Povodom 23. Dana dupina, koji je održan 1. jula u Velom Lošinju, na foto-konkursu na temu „Osluškuj more“, koji je organizovao Institut Plavi svijet, najkreativnijom, od šezdeset dospjelih fotografija, proglašena je fotografija našeg saradnika Zorana Nikolića iz Prčanja.
Drugo mjesto pripalo je Ankici Cvek iz Pule, a treće Veroniki Chladori iz Češke.
Program 23. Dana dupina započeo je u jutarnjim ispred Lošinjskog edukacijskog centra o moru u Velom Lošinju gdje se okupilo 20-tak mališana predškolskog uzrasta.
Za okupljene mališane organizovani su likovne i edukativne radionice.
U poslijepodnevnim satima u uvali Rovenska u Velom Lošinju održano je takmičenje u plivanju u kojoj je učestvovalo 100-tinjak djece.
U ranim večernjim satima 50-tak takmičara školskog uzrasta podijeljeno je u 7 timova i krenulo je s kartama Velog Lošinja u uzbudljivu igru “Potraga za skrivenim blagom”.
Ove godine timovi su morali ispuniti 8 zadataka. Bilo je tu natjecanja u kvizu znanja, pamćenju morskih životinja, prepoznavanju morskih vrsta riba, prepoznavanju pojedinog dupina na temelju ožiljaka na njihovim leđnim perajama te igra snalaženja u lavirintu pomoću koje se djeci pokušalo približiti kako se dupini pomoću zvuka orijentiraju u svojem prirodnom okruženju. Osim zadataka na svakoj postaji bili su skriveni i dodatni tragovi sa razno raznim zagonetkama. Najuspješnija u “potrazi” bila su djeca okupljena pod imenom “Popaj”.
Zahvaljujemo se svim natjecateljima i posjetiteljima što su nam se pridružili na još jednom obilježavanju Dana dupina, poručili su organizatori Institut Plavi svijet.
U poplavi ljetnih festival u Crnoj Gori, samo od Kotora do Budve ovog ljeta tri – svaki sa budžetom od po pola miliona eura. Opština Budva morala je podići kredit od četvrt miliona eura kako bi se Grad teatar uopšte održao.
Kotor Art je već sedam godina festival od posebnog značaja za kulturu i dobija finansijsku pomoć države, a između Kotora i Budve će se sredinom mjeseca održati Sea Dance festival, ogranak slavnog Exita, i za njegovo finansiranje izdvaja se novac iz državnog budžeta.
Na desetine miliona potrošenih eura tokom skoro tri decenije trajanja, nisu Gradu teatru donijeli značajnije mecene ili sponzore – preko 90% novca dobija se iz gradske kase.
Iako se ne nazire kraj finansijskoj krizi, u kojoj se Opština Budva nalazi već duže vrijeme, za manje od dva mjeseca festivalskog programa namijenjeno je oko pola miliona eura.
“Mi smo ove godine dobili 430.000 eura za troškove programa i kompletne prateće troškove”, kaže Blažo Radoman, direktor Grada teatra.
No, otvaranje Festivala zasjenila je vijest da je lokalna vlast morala podići kredit na četvrt miliona eura, kako bi se ostvario predviđeni dvomjesečni program.
“Našli smo se u problemu oko realizacije programa ovogodišnjeg XXIX festivala Grad tetara. Striktno je navedeno da se omogućena sredstva koriste za ostale usluge, za realizaciju programa i plaćanje pratećih troškova”, ističe Radoman.
Za razliku od Budvana, koji su do nedavno uz Grad teatar paralelno plaćali privatnu firmu da se bavi istim poslom, kao zaposleni u festivalskoj direkciji, KotorArt festival već sedam godina ima status festivala od posebnog značaja za kulturu Crne Gore.
Grad teatar Budva
“Ovaj festival je upravo pokazatelj onoga kako se na pravi način povezuje ono što je aktuelno stvaralaštvo i kroz njega promoviše najznačajnija crnogorska kulturna baština”, navodi Dragica Milić iz Ministarstva kulture.
Statistički, Kotor Art ima ovog ljeta 117 programa. Tokom 52 dana, nastupiće oko 800 umjetnika, izvođača i predavača iz 19 država. Uz sponzore, među kojima su najveće inostrane firme na bokokotorskim obalama, i budžet kotorskog festivala je dostigao oko pola miliona eura.
“Svakako planiramo tokom ljeta da organizujemo nekoliko debata na temu KotorArta i potrošnje javnog novca u kulturi. Vjerujem da će se tu pričati o potrebama kulturne scene grada, ali i države. Potpuno sam uvjeren da će kroz tu debatu i razgovore, KotorArt izaći kao pozitivan primjer koji će ukazati kako manje može biti više”, kaže Ratimir Martinović, umjetnički direktor festivala.
Između Kotora i Budve, još je jedan festival od pola miliona.
“Finansijski dio obaveze opštine Budva, prema organizaciji Sea Dancea Festivala, je u iznosu od 400.000 eura. Vlada Crne Gore je donijela odluku o podršci ovom festivalu kroz novčanu donaciju od 100.000 eura. Opština Budva do sada je izmirila oko trećinu svojih obaveza”, riječi su Lazara Rađenovića, predsjednik opštine.
Zbog Sea Dancea je početkom godine došlo do otvorenog sukoba unutar vladajuće koalicije jer, na uporno insistiranje javnosti, ni organizator festivala, ni zvaničnici Opštine Budva, nisu ispostavili finansijski izvještaj o tome ko je i za što potrošio pola miliona eura iz džepova Budvana. Zato ovogodišnji Sea Dance ne dočekuju svi s oduševljenjem.
“Zgrožena sam zbog svega. Diže se kredit da bi Grad teatar mogao da opstane ove godine, a hoćete da i mi odvajamo preko pola miliona eura ove godine za Sea Dancea. Hoćemo li i tu dizat kredit? Ako je on uspješan, izbacite Grad teatar, pa onda cijelo ljeto da skačemo po jazu”, navodi Lucija Đurašković, predstavnica građana u lokalnom parlamentu.
