Tradicionalni Vaskršnji koncert Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo” iz Kotora, biće održan večeras 26. april, nedjelja u crkvi Svetog Nikole u Kotoru u 19 sati.
Horom diriguje đakon mr Mihajlo Lazarević.
Od raftinga do obilaska Boke i jedrenja
Jedna od malobrojnih turističkih agencija u Crnoj Gori, koja nudi turističke pakete aktivnog odmora, koji povezuju sjever i jug zemlje danas je u Boku dovela grupu od 110 francuskih turista, u okviru zanimljivog turističkog aranžmana.
Posredstvom agencija Explorer i Terra Nautika, grupa turista danas je uživala u ljepotama Kotora, nakon čega su biciklima starim putem uz more stigli do Tivta, gdje su se ukrcali na brod, krstarili Bokom i jedrili u tivatskom akvatorijumu.
Inače, grupa je prethodnih dana boravila na sjeveru Crne Gore gdje su stigli Plavim vozom – muzejsko turitičkim vozom koji je korišćen za potrebe nekadašnjeg predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.
„Turiste su iz Kolašina do kanjona rijeke Tare prevezli smo starim vojnim kamionima, koje je agencija iznajmila od privatnika za tu priliku. Gosti su oduševljeni rijekom i njenim kanjonom. Nakon raftinga posjete Žabljaku i Cetinju nastavili su odmor na primorju. Većina njih prvi put je u Crnoj Gori i jako su iznenađi što se sve može vidjeti i doživjeti za jedan dan, u maloj Crnoj Gori „ – kazala je za naš portal Sabine Gouhie suvlasnica agencije Terra Nautika suorganizator ovog aktivnog turističkog aranžmana.
Njihov boravak u Crnoj Gori završava se sutra u Budvi na ostrvu Sveti Nikola, gdje će im biti upriličen parti.
Vlada CG – Reagovanje na tekst „Crna Gora otima hrvatsko more i vadit će naftu“
Povodom tvrdnji iznijetih u subotu, 25. aprila 2015. godine, u hrvatskom dnevnom listu „Slobodna Dalmacija“ u tekstu pod naslovom „Crna Gora otima hrvatsko more i vadit će naftu“ objavljenom na naslovnoj strani i na stranama 2 i 3 saopštavamo javnosti da Vlada Crne Gore ni jednog trenutka nije prekršila Protokol o privremenom režimu uz južnu granicu iz 2002. godine. Stoga je tvrdnja iznijeta u naslovu i u tekstu neistinita.
Upravo je Vlada Crne Gore, u cilju zaštite svojih interesa, uložila pregovor hrvatskoj strani i međunarodnim instancama zbog kršenja protokola prilikom raspisivanja hrvatskog tendera za davanje koncesija za istraživanje nafte i gasa u morskom području koji predstavlja spornu teritoriju.
Tender za istraživanje i proizvodnju ugljovodonika koje aktuelan u Crnoj Gori ne primiče se prostoru između azimuta 206 i 231, koje je sporno područje između dvije države. Naprotiv, mi smo prvi tender orjentisali na prostor koji pokriva jugoistočni dio podmorja Crne Gore, odnosno prema granici s Albanijom. Ovo je poznato i „Slobodnoj Dalmaciji“ koja je i sama objavila je 09. 08. 2013. godine (članak je i danas dostupan na internetu na adresi: http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/218120/Default.aspx) mapu istraživanja koja sama po sebi opovrgava tvrdnje iz današnjeg teksta.
Vlada Crne Gore ostaje posvećena pregovorima oko utvrđivanja konačnog prijedloga teksta posebnog sporazuma kojim bi se dvije države obratile Međunarodnom sudu pravde u Hagu, a u cilju dostizanja konačnog rješenja u najboljem interesu za obje države – kaže se u sopštenju Biro za odnose sa javnošću Vlade CG.
Kotor – Trodnevna svetkovina Blažene Ozane Kotorske
Povodom 450. godišnjice smrti i 350. godišnjice od proglašenja Blažene Ozane Kotorske za suzaštitnice grada Kotora i Kotorske biskupije, Biskupski ordinarijat Kotor nizom svečanosti obilježava proslavu svetkovine Blažene Ozane.
