Zadnji dani avgusta vratili su na veliki dio našeg kontinenta, uključujući i naše krajeve, ljetne vrućine.
Posljednja avgustovska subota je u Crnoj Gori donijela gotovo posvuda najviše dnevne temperature iznad 30°C.
U Podgorici je u subotu temperatura porasla čak do 39.1°C. Samo malo toplije od Podgorice je bilo u Španskoj Cordobi (39.9°C) i Sevilli (39.5°C).
Vrućine se tokom nedjelje proširiti i na veći dio srednje i istočne Evrope i potrajat će i do kraja avgusta i na početku septembra.
Pretežno vedro ljetno vrijeme očekuje nas i danas. Noću tiho ili će puhati tek slab burin, danju slab do umjeren maestral. Vruće i vrlo vruće s najvišim dnevnim temperaturama od 30 do 38°C.
Prema mjerenjima Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore temperatura mora visokih 29 stepeni u Herceg-Novom, 27 u Tivtu i Budvi.
Prekretnica oko 3. septembra?
Prema posljednjim prognostičkim materijalima, vruće ili vrlo vruće bit će u prvoj polovini nadolazeće sedmice. Najviša dnevna temperatura vazduha od utorka u blagom padu. Sve više prognostičkih materijala ukazuje na početak promjene vremena oko 3. septembra, nakon čega bi, uz povremene pljuskove, vjerojatno stigao kraj ljetnim vrućinama.
4. Međunarodni moto skup koji se održava u Igalu od 28. do 30. avgusta u organizaciji hercegnovski moto klub MC „Cruise“, počeo je u petak na pješčanoj plaži Stara banja, na ušću rijeke Sutorine, rok koncertom grupa “Krugovi u žitu” iz Trebinja i “Mikrokozma” iz Podgorice.
Danas od 17 sati je defile motora ulicama Igala i Hercegovog, dok je za noćas najavljene bajkerske igre i rok koncert grupa “Falcons” iz Rume i “Supermens” iz Šapca.
Skup su podržale Turistička Organizacija i Opština Herceg Novi.
Ministarstvo saobraćaja i pomorsva (MSP) pripremilo je nacrt Zakona o bezbjedonosnoj zaštiti pomorskih brodova i luka, kojom se konačno ova oblast usaglašava sa odredbama međunarodnog ISPS kodeksa. Najznačajnija novina koju ovaj zakon donosi je legalizacija mogućnosti ukrcaja naoružane pratnje na crnogorskim trgovačkim brodovima u međunardnoj plovidbi, prilikom njihove plovidne kroz područja u kojim vlada opasnost od napada pirata.
Crnogorski trgovački brodovi u nekoliko su navrata u protekle tri godine ukrcavali naoružane zaštitare dok su plovili u vodama Indijskog okeana i Adenskoj zaliva u kojima djeluju somalijski pirati. Iako za to nije bilo uporište nigdje u važećoj crnogorskoj legislativi, a što je moglo dovesti i do teških pravnih posljedica po zapovjednike naših brodova u slučaju nemilih događaja sa otvaranjem vatre naoružanih zaštitara na ribare ili bilo koga druoga ko je moga biti pogrešno identifikovan kao piratska prijetnja, u MSP i menadžmentu naših kompanija, smatrali su da opasnost da pirati napadnu i otmu, brod posadu i teret, opravdava takav legalni rizik.
Pozivajući se na na tri cirkulara preporuka Međunarodne pomorske organizacije IMO, MSP je dozvoljavao ukrcaj naoružanih pripadnika stranih zaštitarskih firmi na naše brodove, ali je resoru koji vodi Ivan Brajovič trebalo skoro od tri godine da konačno postupi po preporuci IMO-a svim državama svijeta da donesu nacionalne zakone u vezi ukrcaja i upotrebe naoružane zaštite na svojim brodovima u međunarodnoj plovidbi. Veliki broj pomorskih država svijeta u proteklih nekoliko godina donio takve zakone koji regulišu svaki aspekt ukrcaja naoružanog eskorta na njihove brodove, bilo da je riječ o ukrcaju na trgovački brod osoblja nacionalne Ratne mornarice (tzv. Vessel Protection Detachments – VPDs), ili pak o angažovanju specijalističke zaštitarske kompanije(Privately Contracted Secutity Personnel – PCSP). Ovaj termin označava “osobe za neposrednu sigurnosnu zaštitu posade, broda, tereta i druge imovine od piratstva i oružane pljačke, koje se u obavljanju poslova zaštite mogu koristiti vatrenim oružjem.”