Osim finansijskih, budvansko kulturno ljeto ima i more drugih problema – buka je dostigla takav nivo, da se pozornice traže daleko od matičnih scena u Starom gradu, a promijenjen je i termin početak predstava, kako bi se izbjegao muzički teror ugostitelja. Sve ovo zasjenjuje programske sadržaje, među kojima posljednjih dana bilježimo gostovanje sarajevskog ratnog teatra SARTR, sa predstavom Dina Mustafića, Životinjska farma.
Za razliku od otvaranja festivala, kada na press konferenciji direkcije Grada teatra nije najavljeno da će ga otvoriti znameniti Mario Vargas Ljosa, već se zna ko će ga zatvoriti. Urednica muzičkog programa Milena Lubarda Marojević najavljuje gitaristu Al di Meolu: “Do te saradnje je došlo zahvaljujući tome što će se Al di Meola sa svojim kolegama, u tom trenutku, naći u ovom dijelu svijeta. Naša je želja bila da taj predjubilarni festival zatvorimo nečim specijalnim. Da, i sebi i našim posjetiocima, priuštimo neki specijalni muzički ugođaj. Tu su se stvari dobro poklopile”.
Turistička organizacija Herceg – Novog objavila je Javni poziv za podnošenje prijava za dobijanje podrške za organizovanje tematskih skupova i kulturnih, zabavnih, gastronomskih manifestacija u periodu jul – septembar 2015.
Predmet Javnog poziva je pružanje podrške i dodjele bespovratnih novčanih sredstava za sufinansiranje organizovanja tematskih skupova i kulturnih, zabavnih, gastronomskih i drugih manifestacija. Dodjela bespovratnih novčanih sredstava podrazumijeva raspodjelu ukupnog namjenskog iznosa za operativne potrebe organizatora koje su sadržane u zahtjevu i procjenjene razložnim i opravdanim.Imajući u vidu ove ciljeve, konkurs je podijeljen na dvije teme: tradicionalne događaje i nove manifestacije.
Glavni cilj ovog konkursa je animacija turista u toku ljetnje sezone 2015, valorizacija nedovoljno korištenih kula, trgova i parkova na teritoriji opštine Herceg Novi, kreiranje novih turističkih događaja i definisanje postojećih radi jačanja konkurentnosti i održivosti hercegnovskog turizma, a sve to doprinoseći i podstičući produženje turističke sezone i diversifikaciju turističkog proizvoda u Herceg Novom.
TO HN
“Pučki” tradicionalni događaji – Povećanje broja “pučkih” tradicionalnih događaja u što više mjesta na teritoriji opštine i njihovo redefinisanje, a u organizaciji je poželjno da učestvuje što veći broj lokalnog stanovništva kako bi se zajedničkim snagama oživio grad.U okviru ovog cilja, Turistička organizacija Herceg Novog namjerava da sufinansira projekte partnerstva koji će učiniti grad atraktivnijim i time na što bolji način zadovoljiti potrebe gosta. Period i dinamika održavanja – jednom sedmično u toku jula i avgusta mjeseca.
Obrazac za prijavu projekta podnosi se Turističkoj organizaciji Herceg Novi, Njegoševa 47, 85340 Herceg Novi – Izvršnom odboru – sa naznakom:”Program turističke manifestacije. Ne otvarati prije zvanične sjednice Izvršnog odbora po ovoj temi”.Projekti se dostavljaju najkasnije do 10. Jula 2015. godine.
U današnjem izdanju Preporuka za čitanje naredne sedmice, predlažemo uz koje bismo se to naslove mogli da opustimo pod suncobranom na plaži, ali i da se s pogledom zabodenim u plavu beskonačnost – zapitamo spram stvarnosti u koju smo uronjeni.
U ovom trenutku Gijoma Musoa psihološki je triler sa potpuno neočekivanim završetkom. Liza sanja o tome da postane pozorišna glumica. Da bi mogla da plati studije dramskih umjetnosti, ona radi u malom baru na Menhetnu. Jedne večeri upoznaje Artura Kostela, mladog ljekara sa kojim odmah osjeti bliskost. Liza će učiniti sve da bi ga zavela. Artur i Liza će spojiti svoje sudbine kako bi izbjegli zamke koje im postavlja najnemilosrdiji od svih neprijatelja: vrijeme. Priča je ovo o jednom čovjeku koji provodi svoj život tražeći nju i jednoj ženi koja provodi svoj čekajući njega. Izdavač je Nova knjiga.
Taj trenutak sreće novi je roman Federika Moće koji govori o onom čarobnom času kad skupimo hrabrost da iskreno izgovorimo: „Volim te“. Niko je mlad, ironičan, dovitljiv. On ima samo jedan problem: djevojka Alesija ostavila ga je bez objašnjenja. On to ne može da prihvati: čitava godina divnih zaruka grubo je izbrisana. Srećom, tu je Ćićo, drug iz srednje škole – duhovit lik pun energije – koji ga vuče na zabave, večere i piće. Međutim, Nika stalno razdiru sumnje i kajanje, opterećuje ga loš odnos sa ocem, a sada je napušten, ostavljen i usamljen. Izdavač je Čarobna knjiga.
Roman Čuvaj me Vesne Dedić priča je u kojoj će se prepoznati svi koji vjeruju u ljubav i koji se trude da u očima onog koga vole budu bolji od samog sebe. Dvije glavne junakinje, medicinska sestra Marta i Jelena koja je poznati hirurg, susreću se na noćnom dežurstvu u trenutku kada je jedna prevarena i ostavljena, a druga zanesena očekivanjem velike ljubavi kakvu su imali njeni roditelji. Tu počinje priča poznata svim zaljubljenim, usamljenim, prevarenim i ostavljenim ženama, svoj usvojenoj djeci, te onima koji ne mogu da se izbore sa srušenim snovima o srećnoj porodici. Izdavač je Dedić.
