U organizaciji Folklornog ansambla “Nikola Đurković” od 20. do 24. juna u Kotoru će se održati Treći Međunarodni festival folklora “Oj talasi talasajte”, koji je inače na svjetskoj listi festivala folkora “Cioff”- organizacije pri UNESCO-u.
Nastupiće preko 400 učesnika iz Kolumbije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Rumunije, Srbije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i odabrani ansambli iz Crne Gore. Svečano otvaranje festivala, koji se održava pod pokroviteljstvom Opštine Kotor i Ministarstva kulture i medija, zakazano je za petak 21. jun na Ljetnjoj pozornici od 21 sat.
Vlada punom parom radi na tome da u Crnu Goru dovede Lidl i slične firme, jer je to jedino dugoročno rješenje, saopštio je predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Kako je naveo, dosad su prostorni planovi bili usko grlo.
– Oni se sada brzo usvajaju, za Nikšić recimo. Po prvi put imamo konkretne planove tih kompanija za ekspanziju u Crnu Goru koje će napraviti konkurenciju koju vidimo u EU – napisao je Spajić u odgovoru jednom od korisnika društvene mreže X.
U planu je, navodi, i kreiranje robnih rezervi početkom 2025. godine.
– One bi takođe pomogle u obuzdavanju cijena. Ali je to za pretežno robu za osnovnu upotrebu, nisam siguran da bi instant ovsena kaša bila dio te priče. S druge strane – akcija limitirane cijene koja je trajala do turističke sezone – sada je samo za domaće i osnovne proizvode – naveo je.
Prema njegovim riječima nije ekonomski, a ni državnicki normalno, ali ni objašnjivo Evropskoj komisiji zašto bi ograničavali marže i podsticali potrošnju uvoznih stvari koje će dobrim dijelom turisti da kupe.
– Imajući u vidu da su minimalne i prosječne penzije veće nego recimo u Hrvatskoj, koja osim što je u EU, članica je i Eurozone, Šengena itd., očigledno je dosadašnji dio programa Evropa sad za penzionere uspio. Našim približavanjem EU, popravkom infrastrukture (aerodromi-koncesija do kraja godine, autoputevi-14 dionica raspisani tenderi za idejna rjesenja i idejne projekte,luka Bar-se konsoliduje, i željeznica se rekonstruiše sa EBRD i EIB) sa lakšim dotokom roba, kao i ulaskom na jedinstveno tržište, SEPA itd će se popraviti situacija i ublažiti cijene, a nivoi plata i penzija koje dostignemo će ostati – poručio je Spajić.
On ja nsapisao i da ide brzo usvajanje prostornog plana kada je riječ o dolasku Lidla u Podgoricu.
Na pitanje da li će biti novih linija niskobudžetnih avio-kompanija Ryanair i Wizz Air, Spajić je odgovorio da novi izvršni direktor Aerodroma Crne Gore upravo počinje sa radom i da je aviopovezanost njegov zadatak broj jedan.
Da se ne isplati glisirati u nedopuštenom morskom pojasu u ponedjeljak su se u moru kod Hvara uvjerila dvojica muškaraca koji su u dva odvojena slučaja prekršajno kažnjeni svaki s po 400 eura, dok je cijele prošle godine kažnjeno 205 takvih prekršitelja, doznaje se u splitskoj policiji.
Njih su u prekršaju otkrili splitski pomorski policajci u ponedjeljak tijekom obavljanja redovnih poslova na moru.
U policiji se pozivaju na Pravilnik o sigurnosti pomorske plovidbe u unutarnjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH te načinu i uvjetima obavljanja nadzora i upravljanja pomorskim prometnom.
U njima je normirano, navode, da motorne brodice i brodice na mlazni pogon (skuteri, jet ski, brodica na zračnom jastuku i slično) mogu ploviti s hidrodinamičkim uzgonom, odnosno glisirati samo na udaljenosti većoj od 300 metara od obale i to na području na kojem nije zabranjeno glisirati.
– Prilikom upravljana gliserima, skuterima i sličnim brodicama na mlazni pogon obavezno se pridržavajte propisa i pravila ponašanja na moru, posebno propisane udaljenosti od obale, kako bi na taj način izbjegli mogućnost da se dogodi nesreća i stradavanje osoba, kazala je Antonela Lolić iz splitske policije.
Dodaje da će tijekom ljeta nastaviti provoditi akcije nadzora i kontrole kako bi sankcionirali utvrđene prekršaje, ali i preventivno djelovali na sve sudionike pomorskog prometa.
