Uzgajalište na otvorenom moru u HR / FOTO / Boka News M.M.
Odobrenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za još jedno uzgajalište tuna s vanjske strane Dugog otoka uznemirilo je zadarsku javnost, osobito otočane. Iako su kružile informacije da je lokacija odobrena na zahtjev tvrtke Pelagos net farme, načelnik Općine Sali, Zoran Morović, pojasnio je da je zahtjev podnijela norveška tvrtka Open Ocean Farming Adria, piše Slobodna Dalmacija.
„Meni je prva čuti da su general Gotovina i njegova Pelagos zainteresirani za lokaciju do Velog rata. Koliko znam, za tu su poziciju zainteresirani Norvežani,“ rekao je Morović. Istaknuo je da su otočani spremni prihvatiti ribogojilišta, ali traže da se poštuje njihov prostorni plan i prati utjecaj na okoliš. „Nama nije najveći problem ta lokacija u obimu u kakvom je sada prezentirana, već tražimo da se tamo izradi studija kako bi se pratilo što se događa,“ dodao je.
Posebno su zabrinuti zbog iskustava s unutrašnje strane otoka, gdje ribogojilišta zagađuju akvatorij. „Na neki način smo okruženi tim ribogojilištima koja značajno zagađuju akvatorij, iako nas uvjeravaju kako studije pokazuju da je sve to u redu,“ ističe Morović.
Žalili su se na prethodne odluke, ali su odbijeni jer je županijski plan jači od općinskog. „Žalili smo se na zadnje rješenje kod Žmana i s žalbama došli do Upravnog suda, gdje smo odbijeni jer je županijski plan jači od našega. Onda općina ne treba crtati ništa!“
Morović naglašava da bi županija trebala surađivati s lokalnom zajednicom kako bi se očuvala prirodna ljepota Dugog otoka. „Ajmo to ne uništiti! Spremni smo prihvatiti tu najavljenu količinu, ali poštujte naš prostorni plan. Nešto i mi ovdje znamo i vidimo,“ zaključuje Morović.
Jaka eksplozija odjeknula je nešto poslije 9 sati ispred ulaza u Sportski centar na Cetinju.
Prema nezvaničnim informacijama, dvije osobe su poginule, a nekoliko povrijeđeno, javlja Cetinjski list.
Prisutan je veliki broj pripadnika policije.
Od siline eksplozije popucala su stakla na zgradi Sportskog centra i otkinuto je drvo.
Prema nezvaničnim saznanjima Vijesti, poginuli su pripadnici kriminalnog tzv. škaljarskog klana.
Portal Dan nezvanično saznaje da su poginuli Petar Kaluđerović i Dragan Roganović.
Povrijeđeno šest osoba
Dva pacijenta u stabilnom su stanju, stigli su u Podgoricu na dalje preglede, nakon eksplozije na Cetinju, dok je jedan teško povrijeđen i još mu se bore za život, kazao je doktor Bolnice Danilo I Predrag Milošević.
Kako je dalje naveo, u eksploziji auto-bombe jutros na Cetinju povrijeđeno je šest osoba, od čega je troje dovedeno na hirurgiju.
Draganu Roganoviću je ukazana reanimacija.
“Pokušali smo da ga vratimo u život, ali nijesmo uspjeli”, istakao je Milošević.
Jednom pacijentu je povrijeđen vrat, noge i abdomen. Druga pacijentkinja je, prema njegovim riječima, bakica od nekih šezdesetak godina, koja se slučajno tu našla, koju je pogodio šrapnel u glavu i ramena.
Ukrajinci koji su napustili svoje domove kako bi pobjegli od ruske invazije imaju bolji tretman od ljudi raseljenih zbog drugih ratova i izvanrednih situacija, saopštilo je Vijeće Evrope, pozivajući države članice da podrže sve jednako.
U svom godišnjem izvješću Evropska komisija protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI), koju je osnovalo Vijeće Europe, piše da su uloženi “napori vrijedni divljenja” da se podrže Ukrajinci od početka rata u februaru 2022.
