Tradicionalni muzički festival koji se održava dvadeste godina u Herceg – Novom „Sunčane skale“, po najavama organizatora održati će se 29. i 30. juna na Kanli Kuli.
Organizatori, Koncertno-produkcijska kuća „Skale“, sopštili su da će Festival koštati nešto manje od 300.000 eura. Učešće Opštine je 50.000 eura a Turističke Organizacije grada 30.000 eura, što je u ukupnom iznosu duplo manje nego prošle godine.
Nadamo se da će i u ovim skromnim uslovima u kojima se održava, Festival doprinijeti promociji grada i popularizaciji muzike. I to je bilo na granici naših mogućnosti, kaže potpredsjednica opštine dr Tamara Vujović, ističući da je ipak prevagnula želja da se ne prekine kontinuitet održavanja ove lijepe muzičke manifestacije sa međunarodnim predznakom.
„ I pored finansijskih teškoća koje su djelom dovele u pitanje održavanje „Sunčanih skala“ preovladalo mišljenje da Festival koji traje 20 godina ne treba prekidati“ – kazala je Vujović.
Organizator očekuje veliki broj učesnika iz 26 zemalja i veliki broj novinarskih i tv ekipa. Nadamo se da će i ove godine, putem televizijskog signala u region i svijet poći lijepe slike iz našeg grada.
U Budvi će se u periodu od 20. do 24. maja, održati prvi međunarodni festival uličnog teatra pod nazivom “Open Sky Montenegro”.
Pod sloganom “Izađi i igraj se!“, festival uličnog teatra “Open Sky Montenegro”, prvi svoje vrste u Crnoj Gori, predstavlja priliku da ljudi budu dio jedne serije spektakala i performansa, koja će se održati unutar zidina Starog grada u Budvi. Otvaranju će prethoditi parada učesnika, koja će se kretati šetalištem, a u Starom gradu će u 20 sati početi i zvanično otvaranje.
Kao posebne komponente programa, izdvajaju se pozorišne radionice za djecu i master-časovi za studente glume, u kojima će najmlađi dobiti priliku da izraze kreativnost, a stariji da uče od svjetski priznatih umjetnika i profesionalaca.
Yuri Muravitsky i Mihael Oger su idejni pokretači, zaduženi za koncept “Open Sky Montenegro” festivala, a organizator je NVO “Dukley European Art Community”, uz podršku Turističke organizacije Budva.
Na festivalu će se predstaviti učesnici iz Rusije – Ognjeni ljudi – pokretna kreativna laboratorija vizuelnih efekata, koja svoje pirotehničke akrobacije izvodi u čitavom svijetu, “Tall Brothers” – od spontanih improvizacija, do bučnih, ekstravagantnih karnevalskih predstava, ova trupa u svojim nastupima koristi štule, fascinantne kostime, i uvijek besprekornu šminku, i “Mr Pejo`s Wandering Dolls” – njeguje kulturu karnevala, maski, groteske i pajaca još od 1993. godine, kada je osnovana u Sankt Peterburgu. Tu je i “Pakava It’” koji isključivo izvode intrumentale, a iz Bjelorusije dolazi “Klovn I”, uvijek voljan da zabavi, nasmije i zaintrigira ne samo najmlađe, navodi se u saopštenju organizatora festivala.
Tradicionalna proslava Gospe Peraške, uz čiju pomoć su Peraštani pobijedili Turke 15. maja 1654. godine, čija je silna vojska pokušala osvojiti grad, koja je ušla u istoriju kao jedinstven slučaj u Evropi, gdje je manje od stotinu građana Perasta pobijedilo više od hiljadu turaka, započela je kolom Bokeljske mornarice na pjaci ispred crkve Svetog Nikole uz pratnju kotorske Gradske muzike.
Svečanu svetu Misu, u prisustvu vjernika predvodio je don Robert Tonsati uz koncelebraciju peraškog sveštenika don Srećka Majića, don Iva Ćorića i don Dariusz Nowak.
