U Crnoj Gori potrebna je hitna akcija u suzbijanju dostupnosti narkotika u blizini škola, poručili su iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Saradnica na programima u CGO-u Marlena Ivanović kazala je da je ta nevladina organizacija nedavno podnijela inicijativu Upravi policije za procesuiranje slučajeva prodaje psihoaktivnih supstanci u neposrednoj blizini obrazovnih ustanova.
Te slučajeve, kako je navela Ivanović u saopštenju, zabilježili su aktivisti CGO-a, u vidu reklamnog materijala sa QR kodovima sa katalozima i kontaktima za kupovinu psihoaktivnih supstanci.
“CGO naglašava da reklamni materijal ovakve sadržine u blizini obrazovnih ustanova nose ozbiljnu opasnost da učenici postanu žrtve ilegalne trgovine narkoticima”, rekla je Ivanović.
Ona je istakla da je to problematično imajući u vidu i da mladi, po relevantnim istraživanjima, predstavljaju posebno ranjivu kategoriju kada je u pitanju izloženost psihoaktivnim supstancama.
Ivanović je kazala da je CGO zabrinut zbog povećane dostupnosti tih supstanci mladim osobama i njihovog uticaja na zdravlje i bezbjednost učenika.
“Postavljanje reklamnih materijala sa navedenim sadržajem ukazuje da su se dileri narkoticima osmjelili kad na ovaj način direktno krše zakonske propise ili da imaju zaštitu u institucijama za takvo nezakonito djelovanje”, rekla je Ivanović.
Kako je kazala, distribucija psihoaktivnih supstanci među mladima može imati katastrofalne posljedice po njihovo zdravlje, obrazovanje i socijalni život, pa suzbijanje ovakvih pojava mora biti prioritet svih društvenih aktera.
Ivanović je kazala da u CGO-u smatraju da je od ključne važnosti da nadležne institucije preduzmu sve neophodne mjere kako bi se spriječilo širenje i prodaja ovih opasnih supstanci, posebno u okruženju koje bi trebalo da bude sigurno za djecu i mlade.
“Pozivamo donosioce odluka i nadležne organe da hitno istraže ovakve slučajeve i preduzmu sve potrebne mjere u cilju identifikacije i sankcionisanja odgovornih osoba, ali i građane i građanke da reaguju i prijave nadležnim organima ukoliko primijete iste, kako bi zajedničkom akcijom doprinijeli zdravijem okruženju za mlade”, zaključila je Ivanović.
Njemačka vlada u četvrtak je odlučila uvesti strože politike sigurnosti i azila nakon napada povezanog s Islamskom državom.
Troje ljudi ubijeno je, a osmero je ozlijeđeno u napadu koji se dogodio za vrijeme festivala u povodu 650 godina Solingena u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Napadač je bio Sirijac koji nije uspio dobiti azil u zemlji.
Isa al H. (26), koji se predao policiji i priznao zločin, boravio je u izbjegličkom centru u tom gradu na zapadu Njemačke koji je pretražen u subotu.
List Der Spiegel objavio je da je u zemlju došao potkraj 2022. i zatražio azil. Prema pravilima EU-a, trebao je biti protjeran u Bugarsku, zemlju ulaska u Uniju u kojoj je bio registriran, no nije protjeran jer se skrivao nekoliko mjeseci.
Incident je zaoštrio rasprave oko pravila za azil i deportaciju uoči državnih izbora idući mjesec.
Novi paket mjera uvodi strožu regulaciju oružja, uključujući stroža pravila za njegovo posjedovanje, opću zabranu noža skakavca i apsolutnu zabranu noževa na javnim događajima kao što su festivali, sportski događaji i trgovački sajmovi.
Savezni policajci smjet će koristiti elektrošokere, a provjere dozvola oružja uključivat će nove savezne agencije kako bi se spriječilo ekstremiste da nabave oružje.
Berlin će također postrožiti zakone i procedure za azil i dozvolu boravka, uključujući niži prag za ozbiljne slučajeve za deportaciju, kada je deportirani počinio kazneno djelo oružjem ili opasnim alatom.
Postrožit će se kriteriji za uskraćivanje azila ili izbjegličkog statusa, uključujući strože kazne za teška kaznena djela, a to će se odnositi i na mlade.
Tražitelji azila neće imati pravo na socijalne naknade u Njemačkoj ako su zatražili azil u drugim europskim zemljama, a izbjeglice koje putuju u svoju domovinu bez opravdanog razloga mogli bi ostati bez svojeg zaštićenog statusa, navodi se u dokumentu.
To se pravilo neće odnositi na ukrajinske izbjeglice.
Vlada će tražiti reforme zajedničkog europskog sustava azila tako da se pojednostavi transfere i deportacije i poticat će deportaciju u Afganistan i Siriju osoba koje su počinile ozbiljna kaznena djela ili ih se smatra terorističkim prijetnjama.
Paket donosi i mjere za borbu protiv “nasilnog islamizma”, uključujući ovlast vlastima da koriste biometrijske podatke iz javno dostupnih online izvora za prepoznavanje lica kako bi se identificiralo sumnjivce.
Vlada će povećati ovlasti unutarnje obavještajne agencije BfV kad je riječ o financijskim istragama, a zabrane islamističkih organizacija i dalje će se provoditi, po vladinom dokumentu.
Prema podacima Atmospheric G2, početkom mjeseca predviđa se da će temperature na kopnu biti 5 do 8 °C iznad 30-godišnjeg prosjeka. U južnoj Njemačkoj, na Balkanu, u Ukrajini i na Baltiku bit će posebno toplo, rekao je Matthew Dross, meteorolog u tvrtki Maxar Technologies Inc.
Globalno zatopljenje produljuje ljetne vrućine u septembru, pa čak i oktobru u Evropi. To povećava prijetnju od ekstremnih vremenskih događaja, kao što su poplave, jake oluje i šumski požari, ali blaži uvjeti također bi mogli odgoditi početak sezone grijanja u ponavljanju 2023. godine, piše Bloomberg.
