Petrovačka lignjada uspješno produžava sezonu i postaje brend Petrovca

0

Savjet Mjesne zajednice „Petrovac“, uz podršku Turističke organizacije opštine Budva (TOB) i Opštine Budva drugu godinu zaredom je organizovao Petrovačku lignjadu. Prema riječima idejnog tvorca manifestacije potpredsjednika MZ “Petrovac”, Dušana Gregovića, želja građana Petrovca je bila da organizuju događaj koji će prije svega očuvati tradicionalni lov na lignje, ali i doprinijeti produžetku sezone i jačanju kulturno-rekreativnog sadržaja u Petrovcu.

Uzbudljivo takmičenje u lovu na lignje, bogata ponuda tradicionalne hrane i pića, kao i kvalitetan muzički program okupili su veliki broj kako mještana, tako i turista, te su ispunjeni svi ciljevi i očekivanja organizatora.

“Ova manifestacija je napravljena sa ciljem da produži sezonu i kada vidite ovoliki broj turista u mjesecu oktobru onda možemo reći da smo u tom smislu i postigli naš cilj. Petrovac je u ovom trenutku pun turista, za mjesec oktobar je ovo nevjerovatan broj kako stranih, tako i domaćih turista. Čini mi se da su danas ovdje došli gosti iz svih krajeva Crne Gore i u tom smislu jesmo zahvalni i nadamo se da će ova fešta postati prepoznatljiv brend našeg Petrovca,” navela je PR manifestacije, Ksenija Šoljaga.

Najveće interesovanje i ove godine je privukla degustacija lignji, ali i ruštula i piva koji su se besplatno dijelili na više štandova duž petrovačkog šetališta.

“Naši domaći ugostitelji su pripremili negdje oko 500 kilograma lignji, a naši posjetioci su imali priliku da uživaju i u vinu, pivu i ruštulama. Sve u svemu – jedna prava fešta,” dodala je Šoljaga.

Lignjada – Petrovac

Značaj Petrovačke lignjade i ove godine su prepoznali Turistička organizacija Budva i Opština Budva koje su pružile snažnu podršku organizaciji ove fešte.

“Raduje nas što je za ovo doba godine zaista veliki broj posjetilaca, te je ispunjen cilj manifestacije da produži sezonu. Nadamo se da će to postati jedna lijepa tradicija,” navela je predstavnica TO Budva, Tamara Marković.

Centralni dio Petrovačke lignjade i u njenom drugom izdanju bilo je takmičenje u lovu na lignje u tri kategorije, modernoj, tradicionalnoj i sa obale. U tradicionalnoj kategoriji nadmetalo se 26 kandidata, u modernoj njih šest, dok je oko 15 kandidata lignje lovilo sa obale.

Nakon mjerenja ulova, proglašeni su pobjednici i dodijeljene medalje i trofeji. U kategoriji Obala prvo mjesto je osvojio Dževad Đečević, u tradicionalnoj kategoriji najbolje se pokazao duo koji su činili Boris i Ognjen Kovačević, dok je pobjedu u modernoj kategoriji sa ulovom od dva kilograma i 450 grama zaslužio Dejan Božović.

“Ovo je jedna baš lijepa manifestacija. Bili smo i prošle godine, ovo nam je već drugi put da se takmičimo. Nebitno ko je osvoji koje mjesto, ali Petrovcu i Budvi baš treba jedna ovakva manifestacija koja je posvećena moru. Ribolov je moj hobi, ja u tome uživam. Trudim se da što više vremena provodim na moru,” poručio je Božović.

Gradska muzika – Lignjada – Petrovac

Osim u takmičarskom, mnogobrojna publika okupljena na petrovačkom šetalištu uživala je i u muzičkom dijelu programa. Na samom početku prisutne su svojim muzičkim umijećem oduševili članovi Gradskog hora Budva sa svojim repertoarom pop, rok, dalmatinskih i stranih pjesama.

