13 C
Kotor

Slušaj online radio

Komnenović najavio ulaganja u lokalnu infrastrukturu tokom 2025. – gradiće bulevar, kanalizaciju, školu…

0

Protekla, 2024. godina biće upamćena po tome što se lokalna uprava Tivta, kao i nekoliko predhodnih godina, trudila da unaprijedi gradsku infrastrukturu, kazao je prvi čovjek Opštine Tivat, Željko Komnenović.

On je istakao da su radili na unapređenju igrališta, školskih objekata, te da mu je drago što su tokom prethodne godine  napravili smjernice za izgradnju gradske pijace, vatrogasnog doma i policijske stanice kao i  da će za njihovu realizaciju  uskoro biti raspisan konkurs.

“Ono što je najvažnije i na čemu smo zaista vrijedno radili je stvaranje uslova da se konačno sa izvođačem, “Jedinstvo” iz Užica, potpiše ugovor za izgradnju vodovodne i kanalizacione mreže. Očekujem da će ugovor biti potpisan tokom januara ove godine kao i ugovor sa Ministarstvom prosvjete nauke i inovacija i Porto Montenegrom za izgradnju nove škole na Župi pošto su se konačno i stekli preduslovi obzirom na izmjene i dopune državne studije lokacije sektor 22/23 Župa”, kazao je Komnenović.

Komnenović smatra da je predhodnu godinu obilježilo i potpisivanje inicijative od strane predsjednika svih šest primorskih opština za reform Zakona o Morskom dobru a koja podrazumijeva transformaciju tog preduzeća i vraćanje ingerencija oko upravljanja prostorom opštinama.

“Drago mi je što vidimo da i pojedini ministri u Vladi CG  već daju doprinos u smislu podrške toj ideji ali od nje očekujemo dosta u 2025 godini, da konačno dođe do skupštinske procedure i da se krene konačno sa realizacijom toga što očekuju od nas građani u zadnjih, mogu slobodno reći, tri decenije”.

Tivat – foto Boka News

Osvrnuo se Komnenović i na projekte koji su bili planirani a koje nijesu uspjeli da realizuju tokom 2024. Godine,

“Tu prije svega mislim na sidrišta i marinu na Seljanovu ali to je projekat čiju realizaciju očekujem već u prvoj polovini 2025. godine”, poručio je on.

Tokom prošle godine, opština je u saradnji sa Lušticom Bay realizovala ideju prevoza električnim plovilima po Boki i taj projekat će, kaže, biti nastavljen i u ovoj godini.

“Nastaviće se radovi na izgradnji saobraćajnice u Bogdašićima, završili smo i projektnu dokumentaciju za sanaciju palace Nikolića u Donjoj Lastvi. Tamo ćemo praviti multifunkcionalnu salu a već smo okončali i procedure za izgradnju balon sale kod Doma zdravlja. To je bio jedan od onih projekata koje nijesmo realizovali zato što su ponavljani javni pozivi za izbor izvođača, a kako imam informacije iz Direkcije za investicije, sada imamo ponuđače i imaćemo izvođača koji će veoma brzo ući u posao”, rekao je Komnenović.

On je istakao i da su se konačno stekli svi zakonski preduslovi da se uradi vodovod do Gospe od Milosti i da očekuje da izabrani izvođač krene sa realizacijom tih radova.

“Ono što je važno je da smo nastavili kontinuitet ulaganja u lokalnu infrastrukturu, nastaviće se to i u 2025. godini, međutim bez podrške centralne vlasti teško da bi mogli da realizujemo one projekte koje su od sistemske važnosti za Tivat.

Tu prvenstveno mislim na izgradnju bulevara. Ovih dana Direkcija za saobraćaj raspisaće tender za izbor izvođača za nultu fazu bulevara kroz Tivat koji se povezuje sa aktuelnim bulevarom Aerodrom – Jaz.

Saobraćaj – foto Boka News

Takođe uslijediće izbor izvođača za radove na bulevaru koji se nastavlja od kružnog toka u Gradiošnici do hotela Tivat. To je definitivno najvažniji projekat u poslednjih nekoliko decenija koji će biti realizovan u Tivtu” poručio je Komnenović.

On je istakao da će u saradnji sa Vladom Crne Gore raditi na izgradnji rezervoara u Gradskom parku zašto su već opredijeljena sredstva u državnom budžetu u iznosu od 1,4 miliona eura.

