Put za Radoviće u prekidu – Izlile se bujičine vode

0

Magistralni put prema Radovićima i Luštici, zbog izlivanja bujičinih voda u prekidu je već nekoliko sati.

Zbog velike količine kiše koja je u toku jutra pala voda u tivatskom polju, Solilima, iz bujičinih potoka se izlila i dostigla visinu preko pola metra.

Trenutno za Radoviće i ostala mjesta na luštičkom poluostrvu mogu proći samo kamioni i džipovi.

Policija reguliše saobraćaj, a na terenu su vatrogasci i ekipe komunalnog preduzeća.

Herceg – Novi u novogodišnjem ruhu – Foto

0

Ako niste posjetili Herceg – Novi ovih dana šetnjom kroz našu foto galeriju možete doživjeti kako grad izgleda okićen u novogodišnjem ruhu.

Opština Herceg Novi u saradnji sa Herceg Festom i ugostiteljima sa Škvera i ove godine organizuje doček Nove godine na Škveru. Novljani i njihovi gosti Novu 2015. dočekaće uz bend i vokalne izvođače Dragoljuba Đuričića, a nastupiti će i poznata klupska pjevačica Sonja Bakić iz Beograda sa svojim bendom “Džajv”.

U drugoj novogodišnjoj noći 1. januara nastupiće grupa “Miligram”.

˝Brod-duh˝ uplovio u luku Amsterdam

0
„Brod duhova"
„Brod duhova”

Na festivalu svjetlosnih instalacija u Amsterdamu, ove godine je predstavljena misteriozna svjetlosna iluzija rumunjske kompanjie „visualSKIN“. Pod nazivom „Brod duhova“, ovaj 3D projekt prikazuje brod iz 17 stoljeća.

Postavljene su dvije ukrižene slike broda i mlaznice koje zajedno stvaraju fenomenalnu instalaciju koja se vidi iz više kutova. Za nju su korištene četiri pumpe za vodu postavljene na pontonima.

Pumpe ispuštaju mlazove vode duge oko 9 metara koje se sijeku pod pravim kutlom. Obasjane su samo pomoću dva scenska reflektora postavljena na pristaništu. Ipak, ova instalacija nije otporna na prirodne elemente, jer bi vjetar potpuno poremetio cjelokupan izgled broda.

„Brod duhova"
„Brod duhova”

Ako se nađete u Amsterdamu, možete i sami vidjeti ovu instalaciju koja će tu biti postavljena do 18. januara 2015. godine.

Koncert kamernog duvačkog ansambla iz Italije

0
Katedrala Svetog Tripuna
Katedrala Svetog Tripuna

U okviru programa “Od Božića do Božića“ u nedjelju 28. decembra u katedrali Sv. Tripuna biće održan koncert kamernog duvačkog ansambla iz Italije (Muggia) u 19 sati.

U 12 sati Novogodišnja tombola u SC „Kamelija“.

Pomorski muzej – Promocija godišnjaka

0
Muzej Kotor
Muzej Kotor

Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje promociju Godišnjaka (LIX-LX) u ponedjeljak 29. decembra s početkom u 19 sati u palati „Grgurina“.

O godišnjaku će govoriti prof. dr Gracijela Čulić, istoričarka umjetnosti Radojka Abramović i bibliotekar Slavko Dabinović.

U muzičkom dijelu programa nastupiće sastav „Škuribanda”.

Proslavili 95. godina od osnivanja Tamburaškog društva “Guslar”

0

Prigodnom svečanošću mještani Stoliva i njihovi gosti sinoć su u Domu kulture obilježili devedest petu godišnjicu osnivanja Tamburaškog društva “Guslar”. Uz dobro raspoloženje, muziku, tamburice, pršut, vino i kolače koje su spremile vrijedne domaćice iz Stoliva, fešta se nastavila duboko u noć.

Goste na početku večeri pozdravili u ime organizatoroa predsjednik MZ “Stoliv” Boro Mustur i predsjednik NVO “Kamelija” Vinko Vujović.

O istorijatu, nastanku i aktivnostima Tamburaškoog društva govorio je član UO “Kamelija” iz Romeo Mihović.