No navodi se i da se tretman ljudi iz Ukrajine razlikuje ovisno o njihovoj etničkoj pripadnosti.
Primjerice, uvjeti smještaja ponuđeni Romima s ukrajinskim državljanstvom bili su niže kvalitete od onih ponuđenih drugim Ukrajincima u istoj situaciji, ukazuje izvještaj te komisije.
Ubrzo nakon početka rata, Afrička unija priopćila je da je uznemirena izvještajima da je afričkim državljanima u Ukrajini uskraćeno pravo na siguran prelazak granice.
Također su uočene značajne razlike između kvalitete prihvatnih centara i usluga koje se pružaju Ukrajincima u usporedbi s izbjeglicama i tražiteljima azila iz drugih zemalja, dodaje ECRI.
– Standard treba biti dobrodošlica svim ljudima odasvud, kakvu su uživali Ukrajinci, rekao je izvršni tajnik ECRI-ja Johan Friestedt na konferenciji za novinare.
Upitan jesu li se Ukrajinci susreli s više solidarnosti jer su većina bijelci, predsjednik ovog tijela Bertil Cottier rekao je da je uvijek lakše kad su ljudi više-manje poput vas.
Iz ECRI-ja kažu da svim raseljenim osobama, bez obzira na nacionalnost, boju kože ili vjeru, treba ponuditi odgovarajuću zaštitu i potporu.
Prijavljeni su incidenti mržnje protiv Ukrajine, ali sveukupno je javni diskurs i dalje solidarnost i potpora, a neprijateljski narativi, uključujući političare, bili su prisutniji protiv ljudi iz drugih dijelova svijeta, tvrdi komisija.
Diljem Europe raseljeno je oko 6 miliona Ukrajinaca.
U izvješću se također navodi da je broj incidenata iz mržnje protiv muslimana porastao nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra.
– Muslimani su okrivljeni za napad… na temelju stereotipa o cijelim zajednicama i njihovoj percipiranoj povezanosti s upotrebom nasilja, objašnjava ECRI.
Nekoliko evropskih zemalja također je iskusilo porast antisemitizma, od govora mržnje do fizičkih napada na Židove.
– Dok se kritika Izraela ne može sama po sebi smatrati antisemitskom, pozivanje na ubojstvo Židova može, stoji u izvještaju ECRI-ja.
Slovenačka je vlada na sjednici u srijedu donijela odluku o produženju nadzora na granicama s Hrvatskom i Mađarskom za šest mjeseci, odnosno do zaključno 21. decembra, zbog napete situacije u svijetu, a posebno na Bliskom istoku.
– U posljednje vrijeme pojavile su se nove prijetnje koje ozbiljno utječu na javni red i unutarnju sigurnost kako u Sloveniji tako i u cijeloj Europskoj uniji. One proizlaze iz sukoba na Bliskom istoku i zaoštravanja odnosa između Irana i Izraela, rekao je na konferenciji za novinare slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar.
Ocijenio je da se sigurnosna situacija na Bliskom istoku dosad nije poboljšala, zbog čega Slovenija nastavlja s nadzorom granica.
Ujedno je upozorio i na nove sigurnosne rizike povezane s ruskom invazijom na Ukrajinu te podsjetio da je Slovenija posljednjih mjeseci nekoliko puta bila meta kibernetičkih napada.
Slovenija se na produljenje nadzora odlučila i zbog potencijalnih sigurnosnih rizika vezanih uz Europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj, nadolazeće Olimpijske igre u Parizu i ilegalne migracije, nastavio je.
U tom svjetlu je ponovio da je Slovenija spremna sudjelovati u trilateralnim mješovitim policijskim ophodnjama s Italijom i Hrvatskom u zaštiti vanjske šengenske granice.
Prema njegovim riječima, to bi mogla biti alternativa kontroli na unutarnjim granicama.
