Da su troškovi života za četvoročlanu porodicu i u prethodna tri mjeseca premašili prosječna primanja, potvrdili su novi podaci iz Sindikalne potrošačke korpe koju je objavila Unija slobodnih sindikata.
Kako je kazala Jelena Mitrović iz Unije slobodnih sindikata, sindikalna potrošačka korpa za drugi kvartal ove godine iznosila je 1.870 eura.
“U poređenju sa prethodnim kvartalom kada je sindikalna potrošačka korpa iznosila 1.900 eura bilježimo njen pad za svega 30 eura”, dodala je ona.
Na to smanjenje, kako kažu u Sindikatu, uticali su niži troškovi prehrambenih proizvoda, kao i stanovanja i komunalija.
U prethodna tri mjeseca za hranu četvoročlanoj porodici bilo je potrebno 20 eura manje nego početkom godine, dok su troškovi stanovanja i komunalija niži 10 eura. U sindikatu objašnjavaju išta je uticalo na smanjenje tih izdataka”, pojasnila je Mitrović.
Marko Subotić iz USSCG ocijenio je da se smanjenje izdataka odnosi na pad prosječnog računa za električnu energiju.
“Svi znamo da se u prvom kvartalu da je to bila sezona grijanja. Za ovo eto kakvo tako smanjenje zasluga pripada Vladi, gdje je ograničila maržu na 43 proizvoda nekih 500 artikala”, dodao je on.
Građani ipak kažu da smanjenje troškova pogotovo za hranu nijesu primijetili u kućnim budžetima.
“Te cijene divljaju svakodnevno. Za jedan artikal je jedna cijena, a sjutra je već druga”, kaže jedan od mještana Podgorice.
Cijene u marketima su baš skupe za naš standard i naše plate”, kazao je jedan od građana.
“Čak i taj porast zarada koji se desio prošle godine je obezvrijeđen i opet se došlo u situaciju preživljavanja”, rekao je jedan od anketiranih građana.
Zbog svega toga da bi sastavili kraj sa krajem građani su, tvrde u Sindikatu, i dalje prinuđeni da rade dva posla.
“Ukoliko se Vlada i nadležne institucije, odnosno donosioci odluka ne uključe i ne upuste u neku novu akciju bojim se da će ovi troškovi prehrambenih proizvoda preći iznos od 600 eura”, zaključio je Subotić.
Ostali troškovi života u prethodna trimjeseca ostali su nepromijenjeni, a novu sindikalnu potrošačku korpu Unija će objaviti za tri mjeseca.
U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodile su se 33 saobraćajne nezgode, u kojima su dvije osobe povrijeđene teže, a deset lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 12 nezgoda, Kotoru pet, Nikšiću četiri.
Navodi se da su se u Baru i Herceg Novom dogodile po tri nezgode, a u Budvi i Bijelom Polju po dvije.
Po jedna saobraćajna nezgoda evidentirana je u Danilovgradu i Beranama.Izdata su 304 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 47 prekršajnih prijava.
Znanstvenici Instituta za oceanografiju i ribarstvo objavili su još jedan važan rad koji pomaže u razumijevanju ekologije ishrane dagnji (Mytilus galloprovincialis).
Naime, u sklopu #BiVACME projekta, koji financira Hrvatska zaklada za znanost – Croatian Science Foundation, istraživanje je obavljeno na širem području ušća rijeke Krke, koje je jedno od najvažnijih područja za uzgoj školjkaša na istočnom Jadranu. Unatoč tome što se radi o gospodarski važnoj vrsti školjkaša, do sada se relativno malo istraživala ekologija dagnji na ovom području.
Analiza stabilnih izotopa često je korištena metoda za istraživanje ishrane školjkaša i drugih morskih organizama kao i ukupno razumijevanje morskih hranidbenih mreža. Omjeri stabilnih izotopa dušika i ugljika daju vrijedne podatke o izvorima hrane kao i preklapanju ekoloških (trofičkih) niša.
Analizom stabilnih izotopa dušika i ugljika u tkivu dagnji na istraživanom području utvrđene su značajne prostorne i vremenske razlike u ishrani ove vrste. Od istraživanih lokacija, dvije su bile u samom estuariju rijeke Krke, jedna na području kanala Sv. Ante, te jedna na uzgajalištu u priobalnom području u blizini Tribunja.
