Predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić sa saradnicima održao je danas radni sastanak sa čelnicima Opštine Velika Kladuša – načelnikom Fikretom Abdićem i šefom Kabineta, Erminom Abdićem. Tokom razgovora u Kući nobelovca Iva Andrića dogovoren je nastavak saradnje dva grada, posebno u segmentu privrede.
Već duži niz godina, Herceg-Novi i Velika Kladuša njeguju odličnu saradnju, naročito kada je riječ o konkurisanju za međunarodne projekte, istakao je predsjednik Katić.
„Uvijek mi je zadovoljstvo da porazgovaram sa gospodinom Abdićem radi njegovog iskustva, posebno po pitanju privrede, još od perioda velike Jugoslavije do danas, uključujući i sve ono što radi u prethodnom periodu za razvoj Velike Kladuše“, istakao je Katić.
Kako je kazao, dogovorili su i nastavak privredne saradnje.
„U prethodnom periodu određene firme iz Velike Kladuše snabdijevale su naša komunalna preduzeća. Danas su nas upoznali da su sa otvaranjem novih firmi koje posluju u njihovom gradu, tako da će uslijediti zajednički sastanci kako bi nastavili saradnju na obostrano zadovoljstvo“, kazao je predsjednik Katić.
Radnom sastanku su prisustvovali menadžer OHN, Dušan Vukić i pomoćnik sekretara za društvene djelatnosti i međunarodnu saradnju, Mitar Kisjelica.
Crveni Usouška, izmišljeni lik smješten u mračne pejzaže močvara i šuma, rezultat je autorkinog umjetničkog sazrijevanja i suočavanja sa izolovanošću tokom pandemije
Izložbom radova pod nazivom „Svet Crvenog Usouške”, postavljenom u Gradskoj galeriji Kotora, akademska umjetnica Natalija Stamenković iz Sokobanje, koja živi i stvara u Beogradu, predstavlja poliptih pejzaža iz serije “Močvara” rađene ugljenom na papiru, seriju ulja na platnu iz opusa “Šuma” i stilizovane čovjekolike figurice od polimjerne gline, entitete koje je nazvala “Crvene Usouške”. Ovom zaokruženom cjelinom svog razvojnog puta, kojom se oprostila od svoje eksperimentalne faze tokom osnovnih i master studija na Fakultetu umetnosti Univerziteta u Nišu, Stamenković se prvi put predstavlja likovnoj publici u Crnoj Gori. Nakon ovog “mračnog” perioda, kaže za Boka News, dolazi vedriji, u kome će stvarati (i već stvara) slike pune šarenila.
-Usouška je lik iz moje mašte, sve je imaginarno, ništa ne postoji, inspiracija nije ni iz čega konkretno, sve sam smislila, (čak i ime) i te figurice napravljene od polimerne gline smjestila sam kao stanovnike ovih predjela iz opusa “Šuma” i “Močvara”. To su negostoljubivi predjeli gdje ljudska noga noga teško da kroči i onda sam tu ubacila jedno čovjekoliko biće, kaže akademska slikarka mr Natalija Stamenković za Boka News na otvaranju njene pete samostalne izložbe u Kotoru. Objašnjava da je cijeli ciklus nastao je u postkovid periodu od 2020. godine pa nadalje. Prvo su nastali crteži močvara, pa tek onda figurice “Usouške” i “Šume” zajedno. Ubacivanjem figura u ovaj pomalo mračan slikarski ciklus umjetnica je udahnula život u te “tamne vilajete”, ni sama ne znajući zašto je ovim malim bićima dugih ruku i ispupčenih stomaka dala pomalo jeziv izgled.
-To mi je došlo prirodno, samo sam sjela i krenula da ih radim bez nekog razmišljanja o tome, ali mislim da ovo jeste uticaj pandemije. Namjeravala sam da napravim figure veličine malo manje od ljudskog stasa, ali potrebno je dovoljno prostora za to, teško je za transport, pa sam sad uzela nešto što je prihvatljivije – snimila sam filmu o “Crvenom Usouški”, sad je u procesu emitovanja, a radim i animaciju sa crtežom preko videa. Kombinovala sam različite elemente likovnog izražavanja i ovo je neki završetak te cijele priče, mislim da sam iscrpila sve sadržaje na ovu temu, kaže Stamenković za BN. Dodaje da su joj sad neke druge stvari u fokusu, inspirisana je potpuno drugačijom temom sa vedrijim sadržajima.
