Održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki kroz javni poziv Opštine Kotor

0
Održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki kroz javni poziv Opštine Kotor
Drvena barka – foto Boka News

Vlasnici drvenih barki koji imaju prebivalište u Kotoru imaju priliku da dobiju novac za održavanje svojih plovila ukoliko se prijave na javni poziv koji je raspisao Sekretarijat za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj Opštine Kotor. Drvenom barkom smatra se plovilo koje je duže od dva metra i koje je u potpunosti izgradeno od drveta, a ukupan iznos sredstava opredijeljenih za raspodjelu po Javnom pozivu iznosi pet hiljada eura. Raspodjela sredstava će se vršiti shodno dužini drvene barke.

Javni poziv traje 15 dana, zaključno sa 03.10.2024. godine. Obrazac za prijavu na Javni poziv (Obrazac TDB-1) može se preuzeti na website-u Opštine Kotor www.kotor.me i u građanskom birou Opštine.

Uslov za učešće na Javni poziv za raspodjelu sredstava za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki na teritoriji opštine Kotor u 2024. godini je da je podnosilac prijave vlasnik/ica drvene barke (jedne ili više) koju koristi za sopstvene potrebe (ribolov i razonodu),te da ima prebivalište na teritoriji opštine Kotor. Ukoliko je podnosilac u vlasništvu više drvenih barki, ima pravo prijave na Javni poziv za svaku drvenu barku.

Sredstva predviđena budžetom Opštine Kotor namjenjena su za sledeće opravdane troškove: pribor i opremu za održavanje i popravku (pineli, glaspapir, kit, štuk i slično); boje i lakovi (namjenske za brodogradnju); materijali za popravku drvene barke i izradu drvenih Vesala (drvo, okovi, osnovni alat) i sl. Raspodjela sredstava koja ukupno iznose 5.000 eura vršiće se shodno dužini plovila i to na sledeći način: od 2m do 4m dužine, maksimalni iznos podrške je 300 eura, od 4m do 6m dužine, maksimalni iznos podrške je 400 eura, od 6m do 10 m dużine, maksimalni iznos podrške je 500 eura, preko 10m dužine, maksimalni iznos podrške je 600 eura.

Javni poziv Sekretarijata za razvoj preduzetništva, komunalne poslove i saobraćaj je raspisan na osnovu člana 4 Pravilnika o kriterijumima za raspodjelu sredstava za održavanje i očuvanje tradicionalnih drvenih barki na teritoriji opštine Kotor broj 01-018/23-22747 od 13.09.2023. godine.

Potrebna škola za brodograditeljski zanat

-Drago nam je što Opština Kotor i kroz javni poziv vlasnicima drvenih barki podržava očuvanje ove tradicije koja podrazumijeva materijalno dobro i brodograditeljski zanat- nematerijalno kulturno dobro. Naša NVU “Kamelija” od 2006. godine promoviše očuvanje ove tradicije organizovanjem trke na vesla drvenih barki (Camellia trophy) i takmičenje u ribanju iz drvenih barki svake godine u okviru Fešte kamelija. Kroz kontakte sa vlasnicima barki, informišemo ih o javnom pozivu i dajemo im uputstva o uslovima i načinu na koji mogu da konkurišu, te su neki od njih prošle godine i konkurisali.

Našalost, drvenih barki je i dalje sve manje. Smatramo da je brodograditeljski, kalafatki zanat vrijedno kulturno naslijeđe i da ga treba očuvati i kroz druge aktivnosti, otvaranjem radionice, škole za mlade brodograditelje, čime bi se osigurao opstanak ove bokeške tradicije, kazao je za Boka News Romeo Mihović, predsjednik NVU “Kamelija” Stoliv.