Prostitucija kroz vekove
Prednosti jednog marginalca svjetski je bestseler Stivena Šboskija. Priča je to o stasavanju glavnog junaka Čarlija, o prvim ljubavnim sastancima, porodičnim dramama, velikim i iskrenim prijateljstvima, seksu, drogama, ljudskim karakterima, ali je i svojevrstan vodič kroz intimnu istoriju pop muzike. Prednosti jednog marginalca jedna je od onih knjiga uz koje nam ne silazi osmijeh sa lica čak i kad obrađuje najozbiljnije probleme kroz koje adolescenti prolaze u svom odrastanju, na stazi koju niko ne prođe dva puta, i koja uvijek podrazumjeva neizvjesnu avanturu. Izdavač je Dereta.
Zabava za usput Sintije Kopland knjiga je u kojoj su opisane brojne aktivnosti koje djeca mogu upražnjavati bez obzira na vrijeme i mjesto. Ona nam nudi odgovore na pitanja: kako zabaviti dijete tokom dugih i dosadnih vožnji automobilom, kako dijete zabaviti dok se čeka na ljekarski pregled, dok se vrpolji u restoranu ili se stoji u kilometarskom redu u supermarketu? Autorka detaljno opisuje na stotine brzih i lakih igara i aktivnosti koje roditelji mogu u sekundi da izvuku iz rukava. Uz sve to, nikakvi posebni rekviziti nisu potrebni. Izdavač je Kreativni centar.
Pruga ka Jadranu
Pruga ka Jadranu Milića J. Milićevića predstavlja rezimiran prikaz pokušaja Srbije da se putem željeznice dokopa Jadrana i time prevaziđe jedan od usuda geografskog položaja, svoju potpunu omeđenost od morske obale. Autor nas vodi kroz dva vijeka dug vremenski period. On obuhvata period kad je željeznica u Srbiji predstavljala tek ideju, nastavlja kroz period od Berlinskog kongresa i sučeljavanja sa Austro-Ugarskom, preko novih pokušaja i planova, najprije u Kraljevini, potom socijalističkoj Jugoslaviji. Izlaganje se okončava izgradnjom pruge Beograd-Bar. Izdavač je Institut za srpsku kulturu.
Prostitucija kroz vekove Ivana Lazarevića knjiga je o najstarijem zanatu na svijetu. Obredna prostitucija pa i obredni seks spadaju u vrlo tajanstvene pojave. Ali, u stvari, tek je pojava novca u VII vijeku p.n.e. učinila prostituciju komercijalnim poduhvatom širih razmjera. Uostalom, novac, taj đavolski izum, čini da svaki posao pomalo liči na prostituciju. Dok god naše postupke ne budemo zasnivalu na ljubavi i bezuslovnom davanju prostitucija će biti na cijeni. Nije slučajno što danas ponuda i potražnja seksualnih usluga poprima epske razmjere. Izdavač je Srpsko bibliofilsko društvo.
I pored svoje opčinjenosti Mediteranom i grčkom kulturom Lorens Darel u knjizi Gorki limunovi Kipra daje trezven portret ovog ostrva nakon rata, sa osvrtima na čitavu njegovu istoriju i kulturno pamćenje. Autorova izrazita pripovjedačka snaga i talenat preobražavaju putopisne, istorijske i autobiografske elemente u književno djelo koje nije namijenjeno samo onima zainteresovanim za Kipar, već svim istinskim poštovaocima lijepe riječi. Mnoge istorijske ličnosti su tvrdile da putovanje i na istok i na zapad počinje upravo od Kipra. Izdavač je Karpos.
Virtualna istorija naziv je najnovijeg broja časopisa Gradac. Šta bi bilo da nije izbio Engleski građanski rat? Šta bi bilo da nije izbio američki Rat za nezavisnost? Šta bi bilo da Irska nikada nije podijeljenja, da se Britanija nije uključila u Prvi svjetski rat, da Hitler nije izvršio invaziju na Britaniju ili da je uspio da porazi Sovjetski Savez? Šta bi bilo da su Rusi pobijedili u Hladnom ratu, da je Kenedi ostao živ ili da nije bilo Gorbačova? Ovaj broj Gradca dakle obiluje sjajnim tekstovima koji nam pokušavaju dočarati šta bi se desilo da je istorija na nekom od sudbonosnih raskršća odlučila da krene nekim drugim putem.
11. Dani Knjižare So
Na Petrovdan, 12. jula, u narednu nedelju, promocijom kultne gastronomske Knjige o žućenici, počinju 11. Dani Knjižare So. Biće to prilika da proslavimo čak tri visoke književne nagrade koje su za roman „Jedro nade“ došle u Herceg Novi: nagrada „Borisav Stanković“, „Pečat vremena“ i „Branko Ćopić“.
„Superyacht Rendezvous Montenegro“ - Foto Mark Sims Boat International
1 od 22
Verige - Foto Mark Sims Boat International
Colour line up - Foto Mark Sims Boat International
Foto Mark Sims Boat International
Foto Mark Sims Boat International
Foto Mark Sims Boat International
Foto Mark Sims Boat International
Colour line up Boat International - Foto Mark Sims Boat International
Line up credit Boat International -Foto Mark Si ms Boat International
Line up credit - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat International
Superyacht Rendezvous Montenegro - Foto Mark Sims Boat Internationalontenegro
Amfibija tender jahte EXUMA
„Superyacht Rendezvous Montenegro“
Amfibija tender jahte EXUMA
Premijerno izdanje manifestacije „Superyacht Rendezvous Montenegro“ završava se sutra u marini Porto Montenegro u Tivtu, a u svjetskim medijima koji se bave jahting-industrijom već se pojavljuju oduševljene reakcije učesnika ove priredbe za superbogate, kao i atraktivne fotografije njihovih brodova u predivnom ambijentu Boke Kotorske.
Učešće na ovom susretu superjahti i njihovih ultrabogatih vlasnika, u protekla tri dana uzelo je osam brodova ukupne vrijednosti preko 200 miliona eura i 100-tinjak gostiju na njima. Na mulu 1 Porto Montenegra, svečano okićene zastavnim galama i pune nasmijanih bogataša koji su međusobno obilazili brodove i kucali se čašama skupih pjenušaca, bile su luksuzne jahte „Exuma” duga 50 metara, “Lady Petra” sa 47 metara, “Logica 147” i “Reve D’or” dugačke po 45 metara, 41-metarska jahte “Komokwa” i “Infatuation”, “Alyssa” sa 39 metara i 35- metarska “Stella Fiera”.