DVADESETPRVI MAJ
Crna Gora to tek treba da uradi, a nacrtom novog Zakona o bezbjednosti pomorskih brodova i luka predviđeno je da su naše kompanije čiji brodovi plove “morskim područjima u kojima postoji visok rizik od piratstva ili oružane krađe brodova”, pored ostaloga, “izrade i sprovedu postupke u planu bezbjednosne zaštite broda za zaštitu od piratstva i oružane krađe i po potrebi i za ukrcavanje, boravak i iskrcavanje lica za naoružanu pratnju na brodu u skladu sa procjenom rizika”. Da bi ukrcala oružani eskort na brod, naša kompanija prethodno mora preduzeti sve raspoložive mjere samozaštite broda, pa tek onda podnijeti zahtjev da dobije saglasnost za ukrcaj naoružanih zaštitara riješenjem MSP koje to odobrava ili ne, na osnovu mišljenja pribavljenog od MUP-a.
Lica za naoružanu pratnju ukrcana na brod crnogorske državne pripadnosti mogu u svrhu nužne odbrane posade, broda, tereta i druge imovine na brodu od istovremenog ili neposredno predstojećeg piratstva ili oružane krađe da upotrijebe vatreno oružje, i to isključivo uz saglasnost zapovjednika broda i u najmanjoj mjeri koja je potrebna da se odbije napad. Lica za naoružanu pratnju ukrcana na brod crnogorske državne pripadnosti, u skladu sa preporukama Međunarodne pomorske organizacije, moraju da poštuju propise Crne Gore, i propise države luke i obalne države kao i naredbe zapovjednika broda…. Zapovjednik broda ne odgovara za prekoračenje nužne obrane koje u odbrani posade, broda i tereta počine lica za naoružanu pratnju.”- stoji u članu 26. nacrta Zakona.
Uzeta su u obzir i prava samih pomoraca- tako svi članovi posade broda moraju biti prije svog ukrcaja na brod biti obaviješteni o ukrcaju privatnih naoružanih zaštitara i brodar im mora dati mogućnost da se ne ukrcaju na takav brod. Ako to pomorac zatraži, brodar mu prethodno mora omogućiti iskrcaj sa broda i osigurati povratak u mjesto prebivališta, te pomorci zbog toga ne smiju snositi nikakve negativne posljedice.
Hercegnovski Jazz summer Montenegro festival, koji je uz podršku Turističke Organizacije Herceg Novi, organizovala Muzička škola, zatvoren je na najbolji mogući način – sjajnim koncertom kvarteta “Pippo Corvino” u čijem su sastavu Filip Gavranović na gitari (Austrija), Anil Bilgen ( klavir, Turska ), Miha Koren ( bas, Slovenija ), Pietro Ricci (bubnjevi, Italija )
,,Uglavnom sviramo svoje autorske kompozicije, međutim kako prvi put gostujemo ovdje željeli smo da na neki način opipamo teren, tako da smo se odlučili da nam repertoar budu prepoznatljivi džez standardi koje smo svirali uglavnom u mojim aranžmanima. Nismo očekivali ovoliko publike, ali kako je sala bila prilično ispunjena i to je uticalo na dobru atmosferu i na našu inspiraciju. Tako da smo veoma zadovoljni. Ovo je prvi put da smo na hercegnovskom Jazz festivalu i odlazimo sa jako lijepim utiscima’’, kazao je Gavranović neposredno po završetku jednosatnog nastupa u Dvorani Park i dodao da je hercegnovski koncert i prvi nastup u punom sastavu u Crnoj Gori Pipp Corvino kvarteta. Prilično dobor ispunjena Dvorana Park je nekako bio i logičan slijed prethodnih večeri Jazz summer Montenegro festivala , kada su na prepunom Trgu od muzike, ispred Muzičke škole i crkve svetog Jeronima u starom gradu, nastupili Michael Supnick (USA), Filippo Rodolfi (Ita), Jelena Jovović, Branko Marković (Srb) kao i kolosi crnogorske jazz scene Zoran Ćetković Ćele i Miodrag Šule Jovović
,,Ja sam prezadovoljan. Zaista nisam znao šta će biti na posljednjem koncertu, kako će to izgledati, ali ispostavilo se da sam u ove tri večeri fesivala, uspio da postignem da imamo zastupljene sve verzije džeza. Dakle od tradicije, koju nam je donio i predstavio Majkl Sapnik, pokazavši kako treba da izgleda džez tradicija i istorija, preko predivnog nastupa Jelene Jovović i njenog koncerta kojim su sublimirane sve velike džez pjevačice poput Ele Fitzdžerald i Sare Von, pa do večerašnje potpuno druge dimenzije sviranja i čitanja džez standarda’’, kazao je selektor festivala i legenda hercegnovske muzike, Dragan Karlo Đorđević. Podsjetimo da su toko festivala u prijepodnevnim termina održavane radionice, jer je kako su poručili organizatori, cilj festivala bio i edukativni segment, kako bi se ovaj pravac prbiližio mlađim generacijama.
