Nacionalni parkovi Crne Gore ove ljetnje sezone obogaćuju svoju ponudu i usluge novim turističkim turama u NP Lovćen i NP Prokletije koje će se odvijati uz pratnju licenciranih vodiča.
U NP Lovćen posjetioci mogu birati tri staze. Staza vuka, koja nosi naziv po neukrotivom čuvaru svoje teritorije, staza Dolovi – Mirac vodi u botaničko bogatstvo i istoriju ovog kraja, dok se stazom Dolovi – Mijačev brijeg posjetioci mogu pripremiti za pravu ekološku turu.
Čarobni i nepoznati svijet NP Prokletije posjetioci mogu upoznati uz naše licencirane vodiče, a nudimo vam čak osam staza za obilazak: Dolina Grebaje – Katun Valušnice – Maja Popadija – Talijanka; Katun Popadija – Trojan – Trojanska vrata; Grebaje – Pečurka – Krošnjina vrata – Maja Bals / Sjeverni Karanfil; Grebaje – Sedlo Brade – Maja Podgojs – Vezirova Brada; Grebaje – Sedlo Brade – Maja Podgojs – Vezirova Brada; Vusanje – Ropojana – Ropojansko jezero (Zmijsko jezero); Ali-pašini izvori – Gerani – Vusanje; Bajrovića katun – Hridsko jezero; Babino polje – Hridsko jezero – Tromeđa – Babino polje (kružna staza).
NP Lovćen
Informacije o turama možete dobiti u centrima za posjetioce u Gusinju i na Ivanovim koritima, kao i najaviti svoj dolazak na mail turizam@nparkovi.me
Organizovanje tura uz pratnju licenciranih vodiča doprinosi boljoj vidljivosti vrijednosti zaštićenih područja, podizanju zainteresovanosti posjetilaca za kulturu, običaje i tradiciju lokalnih zajednica, te podizanju svijesti turista o značaju očuvanja i zaštite prirode.
Cijeneći da gospodin Radunović, sa pozicije aktuelnog ministra prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, nije previše u toku, koji je značaj UNESCO-a, a uz to i koja je
čast biti na njegovoj Listi, imali smo potrebu da podsjetimo na nekoliko važnih činjenica.
Gospodine Radunoviću, na području unutrašnjeg dijela Bokokotorskog zaliva, koje obuhvata
zaštićeno područje, nalazi se 65% nepokretnog i pokretnog kulturnog dobra Crne Gore. Zapravo je to i bio razlog, zašto je Kotor, samo četiri mjeseca nakon zemljotresa 1979. godine, i bio prihvaćen i stavljen na Listu svjetske kulturne i prirodne baštine.
Od praistorije do danas, mnoga područja Crne Gore, Balkana i Evrope bila su naseljena.
Mnogobrojni pokretni i nepokretni istorijski spomenici su ostali kao vrijedne kulturne, tradicijske i istorijske tekovine. Međutim, morate priznati da je ovo područje, ipak, prepoznato kao izuzetno vrijedno od strane svjetske naučne javnosti, te je isto uvršteno, sa
velikim razlogom, među one najvrijednije i to po hitnom postupku.
Bafer zone, odnosno zona koja Vas, takođe, brine, nije bez razloga tretirana kao zona koja
podliježe specifičnoj zaštiti iz mnogobrojnih razloga.
Kako u Kotoru imamo Katedralu sv. Tripuna, koja je osveštana nekoliko vjekova prije Noterdama, tako i u Tivatskom zalivu imamo primjer jednog od najstarijih ranohrišćanskih
hramova, upravo na Miholjskoj prevlaci.
Ovo bi u najkraćim crtama, bilo razjašnjenje, dok je elaborat zbog kojeg je Kotor, stigao na
Listu UNESCO-a, brojao nekoliko stotina pisanih strana. Kako ste primijetili u ovom dijelu nema mjesta niti politici, niti političkim pretenzijama.
Ipak, znajući da ste već više decenija političar i da je Vaše iskustvo na tom polju veliko, bili bi naivni ako bi pomislili da je pozadina Vaše brige za razvoj kotorske opštine i bafer zone
plemenita i dobronamjerna.
Znate i sami da Bokeljima malo šta može da promakne. Vjekovima su poznati po vrlo oštrom oku i umu, jer da je drugačije, Vi ne bi imali brigu oko UNESCO-a. Zato ostavite po strani Vaše političke aranžmane, kada je u pitanju prvenstveno Kotor, a onda i Boka.
Ministarstvo unutrašnjih poslova (MUP) uputilo je putem sms poruke apel građanima zbog opasnosti od požara.
