Prosvjednici u Londonu tražili prekid vatre u Gazi Foto: Yann Tessier / REUTERS
Hiljade ljudi okupilo se u subotu u Londonu na prosvjedu potpore Palestini pozivajući na trenutni prekid vatre u Gazi.
Među onima koji su u povorci prošli od trga Russell do parlamenta bilo je djece, roditelja, starijih osoba i osoba s invaliditetom.
Jedan govornik na pozornici procijenio je da je tamo bilo najmanje 150 000 ljudi.
Prolazeći ispred Downing Streeta, gdje je i službena rezidencija britanskog premijera, prosvjednici su mahali zastavama i plakatima i uzvikivali slogane uključujući “slobodna Palestina” i “u našim tisućama, u našim milijunima, svi smo mi Palestinci”.
Više govornika, uključujući palestinskog veleposlanika u Ujedinjenom Kraljevstvu, Husama Zomlota, održalo je govore s pozornice ispred parlamenta.
– Ponestaje mi riječi ne samo da bih opisao užas kojem svjedočimo svaki dan, već mi ponestaje riječi koje bi mi pomogle da shvatim kako svjetski čelnici, kako glavni mediji ne mogu vidjeti, ne mogu izvještavati, ne mogu djelovati, rekao je Zomlot. Imam pitanja. Kako spavaju kad vide slike djece kostura koja se tresu od straha? Znam da ja ne mogu spavati, znam da ti ne možeš spavati. Zašto te slike nisu svaki dan na tvojoj naslovnoj stranici? Kako svjetski čelnici opravdavaju gladovanje 2,3 milijuna ljudi? Kako opravdavaju potporu za država koja tjera 2,3 milijuna ljudi u smrt?, upitao je.
Prosvjednici su u znak slaganja s Zomlotovim govorom skandirali i pljeskali.
Londonska policija je rekla da su prosvjed Palestinske kampanje solidarnosti i protuprosvjed “Dosta je bilo” završeni do 17 sati i da su ljudi napustili to područje.
Kako se bliži ljeto tako se u istarskim turističkim središtima sve više dižu cijene hrane i pića, i to u odnosu na lanjske poprilično visoke cijene.
Već je uobičajena cijena od dva eura po kuglici sladoleda, i nitko se niti ne sjeća kada je bila niža. Mnogi ugostitelji čak kažu da će i tu cijenu dizati. Cijene pak velikog macchiata u Rovinju i Poreču dostigle su plafon – 3,5 eura, dok je espresso oko 1,80 eura!
U Puli je pak najviša cijena jedne velike kave s mlijekom oko 2,30 eura u centru grada. Čista zarada, rekli bi sami ugostitelji. Ista je priča i s Aperol Spritzom, pićem koje se praktički najviše konzumira ljeti na obali.
Realno, cijena decilitra pjenušca ili prosecca, decilistra mineralne i nešto aperola nije neka stavka, no ovo narančasto piće drži svoju cijenu jer je traženo. Košta od šest do čak 11 eura!
Cijene porcije pomfrita kreću se oko 5 eura, a cijene ćevapa nikad nisu bile veće – idu i do 18,90 eura ili preračunato u kune to je 119 kuna! Već smo se naviknuli i na visoke cijene pizza. One se u ova tri turistička grada kreću od najniže 9 eura za margheritu pa nadalje.
Burgeri su pak posebna priča. Ovo jelo je poprilično traženo pa mu se cijena u Rovinju kreće i do vrtoglavih 18 eura. A najveća razlika između Poreča, Rovinja i Pule je upravo u cijeni kave.
U Puli se u centru grada još uvijek cijene velikog macchiata nisu popele na 3,5 eura što je u Poreču i Rovinju u centru postalo normalno. Čak se više nitko na tu cijenu ni ne žali.
S druge strane, u Puli ćete naći najskuplji sladoled – košta od 2 do 3,5 eura po kuglici.
– Ne znam što da vam kažem zašto su te cijene kave visoke. One su takve možda u centru grada, na periferiji su manje. Činjenica je da je cijena nabave išla gore i da su ugostitelji sukladno tome povećavali cijene, kaže nam Viliam Radessich iz Ceha ugostitelja Poreča.