Slika iz opusa Šuma
Tokom svog usavršavanja kroz praksu je dosta istraživala u domenu različitih likovnih izraza, učstvovala na više ekoloških likovnih kolonija na Blidinju i u Širokom Brijegu, što je uticalo i na formiranje njenog stila I izbora tema, ali je na taj način, kaže, upoznala mnogo divnih ljudi sa kojima se svake godine druži.
Za Gradsku galeriju se odlučila jer je o njoj čula dobre preporuke od drugih umjetnika, a s obzirom da je Kotor poznata turistička destinacija, ujedno koristi priliku da obiđe što više kulturnih znamenitosti u Bokokotorskom zalivu i okruženju (Tvrđava San Đovani, Dva školja, Perast, Plava špilja, žičarom do Lovćena…).
Sa otvaranja izložbe
Natalija Stamenković je rođena u Soko Banji, završila je master i osnovne studije slikarstva na Likovnoj akademiji u Nišu, a zaposlena je u Galeriji “Grafički kolektiv” u Beogradu. Voljela bi, kaže, da živi samo od umjetnosti, ali je to jako teško u našim društvenim okolnostima.
Važan je osjećaj slobode u stvaranju
– Važno je da umjetnik ima neki koncept iza svog rada, da osmisli dobru priču, ali da ima i tehničko opravdanje, to je način da klasično slikarstvo opstane, ali nije samo slika u tehnici ulja na platnu jedina stvar koja će privući pažnju ljubitelja likovne umjetnosti. Može da se radi u bilo kojoj tehnici, pa i u kombinaciji sa digitalnom tehnologijom, to može da bude i grafika i performans, gdje god se neko osjeća slobodno i na koji god način neko misli da može da kaže nešto na neku temu i da dotakne emociju gledalaca – to je dobra stvar, poručuje Natalija.
Premijerno izvođenje djela „Misa Catharinorum“ kotorskog kompozitora Božidara Boba Nikolića biće održano u subotu, 31.avgusta od 21 sat u crkvi Svetog Duha u Kotoru.
Pored autora, koji će pjevati i svirati na gitari, „Kotorsku Misu“ će svojim vokalima uveličati i: Jovana Miljenović, Milica Lalošević, Sandra Vukmirović, Milica Pasković, Ivana Marković, Tamara Fistrič, Aleksandra Lazović i Marina Mirković.
Božidar Bobo Nikolić posvećen je sviranju rok, bluz, džez, „fusion“ muzike, a u svojoj karijeri sarađivao je sa velikim brojem muzičara. Osnovač je Kreativnog Muzičkog centra u Kotoru u okviru kojega već godinama uspješno radi škola gitare.
Objavio je više radova: ,,Tempora Catharinorum”, ,,Bluesland 1 i 2”, ,,Nebo i zemlja”…
Sa bendom “Con Fusion” nastupio na cetinjskom ,,Jazz festivalu”.
Komponovao je muziku i na stihove ranobaroknih kotorskih pjesnika u djelu Clausilia Catharensis.
Posljednjih desetak godina stvara i duhovnu muziku (za hor i orkestar): ,,Requiem”, “Psaltir” (koji su izvođeni u okviru ,,Kotor Arta” i u Zetskom Domu na Cetinju), ,,Misa” i “Liturgija” koja je izvedena 2016. godine u Koncertnoj dvorani MŠ „Vida Matjan“ Kotor.
Organizator koncerta je JU Kulturni centar „Nikola Đurković“ uz podršku ŠOSMO „Vida Matjan“, a ulaz je slobodan.
13. Bokeški triatlon, najstarije triatlonsko takmičenje u Crnoj Gori će se u organizaciji Triatlon klub Kotor prirediti u Perastu 31. avgusta i 1. septembra.
U subotu 31. će se održati dječiji akvatloni zadjecu od 6 do 10 godina i za djecu od 11 do 14 godina. Distance predviđene za najmlađe su 50m plivanja – 500m trčanja, kaoi 200m plivanja – 1.000m trčanja.
U nedjelju se održava glavna trka – Olimpijski triatlon, a distanca koju učesnici moraju da pređu iznosi 1.500m plivanja, 40km vožnje bicikla i 10km trčanja.