“Zbog pojačane opasnosti od požara, MUP Crne Gore apeluje na građane da ne pale vatru na otvorenom i da ne koriste pirotehnička sredstva”, naveli su u poruci.
Podsjetimo, juče su iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju izdali upozorenje zbog nadolazećeg toplotnog talasa koji će prema prognozama donijeti najviše temperature ove godine, sa mogućim obaranjem lokalnih rekorda.
Ipak, toplotni talas neće dugo potrajati. Već u subotu veče ili najkasnije u nedjelju, očekuje se nagli preokret vremena.
Deset vatrogasaca poginulo je u borbi s katastrofalnim požarima koji su zahvatili dijelove Turske zbog jakog toplinskog vala u tom dijelu Sredozemlja.
Uz vrućine, i jaki vjetrovi povećavaju rizik od širenja vatre i novih požara. Stanovnici više naselja preventivno su evakuirani.
– Nikada u povijesti nije bilo ovakvog požara na našem području. Vatra je okružila naše selo s tri strane. Vatrogasci nisu mogli prići, nema cesta, samo gusta šuma i kamenito područje. Vatra se brzo proširila i zbog vjetra. Prijatelju je izgorjela kuća, ali šteta u selu mogla je biti i veća, izjavio je Cemil Karadag, stanovnik naselja Selcik.
“Ajkule” se porazom od Hrvatske oprostile od SP u Singapuru
Crna Gora poražena je od Hrvatske (19:13) u posljednjem meču Svjetskog šampionata i sa šestim mjestom se oprostila od Singapura. ,,Ajkule“ su podbacile u trećoj četvrtini u kojoj su ušle sa viškom od gola (6:5), a iskusniji rival je za sedam i po minuta serijom 8:2 riješio pitanje pobjednika.
Iz serije neiznuđenih grešaka (tri u posljednja dva minuta treće dionice) profitirao je rival koji je napadački raznovrsnom igrom sredinom posljednje dionice vodio 16:10.
Ni drugi put na SP našem timu nije pošlo od ruke da savlada velikog rivala koji je i u grupi bio bolji (13:11). Dvije dobre četvrtine igrača selektora Dejana Savića nijesu bile dovoljne da se suprotstave i zaprijete do Singapura aktuelnom svjetskom prvaku.
Dobru su naši momci 16 minuta kontrolisali igru, bili znatno raspoloženiji u defanzivi prema opasnim centrima, a sa druge strane Miroslav Perković je izdominirao do odmora sa četiri isključenja i dva iznuđena peterca.
Ali, kada je igra stala, kada su ušli u promašaje sa igračem više, sa slabijim odgovorima brojčano slabiji, sve što su dvije četvrtine dobro radili, palo je u vodu.
Konačno i rezultat to pokazuje.
Naš tim nije se približio medalji na SP. Nove obaveze su u januaru, kada će Beograd ugostiti najbolje reprezentacije Evrope.
Kotor je člansto u UNESCO stekao još davne 1979. godine, nepunih godinu od osnivanja ove organizacije, a preko četiri decenije nas upravo to članstvo štiti kao od pogrešnih politika u vođenju grada i građevinskog lobija, ocijenio je Mladen Živković, predstavnik Evropskog saveza Kotor i član Glavnog odbora Liberalne partije.
„Ministre, Kotor posjećuju turisti iz cijelog svijeta jer žele uživati u skladu između bogatog kuturnog nasljeđa, srednjovjekovne arhitekture i očaravajućeg prirodnog okruženja. Kome je do luksuza i betona obilazi destinacije poput Dubaija”, poručio je Živković ministru Radunoviću.
Prema njegovim riječima ovakvim potezom bi se samo omogućio uticaj politike i građevinskog lobija na odluke koje su od civlizacijskog značaja za Kotor.
Živković ES Kotor
Živković je podsjetio da se u Kotoru, između ostalog nalazi preko 70 odsto kulturne baštine Crne Gore.
„Gospodine Radunoviću, to što se iza kulisa dogovara neće vam proći u Kotoru”, zaključio je Živković.
„Za jul mjesec za sada nisu obrađeni podaci, ali na osnovu statistike koje TO Herceg Novi sprovodi svake sedmice, očigledno smo na nivou prošlogodišnjeg jula mjeseca. Što se tiče strukture gostiju to su prvenstveno gosti iz regiona, najveći broj gostiju dolazi iz Srbije i Bosne i Hercegovine, zatim sa zaista istaknutog zapadnog tržišta – iz Francuske, Njemačke, Velika Britanije. Sve više je gostiju iz Turske i Poljske, ali imamo i goste sa udaljenih tržišta poput Amerike i Kine,“ navela je predstavnica TO Herceg Novi, Natalija Terzić.