“To je ona naša ideja o kojoj smo govorili da zajedno sa Ministarstvom odbrane, Porto Montenegrom i JU Muzej i galerija realizujemo projekat izgradnje praktično novog Pomorskog muzeja koji će objediniti zbirku pomorskog naslijeđa u Porto Montenegru, pomenuti Austrougarski rezervoar, naš muzej, ali i Gradski park kao centralno mjesto cijele zbirke” reako je on.

Komnenović je kazao i da rade na tome da se tokom ove godine riješe i pitanja koja se tiču bezbjednosnog sektora, odnosno izmještanja policijske stanice na novu lokaciju.

“Ovaj segment je do sada bio zapostavljen u Tivtu i nadam se da ćemo  vrlo brzo imati posjetu ministra unutrašnjih poslova i direktora Uprave policije kako bi rješavali sve te nagomilane probleme i to ne samo u vezi problema sa smještajem već i oko ispostave granične policije na aerodromu Tivat gdje takođe imamo dosta problema”.

Komnenović očekuje da će i Direkcija za saobraćaj i izvođač radova kineska kompanija ubrzati radove na izgradnji bulevara od Aerodroma do Jaza.

“Vidimo da su intezivirani radovi poslednjih dana  nebi li u novu turističku sezonu ušli sa završenom ovom dionicom puta”, kazao je on.

Modernizovaćemo u ovoj godini i vozni park vatrogasne jedinice ali i konačno ući u realizaciju izgradnje polupodzemnih kontejnera.

“2025. očekujem da će biti godina velikih investicija u lokalnu infrastrukturu zato mislim da je ona i ključna za ovu lokalnu administraciju jer očekujem da ćemo tada da uberemo plodove svog rada na projektnoj dokumentaciji i svemu onome na čemu smo radili do sada”, istako je Komnenović.

On je poručio da se Tivat razvija, raste i napreduje iz godine u godinu, a to prije svega svjedoče finansiski pokazatelji u pogledu rasta budžeta.

Tivat – Porto Montenegro-Boka Place – foto Boka News

“Budžet je planiran u iznosu od blizu 34 miliona eura, veliki iznos je opredijeljen za kapitalne investicije. Nominalno je 16 miliona ali za nabavku sredstava za tivatska preduzeća je dodatnih 5 miliona što znači da on prevazilazi nivo ulaganja u kapitalne projekte i u lokalnu infrastrukturu od dvadesetak miliona. Sve je to realno teško realizovati zbog situacije na tržištu rada i poskupljenja i ekonomske situacije u regionu ali radićemo na tome.  Nama je najvažnije da realizujemo projekte na kojinma smo do sada radili a tu prije svega mislim na izgradnju šetališta u Belanima, na lokalne saobraćajnice, vodovoda i kanalizacije u Radovićima i to su projekti koje ćemo nastojati da realizujemo u prvom kvartalu 2025 godine” rekao je Komnenović.

Kada je riječ o tekućim rashodima oni su negdje na nivou iz 2024. što znači da neće biti uvećanja gradske administracije ali ćemo sve svoje snage kao i proteklih godina usmjeriti na realizaciju kapitalnih projekata, zaključio je Komnenović.

Pretresi širom države, oduzeto 20 komada oružja i 778 municije

0
Pretresi širom države, oduzeto 20 komada oružja i 778 municije
Policija – foto: X Uprava policije/arhiva

Službenici Uprave policije izvršili su masovne pretrese na teritoriji cijele države usmjerene na pripadnike organizovanih kriminalnih grupa, njima bliskih i operativno interesantnih osoba, i oduzeli 20 komada oružja i 778 komada municije.

Iz Uprave policije je saopšteno da je na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti Centar pretreseno sedam lokacija.

Kako su kazali, kod Z.I. je pronađeno šest pušaka, šest pištolja, kao i 683 komada municije različite vrste i kalibra.

„Za dio oružja Z.I. nije posjedovao adekvatnu dokumentaciju, te je svo oružje preventivno oduzeto, a sa svim je upoznat tužilac koji će naknadno izvršiti pravnu kvalifikaciju događaja“, navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je kod Z.K. policija pronašla tri lovačke puške i dva pištolja sa isteklim oružnim listovima.

Iz policije su rekli da je oružje oduzeto, a da je sa događajem upoznat nadležni tužilac po čijem će nalogu protiv Z.K. biti podnijeta prekršajna prijava iz Zakona o oružju u redovnom postupku.