Tijekom proteklog tjedna uz obavljanje redovnih poslova na moru, utvrdili su i sankcionirali trinaest prekršaja iz različitih zakona.
S obzirom na povećani intenzitet prometa na moru upućujemo sve sudionike pomorskog prometa da se pridržavaju zakona i pomorskih pravila kako bi zabilježili što manje negativnih događaja na moru, kazala je Lolić.
Podsjetila je kako je u cijeloj prošloj godini na području Splitsko-dalmatinske županije pomorska policija ukupno napisala 205 prijava zbog glisiranja.
Nekoliko spremnika za skladištenje nafte gorjelo je jutros nakon napada dronovima u Azovu u južnoj ruskoj regiji Rostovu, kažu dužnosnici.
Prema preliminarnim podacima, nema žrtava, napisao je Vasilij Golubev, guverner regije Rostov koja graniči s Ukrajinom, na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Rusko ministarstvo za izvanredne situacije objavilo je na Telegramu da je požar zahvatio 5000 kubnih metara i da nekoliko desetaka vatrogasaca gasi požar.
Reuters nije mogao samostalno provjeriti izvješća. Trenutačno nema komentara iz Ukrajine. Kijev je često govorio da ciljanje ruske energetske, vojne i prometne infrastrukture nepovoljno utječe na ratne napore Moskve.
Grad Azov nalazi se na rijeci Don, 16 kilometara od Azovskog mora.
Turkish Airlines će u naredna dva mjeseca blago smanjiti svoje planirane operacije iz Istanbula prema gradovima bivše Jugoslavije, uključujući Podgoricu, a jedini izuzetak je Tivat.
Prema podacima koje objavljuje ExYu Aviation News, od 1. jula do 11. avgusta broj letova za Podgoricu se smanjuje sa 17/18 na 16 sedmično.
Aviokompanija će morati da prizemlji između 40 i 45 svojih Airbus uskotrupnih aviona ove godine i 2025. zbog novih potrebnih inspekcija Pratt & Whitney PW1100G motora sa turboventilatorom (GTF) aviona.
Planirana smanjenja trenutno su prijavljena za veći dio jula i avgusta. Svi gradovi u bivšoj Jugoslaviji će biti pogođeni, osim Tivta.
Promjene ostaju moguće a smanjenja učestalosti ne utiču na sedmice koje nijesu navedene. Kompletnu listu smanjenja za gradove pogledajte na sajtu ExYu Aviation Newsa.
Vaterpolo klub Primorac nastavio je da pojačava tim za narednu sezonu, a novi igrač ekipe iz Kotora je italijanski golman Franćesko Masaro.
Dvadesetšestogodišnji Italijan visok dva metra, ima ipmpozantan CV jer je branio za Pro Reko, Savonu i Kuinto.
Bio je i član italijanske ekipe koja je 2019. godine osvojila zlato na Univerzijadi u Napulju.
“Prije svega, želim izraziti zahvalnost predsjedniku Siniši Kovačeviću, sportskom direktoru Saku Samardžiću i cijeloj upravi kluba što su mi poželjeli dobrodošlicu u “familiju” Primorca”, kazao je Masaro.
“Kada sam primio poziv, nisam imao nikakve sumnje u konačni izbor. Govorimo o klubu s velikom tradicijom, ambicioznom i brzo rastućem, koji će sljedeće godine igrati u Ligi šampiona i to, zajedno s drugim faktorima, bilo je presudno za moju odluku. Odmah sam osjetio veliku profesionalnost i snažan interes za mene. Dolazim u Kotor s velikom odlučnošću i ambicijom. Jedva čekam da radim s trenerom i svojim novim saigračima”, kazao je on i dodao na crnogororskom “Vidimo se na bazenu i idemo, Primorac! Hajde!”.
Zbog čestih problema koje Tivat u posljednje vrijeme ima sa napajanjem električnom energijom, predsjednik opštine Željko Komnenović održao je sastanak sa izvršnim direktorom CEDIS-a /Crnogorskog elektrodistributivnog sistema/ Vladimirom Ivanovićem i direktorom sektora za razvoj i investicije CGES-a /Crnogorskog elektroprenosnog sistema/ Draganom Perunovićem.
Na sastanku je zaključeno da je stabilno snabdijevanje Tivta imperativ kako lokalne uprave tako i CEDIS-a, te da je postojeće opterećenje mreže koje se dostiže u Tivtu tokom ljetnje sezone, ali i u zimskom periodu od 21MW, moguće obezbijediti sa postojećom infrastrukturom koja omogućava opterećenje do 32 MW.