Septembar je važan za trgovce energijom jer se krajem mjeseca sklapaju ugovori za sezonu grijanja. Rastuća potražnja za hlađenjem gurnula je rekordne cijene električne energije u Italiji u kolovozu, ali zima će biti veći test za širu regiju.
Sušni uvjeti također će se proširiti do rujna u nekim područjima, uključujući veći dio Iberije, Balkana i istočne Evrope, prema Jasonu Nichollsu, meteorologu iz AccuWeather Inc.
Nakon sredine mjeseca, izgledi su neizvjesni jer će ovisiti o utjecaju toplog Atlantskog oceana i nadolazeće La Niñe, rekao je Maxar. Temperature Atlantika bile su blizu rekordnih visina već nekoliko mjeseci, a povijesno gledano to je zagrijalo Europu tijekom rujna.
Ostaci tropskih sustava također bi mogli biti “zamjenski znak za septembar”, potencijalno pogodivši UK, Francusku i Iberiju s jakom kišom i jakim vjetrovima, rekao je Nicholls iz AccuWeathera.
Prošlog su sedmice ostaci uragana Ernesto pokrenuli žuta vremenska upozorenja za Škotsku dok je oluja Lilian puhala s Atlantika.
Gran pri 37. FFHN – MFF filmu „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića – foto PR Centar
Veliku zlatnu mimozu 37. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala i nagradu koja nosi ime producenta i dugogodišnjeg direktora Festivala, Plaketa “Zoran Živković“ – za najbolji film dobilo je ostvarenje Dragana Bjelogrlića „Čuvari formule“, odluka je žirija zvanične selekcije dugometražnog igranog filma koji je radio u sastavu: Lordan Zafranović – predsjednik i članovi Pjer Žalica i Pavle Simonović.
Žiri je zaključio da se uglavnom u poslednje vrijeme filmovi sve više udaljavaju od bioskopa i da imaju sve manje gledalaca.
-„Čuvari formule“ nasuprot ovoj tendenciji, izuzetan je bioskopski film koji u svim svojim elementima, na uzbudljiv način, publici prezentuje jedan dio velike opasnosti za svijet kad je u pitanju atomska energija. Zbog toga Gran Pri žiri dodeljuje filmu „Čuvari formule“. I internacionalna produkcija ovog filma ocijenjena je kao vrhunska realizacija, pa mu pripada i nagrada koja nosi ime producenta i dugogodišnjeg direktora Festivala – Zorana Živkovića, obrazložio je žiri.
Bjelogrlić je, sjećajući se kako je, kada je 1989. godine prvi put bio na Festivalu u Herceg Novom odigrao vaterpolo utakmicu u kojoj su učestvovali mnogi poznati filmski radnici tog doba, poput Bata Živojinovića, Živka Nikolića, Milana Žmukića, Zorana Živkovića, Steva Koprivice, otkrio da je to jedan od momenata koje u sjećanju nosi čitav život, jer postoji fotografija.
– Mnogi ljudi sa te fotografije više nisu tu, ali Festival je i dalje tu, živi, a ja mu želim mnogo uspjeha. Bio sam mnogo puta na ovom festivalu kao glumac i kao producent, ove godine sam prvi put kao reditelj i dobio sam ovo priznanje od izuzetnog žirija, u jakoj konkurenciji. Zaista mi to mnogo znači – poručio je Bjelogrlić.
Zlatna mimoza za najbolju režiju dodijeljena je reditelju Goranu Stolevskom za film „Domaćinstvo za početnike“.
Po ocjeni žirija film funkcioniše po svim svojim elementima, koji i pored turobnog ambijenta i izuzetno teške teme donosi svježinu i optimizam života, što se uspjeva vještinom režijskog postupka.
Gran pri 37. FFHN – foto PR Centar
Zlatna mimoza za najbolji scenario pripala je Jeleni Paljan za film „Proslava“.
– Nelinearno ispričana priča po romanu Damira Karakaša, svoju poentu otkriva na samom kraju. Ostavljajući puno prostora za diskusiju, žiri cijeni hrabrost autorke, koja delikatnu temu beskompromisno tretira na delikatan način, obrazložio je žiri.
Jelena Đokić dobitnica je Zlatne mimoze za najbolju žensku ulogu u filmu „Svemu dođe kraj“ a Marko Janketić Zlatne mimoze za najbolju mušku ulogu u filmu „Pontonovo srce“.
Nagrada „Živko Nikolić“ – za specijalni doprinos filmskom izrazu dodjeljena je rediteljki Sonji Prosenc, za film „Porodična terapija“.
-Žiri je u potrazi za estetikom Živka Nikolića pronašao film „Porodična terapija“ koji na novi način uspjeva da ilustruje jednu od trauma našeg novog doba, ocijenio je žiri.
Specijalno priznanje žirija 37. Filmskog Festivala Herceg Novi – Montenegro Film Festivala otišlo je u ruke reditelja Mladena Đorđevićaza film „Radnička klasa ide u pakao“, „za beskompromisnost u realizaciji umjetničke ideje – bez obzira koje to rizike nosi“.
Podsjećamo da je na ceremoniji svečanog otvaranja 37. FFHN –MFF Nagrada“ Milan Žmukić”– za poseban doprinos afirmaciji festivala, dodijeljena Radu Šerbedžiji.
Nagrada koju dodjeljuje publika u okviru programa Mreže festivala Jadranske regije, biće dodijeljena kada se zbroje glasovi sa svih festival koji čine Mrežu.
Gran pri 37. FFHN – MFF filmu „Čuvari formule“ Dragana Bjelogrlića – foto PR Centar
Žiri FEDEORA – Federacije filmskih kritičara Evrope i Mediterana koji je ove godine radio u sledećem sastavu: Zlatko Vidačković – predsjednik, Mikelanđelo Mesina i Marija Ivanović – Nikčević, članovi, donio je odluku da nagradu za najbolji film dodjeli filmu „Živi i zdravi“, reditelja Ivana Marinovića.
Kako je kazao Novljanin Ivan Marinović, film je nedavno dobio nagradu publike, a kada se zasluži takva nagrada, obično ne slijedi nagrada kritike.