Lignjada – Petrovac

“Poenta našeg postojanja je da se pojavljujemo na gradskim feštama, jer smo gradski hor. Veliko nam je zadovoljstvo i hvala svim organizatorima koji nas vrlo srdačno i sa velikim poštovanjem zovu da se pojavimo na nekoj proslavi,” navela je osnivačica NVO Gradski hor Budva, Laura Ivanović.

Nakon Gradskog hora, nastupila je Gradska muzika Budve koja je takođe neizostavan dio svih budvanskih fešti. Uslijedili su i nastupi talentovanih domaćih bendova AkademiA i Boka All Stars koji su svojim energičnim repertoarima zabavljali petrovačku publiku do kasno u noć.

Vršnjačko nasilje u Kotoru: Osnovac udarao dječaka nogama i rukama, tražio da ga ostali snimaju za Snap Chat

0
Nasilje – ilustracija – foto pexels.com

Roditelji maloljetnog dječaka iz Kotora, učenika OŠ „Njegoš“, prije tri dana prijavili su kotorskoj policiji fizičko i psihičko nasilje nad njihovim djetetom u produženom trajanju od dvanaestogodišnjeg dječaka L.P, takođe učenika ove škole – saznaje Pobjeda.

Iz kotorske policije juče je Pobjedi potvrđeno da su primili prijavu, te da su shodno zakonskim nadležnostima odmah o svemu obavijestili Osnovno državno tužilaštvo i Centar za socijalni rad u Kotoru.

-Nakon što Centar za socijalni rad završi svoj dio posla i sprovede kompletan postupak i procedure, obavijestiće nas o utvrđenim činjenicama, a mi ćemo shodno tome, ukoliko bude elemenata krivičnog djela postupati dalje u okviru svojih nadležnosti – rečeno je Pobjedi u kotorskoj policiji.

Majka maloljetnog dječaka Tamara Lompar-Tujković potvrdila je juče za Pobjedu da su podnijeli prijavu zbog vršnjačkog nasilja.

Ona objašnjava da se prvi ozbiljniji incident desio 3. septembra, van škole, na igralištu kod vrtića na Zlatnim njivama, kada je L.P. oborio njenog sina na pod, udarao ga rukama i nogama, dok je od ostalih prisutnih dječaka tražio da to snimaju, kako bi objavio na aplikaciji Snap Chat.

Tada je, kaže Lompar-Tujković, njenom sinu zaprijećeno da o ovom događaju ne smije govoriti nikome, jer će u suprotnom ponovo biti pretučen.

Prema informacijama Pobjede, dječak L.P. je u više navrata i na više osoba u svom odjeljenju, i kod drugih učenika, u proteklih nekoliko godina vršio psihičko i fizičko nasilje koristeći svoje borilačke vještine koje je stekao u jednom kotorskom sportskom klubu u kojem je trenirao do unazad dva mjeseca.

Ovaj slučaj dobio je epilog prije tri dana nakon što je L.P. na času fizičkog vaspitanja istog dječaka gurnuo, nakon čega je dječak ustao i ošamario ga.

Nakon prijave događaja razrednom starješini dječak je ispričao i događaj na igralištu kada ga je L. P. istukao i tražio da se sve to snima.

Roditelji dječaka koji je bio žrtva nasilja traže da se preduzmu adekvatne mjere od policije, Centra za socijalni rad kao i od Uprave škole.

Lompar-Tujković ističe da ima još djece koja su žrtve nasilja od istog dječaka, ali da od straha nikad nijesu smjeli to priznati.

– Nadam se da će se sada klupko odmotati i da će svi oni koji su trpjeli nasilje i psihičko i fizičko od L. P. objelodaniti sve.

Ovim činom ohrabrujem svu djecu i roditelje da o nasilju govore kako bi spriječili da pojedina djeca izrastu u nasilnike, pa budemo lično svjedočili događajima poput onih u Baru i Beogradu – zaključila je Lompar-Tujković.

Direktorica OŠ „Njegoš“ Tamara Radonjić kazala je juče Pobjedi da se incident nije dogodio u školi, te da su povodom ovog slučaja preduzeli sve mjere iz svoje nadležnosti.