/M.D.P./

Erste banka predstavlja: Prvi novčani investicioni fond u Crnoj Gori sa najnižom ocjenom rizika

Erste banka predstavlja: Prvi novčani investicioni fond u Crnoj Gori sa najnižom ocjenom rizika
Investicije – Berza

Koliko god zvučalo nevjerovatno, ovog proljeća se u svijetu slavilo 250 godina (!) kreiranja prve ideje o osnivanju investicionog fonda. Davne 1774. godine, Holanđanin Abraham van Ketwich prepoznao je mogućnost da rizik investicija može na adekvatan način diversifikovati kreiranjem jedne takve institucije kao što je fond, uz istovremeno smanjenje troškova ulaganja za svoje klijente i partnere. Ta se ideja kroz protekla tri vijeka do današnjih dana širila kroz države, kontinente, industrije… kroz hiljade raznih varijacija, pa tako samo u Austriji, matičnoj državi Erste Grupe, danas aktivno posluje preko 2.000 fondova. Velikim brojem austrijskih fondova, ali i povjerenom aktivom vrijednom oko 82,88 milijardi eura, upravlja Erste Asset Management (dio Erste Grupe), međunarodno društvo koje svoje poslovne aktivnosti osim Austrije, obavlja i drugim zemljama centralne i istočne Evrope: Hrvatskoj, Češkoj, Njemačkoj, Mađarskoj, Rumuniji, Slovačkoj.

Hrvatski ogranak Erste Asset Management (EAM) je prošle godine takođe proslavio značajnu godišnjicu – 25 godina uspješnog rada. Tokom ovih četvrt vijeka, EAM Hrvatska je uspio da dopre do preko 27 hiljada klijenata kroz poslovanje dvadesetak fondova, te da ujedno svoje poslovanje proširi i na teritoriju naše zemlje.

Erste Bank AD Podgorica je pionirski uspjela da u Crnoj Gori registruje nekoliko fondova kojima upravlja hrvatski EAM, sa širokom lepezom fondova koji našim klijentima omogućavaju izbor investicionih strategija u skladu sa sopstvenim apetitom očekivanih zarada i rizika.

Jedan od tih izbora, koji se svojim uspjehom istakao za vrlo kratko vrijeme, a koji danas predstavljamo, jeste Erste Money Market – prvi investicioni novčani eurski fond registrovan u Crnoj Gori, koji karakteriše najniži nivo rizika ulaganja. Ovaj fond, iako relativno mlad (osnovan prije svega 6 mjeseci), za tako kratak period poslovanja je uspio da privuče investitore čija ulaganja na dan 9. septembar vrijede preko 204 miliona eura. O ozbiljnosti i popularnosti Erste Money Market-a najbolje govori činjenica da je EAM Hrvatska ovaj fond, osim u Crnoj Gori, krajem avgusta mjeseca registrovao u Njemačkoj i Austriji, postajući time prvo hrvatsko društvo koje je uspjelo da jedan svoj fond registruje za prodaju na pomenutim tržištima.

A zašto fond Erste Money Market tako dobro prolazi kod klijenata već na početku svog postojanja, pokušali smo da predstavimo u nastavku:

  • Prije svega, cilj ovog fonda jeste očuvanje vrijednosti ulaganja i ostvarivanja prinosa u skladu s prinosom na tržištu novca u eurima. To zapravo znači da se imovina fonda ulaže dominantno u instrumente tržišta novca i bankarske depozite, uz fokus na trezorske zapise država članica Evropske unije, OECD-a i CEFTA-e. Trezorski zapisi su instrumenti koje emituju države, a čija su osnovna obilježja kratak rok dospijeća (u pravilu do jedne godine), te niži nivo rizika za ulagače u odnosu na ostale vrste hartija od vrijednosti (dugoročne obveznice i akcije kompanija). Novac prikupljen emitovanjem trezorskih zapisa služi državama za finansiranje rashoda koji su veći od prihoda i za refinansiranje starih dugova. Na taj način sve zemlje dolaze do svježeg kapitala, pa i Francuska, Austrija, Italija, Holandija, Španija, Njemačka, Francuska, Belgija… a čije trezorske zapise za svoj portfelj upravo kupuje i drži Erste Money Market.
  • Imajući u vidu da imovinu fonda uglavnom čine instrumenti kratkog roka dospijeća, fond Erste Money Market je dobar izbor za upravljanje viškom likvidnosti i idealan za klijente koji preferiraju kratkoročna ulaganja, nezavisno da li su to fizička ili pravna lica, ili pak klijenti koji imaju nizak nivo znanja ili se prvi put susrijeću sa ulaganjem u fondove.
  • Zahvaljujući niskom nivou rizika koji proizlazi iz činjenice da trezorske zapise emituju države, fond Erste Money Market je ocijenjen najnižim nivoom rizika (1) na međunarodno prihvaćenoj skali od 1 do 7. Sigurnost ulaganja se ogleda u sigurnosti zemalja čije hartije od vrijednosti čine imovinu fonda, a garancije tome stoje iza kreditnih rejtinga država (Njemačka ima AAA rejting, Holandija AAA rejting, Austrija AA+ rejting, Francuska AA rejting, Belgija AA rejting…)
  • Istorijski prosječni godišnji prinos koji je fond Erste Money Market ostvario od svog osnivanja do danas je vrlo značajan – čak 3,16%, što dovoljno govori o umješnosti menadžera fonda da aktivnim upravljanjem imovinom uz analizu kamatnih stopa, duraciju (vrijeme trajanja imovine) i ocjenjujući kreditni kvalitet emitenata naprave zavidan rezultat.
  • Dobra likvidnost imovine fonda i mali rizik, uz adekvatan prinos, omogućili su da ulaganje u fond Erste Money Market bude besplatno za klijente: bez ulaznih i izlaznih naknada, što klijentima garantuje brz pristup novčanim sredstvima bez naplaćivanja dodatnih troškova.
  • U eri visokih kamatnih stopa, novčani fondovi su stekli veliku popularnost, pa tako u Evropi čak 13% svih fondova čine upravo oni koji imovinu ulažu u instrumente novca, dok njihova ukupna vrijednost na kraju juna iznosi preko 1,8 biliona eura.
  • Da je fond Erste Money Market dobar izbor i za klijente koji prvi put ulaze na tržište kapitala govori i činjenica da je minimalna uplata u fond svega 50 eura, dok je ugovaranje moguće izvršiti u svim filijalama Erste banke u Crnoj Gori.
  • Kao i svako ulaganje, tako i ono u novčane fondove prate određeni rizici, koji se ogledaju prije svega u činjenici da fond nije osigurano ulaganje, ne postoji garancija za ostvarenje prinosa, te da uložena glavnica može fluktuirati, a rizik gubitka snosi ulagač.

Da su novčani fondovi sve popularniji izbor ulagača širom Evrope govori i podatak da je tokom juna najveći rast prodaje u industriji fondova zabilježen baš u ovim fondovima – novih 26 milijardi eura je investirano samo u ovaj segment fondova, što je skoro dvostruko više nego u fondove čije portfelje uglavnom čine akcije kompanija (a koji su privukli 14 milijardi eura novih investicija).

Naše je duboko uvjerenje da će prvi novčani investicioni fond Erste Money Market naći svoje mjesto u finansijskom sistemu Crne Gore, a ukoliko vidite sebe kao nekog ko bi mogao da svoj kapital plasirati u investiciju koja će vam donijeti konkurentan prinos, vrata svih poslovnica Erste banke su vam širom otvorena. Ako želite više informacija o ovom ili bilo kom drugom fondu, možete nam pisati na fondovi@erstebank.me, a uvjereni smo da vam informacijama, efikasnošću i profesionalnošću naš tim može pomoći da napravite pravi izbor na tržištu kapitala.



Informacije u ovom tekstu su date u svrhu opšteg informisanja i ne mogu biti zamjena za finansijski savjet. Erste Bank AD Podgorica ne prihvata odgovornost za bilo kakvu štetu nastalu upotrebom ili tumačenjem informacija iz ovog teksta. Erste Bank AD Podgorica ne garantuje da će budući rezultati biti u skladu sa prethodnim rezultatima predstavljenim u ovom tekstu

TO Tivat ugostila KUD Gradići

0
TO Tivat ugostila KUD Gradići
KUD Gradići

Turistička organizacija opštine Tivat ugostila je Kulturno umjetničko društvo “Gradići” iz Hrvatske koji predstavljaju kulturnu baštinu na XI Međunarodnom festivalu muzike i folklora “Durres Sunset” u Albaniji u periodu od 20. do 24. septembra.

Na putu za Albaniju Kulturno umjetničko društvo, 19. septembra posjetilo je Tivat. Predstavnici KUD “Gradići” imali su priliku obići grad Tivat, a u hotelu u kom su smješteni izveli su i kratak vokalno-instrumentalni program.