Nastupio je i crkveni hor Sveti Matej.
Nakon svete Mise i mimohoda ispod ikone Bogorodice sa Gospe od Škrpjela, vijernici, mještani i turisti okupili su se na peraškoj rivi gdje je održan drevni običaj “gađanja kokota” koji simbolizuje neprijatelja.
Kokota je pogodio Peraštanin Andro Radulović, koji je po tradiciji dobio šugaman – peškir, na kojemu je obilježena godina bitke i datum gađanja. Po običaju pobjednik je uz pratnju Gradske muzike prošetao kroz Perast i ima obavezu častiti bario(60 lit.) vina.
Zavjetova se bos hodočastiti Gospino svetište iznad Kotora
Peraška Gospa 2015.
Zavjetna svečanost u Gospi od Zdravlja – Kotor održava se svakog 16. maja, kao uspomena na odbranu Perasta 15. maja 1654.godine od velike Turske sile.
Tada se kotorski providur Francesco Bataggia zavjetovao da će svake subote, bos hodočastiti u Gospino svetište nad Kotorom.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, rubrike koju u saradnji sa hercegnovskom Knjižarom So tradicionalno njeguje Svijet kulture, donosimo koji su to naslovi trenutni hitovi, ili po nečem važni, manirom za svakog po nešto.
Radnja romana Bele noći Fjodora Mihajloviča Dostojevskog dešava se u Petrogradu, a njen glavni lik je 26-godišnji mladić, siromašni državni činovnik, pravi zanesenjak. U prvom dijelu romana on je neimenovani lik koji noću luta ulicama Petrograda uživajući u tišini i svom izmišljenom svijetu. U tom svijetu on je heroj, istorijska ličnost, pjesnik, ljubavnik. Sve se mijenja kad jedne noći spasi djevojku Nastjenjku od pijanog prolaznika. Ona ga vraća u realan život i upoznaje ga sa najljepšim ljudskim osjećanjima. Dostojevski u ovom romanu veliča ljudsku dobrotu, nesebičnost, moralnu čistotu, jake i iskrene emocije. Izdavač je Nova knjiga.
Sin je roman najpopularnijeg evropskog savremenog pisca trilera Ju Nesbea koji ispituje neke od najdubljih misterija postojanja: grijeh, iskupljenje, ljubav, zlo. Soni Lofthus je harizmatičan mladić. U zatvoru je skoro pola života. Tu je omiljen jer se zatvorenicima čini da on umije da ih razriješi grijehova. Njima nije važno što je Soni težak heroinski zavisnik. Svejedno im je i to što možda služi kaznu za tuđe zločine. Međutim, on sam je, nakon briljantnog bijega iz zatvora, čvrsto riješen da se osveti svima koji su ga tako dugo držali sklonjenog. Izdavač je Laguna.
Izuzetno putovanje jednog fakira autora Romena Puertolasa svjetski je besteler objavljen u 36 zemalja. Adžatašatru Lavaš Patel prešao je veliki put, uvjeren da će pregršt uobičajenih, i uigranih trikova biti dovoljni da se domogne nečeg što odavno priželjkuje. Dok se bude nalazio na putu po Evropi, na svakom ga koraku vreba izazov. Ova šarmantna i neobično poučna priča o lažnom fakiru nosi jasnu poruku – pošto prođemo cijeli svijet, jedino što iskreno poželimo jeste povratak kući. Izdavač je Vulkan.
Knjižara So Herceg – Novi
Rebekina pravila autorke Ane Keri biće prava poslastica za tinejdžere. Junakinji Rebeki se mnogo toga lošeg se desilo u životu. Dečko joj se odselio u Kanadu i ona ne prestaje da priča o njemu. Oprhvana emocijama, prinuđena je da smišlja nova pravila koje će joj pomoći da prebrodi emotivnu krizu. Sa Alis i Kas, najboljim prijateljicama, učestvovaće u školskom mjuziklu, nečemu zaista uzbudljivom. Izdavač je Kreativni centar.