Jazz summer Montenegro festival
“Imali smo jako malo vremena, ali smo zaista napravili fantastičan posao. Ono što mi je veoma drago jeste da je ovo samo početak moje saradnje sa Muzičkom školom, jer direktorica Nada Karadžić ima u planu da nastavimo sa radionicama i tokom školske godine. Već sljedećeg festivala vjerovatno ću biti i članica Savjeta što me veoma raduje”, poručila je Jelena Jovović koja je vodila radionice, a direktorka festivala i Muzičke škole, Nada Karadžić, kazala je da će nastojati da ovaj džez festival svojim kvalitetom i edukativnim karakterom zauzme vodeće mjesto u kulturnoj ponudi grada i da po tome bude prepoznatljiv u Crnoj Gori i mnogo šire. Jazz summer Montenegro festival su uz podršku Opštine i Turističke Organizacije Herceg Novi, organizovali Muzička škola i NVO Fortuna Herceg Novi.
Ministar održivog razvoja i turizma, Branimir Gvozdenović kazao je da je za dovođenje stranih investitora u Crnu Goru potrebna podrška svih, navodeći da očekuje podršku za realizaciju projekata na Mamuli i Svetom Stefanu, koji u junu nijesu dobili podršku parlamenta.
Ministar je, komentarišući akcente sa Bečke konferencije, kazao da je bitno što će Crna Gora dobiti novac iz evropskih fondova za razvoj infrastrukture, što je, kako je naveo, značajno za dalji razvoj turizma.
Crna Gora je, kako je dodao, stvorila dobar ambijent za investicije.
„Ključna je stvar da ako se nešto danas investira a ne za tri godine. Direktne strane investicije uvećavaju prihod budžeta u velikoj mjeri“,rekao je Gvozdenović gostujući u Jutarnjem programu TVCG.
Prema njegovim riječima, investitore nije lako privoljeti da ulože u neku zemlju, prije svega zbog velike konkurencije.
„Crna Gora je zahvaljujući dobroj politici uspjela da privuče visoko kvalitetne investitore, kao što su oni koji su uložili u Porto Montenegro. Takvi investitori su poželjni i u Francuskoj i Španiji, ali oni su ipak u Crnoj Gori. Očekujemo podršku svih na poboljšanju ambijenta za dovođenje stranih investitora“, dodao je Gvozdenović.
On je podsjetio da je prilikom realizacije projekata na Mamuli i Svetom Stefanu bilo malo nerazumijevanju u parlamentu, prilikom donošenja, „ali kako očekuje da će u narednom periodu dobiti podršku za realizaciju tih ali i svih projekata koji doprinose razvoju visoko kvalitetnog turizma“.
„Mamula bi od jednog objekta gdje nemamo dovoljno posjetilaca, novim projektom bi dobila novo ruho, i na najbolji način bi sačuvali kulturnu baštinu, a dobili izuzetnu turističku atrakciju“
Institut Igalo
O Institutu Igalo
Govoreći o privatizaciji Instituta „Simo Milošević“, Gvozdenović je kazao da je bitno da Crna Gora razvija i zdravstveni turizam.