Inače, ovo je relativnonova metoda istraživanja i provodi se samo u nekoliko laboratorija u svijetu, uključujući laboratorij prof. dr. sc. Davida Gillikina s kojim naši znanstvenici imaju uspješnu suradnju. Kako školjkaši polažu ljušturu tijekom cijelog života, ona predstavlja važan arhiv podataka o okolišnim uvjetima. Analiza ljuštura dagnji provedena u sklopu ovog istraživanja pokazala je vrlo sličan signal okoliša kao i analizirano tkivo i time veliki potencijal za daljnja istraživanja.
Rezultati istraživanja doprinose poznavanju mehanizama iskorištavanja hrane, kao i utjecaja koje mikrolokaliteti mogu imati na fiziologiju školjkaša.
Snažno nevrijeme zahvatilo je i susjednu Sloveniju. Tuča je poharala dijelove zemlje. Snažne oluje pogodile su i Češku. U nevremenu koje je zahvatilo dijelove Švicarske i Francuske poginulo je najmanje sedmero ljudi. S posljedicama oluja bore se i u Italiji.
Veći dio Slovenije pogodilo je u ponedjeljak popodne snažno nevrijeme, sa superćelijskom olujom, najrazornijom grmaljivinskom olujom, koja se obrušila na područje Novoga Mesta i tučom od dva centimetra kod Šentvida, priopćila je Agencija za okoliš (Arso).
Arso navodi da će nevrijeme trajati cijelo popodne i večer te je stoga označen narančasti alarm uzbune.
Oluja s tučom koja se kretala od Postojne preko Ivančne Gorice i Novoga Mesta sada slabi, dodaje Arso. Najsnažniji udar vjetra je izmjeren u Novom Mestu, a iznosio je 63 kilometra na sat.
Jedan krak oluje se kretao od Lesca, kod Radovljice, i Ljubljane prema sjeveroistoku i pogodio je područje Velenja, gdje je zabilježeno 28 mm kiše. U Mozirju je u 30 minuta zabilježeno 26 mm padavina, a na Rogli 21 mm.
– Stvaraju se nove oluje i tako će najvjerojatnije biti cijelo popodne, upozorava Arso.
Vatrogasci su već izašli na intervencije u Velenju i Šmartnom ob Paki.
U Cerknom je vjetar srušio veliki broj stabala, a jedno od njih je palo na stambeni objekt.
U Kamniku su poplavljene neke kuće i kamp.
Nove oluje se stvaraju na sjeveru Italije i Primorskoj te se pomiču prema sjeveroistoku. Arso upozorava i na porast bujičnih vodotokova.
Nakon nezapamćenih vrućina, Švicarci u novim problemima. Gotovo cijela zemlja pogođena je jakim olujama i grmljavinama, koje su zajedno s otopljenim snijegom s vrhova planina stvorile bujice i klizišta u kojima je poginulo najmanje 4. ljudi, a za dvije osobe se traga.
– Mi nemamo tisuće vojnika koje možemo poslati u pomoć, nemamo magični gumb koji ćemo stisnut i rješiti sve probleme. Najvažnije je osigurati sigurnost za sve ugrožene. Nakon toga poslati spasioce i vojsku da pomognu, tek tada, rekla je Viola Amherd, predsjednica Švicarske konfederacije.
Snažna oluja s grmljavinom, a u nekim djelovima i s tučom prešla je i preko Češke, dijelovi Bohemije i Moravske najviše pogođeni, desetak tisuća kućanstva i dalje je bez električne energije. Vatrogasci su na rubu snage, tisuće kuća je poplavljeno, dok je većina cesta poplavljeno.
– Situacija je ovdje bila uistinu ozbiljna. Imali smo treći stupanj uzbune. 18 vatrogasnih jedinica bilo je raspoređeno na terenu. Evakuirali smo osam osoba, koje su smještene u improvizirani prihvatni centar, rekao je Jaroslav Mikoška, glasnogovornik vatrogasaca Južne Moravske.
I u susjednoj Austriji je nad gotovo cijelom zemljom prošla oluja, koja je ili izazvala poplave ili rušila sve pred sobom. Većina gradova na istoku zemlje pretrpili su veliku materijalnu štetu.
– Mogu samo reći da nema tog krova koji nije ili uništen ili oštećen. No ljudi su odmah krenuli u obnovu, ne čekamo na pomoć države, solidarnost i dobro susjedski odnosi ovdje su oduvijek bili najvažniji, rekao je Reinhard Ringl, gradonačelnik Waldkirchena.