Ističe da će dobar dio ugostitelja u glavnoj sezoni još dizati cijene, iako ni sam nije siguran je li to pametno raditi ili ne.
– Sada za Duhove bilo je puno gostiju u Poreču, pa smo očekivali i nešto veći promet. No, on nije bio sukladan gužvama u gradu. Čini nam se da dosta turista šeće i obilazi šoping centre. Ljudi su postali osjetljivi na cijene. Kod nas će cijene ostati kao lani, kaže nam ovaj ugostitelj.
Smatra da neće raditi oni koji budu pretjerivali jer će gosti ove godine posebno paziti na potrošnju.
Međunarodni karneval Tivat -2024.- foto Roko Stjepčević
1 od 12
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
Međunarodni karneval Tivat
U Tivtu je u subotu 8. juna održan 4. Međunarodni karneval koji je na ulice grada i gradsku rivu Pine privukao veliki broj posjetioca koji su uživali u maštovitim kreacijama brojnih karnevalskih grupa iz zemlje, regiona i svijeta.
Karneval u Tivtu okupio je preko 500 karnevalista iz 10-tak zemalja, među kojima su bile 24 karnevalske grupe iz Crne Gore, Brazila, Njemačke, Italije, Slovenije, Hrvatske, Makedonije, Srbije.
Nakon defilea maškarane povorke ulicama grada, na gradskoj rivi Pine pojedinačno su se predstavaile karnevalske grupe koje su u maštovito kreiranim kostimima i koreografijama izazvali oduševljenje više hiljada posjetilaca.
Karnevalu su prisustvovali predstavnici Internacionalnog borda Federaciuje evropskih karnevalskih gradova.
Posebnu pažnju izazvala je domaća karnevalska grupa, organizatori karnevala NVU Maškarada iz Tivta, kao i grupe iz Kotora, Budve, Herceg Novog, Tuza, a sve je kulminiralo nastupom brazilske karnevalske grupe u ritmu sambe…
Nakon predstavljanja karnevalskih grupa i neizbježnog vatrometa, fešta se nastavila koncertom Peđe Jovanovića.
U nedjelju 9. juna od 17 sati biće organizovana Maškarana regata. U 19 sati planirana je dječija karnevalska povorka ulicama ulicama II Dalmatinske brigade i 21. Novembra, nakon čega će uslijediti perfomans izabranih grupnih maski.
Predstava “Noddy i Pipi u zemlji igračaka” Malog pozorišta za djecu (MoPeD) iz Podgorice igra u kotorskom Kulturnom centru u utorak 11. juna, sa početkom u 19 sati.
Predstava je poklon djeci za završetak školske godine tako da je ulaz slobodan.
Noddy je najpopularniji lutak na svijetu. Živi u zemlji igračaka, plemenit je, šarmantan, duhovit, djeci već poznat. “Noddy i Pipi u zemlji igračaka” je predstava edukativnog tipa. Radnja se dešava u zemlji igračaka u koju je zalutala i Pipi Duga Čarapa koja će pomoći Noddy-u da zajedno za djecom pobijedi vickastu vješticu Vecu. Noddy-eva družina je uvijek vesela i razdragana. Predstava je poučna i zabavna, navode iz Kulturnog centra.
Prirodne ljepote i bogata kulturno istorijska baština Crne Gore predstavljeni su u jednom od najčitanijih turističkih magazina u Francuskoj, GEO, kao rezultat studijske posjete francuskog novinara koju je podržala Nacionalna turistička organizacija (NTO).
„Na 30 stranica i naslovnici jednog od najčitanijih turističkih magazina na tržištu Francuske, GEO, koji broji preko milion čitalaca na mjesečnom nivou, Crna Gora se ističe kao destinacija koja ima raznovrsnu ponudu“, navodi se u saopštenju NTO.
