Država će osnažiti kadar u Bolnici Meljine, a najbolje rješenje za ovu bolnicu bilo bi da se izgradi novi objekat, kazao je ministar zdravlja Vojislav Šimun.
– Par ljekara je dovedeno iz Srbije uz sve procedure. Napravili smo posebnu sistematizaciju za tu bolnicu, imamo odgovorne sestre i načelnika – rekao je Šimun.
Najavio je da se rade studije izvodljivosti za novu bolnicu u Meljinama.
– Vidio sam tu parcelu, imamo kadra, a zbog kompleksnosti ovih imovinsko-pravnih odnosa najbolje bi bilo da se napravi nova bolnica – zaključio je Šimun.
U Budvi će se od 26. do 29. septembra održati kvalifikacioni turnir u vaterpolu za Euro Cup men.
Na turniru učestvuju ekipe AN Brescia, Italija; Endo Plus Honved, Mađarska; VK Banja Luka, BiH; Valis Vega, Srbija i PVK Budva – Budvanska Rivijera.
Budvanski tim predvode kapiten Stefan Kovačević i trener Miloš Popović.
Ovo je prva igra budvanskog tima za evropsko takmičenje nakon punih deset godina.
S obzirom na jake konkurente iz Italije i Mađarske, budvanski tim ne očekuje prolaz u naredni krug takmičenja.
Turnir je, međutim, izuzetno značajan za budvansku ekipu jer znači vraćanje života vaterpola u Budvi, sticanje iskustva i podizanje kvaliteta generacije 2008. godine.
Turnir se održava na gradskom bazenu “Dragan Trifunović” u Budvi, a TV prenos svih utakmica vrši televizija MNE Sport.
I ove jeseni Kotor je domaćin filmskih priča, ideja, panel diskusija, radionica, projekcija kratkometražnih filmova, umrežavanja, jačanja svijesti, unaprijeđivanja saradnje i novih prijateljstava.
Peti međunarodni filmski festival “Uhvati film Kotor 2024″, održaće se od 27. do 29. septembra u Kotoru, gradu koji je svijetu predstavljen po svojoj ljepoti, kulturnoj i istorijskoj baštini, gradu koji poziva na inkluzivnost, koji razumije, podržava, baštini i mijenja perspektivu sa događajima čiji je domaćin.
Trodnevni festival koji nastoji upravo da svojim filmskim ostvarenjima mijenja perspektivu o učešću lica sa invaliditetom u sferi kulture, prikazaće , između ostalog, publici 20 svjetskih filmskih ostvarenja na temu invalidnosti, na temu snage, volje, izdržljivosti i nemjerljivog potencijala svakog glavnog protagoniste ili protagonistkinje.
Ovogodišnji festival počinje programom za najmladje ” Volim film”. Predškolce vodimo u bioskop da gledaju inkluzivne crtaće, nakon toga će sa animatorkom imati nagradni zadatak da nacrtaju svoje viđenje filmskog plakata. Program se zatim seli u kotorsku Gimnaziju. Nakon projekcije filmova kreće vrlo značajna panel diskusija na temu Govorimo inkluzivno: Terminologija i OSI gdje će Irena Rašović i Dunja Samardžić odgovoriti i pojasniti gimnazijalcima neodumice na ovu temu.
Petak naveče od 19 sati je rezervisan za Svečano otvaranje na Pjaci od Kina, nakon čega ćemo čuti više o Inkluzivnom društvu u budućnosti od predstavnika organizacija OSI iz Kotora, ali i Nikšića i Cetinja.
Subota počinje tradicionalnim jutarnjim programom Kroasan, kafa i kratke priče “ Između teatra i slobode: razgovor sa Grubislavom”gdje je gost glumac Slaviša Grubiša. U divnom dvorištu Biskupije imaćemo “Svijet tišine, radionicu o zajednici Gluvih i nagluvih i znakovnom jeziku”koju će voditi Marija Gabnai, znakovni tumač iz Novog Sada.