– Privremena kontrola na unutarnjim granicama i dalje će se odvijati na način da nema negativan utjecaj na putnike, okoliš, gospodarstvo i stanovnike na granici, naglasio je ministar.
Zbog pogoršanja sigurnosne situacije na Bliskom istoku i povećane opasnosti od terorizma, Slovenija je 21. listopada prošle godine uvela nadzor na granici s Hrvatskom i Mađarskom. Tada je Italija iz istih razloga uvela kontrole na granici sa Slovenijom.
Poklukar je rekao da je o produženju već obavijestio kolege iz Hrvatske i Mađarske, Davora Božinovića i Sandora Pintera, a Slovenija je o tome obavijestila i Europsku komisiju.
Pripadnici Uprave pomoske sigurnosti i upravljanja lukama zajedno sa roniocima pretraživali su sinoć morsku površinu na potezu od Ruže vjetrova do Ujntnog potoka (opština Bar) u potrazi za ruskom državljankom čiji nestanak je prijavljen sinoć oko 23 sata.
UPSUL je primila informaciju da je strana državljanka nestala u moru na Velikom Pjesku u opštini Bar, a potraga je trajala do dva sata iza ponoći. Nastavljena je jutros u sedam sati kada su isplovila dva spasilačka čamca sa roniocima u cilju pretrage morskog dna uz obalu. Ubrzo nakon toga dobili smo informaciju da se ova osoba u pripitom stanju vratila živa i zdrava u hotelsku sobu.
Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama apeluje na građane i turiste da vode računa kada i u koje vrijeme ulaze u more, kao i da se prilikom svakog isplovljenja ili odlaska na “divlje plaže” obavezno pogleda vremenska prognoza za taj dan, kao i da se pozivom na broj 129 sigurnosti zatraže sve infomacije prije isplovljavanja.
Takođe, na ovaj broj 129 se može prijaviti bilo kakva opsnost na moru.
Poreski inspektori su od 1. maja do 16. juna ove godine obavili 536 provjera regularnosti poslovanja obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 41. Po tom osnovu je izdato 63 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 242.400 eura – istakli su iz Poreske uprave.
Sektor za operativu u oblasti inspekcijskog nadzora Poreske uprave (PU), kako se navodi, tokom ljetnje turističke sezone pojačao je aktivnosti na praćenju regularnosti poslovanja poreskih obveznika koji sezonski obavljaju djelatnost, sa posebnim fokusom na ugostiteljsku i trgovinsku djelatnost.
– Zaduženje po osnovu novčanih kazni iznosi 139.203 eura, od čega je naplaćeno 82.303 eura ili 59,12 odsto. Naplata novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu prema Zakonu o prekršajima) – precizirano je u saopštenju.
Utvrđene nepravilnosti, kako su naveli, odnose se na neevidentiranje prometa roba i usluga na zakonom propisan način, neuplaćivanje pazara u iznosu koji prelazi visinu blagajničkog maksimuma, neprijavljivanje zaposlenih i obavljanja djelatnosti bez opšte poreske registracije.
– Djelimičnim kontrolama obuhvaćeni su i visokorizični poreski obveznici, obveznici kod kojih je evidentan pad prometa iskazan u prijavama poreza na dodatu vrijednost, koji ne podnose poreske prijave u propisanim rokovima i ne izmiruju redovno poreske obaveze, kao i povratnici u prekršaju. Poreska uprava prati evidentiranje prometa analizom podataka iz sistema elektronske fiskalizacije. Posebna pažnja je na onim poreskim obveznicima kod kojih je izvršen inspekcijski nadzor i utvrđen prekršaj, svako naobičajeno odstupanje u sistemu u evidentiranju prometa iniciraće njihovu ponovnu kontrolu – istaknuto je u saopštenju.
Intenzivirana je saradnja sa drugim relevantnim institucijama, kroz međusobno informisanje, razmijenu podataka, pružanje pomoći pri vršenju inspekcijskog nadzora.