Prema podacima Turističke organizacije Herceg Novi u junu mjesecu je u gradu od skalina boravilo oko 53.500 gostiju, što je, kako kažu, za deset posto više gostiju nego u junu prošle godine.
Veliki broj turista koji tokom ljetnjih mjeseci boravi u gradu ima priliku da uživa u raznovrsnom manifestacionom programu. Nude se sadržaji za sve generacije i za najrazličitije ukuse.
Herceg Novi – jul 2025. foto Milan Dobrilović Boka News
„Među manifestacijama koje mi organizujemo je Karavan fešti koji počinje upravo večeras, a koji će se odvijati u Đenovićima, Baošićima i Bijeloj. Mještanima i turistima će se predstaviti tradicija ovog podneblja, od gastro ponude do sjajne zabave. Osim toga, tu je i Mediteransko veče, koncerti klasične muzike koji se odvijaju na gradskim trgovima u večernjim časovima, kao i jutarnji koncerti klape Castel Nuovo. Tu su brojni festivali po kojima je Herceg Novi nadaleko poznat, a koje svakako podržavamo. U toku je Trg od knjige, nakon čega slijedi Guitar Art Summer Fest gdje ćemo na samom otvaranju prvog avgusta imati izvanredan koncert svjetski popularne dive Luz Kasal. Nakon toga imamo Hercegnovski filmski festival, a zatim i Strip festival, Big Game Fishing, Trg od ćirilice, Festival klapa. Zaista imamo bogato i sadržajno kulturno ljeto,“ ispričala je Terzić.
Zadovoljstvo načinom na koji protiče turistička sezona u Herceg Novom izražavaju i hotelijeri.
Škver – Herceg Novi
„Iz perspektive Hotelske grupacije Casa del Mare u odnosu na sve okolnosti ne možemo biti nezadovoljni. Zauzeće u svim našim hotelima je na nivou onoga što smo i planirali budžetom za 2025. godinu. Stanje u knjigama je na nivou prošlogodišnjeg, tako da sve obećava da će sve biti onako kako smo budžetirali. Tradicionalno gosti dolaze sa tržišta Velike Britanije, Amerike, Rusije, Zapadne Evrope i regiona. Turisti iz Njemačke su sve prisutniji jer dosta ulažemo na u njemačko govorno područje,“ kazao je Nikola Milić, osnivač, vlasnik i direktor Hotelske Grupacije Casa del Mare.
Čedo Popović, vlasnik i osnivač grupacije Carine ističe da imaju maksimalnu popunjenost u hotelskim kapacitetima od 800 soba na teritoriji Herceg Novog.
„U odnosu na prošlu godinu imamo povećanje između pet i deset posto više gostiju. Taj trend nas prati od prvog aprila sve do danas, s obzirom na to da radimo sa ozbiljnim tur operatorima. Do oktobra imamo izvanrednu popunjenost. Najveći broj turista kod nas standardno dolazi iz Francuske, Njemačke, Poljske,“ saopštio je Popović.
Kotorski odbor Pokreta Evropa sad jasno i nedvosmisleno se protivi ideji organizovanja bilo kakvog referenduma na prostoru Boke Kotorske o pitanju statusa Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a.
Činjenica da je Kotor pod zaštitom UNESCO-a predstavlja neupitnu kulturološku i civilizacijsku vrijednost od globalnog značaja, koju niko ne smije dovoditi u pitanje – ni politički, ni komunalno.
Razvojna i infrastrukturna pitanja Kotora i Boke Kotorske jesu važna i zahtijevaju ozbiljan pristup, ali se rješenja moraju tražiti u okviru koji podrazumijeva očuvanje kulturne i istorijske baštine. Održiv razvoj ne može i ne smije biti izgovor za potiskivanje vrijednosti koje nas određuju u očima svijeta.
Pokret Evropa sad! ostaje posvećen politici odgovornog razvoja, koja podrazumijeva balans između potreba savremenog života i očuvanja nasljeđa koje pripada i ovoj i budućim generacijama.
JU Muzeji i galerije Budve, u subotu, 26. jula sa početkom u 21 sat u Modernoj galeriji „Jovo Ivanović” u Starom gradu u Budvi biti održana promocija knjige „Umjetnici svijetaˮ autorke Branke Bogavac.
Moderatorka večeri će biti Stanka Rađenović Stojanović. Specijalni gost večeri će biti Dimitrije Popović.