Gusarska pećina Dejvida Glavera knjiga je iz serije Matematička potraga osmišljene da motivišu djecu da razviju i primjene matamatičke vještine kroz avanturističke priče. Te priče su kao igre u kojima se mora riješiti niz matematičkih problema da bi se napredovalo prema uzbudljivom kraju. Neustrašivi gusar Crnobradi zakopao je svoje blago, a u knjizi se nalazi mapa koja otkriva gdje se ono nalazi. Ali treba zapamtiti da ako pažljivo ne pratimo uputstva možemo zauvijek ostati zarobljeni u gusarskoj pećini. Onaj ko razriješi misteriju može sebe smatrati matematičkim genijem Izdavač je Vulkan.
Mesi – priča o dečaku koji je postao legenda autora Luke Kaiolija knjiga koja će obradovati mnogobrojne poštovaoce ovog istinskog fudbalskog maga, posebno u doba Svjetskog prvenstva u fudbalu. Dječak koji je sa 13 godina odlučio da ostane u Barseloni, koji sa 25 godina osvaja Zlatnu loptu 4. put, svoje mjesto među legendama fudbala već je osigurao. Autor počinje priču prvim Mesijevim fudbalskim koracima, zdravstvenim problemima, i spektakularnim potezima koji su ga izdvajali među vršnjacima. Zatim slijedi period u čuvenoj Barseloninoj omladinskoj školi pa trofeji, medalje, priznanja i napokon vrijeme koje se u fudbalu računa na prije i poslije Lea Mesija. Izdavač je Novoli.
Autori Majkl Zohar i Nisim Mišal u knjizi Mosad opisali su najveće misije izraelske tajne službe. Ko su u stvari usamljeni ratnici Mosada čija tajna borba dostiže svoj vrhunac i koji ratuju u sjenci najbolje tajne službe na svijetu? Izrael se osjeća kao da ponovo stoji na vjetrometini. I – kao što je to bilo 1948. godine, kada je osnovan, i 1967, pred Šestodnevni rat – suočava se sa jednom od najsudbonosnijih odluka od svoga postanka. Izdavač je Magelan pres.
U okrilju islama utočište je našla mješavina mnoštva kultura i umjetnosi. Mada raznovrsne po svojoj prirodi, sve ove kulturne i umjetničke niti su utkane u zajedničku vjersku pripadnost. Enciklopedija Islamska umjetnost i athiktektura prati istorijski razvoj islamskih područja i dinastija, osvjetljavajući raznolikost umjetničkih izraza od prihvatanja vjere do danas. Njene stranice otkrivaju bogatu kreativnost islamske umjetnosti i arhiktekture, od djela Emevija u Siriji do Mogula u Indiji; od Osmanskog carstva pa sve do moderne savremene umjetnosti. Izdavač je Libris.
„Čekanje“, naziv je izložbe fotografija akademske slikarke i fotografa Tanje Matković iz Tivta, koja je premijerno postavljena u izložbenom prostoru Upravne zgrade Porto Montenegra (u Domu Vojske), i trajaće do 15. juna.
Ciklus fotografija štampanih na platnu inspirisan je, prema riječima umjetnice, čekanjem žene, slutnjom i priželjkivanjem dolaska njenog voljenog muža, sina, oca, brata sa dalekog pomorskog putovanja ili bitke.
Pet priča iz ovog ciklusa: Epska, Zavjet, Obećanje,Čekati danas i Košmar povezuje jedinstvena iskrena emocija, bez obzira u kom vremenu živjeli – emocija čekanja. U čekanju svih njih, uvjek su prisutni strah da se neće vratiti, i nada da će se vratiti. Nekad je čekanje toliko dugo, da nam se može uciniti kad san i da nije dio naše realnosti, čežnja iskrivi realnost i život postane nečija tuđa priča – navodi slikarka Tanja Matković.