Takođe utvrđeno je da je značajno smanjena pouzdanost 35/10kV kablovske trase u Tivtu zbog čestih oštećenja koja su nastajala na kablovima u toku različitih građevinskih radova. Ekipe CEDIS-a kvarove su otklanjale, međutim po njihovim riječima teško je pretpostaviti na kojem dijelu trase se može pojaviti slabost sistema kao posljedica čestih oštećenja i popravki. Dio rješenja je u polaganju novog voda u trup bulevara koji će prolaziti kroz Tivat, a dio rješenja je u redovnoj komunikaciji i većem stepenu saradnje neposredno prije otpočinjanja građevinskih radova, kako bi svaka lokacija na kojoj se izvode građevinski radovi bila pregledana i od strane CEDIS-ovog tima, te kako bi u odnosu na nju bila detektovana tačna pozicija oba podzemna 35kV strujna voda.
CEDIS je izradio katastar 35kV voda za teritoriju cijele Crne Gore, pa će Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat detektovati gradilišta na trasi ovog voda i posredovati da ekipe CEDIS-a obiđu ova gradilišta prije početka izvođenja radova kako bi se smanjila mogućnost daljeg oštećenja postojećeg kabla. Takođe CEDIS će imenovati lice koje će biti kontakt osoba za sva pitanja u vezi sa građevinskim radovima čiji je investitor lokalna uprava.
U CEDIS-u planiraju izgradnju još jedne 35/10kV trafo stanice u Bonićima, te zamjenu postojećih transformatora onim većeg kapaciteta i to u trafo stanici Tivat centar, kako bi se na nju moglo priključiti više potrošača.
Tivat – foto Miko Đuričić TO Tivat
Predsjednik opštine Željko Komnenović tokom sastanka je istakao značaj urednog i stabilnog snabdijevanje grada električnom energijom. Opština će svoje resurse staviti u službu ovog cilja, a trajno rješenje problema biće polaganje novih vodova u trup bulevara koji će prolaziti kroz Tivat.
U ime Opštine Tivat sastanku su prisustvovali i u njemu učestvovali potpredsjednik opštine Jovan Brinić, sekretarka za uređenje prostora Milica Manojlović, direktor Direkcije za investicije Vlado Brguljan i sekretar za inspekcijski i komunalni nadzor Krsto Pejović.
Jedna od tema bila je i dalja aktivnost CGES-a na jačanju 110kV elektro-energetske mreže u Radovićima.
Kuća slobodne misli u Kavču – foto M.D.P. Boka News
Njegujući kulturu sjećanja u okviru svog programa “PAMTIMO”, aktiviskinje Centra za žensko i mirovno obrazovanje Anima Kotor povodom Međunarodnog dana borbe protiv seksualnog nasilja, pozivaju zainteresovane da učestvuju u radionici o ratnom silovanju, koja će biti održana u srijedu 19. juna u 17 sati u Kući slobodne misli u Kavču. U sklopu radionice biće prikazan film.
-Silovanje u ratu je imenovano Bečkom deklaracijom,1993. i definisano kao ratni zločin i zločin protiv čovječnosti . Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju je prvi put na slučaju Foča utvrdio da se seksualno ropstvo smatra zločinom protiv čovječnosti. Od 1992-1995. godine na prostoru Bosne, prema podacima silovano je više od 20000 hiljada žena, djevojaka, djevojčica i muškaraca a mali broj je ostvario neki vid pravde. Poslije tridest i dvije godine, žrtve ratnih silovanja se stigmatizuju, trpe razne vidove nasilja i veoma teško ostvaruju svoja prava. Mali broj silovanih žena je svjedočio o tom nasilju.26 juna 2023 godine Žene u crnom i Autonomni ženski centar Beograd organizovale su Ženski sud-slučaj Foča, posvećen seksualnim zločinima počinjenim tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992.-1995.). Ovaj ženski sud jedan od vidova tranzicione pravde.Javna prezentacija Ženskog suda- slučaj Foča održaće se u Podgorici 20.juna2024. u Kulturnom centru 201.