U saopštenju se navodi da je od jedne osobe oduzeto vozilo radi provjera.

Iz policije su kazali da su službenici Regionalnog centra bezbjednosti Jug pretresli deset lokacija i od M.V. oduzeli pištolj sa 27 komada municije i oružnim listom, koji je preventivo oduzet zbog narušenih međususjedskih odnosa.

„Na drugoj lokaciji kod M.P. je pronađena lovačka puška i 13 komada municije, kao i pištolj i 55 komada municije“, rekli su iz policije i dodali da su oružje i municija oduzeti radi vođenja daljeg upravnog postupka.

Kako se navodi u saopštenju, kod kod R.D. je pronađen sprej sa nadražujućim dejstvom i 650 komada tableta u odnosu na koje će se tužilac naknadno izjasniti.

Iz policije su rekli da su na teritoriji nadležnosti Regionalnog centra bezbjednosti Sjever pretresene tri lokacija.

Na teritoriji koju obuhvata Regionalni centar bezbjednosti Zapad su, kako je saopšteno, pretresene dvije lokacije među kojima su zatečeni članovi organizovanih kriminalnih grupa sa teritorije Nikšića i Cetinja.

„Preduzete aktivnosti pretresa na više lokacija širom zemlje pokazuju posvećenost institucija u borbi protiv nelegalnog posjedovanja oružja i municije, kao i u otkrivanju i procesuiranju lica povezanih sa kriminalnim aktivnostima”, navodi se u saopštenju.

Iz Uprave policije su poručili da njihovi slubenici nastavljaju nesmanjenim intenzitetom kontinuirane aktivnosti koje su usmjerene na članove organizovanih kriminalnih grupa u cilju suzbijanja njihovog djelovanja.

„Nastavljaju da posvećeno preduzimaju aktivnosti na suzbijanju nelegalnog posjedovanja oružja i municije, otkrivanju krivičnih djela i prekršaja i procesuiranja osoba koje se dovode u vezu sa kriminalnim grupama”, kaže se u saopštenju.

Čitalac poručuje: Nekoliko dana u godini Pine i ovako izgledaju

0

Tivatska gradska riva Pine, popularno šetalište izuzetno posjećeno tokom lijepih dana ove januarske nedjelje djeluje nesvakidašnje. Bura, hladno vrijeme i oblaci natjerali su i najupornije da odustanu od svakodnevnog užitka, kafe, i mira koje nudi ovaj dio grada.

Na video zapisu koji nam je poslao vjerni čitalac poručuje “Nekoliko dana u godini Pine i ovako izgledaju”.

Inače, tivatska gradska riva dobila je naziv po mediteranskim borovima, (Pinija) koji su postojali na potezu današnjih Pina, danas nema ni jednog.

Tivat – Pine – foto Boka News

Na Pinama je ovako bilo 30. decembra 2024.

U Crnoj Gori za 11 mjeseci 107 krađa vozila, pronađeno 90

0
U Crnoj Gori za 11 mjeseci 107 krađa vozila, pronađeno 90
Policija

U Crnoj Gori je, za prvih 11 mjeseci prošle godine, ukradeno 107 vozila, od čega je 90 pronađeno i vraćeno vlasnicima, kazali su iz Uprave policije.

Iz policije su agenciji MINA rekli da je za prvih 11 mjeseci prošle godine ukradeno 35 vozila više nego 2023, kada su evidentirane 72 krađe.

„Tokom 11 mjeseci prošle godine prijavljena je krađa 107 vozila. Službenici Uprave policije su rasvijetlili 85 krivičnih djela i tom prilikom je pronađeno i vraćeno vlasnicima 90 vozila“, kazali su iz policije.

Kako su naveli, još se potražuje 17 vozila čija je krađa prijavljena prošle godine, kao i 12 čija je krađa prijavljena 2023. godine.

„Najveći broj ukradenih vozila prošle godine zabilježen je na teritoriji Podgorice – 45“, rekli su iz policije.

Oni su kazali da su u prošloj godini u 25 slučajeva izvršioci krađa bile maloljetne osobe.

I u tom segmentu je zabilježen rast, jer su, prema podacima policije, u 2023. godini maloljetnici bili izvršioci krađa u 15 slučajeva.

Iz policije su naveli da je prošle godine u 26 slučajeva prijavljena krađa vozila, za koje je utvrđeno da su vlasnici zaboravili gdje su parkirali.