Predstavnici su takođe realizovali susret  sa umjetničkim rukovodiocem KUD-a “Boka”, Vidakom Božovićem, u cilju  uspostavljanja buduće saradnje.

“Veliko nam je zadovoljstvo bilo ugostiti Kulturno umjetničko društvo iz ,,Gradića” i vjerujemo da će se saradnja nastaviti i da ćemo imati priliku za još mnogo susreta”,  izjavila je direktorica Turističke organizacije Tivat, Nina Lakičević.

Sajam domaće trpeze na Kamenom

0
Sajam domaće trpeze na Kamenom
Sajam domaće trpeze i tradicionalnih jela – foto arhiv BN

Još jedan u nizu, sajam domaće trpeze i tradicionalnih jela na Kamenom biće organizovan u nedjelju 22. septembra u porti crkve Svetog Jovana.

Vrijedni mještani, gostima će kao izlagači ponuditi organske i ekološke proizvode, voće, sokove, med, jaja, ali i voće i povrće sa njihovih imanja.

U lijepom ambijentu dvorišta crkve svetog Jovana, desetak izlagača potrudiće se da kroz gastro ponudu dočara ukuse i mirise Orjena u kojima već vjekovima uživaju brojni Novljani, ali i turisti.

Vrijedni domaćini sa Kamenog, Kruševica, Žlijeba, Mokrina, Mojdeža, Vrbanja, Sušćepna, kao i NVO “Ruke” i “Novska kadenca”, donijeće razne vrste domaćih sireva, pršuta, slanine, vina i rakije, meda, i slatkih delicija.

Svetlana Stanovčić sa Kamenog, jedna od organizatorki sajma sačuvala je mnoge tradicionalne recepte, a pored raznih vrsta sireva goste će ponuditi i nekim iznenađenjima. Ona takođe ističe da ovakve manifestacije imaju višestruki značaj jer dosta znače za razvog etno turizma, ali i da mladi nauče gdje su im korjeni i kakav je život na selu.

Sajam će otvoriti direktor Agencije za razvoj i zaštitu Orjena Đorđe Stanojlović, a u svim pristunim će se u ime organizatora obratiti i predstavnici Turističke organizacije Herceg Novi i mjesne zajednice Kameno.

Sajam domaće trpeze održaće se uz nastup KUD “Igalo” i pjesmu novske pjevačke zvijezde Dejana Draškovića, dok će u međuvremenu prisutne zabavljati i Dj Cvija.

Organizatori su Agencija za razvoj i zaštitu Orjena i Mjesna zajenica Kameno-Žlijebi, uz podršku Turističke organizacije Herceg Novi i Opštine Herceg Novi.

Crna Gora – obilježava 33 godinu od proglašenja za ekološku državu

0
Crna Gora – obilježava 33 godinu od proglašenja za ekološku državu
Žabljak – Durmitor – foto Boka News

U Crnoj Gori danas će biti obilježene 33 godine od proglašenja za ekološku državu.

Deklaracija o ekološkoj državi Crnoj Gori usvojena je na sjednici republičkog parlamenta koja je održana na otvorenom na Žabljaku 20. septembra 1991. godine.

U deklaraciji je bilo definisano strateško opredeljenje države da usvaja i primenjuje najviše standarde i norme iz oblasti zaštite životne sredine, očuvanja prirode i ekonomskog razvoja na principima ekološki održivog sistema.

Iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) najavljeno je da će Dan proglašenja Crne Gore ekološkom državom biti obilježen, na Trgu nezavisnosti u Podgorici.

Kako je saopšteno iz tog Vladinog resora, dio programa će biti posvećen djeci, kako bi se od malih nogu podstakla njihova svijest o zaštiti životne sredine.

Navodi se da će, u sklopu radionice „Mjuziklaže“, u saradnji sa Muzičkim centrom, mališani praviti muzičke instrumente od recikliranih materijala, usavršavajući motoričke i kreativne vještine.

Iz MERS-a su rekli da će Nacionalni parkovi Crne Gore organizovati „Likovnu edukativnu radionicu sa rendžerom“, gdje će se djeca upoznati sa nacionalnim parkovima i simbolima kroz crtanje i bojanke.