U podne slušamo panel “Snaga volje: Priče paraolimpijaca”, ali ćemo saznati kako funkcionišu “Mediji bez barijera: Etika i praksa izvještavanja o invaliditetu”
Šta se radi i kako izgleda “Iza kulisa festivala: Umjetnost programiranja i selekcije filmova” objasniće nam gost Dejan Dabić, umjetnički direktor Martovskog festivala i jedan od glavnih organizatora festivala“Niški susreti”
Tokom cijelog dana u različitim selekcijama ćemo gledati filmska ostvarenja, ali smo ponosni na segment “Uhvati domaći film”gdje gledamo ostvarenja Treger NVO Mozaik, tri kratka filma snimljena na Inkluzivnom filmskom kampu: Blago(JE), Bato i Adapt kao i film “Kad Rožaje priča”MK Modesty.
Subota popodne rezervisana za snažne, kreativne i uspješne umjetnice. O magiji glume u atrijumu Kulturnog centra razgovaramo sa našom uvaženom glumicom Dubravkom Drakić a nakon toga o snazi Bastadura sa bestseller spisateljicom Jasenkom Lalović.
Profesionalci će na Okruglom stolu”Budućnost inkluzivnih festivala: Primjeri, izazovi i prilike” diskutovati u Omladinskom klubu o značajnim temama a večernji program završavamo u Kinu Boka projekcijom dugometražnog dokumentarnog filma “Porodica na određeno vrijeme” reditelja Seada Šabotića. Nakon razgovora sa autorskom ekipom saznaćemo i kako je Žiri gimnazijalaca ocijenio ovogodišnje filmove.
Gosti ovogodišnjeg “Uhvati film Kotor 2024” biće predstavnici sličnih inkluzivnih festivala iz regiona, filmski profesionalci, predstavnici organizacija osoba sa invaliditetom koji će predstavilti primjere dobre prakse, izazove koje su imali i ideje za dalje unapređenje.
Glazbeno prosvjetno društvo (GDP) Tivat, najstarija institucija kulture u našem gradu poziva nove članove da budu dio nje, a audicija će biti održana prvog oktobra od 17 sati u prostorijama GPD u Centru za kulturu Tivat.
Pozvani su oni koji znaju da sviraju duvačke instrumente i udaraljke, ili to žele da nauče.
Društvo okuplja članove različitih generacija, koji sviraju i muziciraju, druže se i putuju. Članstvo je besplatno.
Portonovi marina koja je dio prestižnog Portonovi rizorta, osvojila je prvo mjesto kao najbolja međunarodna marina 2024. godine. Ovu nagradu The Yacht Harbour asocijacije (TYHA) dodjeljuje se dodjeljuje marinama koje ispunjavaju najviše profesionalne, operativne i ekološke standarde, u pogledu infrastrukture, ali i u pogledu usluga koje pružaju korisnicima.
TYHA je osnovana radi razvijanja industrije marina, posebno podržavajući članove britanske mornarice, kao i internacionalne članove kojima nudi stručne savjete i pomoć korisnicima u pronalasku kvalitetne marine, dok marinama pomaže u poboljšanju usluga i poslovanju prema najvišim standardima.
„Ova nagrada je priznanje za marine sa izuzetnim kvalitetom usluge, vrhunskim objektima i sadržajima, a koje su posvećene i ekološkoj održivosti. To je još jedna potvrda izvrsnosti kakvoj kao tim konstantno težimo i dodatna motivacija da tako nastavimo,“ rekao je Novica Radojičić, menadžer Portonovi marine.
On je istakao da su veoma ponosni na ovu nagradu i da je ona proizvod dugogodišnjeg rada koji je započeo prethodni direktor Portonovi marine, Nikola Banović. Nakon drugog mjesta prošle godine, nastavili smo sa istom predanošću i taj kontinuirani trud se sada isplatio, naročito imajući u vidu da su ove godine kapaciteti za vez u marini bili puni i interesovanje je ogromno tokom cijele godine.