Mizanscen Tanjinog čekajućeg čina – čina čekanja tipičnog za prostor u kojem umjetnica živi, snažno obiljžen simboličkim rekvizitama i kamernim eneterijerskim prostorom –sobe, sakralnog prostora ili prepoznatljivog eksterijera –prelijepe vizure Boke i peraških ostrva, upečatljivim kostimom – jarko crvena haljina, bijela vjenčanica, žena u oklopu, ili ultra moderna pripadnica mase i savremenih kretanja. Ona maše, plače, boji se, ona čeka, mašta, priželjkuje. Ona je jedna od Tri sestre s Prčanja, ali i trendseterka iz Porto Montenegra… Ona je sanjalica i zavodnica, ona je čekalica…, istakla je istoričarka umjetnosti i likovna kritičarka, magistar Anastazija Miranović.
Hrvatsko kulturno društvo „Tomislav” priređuje koncert u Domu kulture u Škaljarima u subotu 16. maja u 19 sati.
Učestvuju Dječji zbor „Leptirići” i ženska klapa Hrvatskog kulturnog društva „Tomislav”, mještovita klapa “Veterani vazda mladi” i muška klapa „Jadran”.
Koncert se održava pod pokroviteljstvom Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
„Ono što su Beč i Lepant bili na globalnom planu u Europi, to je Perast bio za cijelu Boku 15. maja te 1654. godine. Obrana Perasta od Turaka je čudnovata obrana, kao što je bila čudnovata obrana i Lepanta, i kao što je bila čudnovata obrana Beča. Čudo pod Lepantom, čudo u Beču, čudo i u Perastu „ – kazao je don Anton Belan, generalni vikar Kotorske biskupije.
Netrpeljivost između risanskih Turaka i Peraštana bila je velika. Razlog tome je moć Peraštana na moru i kopnu, njihova vještina na maču i u trgovini. Nesigurnost za risanski posjed kraj slobodnoga Perasta, bio je povod Turcima da napadnu Perast. Kako su Turci bili uvjereni u laku pobjedu, nisu ni pokrenuli svoju mornaricu koja je stajala u Herceg Novom, nego su napali samo sa strane, iz zaleđa s brda- hiljadu Turaka i samo pedesetak Peraštana.
Bilo je to u četvrtak, 15. maja 1654. godine na sam Spasovdan. Još je bila noć kada su u tri sata ispred petka, turskog sveca, Turci zaurlali, udarali u tambure- što je značilo početak napada.
Peraštani, dan uoči, bili su obaviješteni o napadu te nisu bili baš iznenađeni. Pošli su na otok i donijeli Gospu. Ne da bi spasili Gospu, nego da bi Gospa spasila njih. Nose je u tvrđavu Sveti Križ i njoj povjeravaju da ona bude „glavni zapovjednik” u odbrani grada.
Iako su branioci poduzeli organiziranu obranu iz čardaka i utvrde, uvaže li se velike pripreme Turaka, njihova tradicionalna mržnja prema Perastu koja im je samo davala podstreka za borbu, mnoštvo navalnika i nada u bogat plijen, neznatan broj branilaca, nije čudo da su Peraštani odmah pripisali svoj veliki uspjeh zaštitnici Bl. Djevici. Zato se opština iz zahvalnosti zavjetovala da će se svake godine proslaviti spomen na pobjedu na 15. maja . U procesiji će se nositi Gospina slika kroz grad, praćena od Peraštana i drugih pripadnika peraškoga područja pod oružjem. I sami su dječaci nosili oružje, prema svojoj dobi, i palili određene pozdrave. Da se to odlučilo odmah nakon pobjede 1654. godine dokazuje i odluka maloga zbora iz 1726. o danu prijenosa Gospine slike i odluka zbora iz 1754. o proslavi prve stogodišnjice boja, od g. 1654., odredila zavjetni dan na 15. maja sa slikom Gospinom.
Peraštani su pobijedili Turke, i ne samo to, nego su ubili njihovog zapovijedajućeg Rizvan Agu, zarobili njegovu pušku, tri zastave, njegov šator…
Gađanje Kokota – Boka News
U sjećanje na tu pobjedu ostao je običaj „gađanja kokota”, koji simbolizira neprijatelja. Najbolji strijelac, onaj koji pogodi kokota, dobija šugaman – peškir na kojemu je obilježena godina bitke i datum gađanja.