„Superyacht Rendezvous“ je organizovala čuvena medijska grupacija posvećena jahting industriji – „Boat International Media“ u saradnji sa kompanijom „Adriatic Marinas“. Do sada je „Boat International“ ovu veliku feštu za one „koji nešto znače“ u svjetskoj superjaht- industriji, priređivao duže od 20 godina u Monaku, a sada se ona iz mondenske kneževine na Azurnoj obali, preselila u Crnu Goru. Direktor te medijske grupe, Toni Harris kaže da oni već pet godina intenzivno prate razvoj marine i nautičkog centra Porto Montenegro u Tivtu i da su impresionirani onim što je ovdje u tom periodu postignuto. Harris naglašava da je u srcu Boke stvorena „elitna marina svjetske klase“ i da je „Boat International“ stoga i odlučio da „Superyacht Rendezvous“ iz marine mondenskog Monte Karla, ove godine preseli u Tivat.
„Marine i destinacije na zapadnom Mediteranu su pretrpane i polako gube svoj šarm. Za razliku od toga, ovdje naši klijenti oni opet mogu iskusiti i ponovno otkriti ono što ih je prije dosta godina u zapadnoj Evropi privuklo jahtingu – diskreciju, lijepo okruženje i neposredan kontakt sa morem i prirodom. Prvi utisci naših klijenata o Boki i Crnoj Gori su fantastični – prelijepo mjesto, mirno, toplo i čisto more, sjajna hrana i vino, interesentna zemlja sa slojevitom i bogatom kulturom i marina Porto Montenegro koja je svjetske klase. Ovo je nova destinacija na kojoj ćemo nadam se, u narednim godinama, priređivati čitav spektar sličnih događaja za vlasnike superjahti koji žele da otkrivaju atraktivna nova mjesta, borave u njima i istražuju ih u punom konforu i sigurnosti, i da se druže u zajedničkim aktivnostima koje prije ili poslije ne bi iimali sami.“- kaže Harris.
Njegovi gosti proteklih par dana odlično su se zabavljali – sve je počelo izletom morem do uvale Žanjic i svečanim ručkom u tamošnjem elitnom restoranu “Ribarsko selo” gdje su učesnici “Superyacht Rendezvosusa” bili prosto zatečeni vrhunskom autentičnom domaćom gastronomskom ponudom na bazi ribe i plodova mora što im je serviralo osoblje restorana poznatog tivatskog ugostitelja Dejana Davidovića.
Sunce, more i predivan ambijent Boke oduševili su bogate jahtaše i njihove familije, a oni su juče imali priliku da se iz prve ruke upoznaju sa lokalnim prirodnim i kultunim atrakcijama kroz niz izleta, hajking i kanjoning tura kroz Boku i njeno zaleđe. Dan ranije, nakon prestižnog koktela na mulu 1 Porto Montegra gdje su osnova za razne osvježavajuće napitke bili najčuveniji italijanski prošeci i pjenušci, uslijedio je i centralni događaj cijele manifestacije – zajednička plovidba jahti-učesnica “Superyacht Rendezvous-a Montenegro” zalivom Boke, do Kostanjice i ostrvca Gospe od Škrpjela pred Perastom. Oduševljenim jahtašima priređen je privatni obilazak tog jedinstvenog svetilišta starih bokeljskih pomoraca, kao i obilazak najljepšeg baroknoog grada na Jadranu – Perasta.
Uslijedilo je još jedno upoznavanje sa najboljim iz lokalne gastronomske i enološke ponude koju je ovog puta “branila” ekipa eksluzivnog restorana “Stari Mlini”, što je u atraktivom ambijentu starog mlina iz 18.vijeka na ušću rijeke Ljute, gostio zahtjevne i bogate strane goste. Dolazak u “Stare mline” bio je i prilika za učesnike manifestacije da isprobaju najnovije dostignuće italijanskog brodogradilišta “Cantiere Savona” – otmeni, 10 metara dugi tender “Luxi33” kojeg karakteriše hibridni pogon na dizel motor ili elektromotor i baterije koje se dodatno napajaju strujom iz solarnih panela. Ovaj novi i tehnološki inovativan brodić samo je jedna od “igrački” za opremanje jahti, a sa kojima su se proteklih dana u Tivtu upoznavali učesnici “Superyacht Rendezvous-a”. Svako od njih naime, želio je da bude originalniji i “bolji” od drugih, a pažnju je posebno privlačio tender-pomoćno plovilo jahte “Exuma”. Umjesto brzog glisera kakvi najčešće vrše tu funkciju, ova 50 metara duga jahta kao tender koristi amfibiju “IVECO terramare” koja je po potrebi čamac, ili automobil za prevoz šest putnika.
Pažnju učesnika privukla je i 39 metarska luksuzna jahta “Allysa”, izgrađena prošle godine u brodogradilištu “Tansu” u Istanbulu. Moderno dizajniran brod napravljen je u minimalističkom, ali luksuznom konceptu da svojom unutrašnjojšću podsjeća na jednostavnu kolibu na plaži, a “Allysa” od svoje konkurencija odudara i činjenicom da je cijela jahta napravljena od drveta, što je danas prava rijetkost u svijetu superjahti koje se grade od čelika i aluminijuma.
Inače, činjenicu da je među jahtama –učesnicama manifestacije “Superyacht Rendezvous Montenegro” bilo i par njih koje već imaju matičnu luku u Porto Montenegru, izvršni direktor “Adriatic Marinasa” Oliver Corlette doživljava kao potvrdu uspjeha strategije tivatskog nautičkog centra i Crne Gore da se nametnu bogatim jahtašima kao destinacija na kojoj će oni tokom najvećeg dijela godine, držati svoje brodove.
Colour line up Boat International Jeff Brown Breed Media
“Taj posao još nije gotov jer moramo još raditi da što više ovako velikih jahti privučemo da kod nas imaju matičnu luku. Upravo kroz ovakve prestižne manifestacije njihovim vlasnicima iz prve ruke pružamo neposredni uvid u sve prednosti koje Crna Gora i Porto Montenegro nude kao narastajuća elitna jahting destinacija u ovom dijelu svijeta.”- ističe Corlette dodajući da tivatska marina ovog ljeta raspolaže sa čak 460 vezova za brodove duge od 10 pa do čak 180 metara i čitavim nizom novih ugostiteljskih, servisnih i drugih sadržaja.