-Vjerujem da će se sve završiti u interesu učenika – kazala je kratko Radonjić.

/Ivana Komnenić/

UP: Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

0
UP: Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda
Policija CG

U Crnoj Gori se, u posljednja 24 sata, dogodilo 19 saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe teže povrijeđene, a pet lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, a u Kotoru tri.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Herceg Novom, Tivtu, Bijelom Polju, Plužinama i Pljevljima.

Izdat je 351 nalog za uplatu novčanih kazni i podnijeto 38 prekršajnih prijava.

Policija je oduzela tri para registarskih tablica.

Broj poginulih u poplavama u BiH porastao na 25, u tijeku čišćenje i sanacija terena

0
Broj poginulih u poplavama u BiH porastao na 25, u tijeku čišćenje i sanacija terena
Jablanica – spasioci – foto Al Jazzira

Broj poginulih u poplavma i odronima stijena u BiH porastao je na 25 nakon što su u subotu pronađena tijela još dviju žrtava, dok službe rade na normaliziranju stanja uklanjajući smeće i otpad na ustavama hidroelektrana na rijeci Neretvi.

Krizni stožer Hercegovačko-neretvanske županije objavio je da je jedna poginula osoba pronađena na području Konjica, a druga Jablanice.

Najveći broj osoba poginuo je u odronima kamenja u naselju Donja Jablanica, gdje je teško oštećena i željeznička pruga te je u potpunom prekidu veza s lukom Ploče.

U luci Ploče trenutačno se nalazi 400.000 tona različite robe za BiH, zbog čega trpi ta luka, ali i brojne kompanije iz središnjeg dijela BiH.

Zbog prekida željezničkog prometa Željeznice Federacije BiH svakoga dana gube oko 125.000 eura.

Nadležne službe raščišćavaju prometnice kako bi se ponovno uspostavio promet i osigurala opskrba električne energije.

Na ustavama hidroelektrana uklanjaju se tone otpada te goleme količine kamenja i mulja u akumulacijama koje predstavalju prijetnju radu postrojenja.

Taj se materijal koristi kao nasip za prometnice i željezničku infrastrukturu koje su bujice uništile ili oštetile.

U toku je čišćenje i sanacija terena 

Mnogi volonteri pomažu ugroženim mještanima u čišćenju. Iz Sarajeva ih je došlo 500, riječ je o studentima koji su raspoređeni na nekoliko lokacija.

– Bili smo do sad u Fojnici, Kiseljaku i dio je bio i u Kreševu. Bili smo i u Jablanici. U suštini gdje god treba potrebe, gdje nas zonu da dođemo, mi dođemo, kaže Amar Nurković, studentski pohodi, pohodi u pomoć.

– Meni je iskrena čast što se danas nalazim ovdje. Drago mi je da mogu nekome i pomoći, dodala je Amra Malkić, studentski pohodi, pohodi u pomoć.

Dosad je došlo 30-ak kontejnera za stanovanje, koji će biti raspoređeni na ugrožena područja Jablanice i Konjica. Očekuje se da će uskoro biti u funkciji.

– Naše ekipe na terenu pripremaju zemljane radove i infrastrukturu kao što je kanalizacija, voda, struja. Očekujemo da ćemo sutra ili prekosutra eventualno moći polako da redamo te kontejnere i da to naselje stavljamo u funkciju, istaknuo je Husein Hodžić, načelnik Štaba civilne zaštite Konjic.

U Donjoj Jablanici nastavlja se potraga za još tri tijela i čišćenje terena. Od danas se put kroz Donju Jablanicu otvara za putnički prijevoz, ali samo u noćnim satima.

– Nemjerljivo je ono što je urađeno proteklih dana. Nastavljamo sa raščišćavanjem. I uspostavljanjem putnih komunikacija na području općine Jablanica, rekao je Damir Šabanović, načelnik općine Jablanica.

Čišćenje, sanacija terena te popravak infrastrukture trebali bi brzo biti završeni. Stručnjaci predviđaju da će za normalizaciju željezničkog prometa biti potrebno najmanje nekoliko mjeseci.