Od obale Jadranskog mora i srednjovjekovnih gradova Bokokotorskog zaliva, preko netaknutih planinskih pejzaža i avanturističkih aktivnosti na sjeveru, do istorijskog šarma Cetinja, Crna Gora je predstavljena kao zemlja koja ima mnogo toga da ponudi svojim posjetiocima.
U članku je opisana jedinstvena crnogorska obala i kristalno čisto more, kao i primorska mjesta poput Kotora, Tivta i Herceg Novog koji nude savršenu kombinaciju istorijskog nasljeđa, modernih sadržaja i prirodnih ljepota.
„Bokokotorski zaliv, poznat po svojim srednjovjekovnim gradovima, veličanstvenim crkvama i impresivnim starim zidinama, smatra se jednim od najljepših zaliva na svijetu. Ne čudi što ovaj bajkoviti zaliv privlači toliki broj posjetilaca iz svih krajeva svijeta, koji dolaze da bi uživali u njegovim čarima i otkrili sve tajne koje skriva“, navodi se u članku.
Navodi se da sjeverni dio Crne Gore odlikuje se svojim netaknutim planinskim pejzažima i bogatom prirodom. Nacionalni parkovi, poput Durmitora, pružaju posjetiocima priliku za avanturističke aktivnosti kao što su planinarenje, skijanje i rafting.
„Nacionalni park Durmitor, koji je pod zaštitom UNESCO-a, sa svojim vrhovima, kanjonima i ledničkim jezerima, oduzima dah svakome ko ga posjeti. Gradovi poput Žabljaka nude autentičan planinski ambijent i gostoprimstvo, dok rijeka Tara, sa svojim spektakularnim kanjonom, nudi avanturističke aktivnosti na vodi“, dodaje se u tekstu.
Posebno mjesto u članku zauzima Cetinje, grad za koji piše da očarava posjetioce bogatom istorijom i kulturnim znamenitostima.
„Cetinje, Prijestonica Crne Gore, očarava posjetioce svojom bogatom istorijom i kulturnim znamenitostima. Smješten u podnožju planine Lovćen, Cetinje je dom brojnih muzeja, manastira i kraljevskih rezidencija. Njegove uske ulice i tradicionalne kuće odišu šarmom prošlih vremena, dok Nacionalni muzej Crne Gore čuva važne artefakte koji svjedoče o bogatoj istoriji i kulturnom nasljeđu zemlje“, piše u tekstu.
Očekuje se da će promovisanje Crne Gore kao turističke destinacije u ovom prestižnom francuskom mediju, unaprijediti imidž naše zemlje i privući turiste da posjete Crnu Goru.
Pored NTO-a, podršku u organizaciji ove studijske posjete dale su i lokalne turističke organizacije Cetinja, Žabljaka i Kotora.
Izložba o ronjenju izazvala veliko interesovanje publike
Dio opreme iz postavke izložbe
Izložba o ronjenju izazvala veliko interesovanje publike
Izložba o ronjenju izazvala veliko interesovanje publike
Izložba o ronjenju izazvala veliko interesovanje publike
Dragan Gačević se obraća publici
Dio opreme iz postavke izložbe
Ovo je materijalizovano, možete da vidite originalni aparat, autentičnu laku i tešku ronilačku opremu, kako se nekad ronilo, kazao je Gačević za Boka News
Postavka “Istorija ronjenja – Evolucija ronilačke opreme kroz vrijeme” u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru, koja obuhvata predmete iz privatne kolekcije Dragana Gačevića, pasioniranog ronioca, instruktora, istraživača i istoričara ronjenja, izazvala je veliko interesovanje ljubitelja ronjenja svih uzrasta, domaćih i stranih. Posebno raduje zanimanje mladih za istoriju ronjenja, kao i prisustvo inostranih posjetilaca, za koje su ovi eksponati bili prava atrakcija. Tema ronjenja spojila je generacije i ljude svih meridijana. Svi su uputili pohvale autoru izložbe, Draganu Gačeviću, autoru knjige “Podmorje Crne Gore”, pronalazaču brojnih olupina brodova u Crnoj Gori. Ljubitelji ronjenja imaju priliku da do 17. juna u Galeriji Pomorskog muzeja Crne Gore kroz njegovu kolekciju saznaju najvažnije detalje o razvoju ronilaštva na ovim prostorima.