Po starom običaju pobjednik mora da časti građane barilom vina (60 lit).
Pomorski muzej Crne Gore Kotor organizuje izložbu „Magija igle i niti” povodom manifestacije „Noć muzeja” i Međunarodnog dana muzeja, koja će biti otvorena u palati Grgurina u ponedjeljak 18.maja u 21 sat.
Izložbu će otvoriti Marija Ćatović, poslanica u republičkom parlamentu (DPS), govoriće mr Mileva Pejaković Vujošević i Violeta Folić, a u muzičkom dijelu programa nastupiće sastav „Škuribanda”.
Organizatori su Polimski muzej Berane, Narodni muzej Crne Gore i Pomorski muzej Crne Gore-Kotor.
Pomorski muzej Crne Gore je donio odluku da u okviru ustaljene manifestacije „Muzej, mladost, muzika“, ulaz u muzeju bude besplatan u periodu od 11. do 18. maja 2015. godine (cijela sedmica) za sve učenike osnovnih i srednjih škola, kao i za studente sa prostora Crne Gore.
Barski ribolovci se posljednjih dana mogu pohvaliti sa više kapitalnih ulova. Zanimljivo je da su većinu ulova činile krupne kirnje, javlja Radio Bar.
Poznati pendulaš Miroslav Ciganović u srijedu je ulovio dvije kirnje, od 14, i 5 kilograma. Juče je “reternirao” Nino Jovićević, takođe na pendulu – izvadio je kirnju od skoro 18 kilograma (17,6).
“Mislio sam da sam zapeo za dno. Vratio sam se nazad, zategao strunu, ali uzalud. Nije mi bilo ostalo ništa drugo nego da omotan konac oko bitve i da dam gas, da bih otkinuo udice. Na moje iznenađenje, ‘dno’ je krenulo za mnom. Malo po malo, namotavao sam metre sve dok nije pored mene, na desetak metara od barke izronio pravi balon – ogromna kirnja sa naduvanim mjehurom u ustima. I sad me čudi kako se nije borila, i kako nijesam, ni u jednom momentu, osjetio neki trzaj na štapu” – govori srećni i spretni ribolovac, koji je prošle nedjelje na svoj čamac ugostio i tunu od 40 kilograma.
Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici razmotrila je i usvojila Informaciju o statusu AD Luke Kotor i donijela zaključak kojom je omogućen nesmetan rad Luke Kotor i u razdoblju nakon isticanja Ugovora o korišćenju morskog dobra.
Polazeći od činjenice da 17. maja 2015. godine prestaje da važi Ugovor o korišćenju morskog dobra, nametnula se potreba privremenog pravnog regulisanja statusa Luke Kotor do okončanja procedure u vezi sa dodjelom koncesije, shodno Zakonu o lukama. Vlada je donijela zaključak da se privremeno ustupa na korišćenje AD Luka Kotor dio morskog dobra u Kotoru na period od 120 dana, počev od 18. maja 2015. godine, odnosno do završetka procedure za dodjelu koncesije.
U donošenju ove odluke Vlada se rukovodila značajem Kotora za turističku ponudu u ovoj sezoni, jer bi zbog odsustva legalnog obavljanja djelatnosti Luke Kotor bio onemogućen prihvat i servisiranje brodova i jahti i posebno naglašeno pitanje sigurnosti i bezbjednosti plovidbe i boravka broda u luci.
Sjednica Vlade CG 14.maj 2015
U raspravi je naglašeno da, iako je Luka Kotor bila u obavezi da uspostavi ugovorni odnos sa Lučkom upravom kao regulatorom, organi upravljanja i pored insistiranja Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Lučke uprave nijesu preduzuli bilo kakve aktivnosti za ispunjenje ove svoje zakonske obaveze.