Žena poginula u padu s kruzera pokraj Kanalskih otoka

0
Žena poginula u padu s kruzera pokraj Kanalskih otoka
Kruzer Foto: AA/Ilustracija

Francuska obalna straža objavila je u subotu da je od kruzera MSC Virtuosa primila signal “čovjek u moru” ubrzo nakon ponoći u subotu te da je helikopter francuske mornarice H160 poslan u misiju spašavanja iz Maupertusa u Normandiji.

Glasnogovornik Francuske obalne straže rekao je da je helikopter uspio izvući ženu iz vode, no da je proglašena mrtvom.

Glasnogovornica kompanije MSC Cruises izjavila je da je gošća MSC Virtuose pala u more 12. listopada dok je brod plovio prema Southamptonu.

– Iz poštovanja prema privatnosti, nećemo otkrivati detalje, dodala je.

Nakon što je napustio arhipelag u kanalu La Mancheu, kruzer dugačak 331 metar trenutno je usidren u Southamptonu u Engleskoj.

Izložba radova Milene Pavlović Barili u Bući

0
Izložba radova Milene Pavlović Barili u Bući
Izložba radova Milene Pavlović Barili

Izložba radova Milene Pavlović Barili, pod nazivom “TRI GRADA, jedna umjetnica”, biće otvorena u JU Muzej i galerija Tivat u ponedjeljak 14. oktobra u 20 sati. Radovi su kolekcija Fondacije Milenin dom iz Požarevca.

Izložba se realizuje uz podršku Ambasade Srbije u Crnoj Gori, Ministarstva kulture republike Srbije, Ministarstva kulture i medija Crne Gore, te drugih ustanova kulture u našoj zemlji.

“Veoma smo ponosni na saradnju sa Umjetničkom galerijom “Vitomir Srbljanović” iz Pljevalja, koja je inicirala saradnju ustanova kulture u Crnoj Gori, i što će, nakon izložbi u Pljevljima i u JU Muzeji i galerije Podgorice, Milenina djela biti izložena i u Tivtu. Zahvaljujemo JP Morsko dobro, u čiju agendu spada i društvena odgovornost, što potvrđuje i finansijska podrška u realizaciji izložbe Milene Pavlović Barili u našoj ustanovi, saopštili su iz Muzeja i galerije Tivat.

Izložbu će otvoriti direktorica Fondacije Milenin dom – Galerija Milene Pavlović Barili, Ljiljana Dabić, i kustoskinja Fondacije, Violeta Tomić.

Iako je vrijeme berbe rogača, za njega nema interesa

0
Iako je vrijeme berbe rogača, za njega nema interesa
Rogač

Molunat – Iako je vrijeme berbe rogača, za njih, nema interesa, nikomu ne trebaju. Čak i trunu na tlu jer otkupa nema.

Uzgajivači s krajnjeg juga Hrvatske, iz Molunta – bacaju tone i tone rogača jer tržište je, kako kažu, preplavljeno uvozom. I to ne pravih rogača, nego otpadnih dijelova biljaka iz tko zna kojih zemalja.

Stabla rogača dio su hrvatske obale, osobito otoka. U prehrani se njihov plod koristi već više od četiri tisuće godina.

– Stari Dubrovčani su pokušavali plantažnu sadnju rogača i nije im uspijevalo. Znači, rogač je samonikao i porijeklom je iz Sirije i Palestine i na području Mediterana raste cijelog, sjeverne i južne obale. Stari su ga navrtali. On je samonikao, a oni su navrtali ovaj pitomi, većinom je u maslinicima, između drugih biljaka, rekao je za HRT Nikša Metković iz Molunata.

Prema starim predajama, rogač raste samo na mjestima gdje vidi more. Korisno je to stablo, između ostalog, i zbog toga što teško gori i pruža sigurnost od širenja požara. Ova višestoljetna stabla već su generacijama na posjedu obitelji Metković u Moluntu.

– Rogači su sađeni prije dvjesto, dvjesto pedeset godina, kad su moji preci prvi put došli ovdje i počeli uređivat baštinu. Kad su počeli šume pretvarat u vrtove i sadit masline, rekao je Metković.