“Agencija za zaštitu životne sredine kroz „Ozi ozon“ radionicu naučiće djecu kako da se bezbjedno uživa na suncu i kako da doprinesu očuvanju ozonskog omotača”, rekli su MERS-a.

Kako je najavljeno, nakon dječijeg programa, govoriće ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, Tamara Brajović iz Direktorata za klimatske promjene i direktora Eko-fonda Draška Boljevića.

Iz MERS-a su kazali da će nakon toga biti prikazan kratki film „Da li ti nedostajem?“, a za kraj će biti upriličen nastup KIC pop hora.

„Domicijane, ne ljuti se” u Kotoru

0
„Domicijane, ne ljuti se” u Kotoru
Ne ljuti se, Domicijane

Opštinska javna ustanova (OJU) “Muzeji” Kotor sutra, 21. septembra sa početkom u 10 sati organizuje dvosatni program “Domicijane, ne ljuti se” na trgu pred Crkvom Svetog Mihovila danas Lapidarijum, a tom prilikom biće predstavljena istoimena društvena igra.

„Ako volite da kroz igru učite, dođite na jednu partiju. Čekaju vas i  prigodne nagrade”, stoji u pozivu „Muzeja”.

Takođe, zainteresovani/e će biti u prilici da vide dvomilenijumski portret rimskog imperatora Domicijana i o njemu čuju više od kustosa arheološke zbirke Miloša Petričevića.

Program „Domicijane, ne ljuti se” podržan je od strane Ministarstva  kulture i medija, a dio je državnog programa tokom Dana evropske baštine.

Ibiza uvodi mjere za ograničenje broja turista, uključujući kruzere

0
Ibiza uvodi mjere za ograničenje broja turista, uključujući kruzere
Ibiza-cruise-ships – https://maritime-executive.com/

Španjolski otok Ibiza, popularna turistička destinacija u Sredozemlju, postaje najnovija lokacija koja poduzima korake za kontrolu turizma, uključujući ograničenje broja putnika s kruzera. Vijeće koje upravlja Balearskim otokom, glasalo je u petak, 13. septembar, za poduzimanje niza mjera kako bi se kontrolirao, kako stanovnici opisuju, nekontrolirani priljev turista.

Ibiza je dugačka samo 34 kilometra i prostire se na 571 kvadratni kilometar. Nalazi se oko 160 kilometara od španjolske obale, što je čini popularnom za kratke posjete, kao i čestom stanicom za kruzere. Otok je poznat po pješčanim plažama i bogatom noćnom životu.

Prema izvješćima, otok ima oko 160.000 stanovnika, dok je 2023. godine primio gotovo 550.000 putnika s kruzera, što je povećanje od 86 posto u odnosu na približno 300.000 putnika u 2022. godini i premašuje razine prije pandemije. Nije jasno uključuju li ovi brojevi i putnike s trajekata koji dolaze iz Španjolske.

Turizam čini više od dvije trećine otočnog gospodarstva. Ipak, stanovnici se žale da otok postaje preplavljen turistima. Konkretno, kada pristane više brodova istovremeno, stanovnici upozoravaju na preopterećenje lokalnog prijevoza, dok se slikovite ulice koje vode do gradskog centra pune putnicima.

Vijeće je naglasilo kako nisu protiv turizma, ali da on mora dolaziti na uredniji način, te su najavili blokiranje ilegalnih smještaja za turiste. Dogovorili su suradnju s Lučkom upravom Baleara kako bi pregledali godišnji raspored dolazaka kruzera. Žele “kontroliraniji i planiraniji” raspored kako bi osigurali da istovremeno ne dolaze više od dva putnička broda. Ipak, nisu uveli ograničenje na broj putnika koji dnevno mogu pristati u luci Elvissa.

Ibiza slijedi model susjednog otoka Palme, također u lancu Baleara. Prošle godine Palma je ograničila broj dolazaka kruzera na najviše tri broda dnevno. Postoje i inicijative za bolju kontrolu dolazaka kruzera u luci Barcelone, djelomično kako bi se smanjile emisije štetnih plinova.