Portonovi
Kako je dodao, „nagrada The Yacht Harbour asocijacije nije bila odlična prilika samo za predstavljanje premium ponude i usluga Portonovi marine, već je veoma značajna i za pozicioniranje Crne Gore kao glavnog nautičkog centra regiona“.
Podsjećamo, Portonovi marina ima 238 vezova za jahte i superjahte do 120 metara i mjesto je održavanja regionalnih i internacionalnih regata, a 2022. godine dobila je „5 Gold Anchor“ akreditaciju, čime je svrstana među najbolje svjetske marine.
U Portonovi marini često se mogu vidjeti neke od najprestižnijih jahti na svijetu, među kojima su bile Olivia O, superjahta od 88 metara, superjahta PI sa bazenom sa staklenim dnom, ali i čuvena jahta Kalizma, poznata kao simbol ljubavi između Ričarda Bartona i Elizabet Tejlor.
Više informacija o Portonovi marini pronađite ovdje.
Grupa ekoloških aktivista blokirala je luku Marselj koristeći male čamce kako bi skrenula pažnju na utjecaj kruzera na okoliš, koji povezuju s globalnim zagrijavanjem.
Otprilike 20 pojedinaca iz ekološke grupe pod nazivom Stop Croisières, zajedno s francuskom podružnicom organizacije Extinction Rebellion, koristili su niz kanua kako bi blokirali ulaz u luku Marseille. Nosili su transparente i davali intervjue medijima kako bi privukli pažnju na svoju borbu, piše The Maritime Executive.
Njemački kruzer AIDAstella iz AIDA Cruisesa, dijela Carnival Corporationa, bio je na putu prema luci i morao je skrenuti kako bi izbjegao prosvjednike. Dva druga kruzera, Costa Smeralda iz Coste i MSC World Europa iz MSC-a, također su bili na putu prema luci i bili su prisiljeni čekati.
Grupa upozorava na dramatičan rast kruzerske industrije, osobito u Marseilleu. Prema njihovim podacima, luka je u 2023. godini primila 2,5 milijuna putnika s kruzera, što je povećanje od milijun u odnosu na 2022. godinu. Također su istaknuli da su kruzeri nadmašili trajekte, koji su u 2023. prevezli 1,5 miliona putnika. Nezadovoljni su što kruzerski turizam nadmašuje trajekte te pozivaju na veća ulaganja u trajektnu infrastrukturu.
Policija je intervenirala tijekom demonstracije koja je započela oko 7:00 sati i uhapsila oko 20 prosvjednika. Luka je ponovno otvorena nakon otprilike 2 do 3 sata, a službenici luke su izvijestili da se promet normalizirao do 9:30 sati.
Lokalni političari su osudili prosvjed, ističući da je kruzer bio prisiljen izvesti manevar u nuždi, čime su ugroženi životi tisuća putnika. Naglasili su da luka “nije zona bez zakona.”
Međunarodna udruga kruzerskih linija (CLIA) također je prosvjed nazvala “ilegalnim i opasnim” u izjavi za Agence France-Presse.
Ovo je bila najnovija u nizu akcija diljem Europe ovoga ljeta, koje je organizirala Skupina poznata kao ECAN. Oni su izvijestili da su proveli akcije u 20 luka kako bi skrenuli pažnju na svoje zahtjeve. Nizozemska podružnica Extinction Rebelliona tijekom ljeta je opetovano blokirala jedan od prolaza prema luci u Amsterdamu, čime su ometali dolazak nekoliko kruzera, ali i barem jednog tankera. Lučke vlasti su u početku dopustile prosvjed, no kasnije su pozvale nizozemsku policiju nakon što je grupa više puta blokirala prolaz tijekom nekoliko dana i tjedana.
Klimatske promjene dovele su do dvostruko većih izgleda za pojavu obilnih kiša poput onih koje su prouzročile razorne poplave u srednjoj Evropi ovog mjeseca, navodi se u izvješću objavljenom u srijedu u kojem autori pozivaju političare da djeluju kako bi zaustavili globalno zatopljenje.