Plod je u potpunosti jestiv i bogat vitaminima i antioksidansima. Osobito je koristan kod probavnih tegoba, a u posljednje vrijeme poznat je i kao zamjena za čokoladu.

Molunat foto Youtube

– To je rogač i sjemenka rogača, koja je ustvari najvredniji dio i koja se danas najviše koristi. On je jestiv, i sjemenka i rogač. Melje se u brašno sve skupa, a za prehrambenu industriju, za kemijsku industriju i farmaceutsku industriju koriste sjemenku. Kažu da svaka sjemenka, bez obzira na veličinu i na suhoću ima 0,18 grama težine, koliko je jedan karat. U antičko doba su mjerili zlato sjemenkama rogača, rekao je Nikša.

– Kod berbe rogača, inače to bude od čempresa štap, koji se oguli i osuši. On je dosta savitljiv i može biti dugačak do četiri, pet metara i najbolji je za branje rogača, rekao je Domagoj Metković iz Molunata.U Moluntu u Konavlima godišnje se pobere između 20 i 30 tona rogača. No, posljednjih godina, otkupa nema. Mali otkupljivači muku muče s plasmanom proizvoda, a veliki su se okrenuli jeftinijoj varijanti.

– Pokušao sam zvati proizvođače, prehrambene proizvođače u Hrvatskoj, proizvođače likera i ovi kojima treba rogač i dobio sam informaciju da Hrvatska uvozi rogač iz Španjolske. Oni vade sjemenku iz rogača, koja se koristi za karubin, za prehrambenu industriju, kao zgušnjivač, a nama davaju ostatke te. Naravno, po puno nižoj cijeni ili besplatno, kako ih oni ne bi trebali zbrinjavat i to je potpuno zagušilo tržište, tako da mi ne možemo nigdje ni prodat ga, istaknuo je Nikša.

 – Rogači su u mojoj obitelji od pradjeda, djeda, oca, i sad ja, pa sin. I uvijek je bio otkup, moglo se naći kupca za rogač. Jedno vrijeme je bio značajna stavka u prehrani, u financijama obitelji. Nažalost, ove godine nitko ih ne kupuje. Morat ćemo ih najvjerojatnije voziti na deponij, naglasio je Đuro Metković iz Molunata.

 Plodovi na tlu privlače brojne glodavce i nametnike, stoga ih je potrebno pokupiti. U isto vrijeme, rogač je teško skladištiti.

 – Ima intenzivan miris i to ne možemo mi skladištit proizvođači, jer prvo, volumenski zahtijeva puno prostora, drugo, nitko nema skladište, niti bi bilo isplativo imati samo skladište za rogač, naveo je Nikša.

Stoga je ovogodišnji urod od nekoliko tona prisiljen baciti, jer ga, kako kaže, malo kome ima i za podijeliti.

 – Rogač nije toliko značajna kultura, ali na njemu se vidi kakav bi ustvari odnos trebao biti prema svemu. Znači, da se zaštiti domaći proizvođač, jer sve pametne države štite proizvođače, istaknuo je Nikša.

Otvoreno tržište Europske unije u pojedinim slučajevima zatvara vrata maloj tradicionalnoj proizvodnji. Također, stvaranju profita puno više odgovaraju jeftiniji umjetni zaslađivači i zgušnjivači. Dok se smeđe, višenamjenske mahune ne nađu ponovno u trendu, karati i karati konavoskog rogača propadaju na tlu.

Inicijativa za zaštitu grbaljske pamidore kao autohtonog proizvoda

0
Inicijativa za zaštitu grbaljske pamidore kao autohtonog proizvoda
Dani pamidore

Poznati maslinar i vinogradar iz Grblja, Đorđija Ivetić, najavio je da će Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede podnijeti inicijativu za zaštitu grbaljske pamidore (paradajza) kao autohtonog poljoprivrednog proizvoda s područja Grblja.