Grčka se također bori s prekomjernim turizmom na svojim najpopularnijim otocima. Početkom ovog mjeseca, premijer je najavio mjere, uključujući povećanje lučkih pristojbi na najposjećenijim otocima. Santorini i Mykonos izvještavaju da su preplavljeni putnicima s kruzera, dok Santorini radi na smanjenju broja putnika koji dnevno dolaze, piše The Maritime Executive.

Kreće 17. izdanje Premijer regionalne vaterpolo lige, Crna Gora sa dva predstavnika

0
Kreće 17. izdanje Premijer regionalne vaterpolo lige, Crna Gora sa dva predstavnika
Primorac – D. Matković Foto: wpolo.me

Novljani čekaju Mladost, Kotorani idu kod šampiona



Jadran M:tel sezonu u najjačoj Regionalnoj ligi otvoriće večeras od 18.15 sati sa ekipom Mladosti koja je za ovu sezonu angažovala čak 10 domaćih reprezentativaca.

Stigli su Bukić, Bašić, braća Vrlić, Biljaka, golman Marcenić… Kapicu zagrebačke ekipe nose još sjajni Harkov, Buljbašić i još mnogi drugi koji uprkos kvalitetu i iskustvu nijesu uspjeli kroz kvalifikacije da izbore mjesto u LŠ. Novljani jesu – bez problema su u Dubrovniku riješili derbi sa Jugom, a prije i nakon toga u laganom ritmu završili su posao sa Banjalukom, Dinamom iz Bukurešta i Barselonom. Naš vicešampion je zbog silnog naleta u prednosti, favorit je, mada je i doza opreza prisutna iz razloga što gosti mogu ozbiljno da zaprijete adutima i odnesu kući bodove.

– Doveli su 10 igrača, gledali smo ih, dobro igraju, iako se nijesu kvalifikovali u LŠ. Moraćemo da se pazimo njihovih kontri zato što znaju da uđu u visoku ,,m zonu“, gdje čekaju na najmanju grešku za laki gol. Kontrektno bih Bukića izdvojio kao najbržeg igrača. Imaju sličnosti sa Jugom, moraćemo da budemo smireni i staloženi da nam se ne dešavaju laki golovi – kazao je Vasilije Radović.

Malo je bilo vremena da se igrači oporave od turnira u Dubrovniku na kojem su odigrali četiri meča u četiri dana. Ali…

– Nije nam bilo lako nakon turnira i dalje smo umorni, ali smo uspjeli malo da se odmorimo i pripremimo. Stvarno ove sezone u Jadranu, što se tiče priprema i svega, situacija nikad bolja nije bila – doveli smo trenere za teretanu i plivanje i Vlado Gojković je na klupi. Mislim da smo spremni za ovaj meč i neće biti umora ni posljedica od prethodnog turnira.

Novljani su ispunili cilj za ovu polusezonu. Uhvatili su posljedni vagon za Ligu šampiona, gdje u društvu Vašaša, Barselonete i Marseja vide šansu za neke lijepe stvari.

– Teška grupa, ali slagao bih kada bih rekao drugačije – mislim da je sve moguće. Prije mjesec-dva zvučalo je nemoguće, ali kada vidim kako treniramo i igramo, sve više vjerujem u dobre stvari.

Jadran je pokazao da nema samo jaku startnu postavu. I kod zamjena na ritmu nijesu gubili, a rezultat nije padao. Plus za ovaj tim je što su se pojačanja brzo uklopila – kao da su godinama u sistemu Jadrana.

– Generalno, sve je došlo na svoje, sa novim igračima odmah smo se razumjeli. Odlično su se uklopili i prilagodili ekipi. Rekao bih da smo brzo prihvatili igrača manje i više.

Jadranova igra je sa mnogo ritma, plivanja, tempo se drži izmjenama. Snaga je iks faktor za ono što, između ostalog, traži od vaterpolista trener Gojković.

– Nije lako, to je i najteži dio posla – da pokušamo da držimo tempo tokom utakmice, što i krasi našu igru. Ima i padova, kada ne možemo, kada treba izmjene da poguraju i nastave, a na ovom turniru smo bili odlični u ovom dijelu igre. I svih 13 igrača mogu da igraju. Neko se malo više istče, ali nema prevelike razlike – jasan je Radović.