U Crnoj Gori se ova tema ne pokreće iako se u svjedočenjima žrtava jasno uviđa umiješenost crnogorskih građana u ovim zločinima. Pokrenut je postupak protiv Ranka Radulovića za zločine protiv čovječnosti pred sudom BIH-a, kao i protiv Milutina Đilasa i Rajka Vojvodića pred Okružnim sudom u Trebinju za ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Očekuje se da specijalno tužilaštvo pokrene procese na osnovu ogromne dokumentacije koju su dobili sa svjedočenja na suđenjima ratnim zločincima u Hagu.Vrijeme je da se individualizuju ovi zločini u Crnoj Gori kako bi znali kolika je umiješanost Crne Gore u ovim zločinima i da odgovorni budu kažnjeni. To je jedini način da nasilje ne eskalira i da se ne ponovi.
Pamtimo ovaj datum, pamtimo Foču, pamtimo žene žrtve silovanja u BiH, da se nikad ne ponovi. Podržavamo svako nastojanje žrtava da ostvare pravdu. Pridružujemo se svima koji obilježavaju ovaj datum i koji se bore za kulturu sjećanja, poručuju aktivistkinje NVO “Anima”- Centra za žensko i mirovno obrazovanje Kotor.
Hrvatski šef diplomatijeGordan Grlić-Radman danas se susreo u Tivtu sa predsjednikom HNV-a Zvonimirom Dekovićem i zastupnikom u parlamentu CG i predsjednikom HGI-a Adrijanom Vuksanovićem.
„Dolazimo sa porukom cijele Vlade o potpori Hrvatima u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj, kako politički tako i finacijski kao i u svakom drugom obliku, da se Hrvati osjećaju sigurno i ostvaruju sva ona građanska prava. Razgovarali smo o ovdašnjem Domu kulture koji su sagradili Hrvati Boke davne 1922. godine, to je njihovo vlasništvo, i tu smo razgovarali o tome da ga treba vratiti u vlasništvo da bi raspolagali sa njime kao vlasnici a ne kao korisnici. Mi smo spremni finacijski pomoći dalju obnovu doma“ – kazao je Grlić Radman.
On je istakao da je Hrvatska ostvarila sve vanjsko političke ciljeve i može biti uzor svim zemljama Zapadnog Balkana, te izrazio podršku Crnoj Gori na euroatlanskim integracijama.
„Mi smo zapostavili otvorena pitanja kako bi smo jačali stabilnost Crne Gore i njihovih institucija. Da nije bilo Hrvatske Crna Gora ne bi ušla u NATO, ne bi zatvorila zadnje osmo poglavlje u pregovorima sa EU, ali i očekujemo i poštivanje sa crnogorske strane. Ulazak Crne Gore u EU ipak ide preko susjede koja je iskreni zagovornik njene europske perspektive“ – poručio je Grlić Radman.
Grlić Radman u posjeti HNV-u – foto Boka News
On se zapitao kakvu Crna Gora ima povjesno političku vezu sa rezolucijom o Jasnovcu koju bi trebala da usvoji Skupština.
„Niti je povjesno opravdano, niti je politički logična i može imati štetu. Crna Gora bi se prije svega trebala suočiti sa vlastitom povješću, a ako je sklona rezolucijama onda bi trebalo donjeti rezoluciju o Božićnom ustanku u Crnoj Gori“ – kazao je on.
Grlić Radman je poručio da nema zahlađenja političkih odnos sa Crnom Gorom, već da bi trebali dijeliti iste vrjednosti, mi smo ispružili prijateljsku ruku.
„Došao sam u posjet hrvatskoj zajednici, izrazio sam želju posjetiti i hrvatski Školski brod Jadran, ali nismo dobili dostojan odgovor, tako da se taj posjet neće dogoditi“ – kazao je Grlić Radman.
Predjednik HNV Zvonimir Deković izrazio je nadu da će se pitanje statusa Doka kulture u Donjoj Lastvi trajno riješiti.
„Postoje obećanja, RH je spremna da investira u ovaj Dom, pored obećanja status je isti od 2012. godine. Kao najmanja nacionalna zajednica u CG želimo djelovati emacipatorski na crnogorsko društvo da nas prihvate kao ravnoapravne građane ove države.“ – kazao je Deković.
Grlić Radman u posjeti HNV-u – foto Boka News
Predsjednik HGI-a, jedine političke stranke Hrvata u CG, Adrijan Vuksanović podsjetio je da danas sve češće možemo čuti poruke iz 90-tih godina.
„Mi smo oni koji čuvaju Evropski rudiment. Imamo stranku koja se zalaže za očuvanje nacionalne smobitnosti i državnog digniteta. Snaga nije u broju već u lojalnosti.“ – kazao je Vuksanović.
Grlić Radman u posjeti HNV-u – foto Boka News
Tokom dana ministar Grlić Radman je sa domaćinima posjetio otočić Gospe od Milosti u Tivatskom zaljevu.