Učestvuju:
Miraš Martinović, dr Draško Došljak, Zorica Joksimović i autorka
Biografija
Bogavac, Branka (Virpazar, Bar, 1937), profesorica, novinar, publicista, prevodilac, diplomata i akademkinja.
Gimnaziju je završila u Beranama. Diplomirala je na Filološkom fakultetu (francuski jezik i književnost) u Beogradu (1964), a na Sorboni slavistiku (1968.) i postdiplomske studije (1969). Dvadeset godina (1982–1992) bila je profesor u Jugoslovenskoj dopunskoj školi i na Radničkom Univerzitetu u Parizu. U zvanju docenta (chargée de cours) predavala je srpskohrvatski jezik na Sorboni, Pariz-VIII, 1977/78.
Bila je direktorka Kulturnog centra Srbije i Crne Gore u Parizu (2004–2006). Dobila je najviše priznanje Skupštine Opštine Berane, Nagrada „21. julˮ (2008). Za svoj publicistički rad na planu afirmisanja francusko-jugoslovenske kulture i kao direktora Kulturnog centra, Francuska ju je odlikovala Ordenom Viteza umjetnosti i književnosti (2013). Za sada je jedini živi nosilac tog priznanja u Crnoj Gori, poslije Dada Đurića i Danila Kiša. Izabrana u Crnogorsku akademiju DANU kao redovan član (2022). Proglašena Prva počasna građanka Skupštine opštine Petnjica (2019). Prevodila je i crnogorske i francuske pjesnike na odgovarajuće jezike. Knjige su joj prevođene.
Više od tri decenije objavljivala je intervjue u najznačajnijim jugoslovenskim listovima: Politici, Borbi, Pobjedi, Oslobođenju, Danas-u, NIN-u Oku, Odjeku, Književnoj reviji, Književnoj reči, Književnim novinama… Objavila je petnaest (15) knjiga „Razgovora u Parizuˮ i jednu autobiografiju „Susret je najveći darˮ (2019).
Domen rada i interesovanja Branke Bogavac jeste, prije svega, francuska kultura, ali i svjetska književnost, slikarstvo, pozorište, film… Živi i stvara u Parizu od 1964. godine.
Pored ostalih, prevela je i pjesme Alena Boskea. Veliki francuski pjesnik i prijatelj jugoslovenskih pjesnika, Alen Boske, u znak zahvalnosti za njene prevode, posvetio joj je pjesmu u zbirci „Pjesmeˮ u izdanju Udruženja književnika Crne Gore i Univerzitetske riječi, Podgorica, 1989. godine.
KNJIGE BRANKE BOGAVAC
Objavila je 15 knjiga: Razgovori u Parizu I (Svjetlost, Sarajevo, 1990), Razgovori u Parizu II (Unireks, Podgorica, 1997), Razgovori sa Dadom III (Oktoih, Podgorica, 2001), Razgovori u Parizu IV (Pešić i sinovi, Beograd, 2002), Slikarstvo kao neracionalna sreća V (Pešić i sinovi, Beograd, 2004), Pariski razgovori VI (Narodna knjiga, Beograd, 2004), Crna Gora u Parizu: Razgovori i susreti sa umjetnicima VII (Pobjeda, Podgorica, 2007), Razgovori u Parizu VIII (Kulturni Centar, Bar, 2008), Razgovori sa Dadom, drugo izdanje IX (Narodni muzej Crne Gore, Cetinje, 2013), Od beznađa do nade – Razgovori u Parizu X (Kulturni centar, Bar, 2015), Deset Nobelovaca XI (Narodna knjiga, Podgorica, 2018), Pisanje kao izvor nade XII, Narodna knjiga, Podgorica i Miba Books, Beograd; 2019);
Susret je najveći dar XIII (Narodna knjiga, Podgorica i Miba Books, Beograd; 2019), Žene svijeta XIV Narodna knjiga, Podgorica, Miba books, Beograd, 2024. Umjetnici svijeta XV Narodna knjiga, Podgorica, 2025.
KNJIGE O BRANKI BOGAVAC
BRANKA VITEZ UMJETNOSTI I KNJIŽEVNOSTI Centar za kulturu, Petnjica, 2019. Priredila: Jovana Došljak
BRANKA VITEZ UMJETNOSTI I KNJIŽEVNOSTI Centar za kulturu, Petnjica, 2020. Priredila: Jovana Došljak
BRANKA UZDARJA ZA DAR Centar za kulturu, Petnjica
Odgovor – reply, Podgorica Priredili: Prof. dr Draško Dosljak Došljak, Gordan K. Čampar