Učesnici startuju između dva peraška ostrva, plivaju do poznatih Borića na krajuPerasta, gdje u zoni tranzicije uzimaju biciklo i voze 6 krugova između Perasta i Orahovca. Nakon segmenta bicikla, ulaze u zonu tranzicije, ostavljaju biciklo i kreću na trčanje. Trče se 4 kruga sa jednog kraja Perasta na drug i nazad, nakon čega ulaze u cilj.
Očekivani broj učesnika je oko 50 dječaka i djevojčica na dječijem akvalonu, 100 individualnih učesnika na Olimpijskom triatlonu, kao i 30tak učesnika u 10 štafeta na olimpijskom triatlonu.
Nedjelja, 01.09.
07:00 – Pozdravna riječ vođe programa, zvanično otvaranje, himna, muzika sa razglasa
07.35-07.45 – Najava svih takmičara poimenično i kratki brifing
07.45 – Prevoz takmičara brodom na start
08:00 – Start 13. Bokeškog triatlona
10:10 – Dolazak prvog učesnika na cilj
11:15 – Predviđeni završetak 13. Bokeškog triatlona
11:30 – Podjela nagrada, završna ceremonija
Svaka manifestacija ovog tipa nosi više ciljeva: uključivanje društvene zajednice i škola u takmičenja, uključivanje građana u organizaciju trke, promocija grada, kulturne baštine, znamenitosti, prirodne i ambijentalne cjeline, kao i promocija zdravih stilova života, poručili su organizatori.
Monteput d.o.o je potpisao ugovor, sa kompanijom „Građevinski Institut Makedonija“ AD Skoplje, za izradu Idejnog rješenja za dionicu brze saobraćajnice od Herceg Novog do Budve, prelazak preko Bokokotorskog zaliva. Vrijednost ugovora je 175 329 eura sa PDV-om, a rok za izradu Idejnog rješenja je pet mjeseci.
Izrada Idejnog rješenja, za dionice označene na mapi brojevima 9 i 10, ima za cilj ispitivanje alternativnih koridora brze saobraćajnice i njenog povezivanja sa ostalim djelovima glavne putne mreže. Početak brze saobraćajnice je u zoni Debelog Brijega, zatim preko zaleđa Herceg Novog dolazi do Tivta ili Kotora, i vezuje se na dionicu čiji je koridor jedinstven od zone Bratešića ka Budvi. Prilikom izrade rješenja posebna pažnja mora biti posvećena očuvanju prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora kako bi se očuvala njegova izuzetna univerzalna vrijednost u skladu sa svjetskom baštinom.
Ova dokumentacija će poslužiti kao osnov za konačno opredjeljenje položaja ovog koridora u Predlogu Prostornog plana Crne Gore kao najvažnijeg strateškog planskog dokumenta kojim se određuju državni ciljevi, pravila i mjere prostornog razvoja, u skladu sa ukupnim ekonomskim, socijalnim, ekološkim i kulturno-istorijskim razvojem države.
Tabelarni prikaz dužina, vrijednosti i dinamike izrade tehničke dokumentacije planiranih dionica autoputeva i brzih saobraćajnica
Vlada Crne Gore je utvrdila pet razvojnih koridora: autoput Bar – Boljare; Jadransko – jonski autoput; brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja; brza saobraćajnica Bijelo Polje – Pljevlja – granica sa BIH; i brza saobraćajnica Podgorica – Nikšić – Žabljak – Pljevlja.
Ovih pet koridora razvijeno je kroz 18 dionica autoputeva i brzih saobraćajnica, koje predstavljaju zasebne građevinske i funkcionalne cjeline.
Tabelarni prikaz vremena putovanja nakon izgradnje planiranih dionica
Izradom tehničke dokumentacije stiču se preduslovi za izgradnju što dalje zavisi od dinamike izgradnje u regionu i obezbjeđivanja sredstava finansiranja.
Tabelarni prikaz vremena putovanja, u odnosu na gradove iz okruženja, nakon izgradnje planiranih dionica
Izgradnja planiranih autoputeva i brzih saobraćajnica u Crnoj Gori značajno će skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i udobnost saobraćaja. Očekivano vrijeme putovanja određenom dionicom računa se u odnosu na dužinu dionice i dozvoljenu – projektovanu brzinu kretanja na toj dionici.
Asfaltiranje dionice puta od Sušćepana do Ratiševine, u dužini od 1,1 km i prosječne širine 5,5 metara, završeno je na zadovoljstvo mještana ovih prigradskih naselja i Mojdeža, ali i svih građana koji koriste ovu frekventnu dionicu na čiju se rekonstrukciju čekalo pet decenija.