-Te dvije stvari se teško povezuju i zato se od srca zahvaljujem, ovo je velika podrška za film. Posebno je hrabro i otmeno dati nagradu komediji, istakao je Marinović.
Žiri FEDEORA dodijelio je i Specijalno priznanje filmu „Majka Mara“, rediteljke Mirjane Karanović.
U takmičarskoj selekciji dokumentarnog filma najbolji je film „Stolar“ od Xelil Sehragerd a posebna priznanja zaslužili su filmovi ‘Moody’ od Karoline Karvan i Tomaža Ratera i „Pjesma koju smo pjevali” od Eni Sakab.
Odluku o nagradama donijeli su reditelj Ajat Najafi, rediteljka Urška Đukić i novinarka Tanja Šuković.
U takmičarskoj selekciji studentskog filma o nagradama je odlučivao žiri u sastavu: Maja Todorović, predsjednica i članovi Luka Živković i Bojan Vuletić.
Nagrada Zlatna mimoza za najbolji studentski film 37. FFHN – MFF dodjeljena je filmu „koji je se na dosljedno diskretan i hrabar način bavi aktuelnom temom povratka izgnanih u svoj rodni kraj“, „Đe je kruva nema gladi“rediteljke Katarine Lukec, studentkinje Akademije dramskih umjetosti iz Zagreba.
Specijalna nagrada za najbolji scenario dodjeljena je filmu „Komšijske bubice“ i scenaristima Filipu Zadru i Ivanu Ožegoviću, studentima Akademije dramskih umjetosti iz Zagreba.
Specijalna nagrada za najbolju režiju u selekciji „studenskog filma“ pripala je filmovima „Gabi“ reditelja Dušana Vojinovića sa Fakulteta dramskih umjetnosti Cetinje i filmu „Alenka“ reditelja Kristijana Irgla sa Akademije za pozorište, radio, film i televiziju Ljubljana.
Zatvaranje festivala obilježila je i posebna posveta – magistru likovnih umjetnosti, slikaru, uredniku likovnih programa u Herceg festu, divnom saradniku u organizaciji svih novskih festivala, Vojislavu Voju Kilibardi (1978–2023).
Počasnu plaketu kao mali znak nezaborava članu Vojove familije Radojici Gardaševiću uručio je Danilo Babović.
U završnici festivala na Kanli kuli je prikazan film „Čuvari formule“, Dragana Bjelogrlića.
Treći Festival etnološkog filma – RISAN 2024 održaće se u Risnu od 31. avgusta do 3. septembra 2024. godine u organizaciji NVO ”Medaur” Risan – Društva za njegovanje kulturne baštine Risna.
Ovogodišnje izdanje je revijalnog i tematskog karaktera, a biće prikazano deset filmova po selekciji reditelja Vladimira Perovića. Tema festivala je nasljeđe / ostavština / baštine, a naš Risan, najstarija naseobina na području Crne Gore, bio nam je inspiracija za biranje ovogodišnje teme, poručuju organizatori.
Baštineći slojeve različitih kultura – ilirske, rimske, mletačke, osmanske, austrijske, vrijedan je dragulj na mapi kulturnog nasljeđa Crne Gore i s ponosom želimo da to prikažemo gostima. Kroz filmove autora od Balkana do Australije saznaćemo i nove priče o nasljeđu drugih država i naroda, a ujedno naučiti da više cijenimo svoju ostavštinu i njegujemo je na pravi način. Naši gosti su i reditelji čiji se filmovi nalaze na ovogodišnjem programu i u interakciji sa publikom biće u mogućnosti da predstave svoje stvaralaštvo, popularizuju filmsku produkciju i na bliži način nas upoznaju sa kulturom zemlje iz koje dolaze. Takođe, i mi ćemo se potruditi da na najbolji mogući način predstavimo ono što mi baštinimo i možda ih inspirišemo za neke nove istraživačke teme.
Centralni program biće održan na platou palate Ivelić u Risnu sa početkom u 20 časova.
Prvog dana Festivala biće prikazana četiri filma i to: KROŠNJA Predraga Todorovića iz Srbije, ZEMLJA KEREKA Ivana Galavnjova iz Rusije i ZVUK MOG TELEFONA Australijskih reditelja Dženifer Deger i Pol Gurumuruvuja.
U nedelju, 1. septembra, na programu je film holandske rediteljke Dorne Vaniuvel U POTRAZI ZA ENOK.
Festival etnološkog filma
Istog dana u 18 časova na risanskoj rivi biće otvorena izložba fotografija pod nazivom ,,Risan – nekad i sad”. Autori izložbe, politikološkinja mr Jelena Čečur i fotograf Ranko Maraš, nastojali su da odaberu fotografije Risna sačinjene do 80-tih godina XX vijeka, te da im one posluže kao model da sa iste lokacije i iz istog ugla prikažu kako Risan izgleda sada. Cilj ove izložbe je predstavljanje bogate kulturne baštine Risna, ali izražavanje potrebe da se ista valorizuje na pravi način.
Ponedeljak, 2. septembar, rezervisan je za priče o nasljeđu. U 18 časova u avliji porodice Kordić na Bujevini biće predstavljena publikacija “Porodica Kordić u Risnu” koja je rezultat višedecenijskog istraživanja porijekla svoje porodice kroz razne arhive širom Boke Kotorske autora Branislava Brana Kordića iz Risna. Ovim programom želimo da istaknemo značaj arhivskog istraživanja i damo pozitivan primjer brige o porodičnim korijenima, a možda i da podstaknemo želju u nekom da se posveti istraživanjima istorijata svoje porodice. O značaju arhivskog istraživanja, kao i o poduhvatu autora da govoriće naša uvažena arhivistkinja Snežana Pejović. Publika će imati priliku i da posluša kako potrebu istraživanja sopstvenog porijekla vidi iz stručnog ugla antropološkinja Tamara Lepetić. Nakon ovog, uslijediće predavanje o pravu miraza u kotorskom Statutu iz 1616. godine Janka Paunovića, doktoranda na Institutu za rimsko pravo na bečkom pravnom fakultetu čiji fokus istraživanje jeste miraz, za njega ključna društvena institucija.