Line up credit Boat International Jeff Brown Breed Media
Među sponzorima manifestacije “Superyacht Rendezvous Montenegro” koji su njenim učesnicima proteklih dana predstavili svoje najnovije proizvode, bili su američki brend luksuznog nakita „Misahara“, italijansko brodogradlište jahti i glisera „Cantiere Savona“, turski proizvođač jahti „Tansu“, Privredna komora grada Trsta i brazilski proizvođač aviona „Embraer“, odnosno njegova divizija za luksuzne privatne i poslovne avione „Executive Jets“.
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Boka Kotorska - foto Boka News
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
Priča u priči - On line izložba autor Ivka Janković
„Priča u priči“ naziv je on-line izložbe fotografija autorice Ivke Janković iz Kotora, koju za vas donosi portal Boka News.
„Fotografija je ušla u moj život u isto vrijeme kada i moj prvi unuk. Bilježeći te neke vazne momente u njegovom odrastanju, polako, ali sigurno, hvatala sam sebe da sve što posmatram, nekako posmatram kao kroz objektiv. I, eto, u mojoj tašni moze da se desi da zaboravim i cigarete i novcanik, ali aparat mora uvijek da bude tu“ – kazala je, onako skromno kakva i jeste, autorica Janković.
Na konkursu Luke Kotor 2012. godine osvojila je prvo mjesto sa fotografijom zaliva i luke slikanog sa 25. serpentine.
U Galeriji Buća-Luković u Tivtu.2013. godine izlagala je sa Facebook grupom Adriatic Artist.
Samostalnu izložbu imala je u SC Kamelija – Kotor 2013. Izlozba je organizovana u humanitarne svrhe, a prihod je bio namijenjen Radioloskom odjeljenju Opšte bolnice Kotor.
Sa grupom autora učestvovala je na izložbi fotografija „Luka Kotor nekad“ i danas u Galeriji solidarnosti.2015. godine.
Sa velikim uspjehom, gdje je osvojila više nagrada, svoj grad predstavlja u najljepšem svijetlu i na poznatom svjetskom portalu Pixoto, online zajednici, koja organizuje brojna takmičenja u svim kategorijama.
Predstavnici radnika Jadranskog brodogradilišta Bijela (JBB) u stečaju, nisu pristali na predloge Vlade Crne Gore jer za to nemaju pisane garancije. To je danas obavijestio kolege koji četvrti dan protestvuju ispred kapije JBB, predstvanik radnika i član pregovaračkog tima Mladen Kovačević.
Predstavnici radnika juče su razgovarali sa predstavnicima Ministarstva pomorstva i saobraćaja, Ministarstva finansija, Ministarstva rada i socijalnog staranja, kao i Grupe za praćenje privatizacije.
“Formiraćemo radnu grupu u kojoj će, uz predstavnike Ministarstava biti i dva predstavnika radnika i nastavićemo pregovore, ali od svojih zahtjeva nećemo odustati”, poručio je Krivokapić.
Predstavnik radnika i član pregovaračkog tima Vuko Rmandić naglasio je da okupljanje radnika pred kapijama Brodogradilišta nema političku konotaciju, kako pojedinci to pokušavaju da predstave, već je to mirni protest radnika koji zahtijevaju da ostvare svoja prava i pošteno zarađene naknade za svoj rad.
Bivši radnici Brodogradilišta traže isplatu zaostalih dugovanja, ali i da se vrate na radna mjesta. Radnici JBB traže da im se isplate zarade 3,5 plate u roku od 30 dana i to sedmično po jedna zarada, otpremnine po kolektivnom ugovoru: 24 zarade, plus 500 eura po godini radnog staža, povezivanje radnog staža, isplatu zimnice, stanarine za podstanare, kao i uplatu sredstava za stambeni fond.
Od 392 zaposlenih, 126 će uz otpremninu za koje je sredstva obezbijedila Vlada,napustiti kompaniju, kao i 70 radnika koji su stekli uslove za prijevremenu penziju.
U ponedjeljak će se predstavnici radnika Brodogradilišta sastati sa predstavnicima svih hercegnovskih sindikata, a za utorak je zakazana vanredna sjednica SO Herceg Novi na kojoj će se raspravljati o uvođenju stečaja u bjelsku kompaniju.
Iako ne rade spriječili havariju
Rmandić je kazao da se juče u akvatoriju Brodogradilišta dogodio i incident, kada je plutajući objekat, barža, počeo da tone. Radnici koji su od uvođenja stečaja na Birou rada i nemaju nikakve radne obaveze u Brodogradilištu spriječili su da plovilo ne potone i da ne izazove ekološki incident jer je u njemu bila velika količina ulja. On je istakao da se radnici i dalje odgovorno ponašaju ”kao svih minulih godina dok su radili u Brodogradilištu”.
U Multimedijalnoj Sali opštine Tivat u petak je predstavljena strategija grada Tivta, kao brenda. Tom prilikom na zgradi opštine, pred sugrađanima i brojnim gostima, predsjednik optine Tivat, Ivan Novosel I direktor privatno javnog partnerstva “Brend new Tivat”, Predrag Gajić, otkrili su novi logo koji, kao dodatna vrednost uz tradicionalni grb, obilježava Tivat kao brend.
“Siguran sam da će ovaj projekat donjeti brojne benefite opštini Tivat. Radi se o projektu koji zahtjeva, vrijeme I kvalitetne kadrove, značajna sredstva, strpljenje I razumjevanje I uključivanje svih nas. Zato bih vas zamolio da svojim predlozima I sugestijama date podršku ovom projektu. Mi smo prije nekoliko godina donjeli odluku o formiranju zajedničkog preduzeće Brend new Tivat ” – kazao je predsjednik opštine Tivat Ivan Novosel.
Projekt su predstavili Bojan Joksimović, Neven Staničić, Iva Đurković, Miloš Ilić.