Povodom završetka radova juče su na raskrsnici od Sušćepana do Ratiševine mještani dočekali predsjednika Opštine Herceg Novi, Stevana Katića i saradnike – sekretara za prostorno planiranje i izgradnju Vladislava Velaša, sekretara za komunalne djelatnosti Vasilija Seferovića, direktora Agencije za izgradnju i razvoj grada, Aleksandra Kovačevića i saradnike.
Kako je istakao predsjednik Katić, Mojdež, Ratiševina i Sušćepan postaju prava prigradska naselja jer je u poslednje vrijeme uložen značajan iznos sredstava iz budžeta Opštine – samo u ovaj projekat nešto više od 300 000 eura, a uz radove na asfaltiranju, put je proširen, izgrađeni potporni zidovi i nova rasvjeta.
Rekonstrukcija puta – foto OHN
“U ovoj fazi radova asfaltirano je 1,1 km puta, od raskrsnice za Drenovik do Ratiševine, a asfaltiran je i jedan krak ka Sušćepanu. Nakon prve faze postavljanja kanalizacije za Sušćepan, drago nam je da su radovi kompletirani i da ljudi do svojih kuća konačno mogu doći kvalitetnim putem. Nije bilo lako ući u ovaj posao imajući u vidu konfiguraciju terena, zbog čega se pedeset godina izbjegavao ulazak u realizaciju veoma zahtjevnog projekta. Mi smo smogli snage i drago mi je što danas svjedočimo uspješno obavljenom poslu”, kazao je predsjednik Katić.
Prema njegovim riječima, u narednom periodu se očekuju i radovi na izgradnji puta i spajanju dva naselja, od Drenovika ka Servinsoj zoni, u dužini od oko 600 metara (preostalo probijanje još oko 200 metara).
“Na taj način ćemo rasteretiti Mojdeški put, kao i onaj koji je išao pored zelenih zgrada, a odluka o utvrđivanju lokacije za postavljanje odnosno gradnju objekta od opšteg interesa za ovaj put naći će se već na narednoj sjednici lokalnog parlamenta, 6. septembra”, informisao je predsjednik Katić.
Predsjednica MZ Sušćepan-Ratiševina-Trebesin, Zorica Mijajlović podsjetila je da je ova dionica puta probijena 60-ih godina prošlog vijeka, a do kraja 70-ih godina je bio samo makadam. Tada asfaltiran put su mještani u više navrata “krpili”, kako ističe Mijajlović, i tako sve do kraja 2023. godine.
Zbog izvođenja remontnih aktivnosti u hidrotehničkom tunelu Gorica-Plat u periodu od 2. septembra od 01:00 sati do 8. septembra u 22:OO sata biće obustavljen dotok vode za Herceg Novi.
Situacija odnosno dinamika radova na remontu postrojenja i hidrotehničkog tunela pratiće se na dnevnom nivou i u slučaju bilo kakve izmjene javnost će biti blagovremeno obavještena, saopšteno je iz preduzeća Vodovod i kanalizacija DOO.
Tokom perioda obustave dotoka vode sa vodostana „Plat” potrošači će se snabdijevati vodom iz lokalnog izvorišta Opačica, određenim količinama vode iz izvorišta Karasovići u Konavlima i sistema Regionalnog vodovoda crnogorsko primorje.
– Apel i molba svim potrošačima da maksimalno racionalno koriste vodu, kako bi je mogli isporučivati po rasporedu vodosnabdijevanja. U koliko se voda bude racionalno koristila, odnosno samo za one nužne potrebe, postoji mogućnost da se satnice vodosnabdijavanja produže, a ovo isključivo zavisi od samih potrošača – napominju iz Vodovoda.
Kako raspoložive količine vode neće biti dovoljne za kontinuirano snabdijevanje, cijele opštine, svih visinskih zona, neophodno je uvođenje restriktivnog režima. Distribucija vode će se obavljati prema sledećem rasporedu:
– Naselja od Sutorine do Savine od 07:00 do 09:00 i od 19:00 do 21:00 sati
– Naselja od Meljina do Bijele od 05:00 do 07:00 i od 17:00 do 19:00 sati
– Naselja Podi, Čela i Topla III od 05:00 do 07:00 i od 17:00 do 19:00 sati
– Naselja Bijela i Kamenari će imati kontinuirano vodosnabdijevanje vodom iz Regionalnog vodovoda uz mogućnost prekida u kasnim večernjim satima od 01:00 do 05:00 sati
– Naselje Ratiševina od 06:00 do 09:00 i od 18:00 do 21:00 sati
– Ulica Sušćepanska, odnosno potrošači koji su priključeni na potisni cijevovod rezervoara Stanišića dubrava će imati vodu u onom vremenskom periodu kada se vrši punjenje rezervoara.
