U Francuskoj održan Svjetski kup u bućanju za uzrast do 23 godine
Crnogorske bućarke osvojile su osmo mjesto na Svjetskom kupu do 23 godine, koji je održan u Francuskoj.
Naše djevojke su se takmičile u šest disciplina i zauzele dva sedma i četiri osma mjesta.
– Veliko iskustvo za djevojke koje su bile najmlađa reprezentacija. Igrale su na svom nivou i vidjele koliko još truda i rada treba da bi se dostigli rezultati koji bi nam omogućili osvajanje nekih medalja. Iza nas je vrhunsko prvenstvo i organizacija, a na nama je da radimo što kvalitetnije. Na ovom turniru je bio i naš međunarodni sudija Đuro Đilanović i selektor omladinaca Niko Stjepčević – saopšteno je iz Bućarskog saveza.
Domaćin Kupa Francuska osvojila je prvo mjesto, druga je bila Italija, dok je Slovenija osvojila treće mjesto…
Za projektovanje i izgradnju obilaznice oko Budve duge osam kilometara, odnosno brze saobraćajnice od Markovića do Lastve Grbaljske, ponude su stigle od dva konzorcijuma i jedne kompanije, a za ovaj posao traže od 206 miliona do 237 miliona eura.
U ponudama koje je Monteput otvorio 27. februara, a u koje su Vijesti imale uvid, navodi se da je kineski konzorcijum, koji čine China Civil Engineering Construction Corporation i CRCC International Engineering Consulting, ponudio 206,61 milion eura sa PDV-om, dok su im podugovarači sarajevski Design & QC i Euro-Asfalt.
Kompanija China Construction fifth Engineering Division Corporation Limited je samostalno ponudila 231,09 miliona EUR sa PDV-om.
Konzorcijum koji čine kotorski Briv Construction, Herc gradnja i Hering iz Bosne i Hercegovine, kao i IPSA Institut i Shadong Foreign Economical & Tehnical Cooperation, ponudio je 237,47 miliona EUR sa PDV-om.
Tender za ovaj posao je raspisan krajem oktobra prošle godine, a trajao je do kraja februara, dok mu je procijenjena vrijednost 237,48 miliona eura.
Izabrani izvođač će imati gotovo šest i po godina da uradi posao, od čega pola godine da definiše trasu, četiri za glavni projekat i građevinske radove, uz dvije godine za otklanjanje nedostataka.
Monteput je u budžetu za ovu godinu opredijelio 30 miliona eura za obilaznicu Budve.
Brza saobraćajnica duž crnogorskog primorja počinje kod petlje u mjestu Markovići, a ide do petlje u Lastvi Grbaljskoj, dok se gradi s ciljem smanjenja ljetnjih saobraćajnih gužvi.
Ova dionica će u Lastvi Grbaljskoj imati bazu za održavanje, vatrogasni dom i centar za kontrolu i upravljanje, dok je na tamošnjoj petlji planirana naplata putarine. Ističe se da naplate u mjestu Markovići neće biti, jer bi rampa izazivala gužvu.
Na ovoj trasi su projektovana četiri mosta ukupne dužine oko 1,4 kilometra, dok su planirana i dva dvocijevna tunela duga 4,3 kilometara.
Ovaj tender predviđa projektovanje i izgradnju, dok će se naknadno raspisati novi tender za elektro-mašinski dio radova, odnosno opremu i instalacije u tunelima, elektro-energetsku mrežu, vodovodne cijevi, pumpe, sisteme za upravljanje i nadzor, saobraćajnu signalizaciju, opremu komandnog centra i baze za održavanje, instalacije kablova.
Iz Monteputa su ranije kazali da će obilaznica povezivati magistralne puteve Podgorica – Budva i Budva – Tivat, te da će značajno doprinijeti izmještanju tranzitnog saobraćaja iz urbanog jezgra Budve.
Saobraćaj na magistralnom putu između Žabljaka i Pljevalja, biće privremeno izmijenjen u narednom periodu zbog radova na rekonstrukciji mosta Đurđevića Tara.