U postavci su, kako nam jer Gačević pojasnio, ronilačka oprema italijanske firme „Galeaci“, britanske proizvodnje Ziber- Gorman i njemačke proizvodnje „Drager“, sve s početka XX vijeka takođe, tu su i aparati lake autonomne ronilačke opreme (bez kablova i crijeva povezanih sa površinom mora), sa zatvorenim krugom disanja njemačkog proizvođača (pravljene za vojne potrebe). Tu je i aparat sa slušalicom i mikrofonom za podvodnu vezu sa operaterom na otvorenom, izložene su diplome i uvjerenja o završenoj obuci za ronjenje, puno fotografija koje svjedoče o bokeljskim roniocima i tehnologiji ronjenja s početka prošloga vijeka, brojne stručne knjige i priručnici iz domena ronilaštva. Gačević za Boka news izdvaja knjigu o 50-godišnjici „Brodospasa“, firme koja se najviše bavila ronjenjem u komercijalne svrhe, knjigu „Ronjenje i podvodni radovi“, kao i veliku kameru kojom su snimljeni kadrovi za TV-serijal „Tajne Jadrana“.
-Ova izložba predstavlja ronjenje kakvo je nekada bilo, danas je to kudikamo naprednije, kao što je i telefonska tehnika. Ranije su se u ronjenju koristili sat i kompas, a danas vam kompjuter pokazuje i dubinu i vrijeme i brzinu i upozorava vas, kazao je Gačević za Boka News i dodao da sakuplja ronilačke eksponate zadnje tri decenije.
– Nastojim da nešto od toga sačuvam, da nešto ostane, da ne bi bilo da je „ronjenje počelo sa mnom i završilo sa mnom“, da možemo mladim generacijama prenijeti šta je i kako je prije bilo u oblasti ronilaštva. Ovo je prilika da se nešto nauči, dobar primjer da se vidi kako su prije ronili. Puno toga je napisano, a ovo je materijalizovano, možete da vidite originalni aparat, autentičnu laku i tešku ronilačku opremu, kako se nekad ronilo, kazao je Gačević za BN.
NAKON POMORSKOG MUZEJA SELI SE U DVORANU PARK
Na naše pitanje da li će ovu zbirku pokloniti Pomorskom muzeju Crne Gore, Gačević odgovara da će je najprije preseliti u Herceg Novi.
-U dogovoru sa Opštinom, najvjerovatnije će ova zbirka biti izložena u foajeu Dvorane Park, gdje je puno veći priostor, pa mogu da donesem još mnogo drugih i većih stvari, ovdje je malo skučen prostor. Namjera mi je da napravim jednu izložbu da zainteresovani mogu i tamo da vide ovo što vide i posjetioci u Kotoru. Ako se bude desilo da se zainteresuju za stalnu postavku, o tome možemo da razgovaramo, poručio je Gačević, koji se i dalje aktivno bavi ronjenjem.
MOTIVACIJA ZA KOLEKCIONARE
Suorganizator ove izložbe u sklopu manifestacije “Podvodni kulturni predjeli Crne Gore” je Laboratorija za arheologiju pomorstva Univerziteta Crne Gore.
-Kroz projekat koji je koristio najmodernije tehnologije mi smo pokrenuli tu temu u Crnoj Gori i ova izložba je materijalizacija dvogodišne saradnje sa Pomorskim muzejem koju ima Laboratorija za arheologiju pomorstva kroz koju smo htjeli da animiramo ljude koji imaju privatne kolekcije, da ih donesu u Muzej i da ih predstave javnosti kako bi zaista predstavili cijelu istoriju trazvoja podvodnih aktivnosti, atraktivnosti koje danas dijelom predstavljamo i kroz modernu tehnologiju, kazao je za Boka News Darko Kovačević, osnivač i rukovodilac ove Laboratorije.
Kustos pomorsko-tehničke zbirke Ilija Mlinarević istakao je da su tehničke zbirke kao što je ova, zapravo srce muzeja, jer “da nije bilo tehnike, ne bi bilo svih naših slavnih pomoraca, pa je tako i u ronjenju”.