– Naselje Žvinje će se snabdijevati cistijernom po potrebi kao i druga naselja koja iz tehničkih razloga ne mogu dobiti vodu.
Kontakt telefoni za naručivanje cistijerne: 067/213-810
Vrijeme trajanja vodosnabdijevanja direktno zavisi od položaja potrošača u odnosu na pripadajuće rezervoare. Ukoliko dođe do bitnijih promjena u sistemu vodosnabdijevanja potrošači će biti blagovremeno obaviješteni. Skrećemo pažnju potrošačima da prethodno restriktivnom režimu snabdijevanja, pregledaju svoje hidrofore i otklone eventualne nedostatke.
IZ Vodovoda Posebno mole vlasnike bazena za plivanje, da u ovom periodu ne obavljaju punjenje ili dopunjavanje svojih bazena vodom iz sistema.
Preduzeće Vodovod i kanalizacija će se truditi da u skladu sa mogućnostima obezbijedi dodatne količine vode za veće hotele i turističke komplekse.
U Crnoj Gori potrebna je hitna akcija u suzbijanju dostupnosti narkotika u blizini škola, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Saradnica na programima u CGO-u Marlena Ivanović kazala je da je ta nevladina organizacija nedavno podnijela inicijativu Upravi policije za procesuiranje slučajeva prodaje psihoaktivnih supstanci u neposrednoj blizini obrazovnih ustanova.
Te slučajeve, kako je navela Ivanović u saopštenju, zabilježili su aktivisti CGO-a, u vidu reklamnog materijala sa QR kodovima sa katalozima i kontaktima za kupovinu psihoaktivnih supstanci.
“CGO naglašava da reklamni materijal ovakve sadržine u blizini obrazovnih ustanova nose ozbiljnu opasnost da učenici postanu žrtve ilegalne trgovine narkoticima”, rekla je Ivanović.
Ona je istakla da je to problematično imajući u vidu i da mladi, po relevantnim istraživanjima, predstavljaju posebno ranjivu kategoriju kada je u pitanju izloženost psihoaktivnim supstancama.
Ivanović je kazala da je CGO zabrinut zbog povećane dostupnosti tih supstanci mladim osobama i njihovog uticaja na zdravlje i bezbjednost učenika.
“Postavljanje reklamnih materijala sa navedenim sadržajem ukazuje da su se dileri narkoticima osmjelili kad na ovaj način direktno krše zakonske propise ili da imaju zaštitu u institucijama za takvo nezakonito djelovanje”, rekla je Ivanović.
Kako je kazala, distribucija psihoaktivnih supstanci među mladima može imati katastrofalne posljedice po njihovo zdravlje, obrazovanje i socijalni život, pa suzbijanje ovakvih pojava mora biti prioritet svih društvenih aktera.
Ivanović je kazala da u CGO-u smatraju da je od ključne važnosti da nadležne institucije preduzmu sve neophodne mjere kako bi se spriječilo širenje i prodaja ovih opasnih supstanci, posebno u okruženju koje bi trebalo da bude sigurno za djecu i mlade.
“Pozivamo donosioce odluka i nadležne organe da hitno istraže ovakve slučajeve i preduzmu sve potrebne mjere u cilju identifikacije i sankcionisanja odgovornih osoba, ali i građane i građanke da reaguju i prijave nadležnim organima ukoliko primijete iste, kako bi zajedničkom akcijom doprinijeli zdravijem okruženju za mlade”, zaključila je Ivanović.
Njemačka vlada u četvrtak je odlučila uvesti strože politike sigurnosti i azila nakon napada povezanog s Islamskom državom.
Troje ljudi ubijeno je, a osmero je ozlijeđeno u napadu koji se dogodio za vrijeme festivala u povodu 650 godina Solingena u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Napadač je bio Sirijac koji nije uspio dobiti azil u zemlji.
