na golmane različitih uzrasta.

Kamp je namjenjen golmanima uzrasta od 8 do 18 godina. Najavljeni kamp ima već prijavljenih učesnika iz zemlje i inostranstva, tako da će broj učesnika biti ograničen zbog kvalitetnijeg rada.

Budi i ti dio ovog velikog događaja.

Tivat te čeka

Igor Radošević

NVU “VOLEJ”

“Golmanska akademija Jorga”

Za sve informacije možete pozvati na brojeve telefona:

+381637444404

+38269670565

Festivala Tollite portas – Koncert Et in Terra Pax

0
Festivala Tollite portas – Koncert Et in Terra Pax
Paul Kieffer lauta 19.10. u Kotoru

U subotu 19. oktobra, u Katedrali Sv. Tripuna u Kotoru, sa početkom u 19 sati, u okviru festivala Tollite portas održaće se koncert pod nazivom Et in Terra Pax. Kao što sam naziv koncerta kaže, publiku očekuje meditativna muzika. Međunarodno priznati lautista Paul Kieffer izvodiće muziku venecijanske renesanse. Ulaz na koncert je slobodan.

Lauta je bila najpopularniji instrument Evrope 16. vijeka, a povezivala se sa kraljevskim i božanskim kontekstima. Zanimljivo je da postoji više sačuvane muzike za lautu nego za solo klavir.

Program koncerta sastoji se isključivo od muzike za lautu sačuvane u ranim venecijanskim izvorima tabulatura iz 16. vijeka. Muzika za lautu može se podijeliti u tri široke kategorije, od kojih su sve uključene u program koncerta: apstraktna djela slobodnog oblika (npr. preludij, ricercar, fantazija, toccata, fuga), plesovi (pavana, saltarello, piva, gagliarda, calata, spignardo i dr.) i aranžmani pjesama (obično izvorno komponovanih za vokalni ansambl, bilo sakralni ili svjetovni, a zatim aranžirani, odnosno intabulirani za solo lautu).

Paul Kieffer (rođen 1990.) jedan je od vodećih svirača svoje generacije na drevnim žičanim trzalačkim instrumentima. Kieffer je srpskog i američkog porijekla, a već više od decenije živi u Evropi. Održao je više od 1000 koncerata širom svijeta, uključujući turneje po većini zemalja Evrope, kao i Sjeverne Amerike, Turske i Rusije. Prvi put je nastupio pred poznatim lautistom Paulom O’Detteom u dobi od 14 godina, a s 24 godine stekao je diplomu s počastima na poznatoj akademiji “Schola Cantorum Basiliensis” u Baselu, Švajcarska. Njegov solo album napuljske muzike za lautu iz 16. vijeka u izdanju Arcana/Outhere s oduševljenjem je prihvaćen od strane najuglednijih stručnjaka i svirača u tom području. Trenutno radi kao istraživač na Sveučilištu u Beču u sklopu projekta “ELAUTE”, koji ima za cilj katalogizirati i prepisati sve kompozicije za lautu sa njemačkog govornog područja. Kao solista, uglavnom se fokusirao na italijansku, francusku i englesku muziku za lautu, a kao kamerni muzičar pratio je renomirane umjetnike u intimnim formacijama poput Dame Emme Kirkby, Andreasa Scholla i Andrewa Lawrence-Kinga. Također je nastupao u brojnim baroknim operama na poznatim pozornicama (Teatro Real de Madrid, Paris Cite de la Musique, Berliner Philharmonie Grosser Saal, Boljšoj teatar u Moskvi, Velika dvorana u Sankt Peterburgu, Kraljevsko kazalište u Haagu, Atena Megaron, Lisabon Gulbenkian i dr.). Njegovi muzikološki radovi objavili su Oxford University Press i Lute Society (UK), a pojavljuje se i na albumima izdavačkih kuća NAXOS, Ricercar, Deutsche Harmonia Mundi, Claves, IBS Classical, navodi se u saopštenju.