U najgoroj poplavi koja je pogodila središnju Europu u najmanje dva desetljeća, poginule su 24 osobe, zgrade su oštećene, mostovi srušeni, a šteta se procjenjuje u milijardama dolara.
Četverodnevne oborine najobilnije dosad zabilježene u središnjoj Evropi
Izvješće World Weather Attributiona, međunarodne skupine znanstvenika koja proučava učinke klimatskih promjena na ekstremne vremenske prilike, pokazalo je da su četverodnevne oborine koje je donijela oluja Boris bile najobilnije dosad zabilježene u središnjoj Evropi.
Rečeno je da su klimatske promjene učinile takve kiše barem dvostruko vjerojatnijima i sedam posto jačima.
– Ove poplave naglašavaju razorne rezultate zagrijavanja uzrokovanog fosilnim gorivima. Sve dok se nafta, plin i ugljen ne zamijene obnovljivom energijom, oluje poput Borisa uzrokovat će još jače oborine, izazivajući poplave koje paraliziraju gospodarstvo, izjavila jeJoyce Kimutai, suautorica studije i istraživačica na Grantham institutu pri Imperial koledžu u Londonu.
Klimatske promjene učinile oluje intenzivnijima
Iako je kombinacija vremenskih obrazaca koja je izazvala oluju Boris – hladni zrak u Alpama i vrlo topli zrak iznad Sredozemnog i Crnog mora – neuobičajena, izvješće pokazuje da su klimatske promjene učinile takve oluje intenzivnijima i vjerojatnijima.
Prema izvješću, očekuje se da će se takva oluja pojaviti u prosjeku jednom svakih 100 do 300 godina u današnjoj klimi, u kojoj je temperatura viša za 1,3 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.
Međutim, rečeno je da će takve oluje rezultirati s najmanje 5 posto više kiše i događati se oko 50 posto češće nego sada ako zagrijavanje u odnosu na predindustrijsko razdoblje dosegne 2 Celzijeva stupnja, što se očekuje u 2050-ima.
Festival čokolade, na kojemu će sudjelovati craft čokolaterije, slastičari, domaći i inozemni proizvođači čokolade, održat će se od 8. do 10. novembra u Opatiji, najavili su iz opatijske Turističke zajednice.
Trodnevni program održavat će se u Centru “Gervais,” Umjetničkom paviljonu “Juraj Šporer” te u Kulturnom domu “Zora,” a u hotelima i kavanama nudit će se najfinije čokoladne delicije, uz glazbeni program, razne kulturne sadržaje i prezentacije, tematske izložbe i edukativne radionice.
Opatijski hoteli, restorani i kavane priredit će posebnu ponudu jela i pića te choco wellness & spa tretmane. Festival donosi i novitete, kao što je zabavno-edukativna radionica “Čokolaboratorij”, u kojoj će posjetitelji moći izraditi personaliziranu čokoladu i naučiti o čokoladi.
Opatija – foto TZ Opatija
Zahvaljujući suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Belgije, u Opatiji će se prvi puta predstaviti ugledni belgijski čokolatijer Alexandre Druart, koji će izraditi čokoladnu skulpturu briselskog Atomiuma. Posebna enogastroponuda inspirirana čokoladom će gostima Opatije biti dostupna tijekom cijelog studenog.
Iz Turističke zajednice grada Opatije ističu da uključivanje ugostitelja, hotelijera i lokalne zajednice čini opatijski Festival čokolade posebnim, a raznolika ponuda privlači posjetitelje iz zemlje i inozemstva, kojih je lani bilo više od 10 hiljada.
NVU “Sveti Stefan naš dom” sa zadovoljstvom vas poziva da ispratite tradicionalnu manifestaciju “Fešta od ruštula”, koja će se održati u subotu, 28. septembra 2024. godine, na Svetom Stefanu.