Isa al H. (26), koji se predao policiji i priznao zločin, boravio je u izbjegličkom centru u tom gradu na zapadu Njemačke koji je pretražen u subotu.
List Der Spiegel objavio je da je u zemlju došao potkraj 2022. i zatražio azil. Prema pravilima EU-a, trebao je biti protjeran u Bugarsku, zemlju ulaska u Uniju u kojoj je bio registriran, no nije protjeran jer se skrivao nekoliko mjeseci.
Incident je zaoštrio rasprave oko pravila za azil i deportaciju uoči državnih izbora idući mjesec.
Novi paket mjera uvodi strožu regulaciju oružja, uključujući stroža pravila za njegovo posjedovanje, opću zabranu noža skakavca i apsolutnu zabranu noževa na javnim događajima kao što su festivali, sportski događaji i trgovački sajmovi.
Savezni policajci smjet će koristiti elektrošokere, a provjere dozvola oružja uključivat će nove savezne agencije kako bi se spriječilo ekstremiste da nabave oružje.
Berlin će također postrožiti zakone i procedure za azil i dozvolu boravka, uključujući niži prag za ozbiljne slučajeve za deportaciju, kada je deportirani počinio kazneno djelo oružjem ili opasnim alatom.
Postrožit će se kriteriji za uskraćivanje azila ili izbjegličkog statusa, uključujući strože kazne za teška kaznena djela, a to će se odnositi i na mlade.
Tražitelji azila neće imati pravo na socijalne naknade u Njemačkoj ako su zatražili azil u drugim europskim zemljama, a izbjeglice koje putuju u svoju domovinu bez opravdanog razloga mogli bi ostati bez svojeg zaštićenog statusa, navodi se u dokumentu.
To se pravilo neće odnositi na ukrajinske izbjeglice.
Vlada će tražiti reforme zajedničkog europskog sustava azila tako da se pojednostavi transfere i deportacije i poticat će deportaciju u Afganistan i Siriju osoba koje su počinile ozbiljna kaznena djela ili ih se smatra terorističkim prijetnjama.
Paket donosi i mjere za borbu protiv “nasilnog islamizma”, uključujući ovlast vlastima da koriste biometrijske podatke iz javno dostupnih online izvora za prepoznavanje lica kako bi se identificiralo sumnjivce.
Vlada će povećati ovlasti unutarnje obavještajne agencije BfV kad je riječ o financijskim istragama, a zabrane islamističkih organizacija i dalje će se provoditi, po vladinom dokumentu.
Prema podacima Atmospheric G2, početkom mjeseca predviđa se da će temperature na kopnu biti 5 do 8 °C iznad 30-godišnjeg prosjeka. U južnoj Njemačkoj, na Balkanu, u Ukrajini i na Baltiku bit će posebno toplo, rekao je Matthew Dross, meteorolog u tvrtki Maxar Technologies Inc.
Globalno zatopljenje produljuje ljetne vrućine u septembru, pa čak i oktobru u Evropi. To povećava prijetnju od ekstremnih vremenskih događaja, kao što su poplave, jake oluje i šumski požari, ali blaži uvjeti također bi mogli odgoditi početak sezone grijanja u ponavljanju 2023. godine, piše Bloomberg.
Septembar je važan za trgovce energijom jer se krajem mjeseca sklapaju ugovori za sezonu grijanja. Rastuća potražnja za hlađenjem gurnula je rekordne cijene električne energije u Italiji u kolovozu, ali zima će biti veći test za širu regiju.
Sušni uvjeti također će se proširiti do rujna u nekim područjima, uključujući veći dio Iberije, Balkana i istočne Evrope, prema Jasonu Nichollsu, meteorologu iz AccuWeather Inc.
Nakon sredine mjeseca, izgledi su neizvjesni jer će ovisiti o utjecaju toplog Atlantskog oceana i nadolazeće La Niñe, rekao je Maxar. Temperature Atlantika bile su blizu rekordnih visina već nekoliko mjeseci, a povijesno gledano to je zagrijalo Europu tijekom rujna.
Ostaci tropskih sustava također bi mogli biti “zamjenski znak za septembar”, potencijalno pogodivši UK, Francusku i Iberiju s jakom kišom i jakim vjetrovima, rekao je Nicholls iz AccuWeathera.
Prošlog su sedmice ostaci uragana Ernesto pokrenuli žuta vremenska upozorenja za Škotsku dok je oluja Lilian puhala s Atlantika.