U izjavi za Radio Kotor, Ivetić je istakao važnost očuvanja ove sorte zbog opasnosti od njenog preuzimanja, slično situaciji sa sortom loze bratkovina koja se sada uzgaja i u Hrvatskoj.

„Već sam imao razgovore sa predstavnicima ministarstva i dobio podršku za ovu inicijativu,“ kaže Ivetić, naglašavajući da će se, kako bi zaštita bila ostvarena, osnovati nevladina organizacija koja će podnijeti formalni zahtjev.

Trogodišnji proces praćenja uzgoja i proizvodnje grbaljske pamidore, prema riječima Ivetića, slijedi nakon osnivanja NVO, iako detalji još nisu u potpunosti poznati. Ivetić izražava zabrinutost zbog opadanja proizvodnje ove sorte u Grblju, te dodaje da su niske cijene i uvoz paradajza iz Albanije i Grčke smanjili interesovanje među mladima.

Nekada se u Grblju pamidora uzgajala u velikim količinama, ali danas, zbog pada potražnje, samo nekoliko proizvođača, uključujući Ivetića, i dalje njeguju ovu tradiciju.

Karakteristike grbaljske pamidore koje je izdvajaju od drugih sorti uključuju njen jedinstven ukus i miris, a kako Ivetić navodi, ova sorta je specifična i po tome što nema sjemenki i topi se u ustima. „Kada se presiječe, izgleda poput sira,“ opisuje Ivetić, dodajući da grbaljska pamidora ne sazrijeva do kraja peteljke, što je drugačije od mnogih drugih sorti.

Inicijativa za zaštitu ove autohtone sorte usmjerena je ka očuvanju jedinstvenog kulturnog i poljoprivrednog naslijeđa Grblja, ali i podsticanju mladih da se uključe u njeno očuvanje.

Održana manifestacija “Njeguška trpeza”

0
Održana manifestacija “Njeguška trpeza”
Njeguška trpeza – foto Cetinjskilist.com

Tradicionalna manifestacija “Njeguška trpeza”, uz bogatu ponudu domaćih specijaliteta održana je u subotu na Njegušima.

Na seoskom trgu zadovoljni gosti iz Crne Gore, ali i drugih zemalja uživali su u besplatnoj degustaciji njeguških specijaliteta. Domaćini su pripremili bogatu tradicionalnu trpezu sa pršutom, sirom, … uz domaću rakiju i vino, na opšte zadovoljstvo svih prisutnih.

Direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Nikola Jablan zadovoljan je posjetom, kao i gastronomskom ponudom i kulturno zabavnim programom koji su pripremili. Istakao je odličnu saradnju koju imaju sa “Udruženjem proizvođača njeguških specijaliteta”.

Uz sjajnu gastronomsku ponudu prisutni su uživali i u kulturno-zabavnom programu u okviru kojeg su nastupili: KUD „Njegoš”, guslar Rajko Radović, Tanja Šeter i Dejan Škuletić sa bendom, kao i recitatorka Milica Radović.

Zahvalnice za učešće u akciji “Biramo najuređenije dvorište na Njegušima za 2024. godinu” dobili su: Božović Ivan, Stanka Petrović Njegoš, Milica Popović i Restoran ”Njeguška sijela”.

Manifestacija je dio programa “Njeguško kulturno ljeto” i održava se 19. put. Organizatori su Prijestonica Cetinje, Turistička organizacija Prijestonice i „Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta“.

Poraz Primorca u Šibeniku

0
Poraz Primorca u Šibeniku
Primorac – D. Matković Foto: wpolo.me

Vaterpolisti Primorca poraženi su večeras u Šibeniku od splitskog Jadrana 15:13, u utakmici trećeg kola regionalne Prenijer lige.

To je drugi poraz kotorskog tima u regionalnom takmičenju ove sezone, nakon što je na startu poražen i od Novog Beograda.

Upisao je i pobjedu protiv Primorja.

Junak trijumfa splitskog tima bio je Loren Fatović sa šest golova.

U ekipi iz Kotora po tri gola postigli su Nika Šušiašvili i Dušan Matković, a jedan manje Savo Ćetković.