Nakon nezapamćene oluje koja je pogodila sjever Italije, nastavlja se evakuacija ljudi iz odsječenog mjesta Cogne. Gradić je to s 1300 stanovnika kojem je jedina veza sa svijetom – uska planinska cesta – urušena, pa je evakuacija jedino moguća s helikopterima.
– Počelo je padati u podne i padalo je sve jače do tri ujutro. Slijevalo se cijelu noć, rekao je turist evakuiran iz mjesta Cogne u Italiji.
Snažno nevrijeme koje je u ponedjeljak pogodilo Hrvatsku stiglo je i u Srbiju. Veliko nevrijeme praćeno pljuskovima i olujnim vjetrom pogodilo je niz srpskih gradova uključujući i Beograd.
Srpski mediji javljaju da puše snažan vjetar i pada kiša. Slomljeno granje prepriječilo je ceste, a u Beogradu je stablo palo na autobus i sada je blokirana cesta. Putnici su ostali zarobljeni u autobusu, piše Blic. Isti medij navodi da jak olujni vjetar pravi kaos u čitavom Beogradu, ljudi bježe i ne vidi se ništa od prašine.
Na snimkama koje su se pojavile na društvenim mrežama može se vidjeti da je tuča padala u Batrovcima.
Veliki dio beogradskih ulica je potopljen, a širi centar grada je bez struje, prenosi RTS.
Kako piše RTS, nevrijeme je prouzrokovalo više kvarova na elektromreži što je za posljedicu imalo nestanak struje.
Na društvenim mrežama kolaju snimke kako su oštećene neke luksuzne zgrade iz kompleksa ‘Beograd na vodi’, ponosa srpskog predsjednika Aleksandra Vučića protiv čije izgradnje se dugo prosvjedovalo.
Promocija knjige „Tivatski fragmenti“ autora Milana Komara, biće održana u četvrtak 4. jula u atrijumu Ljetnjikovca Buća Luković sa početkom u 21h.
O knjizi će govoriti sam autor mornarički pukovnik Milan Komar, publicista i novinar Siniša Luković, kapetan bojnog broda i podmorničar Jordan Jovanović, dok će prisutne pozdraviti sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Olivera Mišković Vidojević.
Knjiga „Tivatski fragmenti“, kako je to u svojoj recenziji knjige zapisao Siniša Luković, predstavlja „nevjerovatan miks klasičnog dnevnika, svojevrsnog romana toka svijesti i istorijskog zapisa iz prve ruke“, koji se odnosi na period od 1990. do 2000. godine i između ostalog na rad Mornaričko-tehničkog remontnog zavoda „Sava Kovačević“.
Štampanje knjige i organizaciju promocije podržala je Opština Tivat, pa će besplatni primjerci ovog izdanja biti dostupni svim posjetiocima.
Školski brod Ratne mornarice Italije, jedrenjak „Palinuro“, jučer je uplovio je u Tivat i vezan je na gradskoj rivi Pine. Jedrenjak je izazvao veliko interesovanje brojnih turista i mještana.
Za vrijeme boravka jedrenjaka organizovani su dani otvorenih vrata, pa će zainteresovani građani i turisti “Palinuro“ moći da obiđu utorak (02.07.) u vremenu od 09-12.30 sati i srijedu (03.07.) u vremenu od 09-11.30 i od 16-20 sati
Jedrenjak “Palinuro“ u Tivtu će boraviti do 4. jula.
Palinuro – foto Boka News
Školski brod „Palinuro“ u više je navrata proteklih godina dolazio u Crnu Goru, a Tivat i Kotor sada su destinacije na njegovom školskom krstarenju sa pitomcima.
Trojarbolni brigantin izgrađena je 1934. godine u Francuskoj kao ribarski brod pod imenom “Commandant Louis Richard”, da bi ga 1951. kupila RM Italije u čiju je flotu ušao četiri godine kasnije pod imenom “Palinuro”.
“Palinuro” je jedrenjak dug je 69, a širok 10 metara, jedra tog broda ukupne su površine oko 1.000 kvadrata.
U Crnoj Gori danas će biti umjereno do potpuno oblačno i nestabilno, povremeno sa kišoma, pljuskovima i grmljavinom.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, očekuju se uglavnom umjerene do obilne padavine, a lokalno su moguće i vremenske nepogode.
Vjetar umjeren do jak južnih smjerova, a tokom noći sjeverni.
Jutarnja temperatura od 14 do 25, najviša dnevna od 18 do 29 stepeni.