-Ovim otkrivamo svijet dubina i to na najbolji način iz privatne kolekcije gospodina Dragana Gačevića. On je jedini koji je ovoliki broj predmeta sakupio, sačuvao i održavao sve ovo vrijeme i nama danas prezentuje, kazao je Mlinarević. Podršku organizovanju ove izložbe pružile su Opština i Turistička organizacija Opštine Kotor.
Izložba o ronjenju izazvala veliko interesovanje publike
ISTORIJA RONJENJA U BOKI
Gačević je objasnio da je ronjenje u Boku Kotorsku donijela Austrougarska mornarica krajem 19. vijeka izgradnjom tivatskog “Arsenala”, gdje je 1897. godine izgrađen prvi brod. Ronjenje je u došlo iz Pule, koja je bila centar Austrougarske ratne mornarice. Tamo se još krajem 19. vijeka formirala ronilačka škola koja je trajala sve do odlaska Austrougarske sa tih prostora. U Šibenskom akvatorijumu se, nakon Prvog svjetskog rata, za potrebe Ratne mornarice kao privredna grana razvijalo spužarstvo, paralelno sa razvojem ronjenja. Prvi ronioci bili su iz redova Austrougarske mornarice u Boki Kotorskoj, koji su ovdje ostali. Među njima je najpoznatiji Alojzije Polak, porijeklom Čeh. , koji je vodio ronilačku školu u Kraljevskoj ratnoj mormarici, sve do tridesetih godina prošloga vijeka, kada je morao da je napusti zbog starosti. U Tivtu je 1927. godine prvi put organizovano ronjenje sa autonomnom ronilačkom opremom za potrebe osposobljavanja budućih podmorničara za dvije podmornice koje su 1928. godine došle u Boku Kotorsku.
Po riječima Gačevića, to je bio prvi slučaj da se na ovom dijelu jadranske obale odvija “autonomno ronjenje”- bez kaciga i crijeva, a sve za potrebe spašavanja posada podmornica.
-Godine 1932. napisano je prvo pravilo za ronilačku službu u kraljevskoj mornarici Jugoslavije. Alojzija Polaka naslijedio je Jozo Komadina. U Tivat je 1933. godine došao ronilački brod “Spasilac” iz Hamburga. To je prvi veliki brod koji je bio osposobljen za potrebe spašavanja podmorničara iz potopljenjne podmornice.
POČECI CIVILNOG RONJENJA
Paralelno sa vojnim odvijao se i razvoj civilnog ronjenja. Prvi instruktor ronjenja koji je bio iz ovih krajeva, Karlo Bauer, rođen u Zelenici 1911. godine. Bio je legenda bivšeg jugoslovenskog ronjenja, takođe olimpijac u jedrenju. Roneći je, 1954. godine, izgubio život u Splitu.
Preduzeće “Brodospas” za vađenje potopljenih brodova formirano je 1948. godine sa sjedištem u Rijeci, kasnije je preseljeno u Split. “Brodospas” je Boki prvi krenuo sa vađenjem jednog velikog italijanskog broda koji je bio potopljen u Tivatskom zalivu. Brod je izvađen, željezo izrezano i odvezeno za Vareš i Zenicu. Vojno i civilno ronjenje počelo se razvijati 60-tih godina. Prvi ronilački klubovi formirani su u Sloveniji, zatim u Hrvatskoj i u Srbiji, a nešto kasnije i u drugim republikama. Tada se krenulo masovno sa “autonomnim ronjenjem” koje danas poznajemo kao ronjenje.
Sredinom 80-tih godina je u Beogradu napravljen moderan brod za ronjenje i spašavajnje podmorničara “Spasilac” koji je bio opremljen najmodernijom opremom tog vremena i sistemom barokomora za dubinsko ronjenje, kratkotrajno i dugotrajno. Tada su u ratnu mornaricu stigle i neke nove ronilačke barkase opremljene za autonomno ronjene za teška ronjenja, pojasnio je Gačevići i dodao da je danas ronjenje poznato kao turistička ponuda.