Manifestacija “Fešta od ruštula” posvećena je očuvanju i promociji paštrovskih običaja i gastronomije, a posebno specijaliteta ruštula – autentične slatke poslastice pripremljene po starim receptima. Pored ruštula, posjetioci će moći da uživaju u degustaciji raznih tradicionalnih paštrovskih jela, kao i u bogatom kulturno-zabavnom programu.
Sveti Stefan – foto Boka News
Manifestacija počinje u 17 sati defileom gradske muzike i svih učesnika kroz naselje Sveti Stefan, nakon čega će kod bivšeg restorana Nobu biti upriličena degustacija paštrovskih specijaliteta. Nakon degustacije, predviđen je kulturno-zabavni program.
Nakon svečanog otvaranja u Podgorici, 12. izdanje festivala “Dani nauke i inovacija” juče je otvoreno i u Kotoru, gdje se ova manifestacija održava drugu godinu zaredom. Festival je svečano otvorio predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić.
“Kada smo prvi put krenuli da razgovaramo o organizaciji ovog festivala bili smo svi saglasni da se ovo mora realizovati zato što ako grad, fakultet, srednje, osnovne škole i sve institucije ne budu radile na tome da ovaj grad u budućnosti postane grad nauke, onda će nam sve ostalo biti uzaludno. Ako svi zajedno ne budemo radili na tome da djeca koja su danas tu imaju priliku da vide sve ono što se danas dešava u svijetu i da to uče, te da streme ka tome da to unaprijede, onda naše sjutra neće izgledati onako kako treba da izgleda. Upravo kroz ovakve manifestacije sam siguran da hvatamo korak sa svijetom i da nas budućnost neće naći nespremnima, nego da ćemo ići u korak sa budućnošću i da se ona neće desiti uprkos nama,” poručio je Jokić.
Ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kao glavnog organizatora festivala “Dani nauke i inovacija 2024” u Kotoru se obratila generalna direktorica Direktorata za naučnoistraživačku djelatnost, mr Marica Melović.
Dani nauke u Kotoru
“Ovo su posebni dani za nas u Ministarstvu prosvjete nauke i inovacija, dani kada slavimo znanje, napredak i kreativnost. Kotor kao grad bogate istorije i kulture danas postaje centar nauke i inovacija. Okupili smo se kako bismo zajedno istražili nove ideje, razmijenili znanja i podstakli mlade generacije da se bave naukom. Vjerujem da će ovi događaji biti podsticaj za mnoge od vas da se posvete nauci i tako ostvare svoje snove,” navela je Melović.
Veliku ulogu u relizaciji festivala i ove godine u Kotoru ima Pomorski fakultet Univerziteta Crne Gore, te se prisutnima obratila dekanica Pomorskog fakulteta u Kotoru, prof. dr Tatijana Dlabač.
“Već više godina na Pomorskom fakultetu imamo izgrađenu svijest o tome da nemamo samo pravo, već i obavezu da kao profesori na Univerzitetu Crne Gore nauku dovedemo do svakog djeteta Crne Gore. Mislim da smo našim idejama postigli da su se naše škole uvezale i dobile inspiraciju. Jedna naša mala škola iz Prčnja po prvi put je, inpirisana primjerom škole iz Petrovca “Mirko Srzentić”, dobila projekat,” navela je prof. Dlabač.
Kao generalni sponzor i tradicionalni partner festivala, FIVE Grupa je takođe pružila podršku realizaciji ove manifestacije u Kotoru.
“Kotor iz godine u godinu ima sve jaču poziciju kada su u pitanju Dani nauke i inovacija. Ovo su neke stvari koje su na dohvatu ruke i koje možemo da doživimo. Siguran sam da prateći dinamiku kojom Kotor, prvenstveno uz kolege sa Pomorskog fakuleteta, prati naučno-inovativni razvoj, da će u narednim godinama biti samo bogatiji program i da će biti još naprednijih stvari koje možemo da vidimo,” naveo je Šoć.