Istog dana od 20 časova biće projekcija sljedećih filmova: Publici će se predstaviti i autori Reza Madžlesi iz Irana sa filmom SVANULA JE ZORA, kao i crnogorski reditelj Miljan Vučeljić sa filmom DOLINE. Iste večeri biće prikazan i film ZAVJEŠTANJE dansko-holandske produkcije reditelja Gudmunda i Hakona Sanda.
U utorak, 3. septembra na programu je: MOST OD FILIGRANA Žarka Joksimovića i Ersina Šamlija iz Srbije i Kosova, ČAMUR bugarsko-ukrajinske rediteljke Tatjane Stanjeve. A ovogodišnji program završavamo filmom ŽIVOT JE reditelja Vladimira Perovića koji nam donosi priču o njegovom cuckom kraju.
U dijelu programa pod nazivom ”Eho-festivala” 4. i 5. septembra biće upriličena gostovanja sa projekcijama odabranih filmova na više lokacija – Dom starih ”Grabovac” Risan, plato ispred Doma kulture na Mircu i u parohijskom domu u Dragoševom selu na Krivošijama. Ovim segmentom želimo da filmska ostvarenja ovogodišnjeg izdanja dođu i do najudaljenije publike, ispunjavajući time još jednu od misija festivala, a to je decentralizacija kulturnih dešavanja.
Projekat je finansiran sredstvima Opštine Kotor, uz veliku podršku Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Prijatelji Festivala: Briv Hospitality d.o.o., Turistička organizacija Kotor, Filmski centar Crne Gore, NU ”Organizacija žena” Risan, JU OŠ ”Veljko Drobnjaković” Risan, JU Dom starih ”Grabovac” Risan, Pomorski muzej Crne Gore, Mjesna zajednica Risan, Mjesna zajednica Donje Krivošije i Mjesna zajednica Mirac.
Festival je otvoren za sve ljubitelje filma i dobrog druženja.
Mlada operska pjevačica Antonia Vučinović, nastupiće u subotu 31. avgusta u Amfiteatru Luštica Bay-a, sa početkom u 21 sat, u pratnji Ane Mihaljević na klaviru.
SURE ON THIS SHINING NIGHT, pjesma za glas i klavir, američkog kompozitora Samuela Barbera prenosi osjećaj divljenja i radosti prema životu, te je Antonia, htjela po njoj da nazove ovaj recital. Osim Barbera, publika će uživati u liedovima i arijama Schuberta, Chiare, Dvoržaka, Tschaikovskog, kao i u jedinoj operskoj ariji napisanoj na našem jeziku. Sa Antoniom i Anom na sceni ove godine biće i crnogorska violinistkinja Verica Čuljković.
Impresivna biografija tek čeka ovu mladu tivatsku sopranistkinju jer već je osvojila velike scene Evrope, a kao mladi talenat već četvrtu godinu za redom nastupa u kulisi Luštica Bay. Trenutno živi u Beču i studentkinja je treće godine na jednom od najprestižnijih svjetskih muzičkih univerziteta, Universität für Musik und darstellende Kunst Wien, u klasi profesorice Laure Aikin, jedne od vodećih svjetskih soprana. Ove godine bila je dio opere u Steinbruch-u (Oper im Steinbruch) i velike produkcije opere “AIDA” G. Verdi.
Ovog ljeta Antonia Vučinović je otvorila 11. sezonu jedinog operskog festivala u Crnoj Gori “Operosa Opera Festival” na Mamuli, ali i održala solistički koncert kao jedini operski umjetnik grada Tivta u sklopu Tivat Music Festivala, pod nazivom “Tivtu sa ljubavlju”.
Član je Philharmoniker Chor Wien. U decembru debitovaće u ulozi Mutter u operi “Hänsel und Gretel” Humperdinck. Takoðe sledeća sezona sa sobom nosi još i debi u operi “Suor Angelica” G. Puccini.
Studira glumu u klasi profesorice Anette Wunsch i bila je angažovana već u nekoliko glumačkih predstava. Lied i oratorijum pohaðala je u klasi profesora Anton Scharinger, pokazujući veliko interesovanje za tu oblast. Antoniin vokalni mentor je profesor István Mátyás, a takođe radi sa Tatianom Kachko i Sawako Yamada.
U decembru 2023. godine, debitovala je kao Prva dama u Mocartovoj operi “Čarobna frula”. Takođe je nastupala kao Contessa u Mozartovoj operi “Le nozze di Figaro” i kao Miss Todd u scenama Menottijeve opere “The Old Maid and the Thief.” Sa 18 godina imala je priliku da učestvuje u Pučinijevoj operi “Boemi”.
Dobitnica je nagrada na nekoliko meðunarodnih takmičenja, od čega izdvaja takmičenje “Paolo Barrasso” u Italiji 2019. Godine na kom je osvojila laureat. Nastupala je i u prestižnim koncertnim dvoranama, uključujući pozorište Schönbrunn i Ehrbar Saal u Beču.
Otok Šćedro prostire se uz južnu obalu Hvara, dugačak je šest i pol kilometara i širok kilometar i pol, površine od svega 8,4 km. Ima predivne plaže i čisto more, krase ga mir, tišina i aromatični mirisi mediteranskog bilja. A ono što ovaj značajni krajobraz čini toliko posebnim i privlačnim je neobično razvedena obala – iz zraka izgleda poput oblaka kakvog smo znali crtati kao djeca. Upravo ta karakteristika svake sezone privlači brojne nautičare.
Šćedro inače na staroslavenskom znači „milostiv“, „milosrdan“ jer su nekad moreplovci u njegovim lukama, na sjevernoj strani otoka, nalazili zaštitu za vrijeme oluja i jakih vjetrova, a mnogi će se nautičari iz istog razloga u nekoj od njegovih brojnih uvala skloniti i danas.
Međutim, da bi otok Šćedro ostao mirna oaza prepuna prirodnih ljepota u kojima svatko tko ga posjeti može pronaći zaklon i mir, važno je da nautičari prakticiraju održive prakse na moru, što uključuje, između ostaloga, izbjegavanje sidrenja u posidoniju. A di se sidre nautičari koji pristaju uz obalu Šćedra, odlučili smo istražiti s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području Splitsko-dalmatinske županije „More i krš“.