U savremenom svijetu, uspješne zemlje, regije i gradovi posvećuju veliku pažnju vlastitom brendiranju, shvatajući to kao zahtjev globalnog tržišta, u svakom njegovom aspektu. Kreiranje sveobuhvatne strategije brenda je osnova za unapređivanje imidža i plansko ostvarivanje vizije budućnosti grada. Projekat brendiranja grada podrazumijeva dugotrajan organski proces u koji su uključene sve zainteresovane strane i svi donosioci odluka, čulo se na prezentaciji.
Tivat brend – Znak
Projekt brendiranja lokacije – place branding, pokrenut u sklopu ostvarivanja strategije održivog razvoja grada i rezultat su javno-privatnog partnerstva počeo se realizovati 2014. godine radi pozicioniranja, razvoja i promocije grada Tivta kao brenda.
Izgradnja brenda Tivat okupila je sve relevantne predstavnike lokalne zajednice, od uglednih građana, preko medija, turističke organizacije, kulturnih i obrazovnih institucija, do Aerodroma Crne Gore i najvećih investitora na području opštine Tivat.
Ciljevi ovog poduhvata su efikasnije privlačenje ljudi i kapitala, dugoročno građenje prepoznatljivosti naše sredine i očuvanje njene autentičnosti, a sve u svjetlu aktuelnih i predstojećih razvojnih procesa.
Geografske i vijekovima građene kulturne vrijednosti željeli smo da sačuvamo i transponujemo u vizuelni jezik, u oblik simbola čija narativnost projektuje jedinstveno bogatstvo Tivta. Svaki element u vizuelnom znaku brenda Tivat asocira na neku od raznolikosti tivatskog pejsaža, ali i bitnih osobenosti identiteta Tivta kao zajednice.
Brendiranje Tivta
Logo ima cirkularan oblik, koji simbolizuje jedinstvo i trajanje, ali nije zatvoren krug – jer Tivat jeste i uvijek će biti otvorena sredina za sve koji znaju da se vlastita sloboda mjeri samo slobodom drugog i drugačijeg – kazali su autori projekta.
Novi, savremeni vizuelni identitet i sveobuhvatna strategija brenda treba da doprinesu da Tivat u regionalnim i međunarodnim okvirima bude prepoznat kao jedinstvo raznovrsnosti, koje su kroz dugu istoriju formirale njegovu osobenost, kao i spoj komplementarnih potencijala – turističkih, ekonomskih, kulturnih…
Ta ideja izražena je sloganom brenda Tivat – Mnogo svjetova u jednom (Many worlds within).
Posebnu pažnju brojnih Tivćana i gostiju izazvalo je izlaganje prof. Nevena Staničića koji je podsjetio na razvoj i istorijat Tivta, kao moguće polazne osnove za brendiranje našeg grada.
Pored brojnih predstavnika tivatskog javnom, kultunog i političlkog života, prezentaciji su prisustvovali čelnici kompanija Porto Montenegro, direktor Luštice bay Daren Gibson, direktor Qatari Diara Gregori Benkherst, direktor Direktorata za turitam u MORT-u Predrag Jelušić, direktorica Nacionalne Turističke organizacije Željka Radak Kukavićić, ali i načelnik Generalštaba VCG, admiral Dragan Samardžić i dugogodišnji crnogorski sindikalni čelnik Danilo Popović.
Tivat brend – Znak
Svi svjetovi i luke u jednoj
Polazeći od činjenice, da i u geografskom, a i u simboličnom značenju, mjesto uslovljava odnos prema imenu kojim ga zovemo, i u slučaju Tivta neizbježno je suočiti ga sa zalivom na čijim se obalama nalazi.
Kako je opet, svaki zaliv na Mediteranu more za sebe, onda je ovaj tivatski u jednom od najljepših na svijetu, čitav jedan prostrani okean, ali i luka, spojena svijetom i vremenom u njemu. I to je početak. Karakter, koji će ga pratiti do moderne, sada već i „vazdušne luke“ kojom se takođe deklariše.
Luka je mir i utočište. Polazna i završna tačka kretanja i trajanja. Ljudi su je ovdje opisivali teosom, sakralnim mjestom, teo-dosom, kao blagoslovom, od boga datom, poljem Sv. Teodora, ili jednostavno tedom, luči koja vatrom obasjava njene obale. Kelti su ovdje vidjeli touto, grad, drugi opet Teutonce u prolazu ka rudnicima na sjeveru. Zvali su je feudom, dobrom, posjedom i ljetovalištem, koji je među prvima po legendi, imala upravo posljednja Ilirska kraljica Teuta. Onih, drugih „plemenitih“je bilo mnogo više. Jesu li i oni bili Tivćani?
Imenu grada su sigurno kumovali. Timoteja Cizilu – Lastavicu, prvog romanopisca na latinskom jeziku sa ovih prostora, od kojeg i saznajemo dio ovih podataka, istoričari književnosti nazivaju domaćim.
Brendiranje Tivta – N. Staničić
Arheologija o Tivtu govori tumulusima, antičkim grobovima i rimskim vilama rustikama. Arhivistika, spaja kontije, srednjovjekovna ljetovališta i hotele. Nadovezuju se kao privezi i pristaništa: ponte, mula, mandraći i marine. Aerodrom. Raskošni i bogati vrtovi, sa baštinama i parkovima.
Istorija, traje i stvara se. Kao polje, maslinjak, kao Solila, kao ostrvo Stradiota, „Kapuleti „ su ih zvali, prve lake konjice na području Evrope, kao austrougarska pomorska baza i vojna tajna Titovih vremena. Tivat, industrijsko mjesto i zaliv„ Svetog trojstva“ iz kojeg su brodovi letjeli u nebo, a avioni strmoglavo padali i slijetali u more ka podmornicama koje su ovdje nalazile dom. Tivat, svi svjetovi i sve luke i jednoj.
Neven Staničić
Novosel i Gajic otkrili znak
Vlastita sloboda se mjeri slobodom drugog i drugačijeg
Tablu sa novim logom Tivta na zgradi Opštine otkrili su gradonačelnik Novosel i direktor NBT Predrag Gajić.