U katedrali sv. Tripuna u nedjelju 26. aprila u 20 sati je duhovni koncert na kojem će nastupiti solisti Opere HNK Ivana pl. Zajca, mezzosopranistica Vivien Galletta i tenor Voljen Grbac, u pratnji pijanista Vladimira Babina.
.
Na dan smrti Blažene Ozane 27. aprila sveta Misa je u 10 sati, služi mons. Ilija Janjić – biskup kotorski, u 18 sati pontifikalnu svetu misu u katedrali sv. Tripuna služiti će mons. Želimir Puljić, nadbiskup zadarski, a pjevat će zbor sestara dominikanki.
Monodramu “Blažena Ozana – biti s Bogom dovoljno je za sreću” izvest će časna sestra dominikanka, zajednici kojoj je pripadala i Blažena Ozana, u 17 sati.
Međunarodni studijski dan “Blažena Ozana Kotorska” bit će održan 28. aprila od 8,30 do 13 sati. u crkvi sv. Pavla u Kotoru.
Blažena Ozana rođena je 1493. godine u selu Relezi u središnjoj Crnoj Gori, a umrla je u Kotoru 27. aprila 1565. godine na glasu svetosti.
Spominje se kao blažena već 1602. godine u testamentima kotorskih građana. Crkva joj je priznala štovanje 20. prosinca 1927. godine. Pripadala je redovnicama trećorednicama sv. Dominika.
Provela je 52 godine u samostanskoj ćeliji u strogoj pokori. Tijelo joj se neraspadnuto čuva u crkvi sv. Marije od Rijeke. Godine 1665. uvrštena je među zaštitnike grada Kotora i biskupije, a liturgijski se slavi 27. aprila.
Stoliv – „Camellija Trophy”
U sklopu manifestacije „Fešta kamelija” u nedjelju 26. aprila u Stolivu će biti organizovan „Camellija Trophy” – takmičenje ribara u drvenim barkama.
U akvatorijumu ispred Stoliva od jutarnjih sati posade drvenih barki takmičiti će se u ribanju i veslanju nakon čega su prodefilovali akvatorijem ispred stolivske rive.
Istog dana, u 12 sati u Domu kulture „Niko Bilafer” u Stolivu biće održan stručni skup o očuvanju drvenih barki.
Manifestacija „Camellija Trophy”, ima za cilj promociju i očuvanje drvenih barki.
Organizatori su Udruženje „Kamelija“ KSR „Zubatac“ Kotor MZ Stoliv
„C A M E L L I A T R O P H Y“ – PROGRAM
6.30 Okupljanje ribara sa drvenim barkama na stolivskom mulu, ribanje u akvatoriju ispred Stoliva, povratak i mjerenje ulova
10.00 Promotivni nastup jedriličara, kajakaša i gondolijera
11.00 Takmičenje u veslanju i defile drvenih barki
12.00 Svečano proglašenje najuspješnijih učesnika i dodjela trofeja. Razmjena iskustava vlasnika drvenih barki i ribara uz stručne savjete
Zabavni program i druženje uz ribu i vino.
Organizovanjem ove manifestacije doprinosimo očuvanju naših tradicionalnih vrijednosti.
Kontakt telefon 069/644-506
Kraljevina Norveška finansira projekat zaustavljanja devastacije obale i podmorja
Opština Ulcinj konačno je riješila da se uhvati u koštac sa krivolovom ribe dinamitom i devastacijom morske obale i podmorja. Projektom pod nazivom „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema posredstvom zaštite i odgoja morske faune“ koje je počeo nedavno, lokalna uprava će u saradnji sa nadležnim državnim institucijama pokušati da eliminiše ovaj višegodišnji problem koji ugrožava ekosistem. Prema riječima potpredsjednika Opštine Ardijana Mavrića ciljevi projekata koji finansira Kraljevina Norveška su promovisanje zaštite okoline, u cilju bolje zaštite i monitoringa zajedničkog morskog ekosistema i poboljšanje potencijala u ribarstvu za lokalno stanovništvo kroz održivi razvoj morskih resursa u obalnom pojasu.