AMSCG: Danas se očekuje pojačan intenzitet saobraćaja
U Crnoj Gori jutros je saobraćaj umjerenog, a tokom dana biće pojačanog intenziteta, saopšteno je iz Auto moto saveza (AMSCG)
Saobraćaj na putu Đurđevića Tara-Mojkovac, u mjestu Sokolovina, zbog sanacije je obustavljen za sva vozila, osim od 12 do 14 sati, kada će u zoni gradilišta biti obezbjeđeno slobodno saobraćanje.
Saobraćaj na putu Poda – Berane obustavljen je za sve vrste vozila od osam do 11 i od 14 do 17 sati zbog rekonstrukcije.
Zbog rekonstrukcije magistralnog puta M-2 dionica Bijelo Polje-Barski Most, granični prelaz Dobrakovo, saobraćaj je na mjestima radova promijenjen sa dvosmjernog na naizmjenični.
Na magistralnom putu M-2, dionica Lepenac-Ribarevina-Poda-Berane, na lokalitetima Ribarevina-Poda i Poda-Berane, saobraćaj je zbog rekonstrukcije preusmjeren sa dvosmjernog na jednosmjerni i povremeno se obustavlja najduže do 30 minuta.
Na magistralnom putu Nikšić-Vilusi I faza, lokalitet Vukov most, zbog radova je promijenjen režim saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu radova.
Na magistralnom putu Lipci-Kotor, u mjestu Dobrota, zbog adaptacije trotoara saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestu radova.
Zbog izgradnje bulevara Vilija Branta na magistralnom putu M-2, dionica Podgorica-Bioče, saobraća se dvosmjerno uz postavljenu saobraćajnu signalizaciju.
Promijenjen je režim saobraćaja i od raskrsnice Podgorica-Cetinje-Nikšić do Komanskog mosta.
Saobraćaj na magistralnom putu Pljevlja – Đurđevića Tara, u mjestu Đurđevića Tara, biće od devet do 18 sati povremenom obustavljan, ne duže od 15 minuta-
Iz AMSCG su naveli da je do 15. septembra zabranjen saobraćaj teretnih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona, svakim danom od 17 do 22 sata, na magistralnom putu Debeli Brijeg-Herceg Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj – Granični prelaz (GP) Sukobin.
Saobraćaj će za teretna vozila u istom terminu biti zabranjen i na magistralnim putevima Podgorica-Sotonići-Petrovac i Podgorica–Mioska–Kolašin, kao i na putu Podgorica – Cetinje – Budva.
Teretna motorna vozila, kako je saopšteno, neće moći da saobraćaju do 15. septembra ni regionalnim putevima Kotor – Trojica (raskrsnica sa M-1), opština Kotor, do mjesta Krstac (raskrsnica sa R25), opština Cetinje, i R-29, dionica Bar 2. – (tunel “Ćafe”, raskrsnica sa M-1) opština Bar, do mjesta Kamenički most – Krute u opštini Ulcinj.
Navodi se da se do 15. septembra zabranjuje saobraćaj autobusa kategorije M2 i M3 (laki i teški autobusi i takozvana kombi vozila) i kampera, svakim danom na dionicama nekoliko regionalnih puteva.
Saobraćaj će za ta vozila biti zabranjen na dionici regionalnog puta R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25), u opštini Cetinje do mjesta Trojica-Kotor (raskrsnica sa M-1), iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.
Dodaje se da će za autobuse saobraćaj biti zabranjen i na putu R-29, na dionici Bar 2 – (tunel Ćafe, raskrsnica sa M-1) do mjesta Kamenički most-Krute, u oba smjera, osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.
Kako se dodaje, autobusi neće saobraćati ni na putu R-25 na dionici Medjuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.
Iz AMSCG su istakli da se zabrana ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza, za održavanje puteva i ptt instalacija, za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase, za hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu i vozila koja transportuju vodu i opasne materije na dijelu puta od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci.
Ono što zabrinjava jeste da su cijene hrane i bezalkoholnih pića skoro došle na nivo prosjeka EU, iako su prema prethodnim istraživanjima bile na 74 odsto. Ako pogledate podatak o BDP po glavi stanovnika u Crnoj Gori, koji je na 52 odsto prosjeka EU, imate jasan indikator da nije došlo do rasta životnog standarda, već upravo suprotno – navodi ekonomski analitičar Mirza Mulešković
Podaci Eurostata da su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Crnoj Gori u prošloj godini bile na 87 odsto prosjeka 27 zemalja članica Evropske unije jasno pokazuju da je trend rasta cijena bio veoma intenzivan, te da se Crna Gora približava evropskom prosjeku sa cijenama – ocijenio je za Pobjedu ekonomski analitičar Mirza Mulešković, komentarišući nedavno objavljene podatke Eurostata.