– Od srijede, 4. marta na snazi je totalna obustava saobraćaja za teretna vozila, uključujući kamione, šlepere i vozila nosivosti preko 3,5 tone. Zabrana važi do završetka radova – saopšteno je iz Uprave za saobraćaj.
Takođe, u srijedu stupa na snagu i dvokratna potpuna obustava saobraćaja za putnička vozila i autobuse, svakog dana u terminima od 8.30 do 12.30 časova i od 14 do 17 časova do kraja mjeseca. Van navedenih termina, za putnička vozila i autobuse saobraćaj će se odvijati dvosmjerno, uz naizmjenično propuštanje.
Most na Đurđevića Tari – Photo: Ricardo Filipe
Za vrijeme obustava, vozači mogu koristiti alternativni putni pravac Vrulja – Mijakovići.
– Apelujemo na sve učesnike u saobraćaju da planiraju putovanja u skladu sa najavljenim terminima, koriste alternativne pravce i poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju – zaključuje se u saopštenju.
Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom Crne Gore saopštilo je da je obezbijedilo značajna finansijska sredstva za održavanje čistoće i komunalnog reda u zoni morskog dobra svih šest primorskih opština, sa ciljem očuvanja životne sredine i kvaliteta turističke ponude na crnogorskom primorju.
Tim povodom, kako se navodi u saopštenju, potpisani su ugovori sa komunalnim preduzećima – DOO Komunalne djelatnosti Bar, Komunalno Budva DOO, Komunalno stambeno Herceg Novi, Komunalno Tivat DOO i DOO Komunalno Kotor.
“Ugovori se odnose na održavanje čistoće u zoni morskog dobra, uključujući i neustupljene djelove ove zone, kao i hortikulturno uređenje javnih površina tokom cijele godine. Za ove namjene Javno preduzeće je u ovoj godini opredijelilo blizu dva miliona eura”, naglasili su.
Kako su dodali, kontinuirano obezbjeđivanje urednog i čistog primorja ostaje jedan od ključnih prioriteta, imajući u vidu značaj obale za turizam, privredu i ukupni razvoj države.
“U narednom periodu očekuje se pojačan intenzitet radova na terenu, posebno u susret predstojećoj turističkoj sezoni, kako bi se obezbijedio visok nivo komunalne higijene i kvalitetan ambijent za građane i posjetioce”, zaključili su.
Iz Uprave policije saopšteno je da je podnijeta krivična prijava zbog zloupotrebe položaja u privrednom poslovanju u Herceg Novom. Dodaju da je zaposlena nanijela štetu privrednom subjektu preko 167 hiljada eura.
– Policijski službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Jug“, Odjeljenja bezbjednosti Herceg Novi su u saradnji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv J.R. (24) zbog sumnje da je izvršila krivično djelo zloupotreba položaja u privrednom poslovanju na štetu privrednog subjekta u kojem je zaposlena – navode u saopštenju iz UP-
Dodaju da se sumnja da je J.R. počinila krivično djelo koje joj se stavlja na teret na način što je kao radno angažovana na poslovima operatera u poslovnoj jedinici jedne sportske kladionice u Herceg Novom, zloupotrijebila svoj položaj i izvršila više desetina uplata novca elektronskim putem na korisnički nalog jednog lica iz Herceg Novog u ukupnom iznosu od 167.339 eura, a za koje uplate J.R. nije primila novac.
– Dakle, uplaćujući novac koji zapravo nije primila pričinila je štetu privrednom subjektu u kojem je bila zaposlena, u navedenom iznosu. Ona je, svakodnevno, u periodu od 1. do 19. novembra 2025. godine, bez znanja i odobrenja nadređenih, zloupotrebom položaja u pogledu mogućnosti uplate novca igračima koji imaju korisničke naloge registrovane kod ovog privrednog subjekta, izvršila više uplata novca elektronskim putem na korisnički nalog jednog lica u gore navedenom ukupnom iznosu i na taj način pričinila štetu privrednom subjektu u kojem je bila radno angažovana – zaključuju u saopštenju.