Dani nauke u Kotoru
Zahvaljujući saradnji sa Zavodom za udžbenike i nastavna sredstva centralno mjesto „Dana nauke i inovacija“ u Kotoru imaju E-lektira i bezbjednost na internetu.
“Odlučili smo da iskoračimo u pravcu digitalizacije obrazovnih sadržaja, i u tom dijelu planirano je da ZUNS uradi sadržaje iz domena elektronskih lektira, sajber bezbjednosti, kao i sadržaje namijenjene djeci sa posebnim obrazovnim potrebama. Sigurna sam da će digitalni sadržaji koje ćemo ovih dana predstaviti u Kotoru, kao i oni na kojima ćemo raditi u narednom periodu, biti konkretan iskorak ka podizanju kvaliteta obrazovnog procesa u Crnoj Gori,” navela je predstavnica Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, Ivana Popović.
Nakon svečanog otvaranja, na različitim lokacijama u Kotoru je uslijedio raznovrstan program namijenjen različitim generacijama, a posebno najmlađima.
“Akcenat je ove godine stavljen na škole sjevernog regiona, primarno na seoske škole i mala odjeljenja, i veoma smo ponosni na komunikaciju i saradnju sa njima. U naredna tri dana će dosta učenika sa sjevera posjetiti ovaj festival. Danas su nam u gostima bili učenici iz Zatona, Dragovića Polja, Vilusa, Vraćenovića, Grahova. Očekujemo da će oko 1.500 mališana posjetiti ovu fantastičnu manifestaciju u Kotoru,” naveo je saradnik na projektu, predstavnik Pomorskog fakulteta u Kotoru, Nemanja Pudar.
Kvalitetan program u Kreativnom hub-u organizovali su predstavnici OŠ “Mirko Srzentić” iz Petrovca.
“Naši učenici predstavljaju sve ono što redovno rade u školi. Predstavljaju i projekte koje realizujemo u saradnji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, Fondom za inovacije, i Ministarstvom kulture i medija. Obilazeći štandove naše škole imali ste priliku da vidite koliko se u školi pažnje posvećuje nauci i humanistici. Djeca vole ovakav vid učenja, vole robotiku, i inovacije, i zato je naziv našeg projekta INovaNastava,” navela je direktorica Osnovne škole „Mirko Srzentić“, Ivana Kurtović.
Dani nauke u Kotoru
Nakon Kreativnog hub-a mnogobrojni učenici posjetili su Pomorski fakultet i otkrili zanimljive i inovativne aktivnosti koje nudi ova obrazovna ustanova.
“Pripremili smo upoznavanje učenika sa nautičkim simulatorom i htjeli smo mladim ljudima da pokažemo kako izgleda kada se vozi brod. Ukoliko im to bude interesantno možda ubuduće prihvate ovaj poziv kao svoju budućnost ili priliku za karijeru. Po nekim indikatorima zainteresovanost za pomorstvo možda je u blagom padu, tako da je značajno što ovakvim manifestacijama širom Crne Gore možemo da dočaramo šta mi ovdje radimo i prenesemo im šta bi taj izbor Pomorskog fakulteta značio za njihovu budućnost,” naveo je saradnik u nastavi na Pomorskom fakultetu, mr Igor Petrović.
Radoznali učenici su imali priliku da se upoznaju i sa morskim svijetom i raznovrsnim životinjama koje ga čine zahvaljujući posjeti Institutu za biologiju mora.
“Djeca osim obilaska ture u akvarijumu mogu da se upoznaju i sa disekcijom riba u našoj mokroj laboratoriji, a nakon toga upoznaju i sa laboratorijom za hemiju – određivanjem koncentracije kiseonika u moru, različitim sondama koje određuju različite fizičke parametre, planktonskim živim svijetom i raznim morskim travama, zvijezdama, rakovima… Djeca su zaista pokazala veliko interesovanje. Institut za biologiju mora će takođe učestvovati u Danima nauke i inovacija i 24, 25, i 26. septembra,” istakla je dr Branka Pestorić, viši naučni saradnik Instituta za biologiju mora.