– Za sve obveznike kod kojih je utvrđeno neregularno poslovanje, primjenjuju se kaznene mjere od izricanja prekršajnih naloga do privremene zabrane obavljanja djelatnosti i zatvaranja objekata. Sa ciljem preventivnog djelovanja, unapređenja komunikacije i jačanja odnosa povjerenja između Poreske uprave i poreskih obveznika, apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke o ostvarenim prihodima, kako bi legalno poslovali i time stvorili pozitivan ambijent na tržištu Crne Gore, ravnopravne uslove poslovanja i doprinijeli suzbijanju sive ekonomije – poručili su u saopštenju.
Od stupanja na snagu Zakona o oružju građani su dobrovoljno vratili 2.929 komada vatrenog oružja, 521 minsko eksplozivno sredstvo (najčešće ručne bombe), 1453 komada djelova oružja, 61.159 komada metaka različitog kalibra, saopšteno je iz Uprave policije.
Iz Uprave policije, podsjećaju da je u toku akcija “Poštuj život vrati oružje” u okviru koje, shodno Zakonu o oružju, bez bilo kakvih pravnih posljedica, mogu nesmetano i dobrovoljno policiji predati vatreno oružje bez obzira da je u ilegalnom ili legalnom vlasništvu i nezavisno o kojoj kategoriji vatrenog oružja je riječ.
“Način na koji građanin oružje može predati je veoma jednostavan, a to je pozivom na broj 122, nakon čega će policijski službenik preuzeti oružje na mjestu gdje se ono nalazi i građaninu izdati potvrdu o preuzetom vatrenom oružju”, navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da odredbe Zakona o oružju u članu 33 propisuju, da je zabranjeno nošenje oružja na javnom mjestu, da su svi dužni da se pridržavaju pravila javno istaknutih zabrana o unošenju oružja u određene prostore ili prostorije kao i da se ne smije na javnom mjestu oružje učiniti vidljivim drugim licima, niti se smije nositi na način koji ih uznemirava.
“U istom zakonu član 34 propisuje da se oružje i municija moraju čuvati tako da nijesu dostupni licu koje nije ovlašćeno da ih posjeduje, a naročito maloljetnim licima, zaključani i odvojeni u metalnom ormaru, sefu ili sličnom spremištu ili na drugi bezbjedan način. Član 36 pomenutog zakona propisuje da je vlasnik oružja dužan da oružje održava u ispravnom stanju i da pravilno rukuje njime i da je zabranjena upotreba oružja na javnom mjestu ili na drugom mjestu, gdje se može ugroziti bezbjednost građana”, navode iz policije.
Pozivaju građane da o eventualnim saznanjima da druga lica posjeduju nelegalno oružje i krše odredbe Zakona o oružju, pozivom na broj 122 anonimno upoznaju službenike policije, koji će u najkraćem mogućem roku shodno svojim ovlašćenjima preduzeti zakonom propisane mjere i aktivnosti kojim će spriječiti dalje zloupotrebe i kršenje zakona.
U Tivtu je u subotu 8. juna održan 4. Međunarodni karneval koji je na ulice grada i gradsku rivu Pine privukao veliki broj posjetioca koji su uživali u maštovitim kreacijama brojnih karnevalskih grupa iz zemlje, regiona i svijeta.
Karneval u Tivtu okupio je preko 500 karnevalista iz 10-tak zemalja, među kojima su bile 24 karnevalske grupe iz Crne Gore, Brazila, Njemačke, Italije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije.
“Veliki šušur” naziv je koncerta na gradskoj rivi Pine, koji je održan u subotu 16. juna, kojim je Glazbeno prosvjetno društvo Tivat obilježilo 115 godina postojanja.
Devet gostujućih gradskih orkestara, koji su svirali u čast GPD Tivat, kao i orkestar Muzičke škole Tivat koji sa društvom ima ostvarenu saradnju, obrazovanja novih muzičara i zajednički nastupi, okupio je veliki broj Tivćana i gostiju.