Akcija informiranja nautičara – Šćedro
Akcija informiranja na Šćedru
U sklopu provedbe Interreg projekta EFFICIENTN2K, Sunce i JU „More i krš“ organizirali su 21. kolovoza akciju informiranja na Šćedru koji pripada području ekološke mreže Šćedro – podmorje. Izuzev Sunca i JU „More i krš“, u akciji su sudjelovali i Lučka kapetanija Split – Lučka ispostava Hvar, Prijatelji Šćedra d.o.o. i Splitsko-dalmatinska županija (Upravni odjel za turizam, pomorstvo i promet).
– Ideja projekta podizanje je kapaciteta u nadzoru i efikasnom provođenju zaštitite u zaštićenim područjima, s time da je naglasak na Natura 2000 područjima. Mi smo u sklopu ovog projekta radili analize ne bi li otkrili koji su najčešći pritisci na ta područja te smo, osim otpada iz mora, kao najveće pritiske identificirali sidrenje, ispuštanje otpadnih voda i ribarstvo. – objasnila je Vida Zrnčić, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštite prirode u Suncu, koja je tog dana o problematici sidrenja razgovarala s gotovo 20 nautičara.
Objasnila im je da bi pri sidrenju trebali izbjegavati sidrenje u livade posidonije kada je to god moguće. Također treba izvlačiti sidro na način da se smanji negativni utjecaj na morska staništa i vrste te da se ne ruje po dnu jer se tako uništava posidonija. Osim toga, s obzirom na to da je prisutna samo u Sredozemnom moru i raste tek jedan centimetar godišnje, što je čini izuzetno osjetljivom i ugroženom, morska cvjetnica je zakonom zaštićena u Hrvatskoj.
– Uloga livada posidonije u održavanju ravnoteže morskog okoliša je nemjerljiva te je zbog toga uvrštena u prioritetna staništa u okviru europske ekološke mreže Natura 2000. – opetovano je isticala Vida nautičarima na koje smo nailazili u našoj akciji.
Akcija informiranja nautičara – Šćedro
Nautičare bi trebalo redovito informirati i upozoravati
Kako bi što bolje zapamtili ove važne informacije, podijelili smo im informacijske letke i vodonepropusne torbe s natpisom „I’m a posidonia keeper“.
– Nautičari na koje smo naišli unutar nautičkog sidrišta otoka Šćedra uglavnom su bili privezani na uređeni sustav plutača. Pojasnili smo im da ekološki trajni sustavi sidrenja štite posidoniju od brodskog sidra koje ju devastira. Također, pojasnili smo im važnu ulogu tog staništa za druge biljne i životinjske vrste. Gosti iz Italije i Španjolske poznaju posidoniju jer u njihovim država postoje jake kampanje o njezinom očuvanju. Nažalost, na nautičkom sidrištu smo naišli i na one koji sidre brodskim sidrom. Tu je intervenirala kapetanija koja je upozorila nautičare da je zabranjeno sidriti na 150 metara udaljenosti od sidrišta prema pučini, unutar njega te prema obali. Svi su pozitivno reagirali i pomaknuli se. – istaknula je Jelena Kurtović Mrčelić iz JU „More i krš“ koja već ima iskustva s ovakvim tipom akcije. A kako je izgledala prva akcija informiranja u sklopu EFFICIENTN2K-a na Zlatnom ratu, saznajte u članku.
Da je sve navedeno itekako potrebno ovom području, svjesna je toga i Ana Marija Jakas, predstavnica tvrtke koncesionara (sidrište) na otoku.
– Svaki koncesionar ima Pravilnik o redu i radu na sidrištu, kojeg ovjerava Lučka kapetanija te na temelju njega može nautičare udaljiti ako zamijeti kršenje Pravilnika. Problem je što mi jedino što možemo napraviti je upozoriti, razgovarati i razglabati s nautičarem, nemamo ovlasti prisiliti ga da se udalji ako on to ne želi. Nalazimo se pod jurisdikcijom Lučke kapetanije Split – Lučka ispostava Jelsa, koji imaju ovlasti sankcionirati prekršitelje ako se dogodi neki od prekršaja kojima mi svakodnevno svjedočimo. Nažalost, nemaju brod pa ne mogu izaći na teren, što bi značilo d smo prepušteni sami sebi. Smatram da bi se situacija znatno poboljšala kad bi kapetanija dolazila češće, u nenajavljene provjere. Brzo bi se pročulo za to i nautičari bi sigurno postali oprezniji i više bi se držali propisa i pravila, a i nama kao koncesionarima pomogli bi da očuvamo red i sigurnost u uvali gdje su naša koncesijska polja. A kad bi sve to savršeno funkcioniralo, vjerujem da bismo mogli više energije i vremena uložiti u organizaciju aktivnosti za očuvanje prirode. Pritom bismo posebno voljeli napraviti nešto po pitanju zaštite podmorja oko otoka jer status Šćedra kao zaštićenog krajobraza obuhvaća samo kopno. – rekla je Jakas.
Akcija informiranja nautičara – Šćedro
Ključna je zajednička suradnja
S obzirom na to da je jedna od zakonskih obaveza koncesionara prikupljati otpads plovila koja su privezana na njihov sidreni sustav, Jakas nam je pokazala „Nautical box“ – promotivnu kutiju s vrećama za odvajanje otpada koja se dijeli od 2020. godine. Izuzev toga što se to pokazalo kao odlično rješenje za odvajanje otpada, „Nautical box“ ima na sebi i QR kod koji sadrži razne korisne informacije za nautičare. Na taj način se obavlja koncesionarska dužnost i istovremeno pruža nautičarima korisne informacije.
Nažalost, kako smo mogli posvjedočiti na terenu, svijest nautičara je još uvijek niska – u suprotnome se ne bi sidrili u posidoniju, vezali za borove na obali i ispražnjavali tankove.