„Dok su tokom 2023. godine u 15 slučajeva građani prijavili krađu vozila, a izlaskom na lice mjesta je utvrđeno da su zaboravili gdje su parkirali vozilo“, naveli su iz policije.

Oni su, govoreći o prijavi nestanka vozila, kazali da je, u slučaju da neko ne može da pronađe vozilo i sumnja da je ukradeno, potrebno u što kraćem roku obavijestiti Upravu policije.

„Nakon toga policijski službenici preduzimaju mjere i radnje iz svoje nadležnosti u cilju pronalaska istog i eventualnog procesuiranja izvršioca, ukoliko se utvrdi da je riječ o otuđenju“, rekli su iz policije.

Karike 13. januar – Dan kada su stigle moći zaštitnika Kotora

0
Karike 13. januar – Dan kada su stigle moći zaštitnika Kotora
Katedrala Svetog Tripuna – foto Boka News

Kotorska biskupija 13. januara slavi dan pri­je­nosa relik­vija Sve­tog Tripuna iz Carigrada u Kotor. Svečanu svetu misu, prema više­vje­kov­nom obi­čaju, slu­žit će opat Svetog Jurja, peraški župnik u ponedjeljak 13. januara u 18 sati u kotor­skoj kate­drali.

Ssvečana akademija Bokeljske mornarice Kotor biće održana u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” (Crkvi Sv. Duha), ponedjeljak 13. januara sa početkom u 17 sati.

Davne 809. godine u Kotor su stigle moći svetog Tripuna, zaštitnika Grada. Brod je u kotorski zaliv dopratio je opat Svetog Jurja. Upravo zbog toga u prvoj knjizi biskupskog arhiva, iz 1431. navodi se stari običaj da svakog 13. januara u godini sv. misu služi opat Svetog Jurja.

U narodu je za ovu misu odomaćen naziv Karike, koji potiče od talijanske riječi “incaricare” što znači zadužiti.

Od XV vijeka na Dan karika bira se Mali admiral, koji će izreći Lode – pohvale Svetom Tripunu 27. januara. To su jedine pohvale koje su do danas sačuvane na istočnoj obali Jadrana.

Karike 2017. – sarkofag Saracenis – foto Boka News

U arheološkim istraživanjima krajem 1840. pronađen je sarkofag s latinskim natpisom Andree Saracenisa, Kotoranina i njegove žene Marije, koji je otkupio moći Svetog Tripuna od mletačkih trgovaca i njemu u čast u Kotoru sagradio prvu crkvu početkom IX. vijeka.

Temelji te crkve otkriveni su u arheološkim istraživanjima poslije katastrofalnog potresa 1979. godine. Osim toga sačuvan je i dio parapetne ploče iz IX. vijeka na kojoj je latinski natpis, koji pominje biskupa Ivana i navodi datum, mjesec i godinu – 13. I. 809. koji i faktički potvrđuje datum prenosa moći zaštinika grada Kotora, Svetog Tripuna.

Karike Sveti Tripun
Karike Sveti Tripun

Sveti Tripun je rođen je u gradu Kampsadi oko 232. – 249. (Mala Azija). poštovanje ovog sveca započelo je nakon mučeničke smrti u Nicej, gdje mu je suđeno pred prefektom cijele Male Aziije, Akvilinom (za vlasti rimskog imperatora Decija).

Tada je na upit Akvilina: “Kojeg si stanja?” – Tripun priznao da je kršćanin, izjavom: “Slobodan sam, a po uvjerenju kršćanin!”. Nakon provedenog suđenja odrubljena mu je glava. Tijelo Svetog Tripuna nakon smrti je bilo preneseno u Kampsadu, odatle u Carigrad, a iz Carigrada u Kotor.

/M.Marušić/

Astronomske cijene kvadrata u Splitu

0
Astronomske cijene kvadrata u Splitu
Split – foto Croatia.hr

SPLIT – Cijene stambenih objekata u Hrvatskoj neprestano rastu pa su tako cijene kvadrata na Jadranu u posljednjih godinu dana porasle za 16 posto.

I dok je Vlada na veliko lani najavljivala novu stambenu politiku, cijene nekretnina umjesto da padaju strelovito rastu.

I po tome smo među vodećima u Europi.

Dobra je vijest tek da rast cijena usporava u Zagrebu, ali su zato stanovi na Jadranu sve skuplji i skuplji.