„Geografske i vjekovima građene kulturne vrijednosti, željeli smo da sačuvamo i transponujemo u vizuelni jezik, u oblik simbola čija narativnost projektuje jedinstveno bogatstvo Tivta. Svaki element u vizuelnom znaku brenda Tivat asocira na neku od raznolikosti tivatskog pejsaža, ali i bitnih osobenosti Tivta kao zajednice. Logi ima cirkularan oblik koji simbolizuje jedinstvo i trajanje, ali nije zatvoren krug – jer Tivat jeste i uvijek će biti otvorena sredina za sve koji znaju da se vlastita sloboda mjeri smao slobodom drugog i drugačijeg.“- poručili su dizajneri.
Maslinarsko društvo „Boka“ u petak je na gradskoj rivi Pine u Tivtu priredila turističko-propagandnu manifestaciju „Bokeška maslina“.
Na dvadesetak štandova proizvođači iz Boke, Bara i drugih gradova promovisali su domaće prizvode na bazi masline – ulja, stonih maslina pripremljenih na razne načine, kozmetike i suvenira na bazi masline, te ostalih „kompatibilnih“ delicija poput domaćeg pršuta, sira, meda i vina. Članovi novoosnovanog društva „Pčelar” iz Grblja, predstavili svoj med.
Posjetioci su bili u prilici, uz predstavljanje mediteranskog načina života, “degustirati špagete sa maslinama koju su pripremili aktivisti Maslinarskog društva „Boka“.
U muzičko-zabavnom dijelu programa nastupili su KUD „Boka“, plesna grupa „Bellissima“ i muzički sastav „Redicool Trio“.
Maslinarsko društvo „Boka“ feštu organizovalo je u saradnji sa Turističlkom organizacijom Tivat i hotelom „Pine“.
Obzirom na predstojeću ljetnju turističku sezonu i dolazak većeg broja stranih turista u našu zemlju, Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore informiše javnost o uslovima i načinu ostvarivanja zdravstvene zaštite stranih turista koji dolaze iz država sa kojima Crna Gora ima u primjeni Sporazum o socijalnom osiguranju.
Osigurana lica iz država u okruženju i drugih država sa kojima je zaključen sporazum o socijalnom osiguranju na principu osiguranja, za vrijeme svog turističkog boravka u Crnoj Gori, imaju pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu. Osiguranici koji koriste zdravstvenu zaštitu na osnovu ovakvog sporazuma ne plaćaju neposredno naknadu za pružene zdravstvene usluge, već se troškovi zdravstvene zaštite obračunavaju između Fondova zdravstvenog osiguranja država ugovornica.
“To pravo mogu ostvariti osiguranici iz: Republike Srbije, Republike Slovenije, Bosne i Hercegovine, Republike Hrvatske, Republike Makedonije, Republike Austrije, Savezne Republike Njemačke, Češke Republike, Republike Mađarske, Kraljevine Holandije, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luksemburg, Republike Italije i Francuske. Da bi ostvarilo pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu u Crnoj Gori, osigurano lice iz jedne od navedenih država, treba da dobije od svoje kase zdravstvenog osiguranja u mjestu prebivališta, odgovarajući obrazac odnosno potvrdu o pravu na zdravstvenu zaštitu za vrijeme privremenog boravka u Crnoj Gori. Izuzetno od ovog pravila, osiguranici Republike Slovenije i Savezne Republike Njemačke ostvaruju hitnu zdravstvenu zaštitu na osnovu Evropske kartice zdravstvenog osiguranja ili sertifikata evropske kartice”, saopšteno je Portalu Analitika iz Fonda za zdravstveno osiguranje.
U saopštenju koje potpisuje portparol fonda Amer Ramusović se ističe da je osigurano lice dužno da se po dolasku u Crnu Goru, sa navedenom potvrdom, odnosno Evropskom karticom zdravstvenog osiguranja ili sertifikatom evropske kartice, obrati nadležnoj organizacionoj jedinici Fonda za zdravstveno osiguranje u mjestu boravka, koja im izdaje drugu potvrdu (tkz. bolesnički list) sa kojom strani osiguranici neposredno ostvaruju zdravstvenu zaštitu u javnim zdravstvenim ustanovama Crne Gore i privatnim zdravstvenim ustanovama za određene vrste zdravstvenih usluga za koje je Fond zaključio ugovor.
Zdravstvene ustanove u izuzetnim situacijama, kad zbog hitnosti nije moguće obezbijediti kod nadležne organizacione jedinice Fonda za zdravstveno osiguranje u mjestu boravka potvrdu (bolnički list) dužne su da pruže zdravstvenu zaštitu neposredno na osnovu potvrde inostranog nadležnog nosioca, odnosno osiguranicima Republike Slovenije i Savezne Republike Njemačke na osnovu Evropske kartice zdravstvenog osiguranja ili sertifikatom evropske kartice. U tom slučaju je potrebno da zadrže potvrdu, odnosno sertifikat evropske kartice ili da uzmu kopiju Evropske kartice zdravstvenog osiguranja i uz račun dostave Fondu za zdravstveno osiguranje.
Amer Ramusović
Ukoliko strani osiguranik ne posjeduje potvrdu, odnosno Evropsku karticu zdravstvenog osiguranja ili setifikat evropske kartice, zdravstvene ustanove su dužne da preko nadležne organizacione jedinice Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, zatraže od inostranog nadležnog nosioca zdravstvenog osiguranja njihovo naknadno izdavanje.
Ukoliko se i naknadnim putem ne obezbijedi potvrda, odnosno Evropska kartica zdravstvenog osiguranja ili sertifikat evropske kartice, zdravstvene ustanove imaju pravo da izvrše neposrednu naplatu pruženih zdravstvenih usluga od osiguranika. Zdravstvene ustanove su dužne da im izdaju račune, sa odgovarajućom medicinskom dokumentacijom na osnovu kojih u svojoj zemlji ostvaruju pravo na refundaciju po nacionalnim propisima.
Na osnovu Potvrde o korišćenju zdravstvene zaštite inostranog osiguranika za slučaj privremenog boravka ne može se pružati zdravstvena usluga-dijaliza, obzirom da se ista smatra planiranom zdravstvenom zaštitom, za šta je potrebna posebna potvrda.