Početkom 90-tih godina otvoreni su brojni ronilački centri i došlo je do ekspanzije u turističkom ronjenju. Danas su svi brodovi, potonuli u prošlosti dostupni roniocima, pretvoreni u neke ronilačke destinacije, te su postali hit u turističkoj ponudi kako Crne Gore, tako i drugih država, zaključio je Gačević.
Tri muškarca i jedna žena, koje su s glazbenog festivala Nova u južnome Izraelu 7. oktobra prošle godine oteli militanti na čelu s Hamasom, prevezeni su u bolnicu na liječnički pregled, objavila je vojska, dodavši da su u dobrome zdravstvenom stanju.
Njihova imena su Noa Argamani (25), Almog Meir Jan (21), Andrey Kozlov (27) i Shlomi Ziv (40).
Nakon osmomjesečnog rata u Gazi i Hamasova krvavog napada 7. listopada, 116 od oko 250 talaca koje su oteli militanti, prema izraelskim se informacijama i dalje nalazi u palestinskoj enklavi. Od njih 250 vlasti su ih najmanje 40 proglasile mrtvima.
Ministar izraelskoga ratnog kabineta Benny Gantz odgodio je izjavu koju je trebao dati kasnije u subotu. Politički komentatori vodećih izraelskih listova kažu da se očekuje Gantzova vijest o ostavci na funkciju u vladi premijera Benjamina Netanyahua.
Prošli mjesec Gantz je zaprijetio Netanyahuu napuštanjem vlade ne iznese li premijer postratni plan za pojas Gaze do 8. juna. Uz njega bi, u tom slučaju i ostali članovi njegove stranke desnog centra, Nacionalne unije napustili vladu.
No nakon vijesti da su izraelske snage spasile četvero izraelskih talaca iz Gaze, ministrovi glasnogovornici rekli su da je njegova izjava odgođena. Nisu naveli novo vrijeme njegova obraćanja javnosti.
Noa Argamani (25), Almog Meir Jan (21), Andrey Kozlov (27), and Shlomi Ziv (40) were rescued in a special operation by the IDF, ISA and Israel Police from 2 separate locations in the heart of Nuseirat after being kidnapped by Hamas from the Nova music festival.
U Kotoru boravi 4,12 hiljada turista, saopšteno je iz lokalne Turističke organizacije (TO).
Od ukupnog broja gostiju, njih 2,99 hiljada je u privatnom smještaju, 1,06 hiljada u hotelskom, 22 u hostelima, a 53 u kampovima.
U privatnom smještaju najbrojniji su gosti iz Rusije, Turske, Srbije, Velike Britanije i Njemačke.
Kotor – foto Boka News
U hotelskom smještaju nabrojniji su gosti iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Izraela, Turske i zemalja regiona.
Prema podacima sa Turističko-informativnog centra, grad je u toku prošle sedmice obišlo 20,25 hiljada izletnika, od čega njih 11,5 hiljada u danima vikenda.
Najbrojnije su bile grupe iz Turske, SAD, Francuske, Velike Britanije, Poljske.
Kotor – CIM forum (Creative Industries and Media Forum) od 6. do 9. juna
CIM Forum
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić dogovorili su potpisivanje Memoranduma o prijateljstvu Sarajeva i Kotora.
Saopštili su to sinoć u Kotoru, na CIM forumu (Creative Industries and Media Forum), učestvujući na panel diskusiji „Kreativni gradovi – vizije i izazovi“.
Karić je istakla kako Kotor i Sarajevo nikada nisu bili bliži, dok je Jokić naglasio kako se na zvaničnom susretu, koji je juče upriličen, razgovaralo o mnogim saradnjama koje će, nagovijestio je, biti vidljive već tokom ovog ljeta.
Na otvaranju CIM foruma Jokić je istakao zadovoljstvo zbog ljudi koji dolaze na ovaj događaj.