“Godinu dana po završetku prvog svjetskog rata, daleke 1919. godine 21. novembra nekoliko zainteresiranih mještana pokrenulo inicijativu za osnivanje tamburaškog društva. Jedan od pokretača ideje, Mario Žiga sazvao je sastanak u zgradi tadašnje Općine Stoliv – sada zgradi mjesnog župnika.

Osnivačkoj skupštini tamburaškog društva koje je dobilo ime „Guslar” prisustvovali su Mario, Marino i Toni Žiga, Ivo i Niko Marinović, Marija Kaštelan, Đermo i Avgusto Franović i Jozo Čavor” – kazao je Mihović.

Prvi predsjednik Društva bio je kovač Jozo Marinović iz Stoliva. Društvo je osnovalo i Dramsku sekciju. Kako bi mogli opstati skupljani su dobrovoljni prilozi u novcu (tzv. koleta). Od sakupljenih sredstava kupljeni su instrumenti. Prvi javni nastup upriličili su već 15.decembra 1919. godine.

Poslije intenzivnog rada i dobro uvježbanog programa, Tamburaški zbor je održavao koncerte u Morinju, Perastu, Donjoj Lastvi i Lepetanima.

Proslavili 95. godina od osnivanja Tamburaškog društva “Guslar”
Proslavili 95. godina od osnivanja Tamburaškog društva “Guslar”

Godine 1920. Dramska sekcija izvela je pozorišni komad „Hasaaaginica”. Sa ovom predstavom Društvo se proslavilo u cijeloj Boki. Tokom svog rada Društvo je imalo upjeha, padova i prekida radu.

Sa prvim problemima Tamburaško društvo “Guslar” susrelo se nakon smrti María Žige 1924 godine koji je kao organizator, stručni rukovodilac zbora i kompozitor u mnogome doprinio da se društvo razvije. Komponovao je djela koje je zbor izvodio, napisao je i dvije koračnice, „Pozdrav Stolivu“ i „Lijepoj Boki“ kao i uvertiru „Ponoćna tišina“ u kojoj je unio sve motive bokeljskog folklora, a koju je komponovao neposredno pred smrt.

Društvo je imalo svoja pravila, svoju klupsku zastavu i pečat. Godine 1940 na godišnjoj skupštini Društva, izvršena je dopuna pravila, pa je Društvu dat novi naziv Hrvatsko tamburaško društvo „Zrinski“.

Kada je poče Drugi svjetski rat, Društvo je prestalo sa radom, da bi nakon rata 1949. godine bila formirana Tamburaška sekcija u sklopu Kulturno prosvetnog društva “Niko Bilafer” iz Stoliva, koja je sa dosta uspjeha nastupala sve do zemljotresa 1979. godine. Obnova Doma kulture jako dugo trajala da bi konačno bila završena 1989. godine, nakon čega je počeo rat 1991. godine na prostoru bivše države što je ostavilo duboki trag…

“Poslije više decenija uspješnog rada Društva, “Guslar”, “Zrinski”, “Niko Bilafer”, ostale su uspomene, arhiva, ponos i stare slike. Godine 2002. registrovali smo NVO “Kamelija” koja je formalno i pravno naslijedila sve obaveze prethodnih društava i predstavlja nit u kulturno prosvijetnom dijelovanju do danas…” – kazao je Romeo mihović.

Stav – Kalendari podijele

0
Pine - sat
Pine – sat

Sve šta ide u prilog  miru i ljubavi medju  ljudima treba  poštovati i razvijati.

Vrijeme je da naučimo  da ne postoji katolički I pravoslavni  kalendar, već postoji  gregorijanski  i julijanski  kalendar.

Naučno je dokazano  da je gregorijanski kalendar tačniji od julijanskog. Gregorijanski kalendar  koriste pripadnici  rimokatoličke konfesije, svi protestanti i pravoslavci autokefalne  pravoslavne  crkve : Albanije ,Grcke, Bugarske, Rumunije, Slovacke, Ceske, i Finske.

Mislim da treba nastojati  na svaki način da se prbližimo  jedni drugima  u svakom pogledu, pa i u kalendaru.

Dijeca u školi  konfesionalno se dijele  a to nije dobro. A da se koristi jedan kalendar  niko  se nebi  osvrtao  na to ko  kojoj  konfesiji pripada, i to bi doprinijelo  miru I ljubavi  među nama.