Tivatskim gradskim ulicama, sa tri početne pozicije: Sinhro lift u Porto Montenegru, ispred zgrade CZK, u Kalimanju ispred kuće Fažo, uz domaćine, ulicama Tivta prodefilovali su gosti manifestacije, Gradska muzika Kotor, Mjesna muzika Đenovići, Gradska glazba Dubrovnik, Gradska muzika Budva, KUD Sloga-Trebižat, Gradska muzika Skadar, Gradska muzika Herceg Novi i Gradska muzika Elbasan, ka zbornom mjestu na gradskoj rivi Pine gdje ih je dočekao orkestar Osnovne muzičke škole Tivat.
Podsjećamo, da za Tivćane, GPD Tivat kao najstarija institucija kulture u gradu, ima poseban značaj.
Brojni posjetioci i aplauzi, još jednom su potvrdili tradiciju i kontinuitet povezanosti velikog broja tivatskih porodica sa Glazbeno prosvjetnim društvom, koja se prenosi sa koljena na koljeno.
Povodom obilježavanja 400 godina od Velike pohare Perasta ovog vikenda, 22. i 23. juna će u Perastu biti upriličen bogat program kojim će ovu godišnjicu obilježiti na dostojanstven i savremen način, te će se dodatno osvijetliti i interpretirati okolnosti u kojima se Velika pohara dogodila. Kao najava obilježavanja same godišnjice danas je upriličena press konferencija koja je osim za prezentaciju programa, bila prilika da se podsjeti na tragični događaj koji je duboko uticao na istoriju i duh ovog jadranskog dragulja.
“Prije tačno 400 godina, 22. juna 1624. godine pred Perastom se pojavilo 13 lađa koje su nenadano došle. Kada su se brodovi približili obali, mještani su vidjeli da su na njima berberski gusari iz Tunisa i Alžira. Kako je bio jun mjesec pomorci i brodovi su uglavnom bili na pučini, u gradu su uglavnom bili žene, djeca i starci i ovaj događaj se završio tragično – velikom pljačkom, poharom gdje je iz grada odneseno sve što se moglo odnijeti: blago akumulirano u prethodnom periodu, nakit, nameštaj, slike, ali i preko 400 građana Perasta. Kada su gusari napustili grad, u Perastu nije ostalo skoro ništa sem kamena”– ispričao je inicijator obilježavanja Velike pohare, profesor Đorđe Krivokapić. Krivokapić je pojasnio da su se peraški pomorci po povratku u Perast odlučili da ostanu u gradu, te da otkupe što veći broj ljudi iz Afrike i od tog trenutka, pojačanom ekonomskom aktivnošću, uspjeli su da opet uspostave mjesto i da Perast od tada doživi neke od svojih najsvjetlijih trenutaka.
“Upravo ova priča o porobljavanju uništenju, pa onda i otpornosti i povratku jednog grada je osnova za razmišljanje kuda grad ide danas i upravo smo zbog toga organizovali ovu svečanost obilježavanja Velike pohare Perasta koja će početi 22. juna na Pjaci Gospe od Karmena u 20:30 sati. Ova svečanost će biti jedan auditivni prikaz istorijskog života Perasta od Velike pohare do danas uz učešće akademskog hora Collegium Musicum sa dirigentkinjom Draganom Jovanović i solistima Milicom Lalošević i Anom Cvetković” – najavio je Krivokapić.
Obilježavanje godišnjice će pratiti otvaranje izložbe autora Andrije Kovača, na temu “Lica porobljenih Peraštana, povratak kući” koja će donekle rekonstruisati sudbine otetih i onih koji su se uspjeli vratiti kući. Dodatno, širom Perasta su postavljene instalacije Viktora Kiša, Triptih porobljavanja sa tri instalacije – Zajednica otetih, Rastanak ne dolazi u obzir i U iščekivanju. Izložba i instalacije će građanima biti dostupne tokom čitave ljetne sezone.