Vanredna Skupština akcionara kompanije Vektra Boka imenovala je novi Odbor direktora, u kojem su sada Radovan Samardžić, Vladimir Čović i Danilo Matijašević, dok će se predsjednik tog tijela birati naknadno.
Paralelno sa tim, iz Odbora direktora su jednoglasno razriješeni Dragan i Bojan Brković, kao i član uprave Milić Popović, prenose Vijesti.
Odluka o tome donijeta je u ponedjeljak na sjednici u Podgorici, kojoj su prisustvovali stečajni upravnik Vektra Boke Radojica Grba, sekretar te firme Ranko Grbavac i advokat Ellena group Nemanja Radović.
Vektra Boka je dio bankrotirane imperije Dragana Brkovića. Kompanija Ellena group iz Herceg Novog je početkom aprila postala vlasnik 33 odsto akcija u Vektra Boki, kada je 8,7 miliona akcija kupila po cijeni od četiri centa, odnosno za paket akcija je platila 350 hiljada EUR. Te akcije su ranije bile zaplijenjene od firme Vektra Investments zbog duga, a prodaja na berzi je bila organizovana putem aukcije.
Matijašević koji je vlasnik Ellena group, saopštio je da će sada kada su u Odboru direktora Vektra Boke, vidjeti da se izmire potraživanja prema Poreskoj upravi, kako bi se spriječilo uvođenje stečaja u ovu kompaniju. Naglasio je da čekaju upute od Privrednog suda, te da je novo ročište u vezi stečaja zakazano za 16. jul. Poreska uprava već neko vrijeme pokušava da uvede stečaj u Brkovićevu Vektra Boku zbog milionskog duga, a firma se od februara 2017. godine nalazi pod mjerama reorganizacije ovog suda.
Na Skupštini akcionara razmatran je i zahtjev za promjenu imena ove kompanije u Boka resorts, ali predlog nije prihvaćen.
“Izmjenu imena smo tražili jer niko ne želi da pregovara sa Vektra Bokom, a to pitanje će opet biti pokrenuto na redovnoj Skupštini akcionara zakazanoj za 30. jun”, naveo je Matijašević.
Trgovanje akcijama kompanije Vektra Boka na Montenegro berzi je odlukom od krajem maja, blokirano do 30. juna ove godine na zahtjev Sektora za finansijsko-obavještajne poslove Uprave policije, a u sklopu istrage koju vodi Specijalno državno tužilaštvo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana, kao i Milića Popovića.
Prema informacijama Vijesti, zabrana trgovine akcijama je zatražena i da bi se spriječile moguće malverzacije sa njihovom vrijednošću kao i da bi se zaštitila ta imovina koja u nastavku postupka može biti i oduzeta Brkovićima.
Hotelsko-turističko preduzeće (HTP) Boku u decembru 2007. godine je privatizovala Brkovićeva Vektra Montenegro, koja je kao prvorangirani ponuđač dobila državni paket 59,4 odsto akcija za 22 miliona EUR uz obavezu da u naredne tri godine investira 50 miliona EUR. Brković je prije toga sa svojom drugom firmom Vektra investments od mađarskih kompanija kupio udio od 33 odsto akcija, što mu je nakon kupovine i državnog paketa, ukupno vlasništvo od 92 odsto. Brković je ime kompanije promijenio u Vektra Boka.
Nakon toga uslijedile su godine velikih problema za kompaniju, veliki dio imovine je založen za kredite, dok planiranih investicija nije bilo. Vlasnik se pravdao sporovima sa opštinom i državom zbog urbanističkih planova, a veliki dio imovine je u međuvremenu rasprodat ili zaplijenjen.
Da na Skupštini akcionara nije mogla biti promijenjena vlasnička struktura, da je sjednica zakazana uprkos zabranama relevantnih institucija, da ne može proizvesti pravne posljedice i da su akcije blokirane, kazali su iz Udruženja bivših radnika ove kompanije.
Predsjednik ovog Udruženja, Đorđe Rajak, Vijestima je kazao da sumnjaju da svi koji pokušavaju da prisvoje i prodaju imovinu nekadašnje HTP Boka, krše zakone i akte Vlade, više ministarstava i tužilaštva.
“Ovu muku mi prolazimo isključivo zbog nepoštovanja naših prava iz radnog odnosa u traženju pravde za 200 porodica, koje su ugrožene nezakonitim radnjama poslodavca i njegovih satelita”, rekao je Rajak.