Split gotovo kao Nica

Cijena kvadrata u centru se popela i do 8200 eura za metar četvorni.

Za grad koji živi od turizma, više boli da se i sutereni u kvartovima na rubu grada prodaju po 4200 eura po kvadratu.

“Glavni razlog zašto se još ne ženim. I ovaj novi porez neće to ništa pomoći, cijene će samo skočiti i stranci će kupovati naša zemljišta”, rekao je za Dnevnik Nove TV Ivan iz Splita.

“Tko si to uopće može priuštiti? Prosječan građanin Splita sigurno ne može”, rekla je Mateja iz Splita.

Može se proći jeftinije, ali sve je to mladima itekako nedostižno.

Cijena kvadrata na Jadranu u godinu dana prema DZS-u porasla je za 16 posto.

“Kako netko ispod 30 godina i s kreditom vrlo teško ljudi ulaze u tu investiciju, a kamoli bez kredita, to je praktički neizvedivo”, rekao je Ivan iz Splita.

“Ja sam bio te sreće pa sam od pokojne bake i djeda naslijedio, ali bez toga skoro pa nemoguće”, rekao je Dino iz Pule.

“Od plaće ne, teško, jako teško. Moraju to biti velika odricanja da bi se moglo nešto stvoriti”, rekao je Vedran iz Pule.

Usporavanje u Zagrebu

Nekretnine u Zagrebu, koji je do sad prednjačio u rastu cijena, usporile su, ali i dalje su bezobrazno skupe – 7,7 posto više nego prije godinu dana.

Zanimljivo, cijena starogradnje raste tri puta brže od novogradnje.

“Uvijek se više traži novogradnja, no s obzirom da nema dovoljno novogradnji kupci posežu i za starogradnjom što se vidi u porastu njihove cijene. S druge strane, najveći rast je postignut izvan velikih gradova na obali i izvan grada Zagreba jer kupci vide da nekoliko kilometara od glavnog središta mogu kupiti bolju nekretninu”, rekao je agent za prodaju nekretnina Matej Samrdžić.

Tko je čekao s kupnjom zbog očekivanja da će cijene zbog vladine reforme pasti – pogriješio je.

“Uvijek kažemo da je najbolje vrijeme za kupnju nekretnina – odmah”, rekao je Samardžić.

U godinu dana na stanu od 60-ak kvadrata za istu cijenu u Zagrebu je ostao bez kupaonice, na Jadranu bez cijele dječje sobe.

“Ljudi više traže nego šta ima stanova za kupiti i onda normalno da cijene rastu”, rekao je Ivo iz Zagreba.

“Ljudi često zaborave da su i usluge uređivanja puno porasle i iznose od 350 do 500 eura. Kad se to uključi u priču onda i stanogradnja i nije toliko jeftinija nego novogradnja”, rekao je Marko iz Zagreba.

Ništa bolja nije ni statistika Eurostata. Cijene su kod nas veće za 12,3 posto, a prosjek eurozone je 2,6 posto. Gori od nas su samo Mađari (13,4%) Poljaci (14,4%) i Bugari (16,5%). S druge strane, cijene nekretnina neznatno padaju u Njemačkoj, Finskoj i Francuskoj. Kada će se u Hrvatskoj ispuhati nekretninski balon – nitko ne zna.

Lastovska riva – “protjeruju” automobile sa obale

0
Donja Lastva – foto TO Tivat

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom podnijelo je Agenciji za zaštitu životne sredine zahtjev za odlučivanje o potrebi izrade elaborata procjene uticaja na životnu sredinu za uređenje dijela šetališta u potezu od Svetog Roka do parka Ivovića, na katastarskoj parceli 728/1 KO Donja Lastva, Opština Tivat.

Agencija je zahtjev Morskog dobra i prateću dokumentaciju proslijedila na uvid Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine i pozvala građane Tivta da joj do 14. januara u pisanoj formi dostave mišljenja, primjedbe i sugestije.

Rekonstrukcija šetališta je planirana u dužini od oko 300 metara, na potezu od parka Ivovića na jugu do hotela “Caruba” na sjeveru. Projekat se sastoji od tri međusobno integrisane cjeline: šetališne staza uz more, pojasa zelenila i glavnog šetališta.