– Dok smo se vozili oko Šćedra, na dva mjesta primijetili smo čak i tragove otpadnih voda. One su vrlo problematične jer onečišćenje morske vode može dovesti do promjena u razinama hranjivih tvari, broju i raznovrsnosti organizama, nakupljanju organskih i anorganskih spojeva kao i promjene u hranidbenom lancu. Dapače, njihovo je ispuštanje u more zakonom kažnjivo. Ovo samo pokazuje da je još mnogo posla pred nama kako bismo osvijestili nautičare na Jadranu. – rekla je Zrnčić.
Na kraju, nakon provedene akcije i provjere stanja na terenu, raspravljalo se o mogućim rješenjima za Šćedro. Kao jedno od rješenja oko kojeg su se svi složili, istaknuta je zajednička suradnja.
– Potrebno je raditi na više strana: na informiranju nautičara, na jačanju nadzora, naročito od strane kapetanije, na uređenju ekoloških nautičkih sidrišta i sličnih prihvatnih luka te postupno uvoditi potpunu zabranu sidrenja u posidoniji. – objasnila je Kurtović Mrčelić.
A dok se cijeli taj sustav ne uredi i usavrši, pozivamo sve nautičare da odgovorno plove Jadranom i čuvaju morske ekosustave! Kako, saznajte putem serije članaka u sklopu naše online ljetne kampanje A di se ti sidriš?.
Inspktori su u prethodna dva mjeseca u primorskim opštinama obavili preko osam hiljada inspekcijskih nadzora i izrekli skoro sedam hiljada prekršajnih naloga u iznosu od oko 3.2 miliona EUR, saopšteno je iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP).
Uprava je, prema riječima njenih predstavnika, u posljednja dva mjeseca postigla najbolje rezultate od kada postoji, prenosi PR Centar.
Dikretorica UIP-a, Ana Vujošević, kazala je da je u julu i avgustu u šest primorskih opština sproveden pojačani nadzor Turističke, Tržišne, Zdravstveno-sanitarne i Inspekcija rada, kao i da rezultati kontinuirano rastu.
„Možemo se pohvaliti da su dva mjeseca iza nas dala najbolje rezultate od kad postoji UIP. U turističkoj sezoni je učestvovalo 70 inspektora i svi su se trudili da na najbolji način odgovore zadacima, što je podrazumijevalo i nadzore na ekstremno visokim temperaturama, u kasnim večernjim i ranim jutarnjim satima“, rekla je Vujošević na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata pojačanog nadzora.
Ona je navela da uporedo sa sprovođenjem pojačanog nadzora na primorju, nije zanemaren ni centralni, ni sjeverni dio države, kao ni turistički centri na Žabljaku i u Kolašinu, rafting centri na Žabljaku i u Plužinama i Skadarsko jezero.
„Osim inspekcijskog nadzora u primorskim opštinama bavili smo se zaštitom životne sredine, ekologije, javnog zdravlja, kulturne baštine i kulturnih dobara, državnih resursa, šuma i vode, te svakodnevno proaktivno djelovali na bilo koju dojavu o nepravilnostima u koritima rijeka“, kazala je Vujošević.
Prema njenim riječima rezultati najbolje govore koliko se profesinalno pristupalo, iako su radili u neizvjesnosti zbog najavljene namjere Vlade da se Uprava rasformira.
Vujošević je rekla da su dobri rezultati, između ostalog, podstignuti dobrom logistikom, pripremom i aktivnostima kako inspektora na terenu sa koordinatorima, tako i ostalim zaposlenim u menadžementu koji su sve vrijeme dežurali u danima vikenda i državnih praznika, te bili dostupni građanima za pružanje relevantnih informacija u ostvarivanju njihovih prava.
Ona je precizirala da je 70 inspektora u šest primorskih opština ostvarilo rekordnih 8,23 hiljade nadzora, zabilježilo 5,3 hiljade nepravilnosti, ukazali u 1,11 hiljada slučajeva i izrekli 6,73 hiljade prekršajnih naloga u iznosu od 3,17 miliona EUR.
Budva – Turizam – foto Boka News
„Takođe, kada vidimo da u Crnoj Gori imamo manje nazaposlenih, to ne znači da nam se samo promijenila socijalna politika. To znači da su inspekcije proaktivno djelovale na terenu i da su natjerale sve subjekte nadzora da poštuju propise i da na zakonit način posluju i time doprinesu državnom budžetu“, saopštila je Vujošević.
Ona je odala da UIP neselektivno postupa bez obzira na kategoriju društva, opštinu ili bilo koje drugo svojstvo subjekta nadzora.
„U prvih osam mjeseci ove godine sprovedeno je 36,02 hiljade nadzora. Bilo je 15,45 hiljada nepravilnosti, ukazali smo u 4,18 hiljada slučajeva, što znači da smo poštovali načelo preventivnosti. Iznos izrečenih kazni prekršajnim nalozima je skoro šest miliona, tako da je naše prisustvo itekako bilo vidljivo“, saopštila je Vujošević.
Pomoćnik direktorice, Darko Rašović, rekao je da su se naročito posvetili sektoru zaštite životne sredine, bezbjednosti zdravlja ljudi i državnih resursa.
„U tom sektoru se nalazi devet inspekcija, a parametri su u odnosu na prethodne godine povećani. Imali smo 9,48 hiljada inspekcijskih pregleda, 3,52 hiljade utvrđenih nepravilnosti i za njih izdato 1,5 hiljada rješenja. Prekršajnim nalozima izrečeno je 912,22 hiljade EUR novčanih kazni. Ono što je zabrinjavajuće je veliki broj krivičnih prijava. Bilo ih je 45, što je 25 odsto više nego prošle godine“, kazao je Rašović.
Najveći broj krivičnih prijava evidentiran je u šumarstvu, lovstvu i zaštiti bilja.
„Tu imamo 27 krivičnih prijava i kod Inspekcije za vode 17 krivičnih prijava, što pokazuje da je u tim oblastima stanje daleko od zadovoljavajućeg. Najveći broj nepravilnosti koje smo utvrdili kod Inspekcije šumarstva i lovstva jeste kod Uprave za gazdovanje šumama i lovištima. To pokazuje da je u toj oblasti stanje zabrinjavajuće. Kod Inspekcije za vode najviše nepravilnosti uočeno je na eksploataciji šljunka, zagađenju voda i ispuštanju otpadnih voda u vodotoke“, naveo je Rašović.