Ministarstvo pomorstva poziva sve crnogorske pomorce koji se trenutno nalaze na brodovima u inostranstvu, u rizičnim područjima, da izvrše hitnu registraciju radi eventualne konzularne pomoći i evidencije.
Servisne informacije Ministarstva vanjskih poslova povodom bezbjednosne situacije na Bliskom istoku, kao i kontakti ambasada i konzularnih predstavništava, dostupni su na sljedećem linku: gov.me/mvp
Predstava Una kultnog Zvezdara teatra iz Beograda igraće na velikoj sceni Centra za kulturu Tivat u petak 06. marta u 20 sati.
Tekst je napisao Stevan Koprivica, reditelj je Dejan Projkovski, a igraju: Nikola Ristanovski, Sena Đorović, Magdalena Mijatović, Marko Gvero. Predstava je zasnovana na motivima istoimenog kultnog romana Mome Kapora, ali i novim značenjima i konotacijama koje nameće vrijeme u kojem živimo, stoji u najavi.
Una, kao posveta zabranjenoj ljubavi, je filmovana 1984. godine, u režiji Miloša Radivojevića, sa legendarnom Sonjom Savić u naslovnoj ulozi, kojoj je partner Rade Šerbedžija (studentkinja i profesor).
“Trudili smo se da napravimo snažnu ljubavnu priču u ovom vremenu, u kojoj se prepliću erotika, emocija, politika, dogme, generacijski lomovi i rezignantna pobuna usamljenog junaka. Ovo nije priča o tome kako ljubav pobjeđuje, ovo je priča kako se ljubav dogodi, promijeni sve što poznajemo, a onda ugasne ostavljajući ipak neki svetli trag iza sebe. Sjećanje, ako ništa drugo. Komad sa posvetom Kaporu, Arsenu Dediću, plemenitim vremenima i osjećanjima koji gube bitku sa vremenom koje „se toliko prozlilo da mu ne vrijedi fabulirati“ kako bi rekao Vladan Desnica. Uprkos tome, mi pričamo ljubavnu priču, uvjereni da će biti onih koji žele da je vide i čuju i dodaju svojim životima neke valere sjete, nostalgije, pa makar to bilo „nepristojno u ovom terenutku“(Ne daj se, Ines – Arsen Dedić)”, navodi Stevan Koprivica.
Ristanovski je za ulogu prof. Mišela Babića dobio Zoranov brk za najboljeg glumca večeri i Nagradu za najbolje glumačko ostvarenje, na 34. „Danima Zorana Radmilovića”, Zaječar, 2025. Predstava je podijelila Nagradu publike na istom festivalu sa Centrom za kulturu Tivat (predstava „Contra mundum”). Nagradu za najbolju predstavu i nagradu publike, Una je prošle godine dobila na 41. Festivalu Teatar u jednom dejstvu, u Mladenovcu.
LONDON – Tržišta nafte pripremaju se za mogući šok ponude nakon što su američki napadi na Iran tokom vikenda ponovno potaknuli strahove da bi protok kroz Hormuški tjesnac mogao biti poremećen.
Dok analitičari očekuju trenutnu “impulzivnu” reakciju na cijene nafte kada se trgovanje nastavi u New Yorku u nedjelju navečer, veće je pitanje hoće li napetosti eskalirati u trajni prekid izvoza iz Perzijskog zaljeva.
Kritična tranzitna ruta
“U ovom trenutku čini se da gledamo na potpuni vojni sukob između SAD-a i Irana, što bi bilo bez presedana, a putanju nemoguće procijeniti”, rekla je Vandana Hari, izvršna direktorica tvrtke za istraživanje energije Vanda Insights.
„Ako se ovo nastavi danima, a Iran i njegovi posrednici uzvrate u najvećoj mogućoj mjeri, gledamo na najgore scenarije za naftu, uključujući veliki poremećaj protoka nafte kroz Bliski istok“, rekao je Hari za CNBC. To je slučaj osim ako SAD ne uspije preventivno razoružati iransku mornaricu i vojsku, kao i osigurati da promet tankera kroz Hormuški tjesnac nastavi normalno teći.