-Projekat je finansiran od strane Ministarstva vanjskih poslova Norveške iznosom od ukupno 118,866 eura, uz kofinansiranje od strane Opštine Ulcinj u vrijednosti od ukupno 23,760 eura, odnosno kroz radno osoblje, konkretnije implementacijom koja se vrši od osoblja Kancelarije za međunarodnu saradnju i projekte. Projekat će trajati ukupno dvije godine. U cilju što efikasnije implementacije, Opština Ulcinj je stupila u partertsvo sa: Ministarstvom unutrašnjih poslova, Upravom Policije odnosno Sektorom granične policije, Upravom za inspekcijske poslove, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja – Direktorat za poljoprivredu i ribarstvo te Klubom sportskih ribolovaca „Bojana” – kaže Mavrić, i dodaje da je projekat podijeljen na četiri seta aktivnosti.
– Prvi je kampanja podizanja svijesti građana posredstvom oglašavanja na bilbordima, te promocija preko emitovanja video-spotova, uspostavljanje monitoringa obale opštine Ulcinj, posredstvom patroliranja koje će se vršiti uzduž čitave ulcinjske obale, te direktnom komunikacijom sa svim partnerima u projektu, i razvijanjem onlajn baze podataka, uz pristup svih relevantnih partera u projektu, Slijedi jačanje kapaciteta nadležnih institucija, kroz seminare i konferencije uz učestovanje regionalnih eksperata, te razmjena najboljih praksi i iskustva iz okruženja i iskustava u borbi protiv ilegalnog ribolova, i efikasno eliminisanje ovag fenomena. Potom ćemo stvarati uslove i podsticaj za razvoj marikulture, gdje bi se obavila studija – elaborat u kojem bi se precizno odredile pogodne lokacije i predstavljale mogućnosti za razvoj u ovom polju unutar Opštine Ulcinj. Takođe je u sklopu ove aktivnosti planiran edukativni video o marikulturi – objašnjava Mavrić koji je pomenuti projekat nedavno prezentovao u Rijeci na regionalnoj akademiji pred predstavnicima država regiona, kao projekat dobre prakse gdje lokalna samouprava uključuje sve državne institucije u rješavanju određenog problema.
– Prezentacija u Rijeci je tražena od strane donatora Kraljevine Norveške kao projekat koji oni finansiraju. U ovom slučaju suština problema je krivolov ribe, devastacija morske obale i podmorja, nalaženje rješenja sa svim nadležnim institucijama, i paralelno i pokretanje studija za nalaženje lokacija i uslova za razvoj marikulture, zaključuje podpredsjednik Opštine. Inače, Sekretarijat za privredu i ekonomski razvoj raspisao je nedavno konkurs za anagažovanje službenika koji bi narednih 20 mjeseci trebao da vrši monitoring čitavog pojasa ulcinjske obale. Izvršilac ovog posla će biti zadužen za monitoring duž čitavog pojasa obale, odnosno od ušća rijeke Bojane do zaleđa Kruča. Pojas obale na kojem se vrši monitoring bi obuhvatao širinu od 1,5 kilometara od obale prema dubini mora. Takođe izvršilac vršio monitoring čitave delte Bojane, oko ostrva Ada. Tokom obavljanja svoga posla upravljao bi čamcem na motorni pogon (gumeni čamac sa čvrstim koritom) i bio u obavezi da pomno prati bilo kakvu ilegalnu aktivnost, koja se dešava uzduž gore navedenog pojasa, sa kontekstom na ilegalni ribolov, te monitoring bilo kakvog fenomena, koji bi mogao da ugrozi morski ekosistem, habitat i opstanak morske faune, kako od uticaja ljudskog faktora, tako i uticaja prirodnog faktora – navodi Mavrić.
Registrovano 35 dinamitaša
Prema podacima policije na području opštine Ulcinj registrovano je 35 krivolovaca eksplozivom ili dinamitaša kako ih popularnije zovu. Policija zna za sva lica koja se bave tim poslom, ali kako su veoma organizovani teško im se ulazi u trag i teško ih je uhvatiti na djelu. -Da bi se lice koje koristi eksploziv u krivolovu moglo izvesti pred sud neophodno je imati sve argumente, praktično ga uhvatiti ili snimiti u momentu kada koristi eksploziv. To nije nemoguće ali je vrlo teško jer se radi o dobro organizovanim grupama, kažu u policiji.