Tivat – Donja Lastva – foto Boka News

“Šetalište u Donjoj Lastvi danas djeluje neuređeno, jer su sve površine u dosta lošem stanju, počev od zelenog pojasa koji je uništen zbog parkiranja vozila na tom prostoru. Takođe, staza sa obalnim zidom koja je uz more na više mjesta oštećena, intervencije na njoj su rađene od različitog kamena, prevashodno su pokrivene crvenim, svijetlo i tamno sivim lomljenim kamenom, a zid je na više mjesta obrušen. Obodni rubni prostor, šetne staze prema moru su od betona. Trenutno ne postoji parapetni zid. Na postojećoj saobraćajnici nije adekvatno uređen saobraćaj, kako kolski, tako ni mirujući”, piše u pratećoj dokumentaciji koju je uradila firma Decom Group iz Podgorice u decembru prošle godine.

Ukupna površina poteza obale koji će biti rekonstruisan iznosi 3.795 kvadrata, a na njemu se nalaze i dva mandraća za barke i jedna ponta, kao i jedan tradut za izvlačenje plovila iz mora na obalu. U obuhvatu lokacije nalaze se i zaštićene grupacije stabala, drvored kanarskih palmi na obali, odnosno stablo starog rogača u blizini hotela “Caruba” koje su opštinskom Odlukom o komunalnom redu Tivta, prepoznate kao vrijedne i zaštićene lokalne zelene površine.

Kako naglašavaju iz Morskog dobra, došlo se do rješenja koje “treba da zadovolji estetske, ekološke i socijalne aspekte, i da prati matricu kulturnog pejzaža kao istorijskog nasljeđa sa akcentom na sprovođenje principa horizontalne povezanosti svih površina”.

Lastovska riva – “protjeruju” automobile sa obale
Donja Lastva – render budućeg izgleda rive

“Posebna pažnja posvećena je uređenju prostora koji postaje mirujuća zona, sa kontrolisanim saobraćajem, bez parkiranja, sa zonom za rekreaciju i odmor uz obalu”, navode autori planskog rješenja koje je naručilo Morsko dobro.

Po njemu, predviđena je izgradnja novog parapetnog zida cijelim potezom tog dijela lastovske rive, izgradnja nekoliko betonskih stepeništa za silazak sa obale u more, zamjena postojeće kamenom popločane pješačke staze uz more novom od dekorativnog betona, izgradnja potpuno nove biciklističke staze paralelne sa pješačkom promenadom na polovini širine postojeće zelene površine između obale i postojećeg kolskog puta, uređenje manjeg trga kod mandraća Markovića, ugostiteljke terase u blizini “Carube”, opremanje novim urbanim mobilijarom i obnova zelenih površina.

Takođe, ubuduće neće biti dozvoljeno parkiranje vozila na zelenoj površini koja se sada koristi kao neformalni parking, a sama postojeća kolska saobraćajnica ubuduće će biti kontrolisanog tipa, namijenjena da se koristi samo za potrebe vlasnika objekata uz postojeći put koji nemaju alternativni prilaz. Na sjevernom dijelu u blizini “Carube” planirano je i postavljanje privremenog objekta u moru – plutajućeg priveznog pontona dimenzija 12 puta tri metra.

“Rekonstrukcija šetališta u Donjoj Lastvi od crkve Svetog Roka do parka Ivovića, neće predstavljati bitan izvor zagađivanja životne sredine. Suštinski, ne mijenja namjenu zemljišta, a sprovođenjem projektovanih mjera može imati samo pozitivne efekte na životnu sredinu i ambijentalni izgled. Prema naprijed navedenim stavkama možemo zaključiti da rekonstrukcijom šetališta, neće doći do negativnih efekata po okolno područje, već da će imati samo pozitivan uticaj”, tvrde autori dokumentacije.

/Siniša Luković/

“Dajmo šansu moru“ – predstavljeni rezultati projekta Ferala o zagađenju mora

“Dajmo šansu moru“ – predstavljeni rezultati projekta Ferala o zagađenju mora
Feral.bar

Portal Feral.bar u subotu je predstavio rezultate projekta „Dajmo šansu moru“, realizovanog u okviru „Western Balkans Media for Change“.

U uvodnoj riječi, glavni urednik i osnivač „Ferala” Radomir Petrić kazao je da je novinarski tim portala tokom proteklih pet mjeseci istraživao tri teme, o kojima su objavljene tri istraživačke priče.