Kada je riječ o Zdravstveno-sanitarnoj inspekciji najveći broj nepravilnosti odnosi se, kako je kazao, na neizvršavanje obaveznog zdravstvenog pregleda, nesprovođenje opštih higijenskih mjera u skladu sa Zakonom o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, neizvršavanje analize bazenskih i voda za piće, neposjedovanje dokumentacije u momentu pregleda, izdavanje ljekova bez recepta i neprisustvo farmaceuta tokom rada apoteka.
Glavni inspektor rada i koordinator za tržišnu inspekciju, Srđan Simović, rekao je da je najviše aktivnosti Inspekcije rada vezano sa suzbijanje rada na crno, a kontrolisano je i radno vrijeme, kao i zakonitost angažovanja maloljetnih osoba.
„U 80 odsto nadzora uvrđene su nepravilnosti, što dovoljno govori o tome koliko su inspektori kvalitetno pristupili poslu i koliko su dobro radili. I te kako je bitno da inspektori odgovorno rade svoj posao, da ne zažmure ni na jednu nepravilnost. Mi smo u tom pogledu dostigli visok nivo i smatram da je to glavni razlog zašto imamo dobre rezultate u ljetnjoj turističkoj sezoni“, kazao je Simović.
Inspekcija rada, kako je dodao, ima veoma dobre rezultate kada je riječ o suzbijanju nezakonito uvedenog prekovremenog rada.
„Svjesni smo da su najveći trgovački lanci skratili radno vrijeme upravo pod pritiskom inspekcije i čestih inspekcijskih kontrola. Veliki broj kazni je izrečen zbog rada bez zaključenog ugovora o radu i prijave na obavezno socijalno osiguranje, a u Inspekciji rada je nulta tolerancija na ovaj prekršaj“, saopštio je Simović.
Čelanović: Pokazaćemo snagu i kao jedan od stubova nove lokalne vlasti voditi mnogo više računa o našim građanima
Evropski savez predao je danas Opštinskoj izbornoj komisiji Kotor izbornu listu „Evropski savez – Zasjat’ će Kotor“, za lokalne izbore u Kotoru, koji će biti održani 29. septembra.
Nosilac liste Miloš Čelanović tom prilikom je kazao da je sama ideja formiranja Evropskog saveza superiorna u odnosu na sva dešavanja na današnjoj političkoj sceni.
„Naime, dok većina, a mogu slobodno reći i skoro svi politički subjekti, prolaze kroz faze rascjepa i podijela, mi smo se odlučili na ujedinjenje i savezništvo. Prevazišli smo naše sitne političke razlike i u prvi plan stavlili ono što nas spaja, a to su vrijednosti i ideali koje baštinimo decenijama“, rekao je Čelanović.
Evropski savez predao listu u Kotoru
Čelanović je obraćajući se sugrađankama i sugrađanima kazao da je dosadašnja vlast pokazala svoj maksimum, te da Kotor zaslužuje mnogo više.
„Drage/i sugrađanke i sugrađani, sadašnja lokalna vlast rukovodi Kotorom već punih osam godina i pokazala je što može, zna i umije odnosno što ne može, ne zna i ne umije. Pokazala je svoj maksimum. I kao neko ko srcem i dušom pripada ovom gradu, kao neko čija je porodica skoro sedam vjekova podizala svoje članove u Kotoru – znam da naš grad zaslužuje mnogo mnogo više“, istakao je Čelanović.
Prema njegovim riječima Evropski savez će na ovim izborima pokazati svoju snagu, a nakon izbora će biti jedan od stubova lokalne vlasti.
„Znam da naše komšije, rođaci i prijatelji nisu zadovoljni učinjenim.
Evropski savez predao listu u Kotoru
Isto tako znam iz mnogobrojnih razgovora sa svojim sugrađankama i sugrađanima, da će Kotorani dati šansu Evropskom savezu i da će naš SAVEZ na izborima pokazati svoju snagu, a nakon izbora biti jedan od stubova nove lokalne vlasti koja će voditi mnogo više računa o svojim građanima! Zasjat će Kotor!“, poručio je Čelanović.
Lista kandidatkinja i kandidata za odbornice i odbornike u Skupštini opštine Kotor – „Evropski SAVEZ (SD, SDP, LP i građani)-Zasjat’ će Kotor!“:
Završnica 15. Festivala gudača u znaku jubileja: 150 godina od rođenja ruskog kompozitora, dirigenta i kontrabasiste Sergeja Kusevickog i vijek od objavljivanja djela „Quintet in G minor, op 39 (1924) for Oboe, Clarinet, Violin, Viola and Double Bass“ Segeja Prokofjeva
Koncertom kamerne muzike u kome su nastupili članovi kvinteta Vujadin Krivokapić, violina, Uroš Lapčević, viola, Zoran Zakrajšek, kontrabas, Nadica Ristić Simović, oboa i Petar Garić, klarinet, te pijanista Bojan Martinović, završen je XV Festival gudača u Perastu/Kotoru. Koncert je omaž ruskom kompozitoru, dirigentu i kontrabasisti Sergeju Kusevickom (1874-1951), jer je ove godine 150 godina od njegovog rođenja, a posebnost koncerta je crnogorska premijerna izvedba djela „Quintet in G minor, op 39 (1924) for Oboe, Clarinet, Violin, Viola and Double Bass“ Segeja Prokofjeva, koji je ovo djelo napisao prije 100 godina. U znaku ovih jubileja publika u Crkvi Sv. Duha uživala je u divnim sazvučjima gudačkih i duvačkih instrumenata.