Treba shvatiti da se ljudi dijele na dobre i zle, a ne kojim se kalendarom neko služi.

 

Kotor – Tradicionalni doček Dječije Nove godine na Trgu od Oružija

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/12/Kotor_Djecija_Nova_godina_na_trgu_2015_thumb20303.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Kotor_Djecija_Nova_godina_na_trgu_2015.mp4[/KGVID]

U sklopu programa “Od Božića do Božića”, danas je na Trgu od Oružja u Kotoru organizovan tradicionalni doček Dječje nove godine uz bogat program. Stigao je Djeda Mraza i vilenjaci, podjeljeni su paketići, a nastupio je dječiji hor muzičke škole “Vida Matjan”, mandolinski orkestr “Tripo Tomas” i drugi…

Novogodišnji koncert

0

Novogodisnji koncert, više horova, folklornih ansambala i grupa biće održan u sali Kulturnog centra “Nikola Đurkovic” u Kotoru ponedjejak 29. decembra s početkom u 18 sati.

U programu će učestvovati: dječji hor “Jedinstvo”, hor Osnovne muzičke skole “Vida Matjan”, hor Osnovne skole “Narodni heroj Savo Ilic”, hor osnovne skole “Njegos”, škola džez i rok pjevanja, NVO “Kreativni muzički centar” , djeca iz folklornog ansambla “Nikola Đurkovic” i polaznici škole pjevanja Kulturnog centra “Nikola Đurkovic” – “Good mood”.

Ulaznice po cijeni od dva eura prodavaće se na biletarnici Centra u ponedjeljak 29. decembra od 16 sati.

Stoliv – Da sruše nelegalno mulo, uništili stari kameni parapet

1

Da je Crna Gora država potpunih apsurda, potvrde stižu iz iz samih državnih organa, a najnoviji takav slučaj desio se prije dva dana u Stolivu. Naime, građevinska operative koju je poslala Uprava za inspekcijske poslove sa zadatkom da sruši jedno nelegalno sagrađeno mulo u ovom malom bokeljskom mjestu, srušila je i mulo, ali i nepovratno uništila dvadesetak metara starog kamenog ogradnog zida – parapeta koji štiti lokalni put od udara morskih valova. Sve to učinjeno je iako u Boki postoje graševinske fime koje imaju plovila pa stoga radnu operativu na lice mjesta mogu dovesti morskim putem.

Da bi buldožer firme „Bratstvo“ ušao na mulo i počeo ga rušiti, radnici su prethodno razvalili 20-tak metara kamenog parapeta – jednog og glavnih obilježja tradicionalne primorske arhitekture u ovom dijelu Boke koji je, inače, pod zaštitom UNESCO-a. Ogorčeni mještani Stoliva obratili su se tim povodom, ističući da su zgranuti činjenicom da je rušenje organizovano na sam Božić po gregorijanskom kalendaru koga slavi većina Stolivljana, kao i da je „kolateralna šteta“ morao biti stari parapet.

„Predsjednik MZ Stoliv Bor Mustur je kod radnika insistirao da sa strane ostave kamen od srušenog parapeta jer su oni tvrdili da će, kada odnesu ostatke srušenog mula, parapet ponovno izgraditi. Međutim, to se teško može učiniti jer su velike kamene ploče koje su bile i po metar dugačke, slomljene na po tri dijela i teško da to ikada više može da se dovede u stanje kako je bilo do prije dan-dva.“- kazala je jedna ogorčena Stolivljanka. Kamioni od kojih su mnogi teži od maksimalno dopuštenih 10 tona koliko je propisano za inače oronuli i slab obalni put Lepetane-Stoliv-Prčanj-Muo-Kotor, su i jučle odnosili materijal sa sporne lokacije.

Stoliv - Rušenje parapeta
Stoliv – Rušenje parapeta

Dodatan problem predstavlja i to što brojni kradljivci u Boki jedva čekaju priliku da se domognu kamena iz starih parapeta, pa će se vjerovatno materijal iz srušenog obalnog zida na Stolivu, prije naći kod nekog drugoga, nego što ga država vrati na mjesto gdje je stajao duže od vijeka, nanovo gradeći „stariji i ljepši“ parapet.