Podmorje razoreno i puno mrtve ribe
Sportski ribolovci ronioci već godinama upozoravaju da se na morskom dnu ulcinjskog priobalja nalazi izuzetno mnogo mrtve ribe, ubijene dinamitom. Oni su u više navrata apelovali da se napokon, spriječi ovaj vid uništavanja mora i ugrožavanja bezbjednosti ljudi. – Mi se trudimo da očuvamo priobalje i reagujemo na svaku vrstu krivolova ali, na žalost, kazne su male, svega nekoliko stotina eura, a šteta je ogromna, poručuju sportski ribolovci i ronioci.
https://youtu.be/guAProiTCwo
Autor: Branko Lentić Film “Dinamitaši” iz dokumentarne serije “Objektiv 350”, snimljen je 1974. To je priča o…
Aerodrom Tivat – Rekonstrukcija kontrolnog tornja od jeseni
Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) iz podnijela je Ministarstvu održivog razvoja i turima Crne Gore zahtjev za izdavanje građevinske dozvole za rekonstrukciju objekata Aerodromske kontrole letjenja (AKL) u Tivtu. Zahtjev je podnešen 15.aprila, a rekonstrukcija prostorija AKL Tivat na ovdašnjem aerodromu, podrazumijeva i modernizaciju i rekonstrukciju kontrolnog tornja tivatske vazdužne luke. U to će SMATSA uložiti blizu 4 miliona eura.
U skladu sa Državnom studijom lokacije „Aerodrom Tivat – sektor 24“, predviđeno je da se obavi detaljna rekonstrukcija postojećeg kontrolnog tornja visine 37 metara, te da se na sada slobodnoj parceli u njegovom podnožju, podigne novi objekat spratnost P+1, a sve zajedno će biti površine oko 1,4 hiljade kvadrata u kojima će raditi 30 zaposlenih u AKL Tivat.
U objektu ispod tornja smjestiće se meteo-služba, kancelarije AKLTivat, tehničke prostorije i tzv. aerodromski biro (flight information office). Sam toranj će biti detaljno rekonstruisan jer će se srušiti postojeća kupola i prostorije tehničke sale koja se nalazi odmah ispod aktuelne kupole. Na tom nivou napraviće se nova moderna kupola sa najmanje 80 kvadrata korisne površine u kojoj će istovremeno moći raditi pet kontrolora.Na etaži ispod, izgradiće se nove prostorije za odmor kontrolora, učionica i sanitarni čvor, a toranj će pored najmodernije komunikacione i IT opreme, dobiti i panoramski lift.
SMATSA se za rekonstrukciju kontrolnog tornja i izgradnju novih prostorija za potrebe AKL Tivat odlučila zbog starosti i neadekvatnih katakteristika postojećih objekata, kao i činjenice da aerodrom Tivat već godinama bilježi najveću stopu rasta u obimu saobraćaja od svih vazdušnih luka u bivšoj Jugoslaviji, sa čime se mora adekvatno nositi i služba kontrole letjenja. Za ovaj aerodrom koji je i turistička recepcija Crnogorskog primorja, SMATSA je najavila i posebno atraktivan i reprezentativan arhitektonski izgled novog kontrolnog tornja.
Inače, početak ove investicije zbog raznih administrativno-pravnih okolnosti, kasni oko 10 mjeseci u odnosu na ranije pominjenu dinamiku. Prema nezvaničnim informacijama, pripremni radovi na tzv. land side strani objekata AKL Tivat počeće u spetembru. Već u oktobru krenuće i glavni radovi, jer će se tada, zbog smanjenja obima saobraćaja na aerodromu, stvoriti uslovi da se kontrola letjenja sa tornja koji se rekonstruiše, privremeno izmjesti u poseban kontejner sa opremom, lociran na drugom mjestu u zahvatu tivatske vazdušne luke.
Ekološki monitoring „zdravlja“ mora u marini Porto Montenegro
Stručnjaci Instituta za biologiju mora iz Kotora (IBMK) počeli su ovih dana sa prvim mjerenjima i prikupljanjima podataka u akvatorijumu marine Porto Montenegro u Tivtu, u cilju sprovođenja jednogodišnjeg programa monitoringa stanja morskog ekosistema u zahvatu elitnog tivatskog nautičkog centra.