„Institut mora zadržati svoju osnovnu funkciju, i zato je precizirano investicionim programom da se deset miliona eura mora uložiti u zdravstvenu opremu i da se tako ojača nova ponuda“, rekao je on.
Gvozdenović je kazao da su ugovorom o privatizaciji Instituta dogovorene jasne garancije, ukoliko investitor ne bude poštovao taj dokument.
Ministar je ocijenio kako je važno što se na kraju avgusta ne govori o kraju sezone, već se turisti očekuju u septembru i oktobru.
Jedriličarski klub “Lahor” Kotora u svojoj dugoj istoriji, staroj 26 godina, dobio je jednu od najvećih donacija.
Naime, klub je dana 27. avgusta 2015. potpisao ugovor sa NVO “Diplomatic regatta” iz Podgorice o donaciji u opremi za mlade jedriličare klase Optimist u iznosu od 12,800.00 eura bruto (jedrilice, oprema, carina, PDV, transport itd.). Sredstva su prikupljena u okviru donatorske i kapetanske večere od organizatora i svih učesnika diplomatske regate koja je organizovana 15.septembra 2014. godine.
Donacija će se realizovati najkasnije do kraja septembra.
Potpisivanju ugovora prisustvovali su sa strane NVO “Diplomatic regatta” Filipović Mladen i Wolfram Zeihe, a sa strane J.K. “Lahor” Branko Petričević, Srećko Vukmirović i Filip Petričević.
U Preporukama za čitanje koje slijede, ove sedmice napravićemo stađunski izuzetak – uz podsjećanje na knjige koje, ili determiništu početak školske godine, ili mogu da budu korisne baš u ovom trenutku. Ako je 1. septembar dan kada učenje oficijelno počinje, tada bi se hercegnovski gradski knjižari deboto poradovali priči u vezi s temom do kog nam doba valja učiti.
Bukvar za prvi razredKreativnog centra – jedan je od najljepših bukvara ikad štampanih u nas. Osmišljen da omogući najlakše učenje slova, znalački ilustrovan, u popularnom formatu i ne prevelike težine – Bukvar je s razlogom i dalje knjiga broj jedan za svakog đaka prvaka.
Za one mlađe, takođe iz izdavačke radionice Kreativnog centra dolazi nam Mali bukvar i Mala abeceda, prvi idealan za učenje pisanja u predškolskom uzrastu, a drugi – za učenje latinice u 2. razredu osnovne škole.
Knjiga Škola, dolazi nam iz pera poznate regionalne spisateljice za djecu Jasminke Petrović, i ilustrovana je prepoznatljivim humorističnim crtežima Boba Živkovića. Saznajemo kom tipu učenika svak pripada, da li Šlihtari, Zombiju, Smaraču, ili nekom drugom. Odlično razvrstane, vidimo i nastavnike. Ovaj jedinstveni vodič kroz školu otkriva nam sve tajne domaćih zadataka, školskih lektira, roditeljskih sastanaka, svih oblika prevara, a ujedno je koncipiran i kao vodič za preživljavanje. Izdavač je Kreatvini centar.
Isti izdavač, dakle Kreativni centar razvio je serijal posebnih knjiga pod naslovom Kako preživeti u školi, pri čemu je prvi dio upravo tako i naslovljen, drugi – Kako preživeti ako si dečak, i treći – Kako preživeti ako si devojčica. Riječ je o najboljim priručnicima iz domena popularne psihologje prilagođene uzrastu osnovnoškolaca, o knjigama bez dlake na jeziku, i to od vrste zbog koje obavezno žalimo što nisu postojale u vrijeme dok su generacije roditelja naših školaraca i same odrastale.
Za one koji još nisu pošli u školu, knjiga Školica, u izdanju popularnog Kreativnog centra, na lak način približiće što to zapravo radi stariji brat ili sestra – ako već pohađaju pravu, veliku školu. Školica je puna naljepnica, mjesta za bojanje, kao i onih djelova koje djeca prepoznaju kao mjesta „za rješavanje“.