S eskalacijom napetosti, pozornost se vratila na Hormuški tjesnac, gdje bi svaki poremećaj imao neposredne i nesrazmjerne posljedice za globalne tokove nafte i LNG-a.
Smješten između Omana i Irana, tjesnac služi kao kritična tranzitna ruta – i potencijalno usko grlo – za globalnu sirovu naftu, s oko 13 milijuna barela dnevno koji će se kretati kroz njega 2025. godine, što je jednako otprilike 31% svih tokova nafte morem, pokazali su podaci Kplera.
Iran – Hormuslki-tjesnac
Povezuje glavne proizvođače u Zaljevu, uključujući Saudijsku Arabiju, Iran, Irak i Ujedinjene Arapske Emirate, s Omanskim zaljevom i Arapskim morem.
Reuters je u subotu izvijestio da je dužnosnik pomorske misije Europske unije, Aspides, rekao da su komercijalni brodovi primili VHF radio poruke od iranske Revolucionarne garde s upozorenjem da “nijednom brodu nije dopušten prolazak Hormuškim tjesnacem”.
Dužnosnik je citiran kako je rekao da Teheran nije formalno potvrdio nikakvu direktivu o zatvaranju plovnog puta.
Prvi pokazatelji ukazuju na napad širih razmjera na Iran, s protunapadima koji bi mogli eskalirati i uključiti više zemalja Perzijskog zaljeva.
Reuters je primijetio da je Iran više puta tijekom godina prijetio blokiranjem uskog prolaza kao odgovor na napade na Islamsku Republiku.
Iran je u prošlosti više puta prijetio blokiranjem uskog prolaza kao odgovor na napade na Islamsku Republiku.
Bob McNally, predsjednik Rapidan Energy Group, koji je tjednima savjetovao klijentima da je vjerojatnost sukoba 75%, nazvao ga je “vrlo ozbiljnim razvojem događaja” za svjetska tržišta nafte i plina s obzirom na njihovu ovisnost o proizvodnji i protoku Hormuškog tjesnaca.
Veće pitanje je trajanje, naglasili su industrijski veterani. McNally je rekao da će opseg bilo kakvog porasta cijena nafte i LNG-a ovisiti o trajanju i opsegu bilo kakvih poremećaja u proizvodnji i protoku u Zaljevu.
Najgori scenarij
Analitičari kažu da se potencijalni scenariji kreću od ograničenih poremećaja iranskog izvoza do potpune blokade Hormuškog tjesnaca.
Noćna mora za globalna tržišta nije samo gubitak iranskih barela, već širi poremećaj u plovidbi kroz tjesnac.
„Prvi pokazatelji ukazuju na napad širih razmjera na Iran, s protunapadima koji bi mogli eskalirati i uvući više zemalja Perzijskog zaljeva“, rekao je Saul Kavonic, voditelj istraživanja energije u MST Marquee.
Kavonic je rekao da će tržišta u početku uračunati niz rizika – od gubitka do 2 milijuna barela iranskog izvoza dnevno do napada na regionalnu infrastrukturu ili, u ekstremnim slučajevima, poremećaja prolaza kroz Hormuz.
„Ako iranski režim osjeti da se suočava s egzistencijalnom prijetnjom, pokušaji blokiranja Hormuškog tjesnaca ne mogu se isključiti“, rekao je, iako je dodao da će SAD i njihovi saveznici vjerojatno rasporediti vojnu pratnju kako bi zaštitili brodske putove.
Avion iz Dubaij sa 200 državljana Srbije sletio je u utorak u Beograd, nakon što su letovi između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Srbije bili obustavljeni zbog tenzija na Bliskom istoku.
Prvi avion sa 200 putnika poletio je sinoć sa aerodroma u Dubaiju, javila je Radio-televizija Srbije (RTS).
Aerodrom u Dubaiju saopštio je da je prvi let iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ka Srbiji, nakon prekida vazdušnog saobraćaja, poletio oko 23.30 sati po srednjoevropskom vremenu.