„To čini ovaj grad posebnijim, čini ga mjestom gdje će se razmijeniti ideje, ali ga čini i fokusnom tačkom odakle očekujem da ovi skupovi proizvedu ideje koje će poboljšati ne samo Kotor, ne samo državu Crnu Goru nego će poboljšati svakog od nas pojedinačno i uslove u kojima živimo”, ustvrdio je Jokić.
Kotor i Sarajevo, koji su članovi Mreže balkanskih gradova B40, već godinama njeguju blisku saradnju.
Tradicionalna manifestacija “Risanski makaruli” održana je sinoć na Risanskoj rivi i okupila je veliki broj sugrađana, posjetilaca iz susjednih gradova ali i turista. Manifestacija se godinama unazad organizuje zahvaljujući velikom trudu organizacije “Žena Risna” koje su i ovaj put dale sve od sebe da bogata trpeza obraduje i starije i mlađe posjetioce.
Prema riječima predstavnice Turističke organizacije (TO) Kotora Emilije Radulović manifestacija je osmišljena kako bi najavila predstojeću turističku sezonu.
“Ono što je važno istaći jeste da je pokrenuta edicija naslijeđa ukusa te smo izdvojili tri ukusa koja vrijedi sačuvati od zaborava. Drago nam je što se okupio veliki broj ljudi i što je atmosfera zaista sjajna. Risanski makaruli doprinose promociji grada Risna, ali i sačuvanju tradicionalne gastro ponude, kao i tradicije i kulture”, poručila je ona.
Risanski makaruli
Na trpezi su se mogli naći tradicionalni risanski slavski i svatovski makaruli. Predsjednica organizacije “Žena Risna” Anka Perović prisjetila se nekadašnje pripreme ovoga jela, koji se nekada nizao na iglu i istakla da ioako se sad pripremaju na brži način, ne odstupaju od dobro poznatog starog recepta.
“Pripremamo makarule sa junećim toćom od mesa, sa slanim sirom a u posljednje vrijeme sve se više pripremaju i slatki makaruli. Pored toga, pripremaju se i razne slatke delicije. Prve godine smo počeli saradnju sa “Žućenica festom” i po ugledu na tu manifestaciju u organizaciji “Žena Tivta” krenuli smo u realizaciju našeg događaja. Dom starih iz Risna je nezaobilazni partner ovog skupa, a njihovi korisnici su redovni posjetioci naše manifestacije”, kazala je ona.
Risanski makaruli
Da ugođaj bude potpun potrudili su se i mališani iz OŠ “Veljko Dobnjaković” zajedno sa njihovim roditeljima.
“Svake godine u junu učestvujemo sa našim đacima onoliko koliko možemo. Doprinosimo i u kulturnom programu kao i na štandu. Naši vrijedni roditelji i nastavnici uvijek naprave delicije koje su karakteristične za Risan i ovu primorsku sredinu. Svake godine obradujemo mještane ali i turiste i ovo bude manifestacija za pamćenje koja je iz godine u godinu sve masovnija i bolja”, istakla je ona.
Risanski makaruli
Da trpeza bude što bogatija a ugođaj potpun pomogli su i JPU vrtić “Radost”, Žene Tivta, Žene Bijele i novija organizacija žena “Ruža vjetrova”.U programu su učestvovali KUD „Nikola Đurković“, učenici Osnovne škole „Veljko Drobnjaković“, djeca risanskog odjeljenja JPU „Radost“ i „Pljevaljski tamburaši“.Oragnizaciju događaja pomogli su i Turistička organizacija Kotor kao i Opština Kotor.
Nastavlja se trend dobre posjete u predsezoni u Herceg Novom drugog junskog vikenda borave 10.164 prijavljena gosta, što je za 13 % više nego u istom periodu prošle godine.
Prema poslednjim podacima gradske Turističke organizacije, inostranih gostiju je 9 333, a domaćih 831.
U hotelima je smješteno 5 934 turista, od kojih je 5 105 iz inostranstva, a 829 iz Crne Gore. Privatan smještaj je odabralo 4 190 gostiju, među kojima je samo dvoje domaćih, dok je u auto kampovima na teritoriji opštine Herceg Novi evidentirano 40 stranih turista.