„Projekat ‘Dajmo šansu moru’ je osmišljen tako da stavi akcenat i da odgovori na nekoliko važnih pitanja zagađenja mora na južnom dijelu Crnogorskog primorja i da iz više uglova pokuša da alarmira stručnu javnost i nadležne institucije da se smanji trenutni nivo zagađenja mora u ovom dijelu Jadrana. Kako su Bar i Ulcinj izrazito turistički orijentisani, ova pitanja odražavaju se direktno i na živi svijet u moru, kao i na zdravlje stanovnika i njihovu poslovnu perspektivu u ove dvije opštine”, kazao je Petrić.

Feral.bar – R. Petrić

Petrić naglašava da je odziv čitalaca, kroz anketiranje, bio neočekivano veliki, odgovori su bili iscrpni, i pomogli su da sve tri priče (druge dvije se odnose na rijeku Bojanu i Port Milenu u Ulcinju) dobiju poseban ugao.

O ovim problemima objavljene su sljedeće priče:

-Šušanj se guši u neriješenoj kanalizaciji

-Naličje Bojane: Zelena ljepotica se guši u otrovu

-„Kraljičin kanal“ – leglo zaraze u srcu Jadrana

„Kroz ovaj projekat, cilj nam je bio da podignemo javnu i institucionalnu svijest o ovim pitanjima, da pojačamo angažman zajednice u skretanju pažnje na probleme koji imaju višestruke posljedice, da izgradimo novu publiku, kao i da se pozicioniramo kao medijska platforma u Baru i Ulcinju”, zaključio je Petrić.

Na skupu koji je održan u restoranu „Stela” u Dobroj Vodi, učestvovali su predstavnici medija iz Bara i Ulcinja, nevladinih organizacija i čitaoci Ferala.

Projekat Western Balkans Media for Change, u sklopu kojeg je implementiran projekat Give Sea a chance, finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, a sprovodi British Council u saradnji s Balkan Investigative Reporting Network (BIRN ), Thomson Foundation  i INTRAC  (The International NGO Training and Research Centre).

Češka: U eksploziji u restoranu poginulo šest ljudi

0
Češka: U eksploziji u restoranu poginulo šest ljudi
Sa mjesta događaja, Foto: x.com/hasici_cr

Šest ljudi je poginulo kada je cilindar sa propan-butanom eksplodirao u restoranu u gradu Mostu na sjeverozapadu Češke, zapalivši zgradu, saopštile su u danas službe za vanredne situacije, prenosi agencija Rojters.

Osam osoba je povrijeđeno u eksploziji koja se dogodila u subotu kasno uveče, a 30 ljudi je evakuisano iz restorana i okolnih zgrada, saopštila je češka vatrogasna služba za spasavanje na društvenoj mreži X.

“Prema prvim informacijama svjedoka, prevrnula se grijalica i došlo je do požara”, saopštila je vatrogasna brigada.

Vatrogasna brigada je navela i da je spasila jednog teško povrijeđenog gosta restorana koji je ostao zarobljen u kupatilu.

Češki radio je izvijestio da je u restoranu u trenutku eksplozije bilo oko 20 gostiju.

Ministar unutrašnjih poslova Vit Rakušan rekao je Češkom radiju da je uzrok vjerovatno bila grijalica na propan-butan koja se prevrnula u bašti restorana.

Svečana akademija Bokeljske mornarice Kotor

0
Svečana akademija Bokeljske mornarice Kotor
Bokeljska mornarica foto Boka News

Svečana akademija Bokeljske mornarice Kotor biće održana u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” u ponedjeljak, 13. januara sa početkom u 17 sati.

Bokeljska mornarica Kotor je memorijalna ogranizacija sa sjedištem u Kotoru, koja je izvorno utemeljena kao najstarija bratovština pomoraca na Jadranu i jedna od najstarijih na svijetu. Prema tradiciji i istorijskim indicijama osnovana je 809. godine, kada su kotorski pomorci preuzeli relikvije hrišćanskog sveca mučenika Tripuna 13. januara i kasnije ga proglasili zaštitnikom grada.

U proteklih dvanaest vjekova Bokeljska mornarica je prošla kroz mnoge transformacije – od humanitarne, preko vojne, pa sve do memorijalne organizacije, kakva je danas. Za sve to vrijeme ona se u svim svojim aktivnostima rukovodila geslom: FIDES et HONOR – VJERA i ČAST.

pozivnica

Kao takva, Bokeljska mornarica je otvorena za sve koji poštuju ovo geslo i voljni su da doprinesu očuvanju tradicionalnih vrijednosti koje ona gaji.