„Sa Porto Montenegrom potpisali smo ugovor o jednogodišnjem monitorinigu stanja životne sredine u morskom ekosistestemu po svim njegovim apaketima – počev od hemijskog i mikrobiološkog sastava morske vode, preko eutrofikacije, bioindikatora eventualnog zagađenja, do stanja i brojnosti morskih biljnih i životinjskih organizama na ovom području, odnosno hemijskog sastava sedimenata morskog dna. Po završetku projekta biće izrađen i detaljan fnalni izvještaj.“- potvrdio je dirtektor IBMK, dr Mirko Đurović.
On je precizirao da će neki od podataka biti sumirani i objavljivani mjesečno, a neki sezonski, na period od pola godine. Nakon završetka čitavog posla za godinu dana, dobiti podaci koji će se uporediti sa tzv. „nultim stanjem“ – presjekom stanja morskog ekosistema na lokaciji Porto Montenegro sakupljenim u Studiji iz 2007, te vidjeti koliko su se prilike u moru nekadašnjeg vojnog brodogradilišta Arsenal, a današnje marine za mega i super jahte, promijenile na bolje ili na gore u proteklih osam godina.
Prema nezvaničnim informacijama, vrijednost ovog projekta čije sprovoženje finansira sam Porto Montenegro je 40 hiljada eura.
GP Karasović – Zaplijenili 569 šteka cigara
Carinska uprava danas je u Carinskom uredu u Dubrovniku održala vanrednu konferenciju za medije na kojoj je potvrdila zapljenu cigareta tržišne vrijednosti 110 hiljada kuna (14.500 €) na Graničnom carinskom prijelazu Karasovići, Hrvatska – Crna Gora.
Pomoćnik predstojnika Carinskog ureda Karasovići Luka Radulović novinare je izvijestio kako je noćas na Karasovićima zaplijenjeno 109.780 komada cigareta, odnosno 569 šteka triju vrsta cigareta LD red, LD blue i Bond svjetskog proizvođača GT International AD Senta s markicama Crne Gore, odnosno bez markica.
Cigarete je na ulazu u Hrvatsku pokušao prošvercati njemački državljanin R.V. U kombiju njemačkih registarskih oznaka carinici su nakon osnovnog pregleda uočili sitne prepravke na kombiju, zbog čega su otpočeli detaljan pregled pa je u vozilu otkriven bunker sa cigaretama, čija se vrijednost na tržištu procjenjuje na oko 110 hiljada kuna (14.500 €).
Prema izjavi vozača, protiv kojega će biti podnesena kaznena prijava zbog izbjegavanja carinskog nadzora, roba je bila namijenjana njemačkom tržištu. Krijumčar će biti procesuiran u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, a vozilo i cigarete su mu oduzete, rečeno je na press konferenciji.
Zanimljivost – Vrijeme kad kantori mijenjaju boje
Kantor (Spondyliosoma cantharus) je riba koja živi u jatima po čitavom Jadranu na dubini od pet do 150 metara, ali najviše voli strme kamene obale sa bistrim morem. U proljeće, kada more počne grijati iznad 15 stepeni, mijenjaju bolju u drečavo plavu – vrijeme je za mrijest.
Kantori iz šire okoline skupljaju se svake sezone na tradicionalna mjesta za polaganje jajašaca gdje su možda i sami začeti. Mužjaci mijenjaju boju, čime signaliziraju da su spremni za parenje.
Ove ribe su dvopolci.
U prvom dijelu života su ženke, a nakon nekoliko godina kada narastu oko 400 – 500 grama, mijenjaju pol – u mužjake. Prije mrijesta mužjaci iskopaju malu rupu u pijesku gdje će ženka položiti svoja jajašca, i onda otići od gnijezda. Mužjaci brinu o njemu.
Oni čuvaju gnijezdo od girica i fratara, i danima, marljivo, laganim pokretima peraja, ali i duvanjem uz pomoć škrga, “osvježavaju” more iznad gnijezda. Na taj način se brinu da jajašca imaju dovoljno kiseonika.
Ribari znaju mjesta gdje su kantori u aprilu, ali, srećom, lov nekoliko primjeraka neće nužno oštetiti jato. Jedino na što je čovjek vidljivo uticao je to da na mjestima gdje su se nekada lovili kantari od 2,5 kg, danas su tu oni do kilogram težine.