Čuveni ruski kontrabasista, dirigent i kompozitor Sergej Kusevicki, koji je emigrirao u Ameriku, gdje je osnovao Tangelvud Festival, bio je mentor Leonarda Bernštajna, a njegov stipendista bio je i Seiđi Ozava, napisao je jedan od najljepših koncerata i četiri vrlo lijepa komada, od kojih je tri izveo Zakrajšek („Chanson Triste op.2“, „Valse miniature op.1, No2“ i „Andante“ op.1, No1“, sve za kontrabas i klavir). Ova tri komada Zakrajšek i Martinović su prije 15-ak dana izveli i na sceni festivala Budva Grad teatar. Prisutni u Crkvi Sv. Duha su uživali i u pitkoj „Romansi Humoreski, op.2 za obou i klavir“ Karla Nilsena (Ristić Simović- Martinović).
v
-Bio nam je gušt da u Kotoru obilježimo jubilej rođenja Kusevickog i prvi put u Crnoj Gori izvedemo Prokofjev „Kvintet“, 100 godina nakon što je to djelo napisano, Nije tipično za ovaj festival da nastupaju i duvači, prvi put ovi vrsni muzičari i solisti u orkestru nastupaju sa nama, a pogodile su se ove godišnjice, što je prelijepi povod za koncert. Nadam se prilici da sa ovim divnim programom nastupimo još negdje u Crnoj Gori. Planiramo snimanje CD-a sa odabranim kompozicijama Kusevickog i Rahmanjinova uz podršku Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, kazao je za BN Zoran Zakrajšek, koji je sa Martinovićem prije par godina ovdje održao resital.
Nadica Ristić Simović je prva oboa u Crnogorskom simfonijskom orkestru i muzički pedagog u Tivtu, Podgorici i Skoplju, Petar Garić, prvi klarinet CSO, angažovan je na Muzičkoj akademiji Cetinje, Vujadin Krivokapić je redovni profesor na studijskom odsjeku Gudači MA Cetinje, Uroš Lapčević je vođa sekcije viola u CSO, a Zoran Zakrajšek vodi sekciju kontrabasista u CSO i predavač je na Muzičkoj akademiji Cetinje, sve vrhunski umjetnici, koji su na sceni zablistali briljantnom interpretacijom „Kvintet“a, koji su pripremili specijalno za ovu priliku. Zakrajšek kaže da je godinama „lobirao“ kolege iz sekcije duvača CSO- Nadicu Ristić Simović, oboa i Petra Garića, klarinet, upravo za „Quintet u G-molu“ Sergeja Prokofjeva, jer oni su muziciraju stalno na sceni, a muzika je fantastična i izuzetno zahtjevna za izvođače. Uživao je u radosti zajedničkog muziciranja, jer kao kontrabasista u kamernom ansamblu ima više mogućnosti za sopstveni izvođački pečat.
Festival gudača 2024.
– Fenomanalan je osjećaj zajedničkog muziciranja, ovo je bio svojevrsni dijalog duvača i gudača. Kao kontrabasista sam prvenstveno orkestarski muzičar, većina nas u svijetu u naboljem slučaju radi u orkestru, jer to je nešto čemu svi teže da rade. Malo prostora za kontrabasiste ima na akademijama. Ovakvi ansambli su jedna lijepa „otskočna daska“ za kamerno muziciranje, za upoznavanje sa kolegama- vi čujete u orkestru fraze koje određene grupa instrumenata proizvodi, a ovdje, u kamernoj muzici je to mnogo intenzivnije i naravno, imate svoj lični pečat, koji u orkestru ne možete toliko da date. Evo, kolega Petar Garić i Nadica Ristić Simović su baš solisti, u okviru orkestra vrlo često imaju baš solo da sviraju, ali je ovdje je pravi gušt iskomunicirati međusobno kroz izvođenje ovog divnog djela Sergeja Prokofjeva, objasnio je Zakrajšek, koji ove godine nije imao polaznike za majstorsku radionicu na Festivalu gudača.
Festival gudača 2024.
Ovo je posljednji koncert od ukupno sedam njih koji su održani u Perastu i Kotoru od početka godine. Direktorka Festivala Marina Dulović potsjetila je na koncert violiniste Romana Simovića, koji je podigao renome Boke kotorske kao kulturne destinaciije, a tome u prilog išli su i nastupi crnogorkih muzičara, gudačkog kvinteta: Slađana Mijović, Nenad Jovanović, Uroš Lapčević, Olesija Anakovskaja i Zoran Zakrajšek, zatim, koncert violončeliste Željka Ivovića, te nastup gudačkog trija „ruske škole“: Miša Berkut, Sergej Suvorov i Aleksej Kurbatov, koncert Atanasa Krsteva, profesora violončela na MA u Sofiji i pijaniste Bojana Martinovića. Polaznici radionica za vilonu, violončelo i violu su vrijedno radili tokom avgusta u Perastu, a predstavili su se na zajedničkom koncertu.
-Festival gudača ostaje otvoren sa onom svojom prvobitnom fizionomijom od osnivanja 2009. godine- klasična muzika, edukacija muzičke publike, edukacija mladih nada i talenata, kao i unapređenje ukupne kulturne i turističke ponude Boke Kotorske i Crne Gore, poručila je Dulović zahvalivši Opštini Kotor koja je od početka prepoznala značaj ovog festivala, zatim Ministarstvu kulture Crne Gore koje posljednje dvije godine podržava ove aktivnosti, TO Kotor, Muzičkoj školi „Vida Matjan“, Kotorskoj biskupiji, Župnom uredu u Perastu, Radio Kotoru i prijateljima festivala.
Značajan rad sa mladima
– Nije bilo lako isprofilisati se i trajati 15 godina u jakoj konkurenciji festivalske muzičke ponude kakva je u Kotoru, primijetila je Ttjana Kriještorac, sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor, čestitajući Marini Dulović i njenoj NVO „Bocche di Cattaro“ na istrajnosti.
-Značaj ovog festivala je rad sa mladim talentima i njihovo usavršavanje i dodatno obrazovanje, zbog čega posebno zahvaljujem Vama i Vašem trudu i nadam se da ćete u tome da istrajete. Izvjesno je da će Opština Kotor kroz ovaj Sekretarijat i program manifestacija kulture i dalje podržavati i 16. i sve naredne festivale gudača, kazala je Kriještorac i najavila još jedan festival u oktobru.