Narednog dana, u nedjelju 23. juna u Crkvi sv. Nikole u Perastu biće održana naučna konferencija “Perast i Boka kotorska na rubu propasti: 1624-2024” sa pozvanim govornicima don Robertom Tonsatijem, kancelarom Kotorske biskupije i prof. dr Eđidiom Ivetićem, profesorom Univerziteta u Padovi. Jednodnevna konferencija će okupiti oko 20 eminentnih istraživača iz jadranskog regiona. Konferencija, ali i sve druge aktivnosti tokom svečanosti se dešavaju u organizaciji Pomorskog muzeja u Kotoru, Katedre za opštu istoriju novog veka Odeljenja za istoriju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, Župe Peraške i Biskupije Kotorske, Instituta za istoriju Venecijanske države i društva (Italija), uz podršku KotorArta i SHARE Fondacije.
Ispred KotorArta, kao važnog aktera za organizaciju svečanosti četiri vijeka od Velike pohare, na današnjoj konferenciji se prisutnima obratio direktor Festivala, profesor Ratimir Martinović.
Perast – foto Mediabiro
“Veliki datumi istorije nas trebaju motivisati i obavezivati na promišljanja o budućnosti. Ukoliko ovaj datum od prije četiri vijeka zovemo Velikom poharom, kada je Perast imao gotovo 1.000 stanovnika, kako će se neke 2124. zvati današnje vrijeme kada je ovaj broj stanovnika pao na 200? Glavni je zaključak da biser Jadrana naše društvo mora sačuvati od daljeg propadanja i to onog osnovnog – propadanja samog života, te unaprijediti sve aspekte koje do njegovog oživljavanja mogu dovesti” – naveo je Martinović.
Upravo sa tim ciljem 20. juna će biti predstavljen međunarodni projekat “Perast Mobilising Competencies” koji se bavi značajnim izazovima koji pogađaju ovaj grad, kao što su prekomjerna urbanizacija, degradacija životne sredine, neadekvatno upravljanje nasljeđem i nedostakatak strateških pristupa kulturnom turizmu.
“Četiri vijeka od velike pohare mora poslužiti kao opomena da se brinemo o svojim gradovima i građanima na način valjane, dugoročno održive valorizacije. Ako već imamo biser kakav je Perast, očekuje se da ga tako i tretiramo. Koristim priliku da sve one koji vole Perast pozovem na obilježavanje koje spaja prošlost, sadašnjost i budućnost. Želim da vjerujem da će ovaj datum značiti novi početak, novi korak koji sa lokalnom zajednicom i stručnim ljudima sa lokala i svih strana svijeta, kroz pomenuti projekat želimo da načinimo,” poručio je Martinović.
Perast – foto Mediabiro
Veliko zadovoljstvo zbog pokretanja ove inicijative kao Peraštanin je izrazio viceadmiral Bokeljske mornarice, Andro Radulović koji je takođe govorio na današnjoj konferenciji. “Perast nije samo jedna turistička destinacija gdje dolazi ogroman broj turista da vidi njegove znamenitosti, nego i grad koji se trudi da ima što više kulturnih manifestacija, a zahvaljujući profesorima Krivokapiću i Martinoviću polako počinje da dobija i određene naučne okvire. Mislim da će ova inicijativa pokrenuti lavinu skupova gdje će se proučavati istorija Perasta koja, iako bogata, nije dovoljno predstavljena široj javnosti,” naveo je Radulović. Kako je istaknuto, cilj organizatora, mještana i lokalnih institucija je da se i nakon ovog vikenda uz druge događaje nastavi pričati o budućnosti Perasta i načinima da se izgradi dalja otpornost na sve izazove koje Perast očekuje.
Međunarodni festival KotorArt održava se 23. put, od 13. jula do 14. avgusta uz pokroviteljstvo Uneska, Ministarstva kulture i medija i Opštine Kotor, podršku Evropske unije, zlatnog sponzora Coca-Cole, kao i podršku drugih značajnih sponzora i široke mreže partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o planiranim programima festivala mogu se pronaći na internet stranici Festivala www.kotor.art