Još jedan naš predstavnik, kotorski Primorac, sjutra će debitovati u ovogodišnjem izdanju Regionalnog takmičenja. Kotorani će u gostima kod Novog Beograda koji brani trofej. Oba tima nastupaju u Ligi šampiona i pretrpjeli su izvjesne kadrovske promjene. Domaćin je na papiru favorit, mada i šampion Crne Gore ima sastav za visoke domete.

U Premijer ligi nastupaće pet učesnika ovogodišnje Lige šampiona (Primorac, Jadran M:tel, Radnički, Novi Beograd i splitski Jadran)

Predsjednica EK najavila 10 milijardi eura za poplavljena područja

0
Predsjednica EK najavila 10 milijardi eura za poplavljena područja
Poplave – područja u srednjoj Europi Foto: Agencja Wyborcza.pl/Patryk Ogorzalek / via Reuters

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila je u Wrocławu pomoć od 10 milijardi eura zemljama srednje Europe koje su pogođene katastrofalnim poplavama.

Mogli bismo mobilizirati 10 milijardi eura iz Kohezijskog fonda za zemlje koje su pogođene poplavama, rekla je von der Leyen u Wrocławu u Poljskoj, gdje je s premijerima Poljske, Slovačke, Češke i Austrije obišla poplavljena područja.

Istaknula je da sada treba iskoristiti sva raspoloživa sredstva. U prvom redu tu je Fond solidarnosti, koji se može upotrebljavati za obnovu infrastrukture, poput cesta, željeznice, mostova i slično.

Ali mislim da to neće biti dovoljno s obzirom na goleme razmjere štete, rekla je von der Leyen.

Drugi izvor su kohezijski fondovi, koji se inače koristi uz sufinanciranje država članica. U ovom slučaju ne bi se tražilo nacionalno sufinanciranje i sva bi sredstva dolazila iz kohezijskog fonda te bi se na taj način osiguralo oko 10 milijardi eura.

Potrebna je maksimalna fleksibilnost, a vama je potrebna brza pomoć. Stoga moramo mobilizirati kohezijske fondove na fleksibilan i ciljan način tamo gdje je najpotrebnije, rekla je predsjednica Komisije.

– Ovdje sam kako bih vas uvjerila da je Europa uz vas. Ovo je vrijeme potrebe, prirodne katastrofe, u kojem moramo biti zajedno kako bismo nadvladali izazove. Za mene je na neki način bilo bolno vidjeti razmjere uništenja nakon poplava, ali moram reći i da je bilo dirljivo vidjeti golemu solidarnost među ljudima u vašim državama, bezbrojne volontere koji danonoćno neumorno pomažu kako bi se prebrodila katastrofa. Europa je uistinu uz vas i zbog toga smo razgovarali o tome kako možemo pomoći što brže i učinkovitije, rekla je von der Leyen.

Risan: Objekat ruiniranog Doma kulture prekriven informativno-promotivnim platnom

0
Risan: Objekat ruiniranog Doma kulture prekriven informativno-promotivnim platnom
Dom kulture Risan

Sekretarijat za zajedničke poslove je postavio informativno-promotivno platno na zgradu u Risnu, koja je decenijama unazad planirana za Dom kulture, saopšteno je iz Opštine Kotor.

Prije postavljanja platna uklonjene su polomljene staklene površine, postojeći otvori zatvoreni panelima, a obavljeno je i krečenje prednje fasade zgrade.

-Na visokokvalitetnom platnu, izrađenom od materijala otpornog na različite vremenske uticaje, prikazani su motivi Risna i kulturne manifestacije koje se održavaju u ovom gradu sa bogatim istorijskim nasljeđem.

Dom kulture Risan

Postavljanje platna značajno je doprinijelo popravljanju estetskog utiska ovog dijela Risna, kojim decenijama dominira nedovršeni objekat doma kulture.

Građani Risna, kao i brojni turisti koji ga posjećuju, sada imaju priliku da uživaju u vizuelnoj prezentaciji tradicije i događaja koji čine Risan posebnim.

Ukupna investicija iznosila je 17.500 eura-poručili su iz Opštine Kotor.

Što bi naš narod rekao, štuk i pitura ke bella figura…