Kako da pripremite dete za vrtić Jovanke Jovičić postavlja i odgovara na pitanja: da li se vaše dijete dobro snalazi među vršnjacima?, Kako prolazi u dvorištu?, Da li se prilagodilo vrtiću?… Gotovo svi roditelji strijepe od ovih upitanosti, i sa svojim djetetom dijele gorčine neuspijeha i radosti uspijeha. Ova je knjiga namijenjena direktno roditeljima čija djeca polaze u vrtić, ali se njome mogu da okoriste i roditelji s izvijesnim stažom. Nudi poštenu pomoć, kroz savjetovanje roditeljima kakav stav da zauzmu u pojedinim svakodnevnim situacijama. I ovo izdanje Kreativnog centra snažno je opredijeljeno da brani interese djece.
Mirjana Mitrović autorka je knjige Mama i tata polaze u školu. Riječ je o najboljem priručniku za roditelje čija djeca polaze u prvi razred. Puna realnih životnih situacija, puna odgovora na iste, i ova knjiga Kreativnog centra postaje jedna s audio-police koju smo u ovom specijalizovanom izdanju rubrike Preporuka za čitanje naredne sedmice, posvetili prvom danu školske godine.
Za one koji činom diplomiranja nisu prestali da uče, skrenimo pažnju na još nekoliko naslova:
U knjizi Fokusiranost autor bestelera Emocionalna inteligencija Danijel Goleman istražuje nauku o pažnji u svim njenim oblicima. On obnavlja značaj tog rijetko primijećenog i potcijenjenog mentalnog svojstva koje igra neizmjerno važnu ulogu u našem probijanju kroz život. Pažnja umnogome funkcioniše kao mišić: ako se loše koristi, oslabiće, ako se valjano koristi, ojačaće. U doba neprekidnog ometanja pažnje Goleman ubjedljivo tvrdi da je sad važnije nego ikad da naučimo kako da izoštrimo fokus ako želimo da se takmičimo, a pogotovo ako želimo da budemo uspješni. Izdavač je Geopoetika.
Našim poletarcima i đacima, srećno uspinjanje uz skale obrazovanja i duha – žele hercegnovska gradska Knjižara So.
Prema podacima gradske Turističke organizacije, broj prijavljenih gostiju u Herceg-Novom danas, 28.avgusta iznosi 18.043, što je za 88 odsto više u odnosu na isti dan prošle godine.
To je za oko 7,5 hiljada manje turista nego što ih je bilo prošle sedmice. Izdavaoci privatnih smještaja bilježe popunjenost od 13,771 gosta, ili 156 odsto više nego lani.
U hotelima odmara 3.537 turista, ili četiri odsto više, dok ih je u hostelima i auto kampovima 599, odnosno 136, što predstavlja pad od 10 i 14 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Tivat
Tivat
Prema posljednjim podacma lokalne Turističke organizacije, u svim vidovima smještaja na Tivatskoj rivijeri trenutno se odmaraju 3.274 zvanično prijavljena turista, što je 39 odsto više nego u istom periodu prošle godine. Od ukupnog broja gostiju njih samo 29 su iz Crne Gore, a sve ostalo su stranci.
Tivatski hoteli ugostili su 655 posjetilaca, 2.460 turista boravi u privatnom smještaju, u kampovima je 53, a u odmaralištima ljetuje 106 gostiju.
Kao ni ranijih godina, u ovu statistiku ne ulaze brojni nautički turisti koji u Tivtu borave na jahtama, jer Vlada Crne Gore još nije kompletirala set propisa po kojima će se i toj kategoriji posjetilaca onbačunavati i naplaćivati boravišna taksa. Budući da to, izvjesno je, neće biti završeno ni do početka decembra, sigurno je da je za tivatske turističke poslenike, po tom osnovu, izgubljena još jedna turitička sezona i značajan prihod koji se mogao ostvariti od najbogatijih gostiju uopšte – nautičkih turista.
Boka Kotorska
Kotor
Prema podacima Turističke organizacije Kotor u tom gradu danas boravi 4858 turista, domaćih 4258 i 471 strani turista.
Od početka godine u Luku Kotor uplovilo je 206 brodova, koji su doveli više od 215.000 gostiju. U odnosu na 2014. godinu, broj uplovljenih brodova veći je za 15 odsto, dok je gostiju koji su Kotor posjetili zahvaljujući brodovima više za 41 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