Riječ je o avionu tipa Boeing 737 MAX 8, kapaciteta od 162 do 200 putnika, kojim upravlja aviokompanija Flydubai.
U međuvremenu, aviokompanija Emirates saopštila je da započinje saobraćaj izvođenjem ograničenog broja letova.
„Prioritet imaju putnici sa ranijim rezervacijama, a one koji su ponovo raspoređeni na ove ograničene letove, Emirates će direktno kontaktirati“, navodi se u saopštenju.
Iz kompanije su apelovali na putnike da ne dolaze na aerodrom ukoliko nisu prethodno obaviješteni, dodajući da svi ostali letovi ostaju obustavljeni do daljnjeg.
Letovi su otkazani dok traje američko-izraelska vojna kampanja pokrenuta u subotu protiv Irana, u kojoj je ubijeno više visokorangiranih iranskih zvaničnika, uključujući vrhovnog vođu Alija Hamneija.
Kao odgovor, Teheran je uzvratio napadima dronovima i projektilima na Izrael, ali i na više zemalja regiona u kojima se nalaze američki vojni kapaciteti.
State Department pozvao je američke građane da odmah napuste desetak zemalja na Bliskom istoku. Iran uzvraća na izraelsko-američke napade udarima po susjedima, napadnuto je i američko veleposlanstvo u Rijadu. Potpuno je zatvorio i Hormuški tjesnac. Veliki napad na Iran tek stiže, najavio je Donald Trump, a Izrael je pokrenuo nove napade na Bejrut i Teheran.
Ogorec: Iran širi sukob, eskalacija mu trenutno odgovara
Vojni analitičar Marinko Ogorec upozorio je da se razvoj sukoba na Bliskom istoku nije mogao u potpunosti predvidjeti jer, kako kaže, „najbolje razrađeni ratni planovi prestaju vrijediti nakon prvog ispaljenog metka“.
Ističe da je iranski odgovor na američko-izraelske napade bio očekivan, ali ne i napadi na gotovo sve susjedne države. Prema njegovoj procjeni, Teheranu trenutačno odgovara širenje sukoba jer je Iran pogođena strana i pokušava uvući što više aktera u rat.
Ogorec naglašava da je iransko vodstvo bilo „obezglavljeno“ u prvim satima napada, zbog čega su prve reakcije bile parcijalne i kaotične te će tek vrijeme pokazati hoće li se režim konsolidirati.
Govoreći o uključenju sve većeg broja država – od zemalja Perzijskog zaljeva do europskih sila – upozorava da sve vodi prema širem regionalnom, pa i globalnom sukobu. SAD-u i Izraelu odgovara brzi završetak rata, dok Iranu odgovara njegovo produljenje.
Ključno pitanje, zaključuje Ogorec, jest koliko Iran još raspolaže raketnim i balističkim arsenalom za nastavak rata – jer o tome ovisi daljnji tijek sukoba.
Napad dronom na luku u Duqm u Omanu
U Omanu je u napadu dronom pogođen spremnik goriva u luci Duqm, izvijestila je državna novinska agencija te zemlje. Prema navodima neimenovanog sigurnosnog izvora, nema ljudskih žrtava.
Ista luka bila je meta napada dronovima i tijekom vikenda. Oman je godinama imao ulogu ključnog posrednika u pregovorima između SAD-a i Irana, a posljednji razgovori održani su ondje prošlog mjeseca.
Izrael najavio upad kopnenih snaga u Libanon
Izraelski ministar obrane Israel Katz objavio je da su on i premijer Benjamin Netanyahu odobrili Izraelskim obrambenim snagama (IDF) da „napreduju i zauzmu dodatna strateška područja u Libanonu kako bi spriječili napade na izraelske pogranične zajednice“.
Katz je poručio da IDF nastavlja snažno djelovati protiv ciljeva Hezbollaha u Libanonu.
– Teroristička organizacija plaća i nastavit će plaćati visoku cijenu za napade na Izrael, – naveo je.
Dodao je da je Izrael odlučan „braniti pogranične zajednice“, istaknuvši da je stanovnicima Galileje obećana sigurnost.