Kada je riječ o bolničkom liječenju, zdravstvena ustanova je dužna da o svakom slučaju bolničkog liječenja osiguranika koji privremeno borave u našoj zemlji i koriste pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu, na osnovu potvrde, odnosno dvojezične potvrde informiše područnu jedinicu-filijalu Fonda za zdravstveno osiguranje, koja će nakon toga obavijestiti nadležnog nosioca u inostranstvu. Informacija treba da sadrži podatke o osiguraniku, njegovom nosiocu osiguranja, zdravstvenom stanju osiguranika i predviđeni rok trajanja liječenja, odnosno danu otpuštanja.
Kada je riječ o davanjima veće vrijednosti smatraju se ortopedska pomagala, očna pomagala, slušna pomagala, stomatološka pomagala i ostala pomagala, rehabilitacije, pomoćna sredstva i druge zdravstvene usluge veće vrijednosti (veća vrijednost se smatra vrijednost koja prelazi 150 eura).
Za davanja veće vrijednosti potrebna je prethodna saglasnost inostranog nadležnog nosioca, koja se obezbjeđuje posredstvom područne jedinice /filijale koja je izdala bolesnički list.
Ukoliko je pružanje tih usluga bilo neodložno, zdravstvena ustanova je dužna da pruži zdravstvene usluge i posredstvom područne jedinice /filijale obavijesti inostranog nadležnog nosioca osiguranja.
Osiguranici iz država Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, Republike Bugarske, Republike Slovačke i Republike Poljske, sa kojima je zaključen sporazum o socijalnom osiguranju na principu reciprociteta, za vrijeme svog turističkog boravka u Crnoj Gori, imaju pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu.
Osiguranici ovih država ne plaćaju naknadu za pružene zdravstvene usluge, već troškovi zdravstvene zaštite padaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore.
Da bi osiguranici navedenih država ostvarili pravo na zdravstvenu zaštitu, potrebno je da posjeduju urednu putnu ispravu i zdravstvenu karticu ili neki drugi dokaz da su osigurani u svojoj državi.
Isti su dužni da se sa navedenim ispravama, obrate organizacionoj jedinici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, u mjestu gdje treba da im se pruži zdravstvena zaštita, koja će im izdati potvrdu (bolesnički list) na osnovu koje će neposredno koristiti zdravstvenu zaštitu u javnim zdravstvenim ustanovama i privatnim zdravstvenim ustanovama za određene vrste zdravstvenih usluga za koje je Fond zaključio ugovor.
Osiguranici iz država Švajcarske Konfederacije, Kraljevine Švedske, Kraljevine Danske i Kraljevine Norveške, sa kojima je zaključen sporazum o socijalnom osiguranju na principu refundacije, za vrijeme svog turističkog boravka u Crnoj Gori, imaju pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu.
Osiguranici ovih država pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu ostvaruju na isti način i pod istim uslovima kao i naši osiguranici, s tim što neposredno plaćaju troškove za korišćenje zdravstvenih usluga.
Zdravstvene ustanove su dužne da im izdaju račune, sa odgovarajućom medicinskom dokumentacijom na osnovu kojih u svojoj zemlji ostvaruju pravo na refundaciju po nacionalnim propisima.
Kada su u pitanju lica koja dolaze iz država sa kojima Crna Gora nema zaključene sporazume o socijalnom osiguranju, zdravstvene ustanove vrše neposrednu naplatu troškova za pružene usluge po važećem cjenovniku.
Takođe je važno napomenuti, da pod istim uslovima i na isti način, osiguranici Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore imaju pravo na zdravstvenu zaštitu, tokom turističkog boravka u svim prethodno navedenim državama.
Dakle, osigurana lica iz Crne Gore za vrijeme privremenog boravka u državama sa kojima imamo Sporazum o socijalnom osiguranju zaključen na principu osiguranja imaju pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu.
Da bi ostvarilo pravo na hitnu zdravstvenu zaštitu osigurano lice iz Crne Gore mora od nadležne Područne jedinice-filijale Fonda za zdravstveno osiguranje u mjestu prebivalištva, da dobije odgovarajući obrazac odnosno potvrdu ( potvrda o pravu na davanja u naturi za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu)
Za dobijanje pomenute potvrde, neophodno je da se obrati Područnoj jedinici-filijali Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore, sa zahtjevom za izdavanje obrasca-potvrde o pravu na davanja u naturi za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu koji se popunjava u Područnoj jedinici-filijali.
Nakon neposrednog pregleda i uvida u Elektronski karton osiguranika, ljekarska komisija Fonda daje svoj nalaz i mišljenje.
Ukoliko je nalaz i mišljenje komisije pozitivan, tj. u Elektronskom kartonu se utvrdi da lice nije bolovalo od akutnih ili hroničnih bolesti u posljednih 12 mjeseci, Područna jedinica-Filijala Fonda Crne Gore izdaje odgovarajuću potvrdu (potvrda o pravu na davanja u naturi za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu ).
Isto tako napominjemo da je Sporazumom o socijalnom osiguranju zaključenom između Crne Gore i Republike Srbije predviđen poseban obrazac MNE/SRB 111B (stara oznaka RCG/RS 111B), odnosno Potvrda o pravu na davanja u naturi za lica iz Crne Gore koja se nalaze u Srbiji radi školovanja i studiranja.
Za dobijanje navedenog obrasca, neophodno je da se obrate Područnoj jedinici-filijali Fonda Crne Gore, sa potvrdom o redovnom studiranju odnosno školovanju u Republici Srbiji i sa ZAHTJEVOM za izdavanje obrasca-potvrde o pravu na davanja u naturi za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu koji se popunjava u područnoj jedinici-filijali.
Pomenuta potvrda MNE/SRB 111B se izdaje na vremenski period od jedne školske godine.
Potvrda se predaje odnosno dostavlja, filijali Zavoda Srbije u mjestu boravka odnosno studiranja.
Takodje, diplomatama, zaposlenim i konzularnim predstavnicima Crne Gore u državama sa kojima imamo sporazum o socijalnom osiguranju zaključen na principu osiguranja, potvrda se izdaje na vremenski period koji se podudara sa periodom njihovog imenovanja.