Kada se gledaju podaci za 2019. godinu, objašnjava Mulešković, vidi da se da je Crna Gora bila na 57 odsto prosjeka cijena EU kada je riječ o potrošnim dobrima i uslugama, dok je danas na 64 odsto.
– Ono što zabrinjava jeste da su cijene hrane i bezalkoholnih pića skoro došle na nivo prosjeka EU, iako su prema prethodnim istraživanjima bile na 74 odsto. Ako pogledate podatak o BDP po glavi stanovnika u Crnoj Gori, koji je na 52 odsto prosjeka EU, imate jasan indikator da nije došlo do rasta životnog standarda, već upravo suprotno – navodi Mulešković.
Komentarišući navode donosilaca odluka da je Crna Gora lider u regionu po rastu BDP, Mulešković ukazuje da je to tačno, ali da je takva situacija posljednjih 15 godina. Ipak, kako dodaje, jasni su indikatori da u posljednje četiri godine zemlje regiona lagano sustižu Crnu Goru po tom pitanju.
– Svi ovi podaci jasno govore da je veliki rast cijena ugrozio životni standard – do čijeg rasta nije došlo, već su sva vještačka povećanja plata neutralizovana inflacijom koja je upravo prouzrokovana takvim politikama i potrošnom metodom upravljanja javnim finansijama – navodi Mulešković.
Tako se došlo u situaciju da se ranije, sa manjima zaradama, moglo kupiti više namirnica nego sada.
– Bilo je jasno da će do toga doći, jer se takvim upravljanjem ekonomijom potrošnja povećala, što je uticalo i na rast cijena, a s druge strane nijesmo stvorili nove ekonomske vrijednosti koje bi mogle uticati na održivi rast ekonomije – ocijenio je Mulešković.
Ovi podaci bi, kako je kazao, trebalo da budu opomena donosiocima odluka da se posvete ovom pitanju, jer sve dok ne dođemo da toga da nivo BDP bude u skladu sa nivoom cijena, ne možemo govoriti da je došlo do rasta životnog standarda.
Podaci Eurostata
Nivoi cijena za potrošna dobra i usluge značajno su varirali među zemljama članicama EU, pa najveći nivo cijena bilježi Danska sa 143 posto prosjeka, slijede Irska (142 posto), Luksemburg (135 posto), Finska (125 posto) i Holandija (118 posto), dok su najniži nivoi cijena zabilježeni u Mađarskoj (76 odsto), Poljskoj (66 odsto), Rumuniji i Bugarskoj (60 odsto).
supermarket
Od zemalja iz regiona, Hrvatska bilježi najveći nivo cijena potrošnih dobara i usluga koji iznosi 76 odsto prosjeka EU, dok Srbija i Albanija bilježe nivo cijena od 68 odsto i 66 odsto prosjeka, Bosna i Hercegovina 58 odsto evropskog prosjeka, a Sjeverna Makedonija 52 odsto. Proizvodi u grupi ,,hrana i bezalkoholna pića“ u Crnoj Gori su sa 87 odsto prosjeka EU skuplji nego u Bosni i Hercegovini (85 odsto), Sjevernoj Makedoniji (68 odsto), dok su jeftiniji u odnosu na Hrvatsku u kojoj nivoi cijena za navedenu grupu proizvoda iznose (102 posto), Srbiju (96 odsto) i Albaniju (91 odsto) prosjeka EU-27.
Posmatrajući Crnu Goru, indeks nivoa cijena za grupu proizvoda ,,audio-vizuelna oprema i oprema za obradu podataka“ je 106 i iznad je prosjeka EU-27, dok za ,,motorna vozila“ indeks nivoa cijena je 92. Najniži nivoi cijena za grupu ,,restorani i hoteli“ u regionu su zabilježeni u Sjevernoj Makedoniji i Albaniji (47 odsto), odnosno (49 odsto) prosjeka Evropske unije, dok za Crnu Goru ovaj nivo cijena iznosi (63 odsto) u poređenju sa EU-27.
Za grupu ,,odjeća“, Crna Gora bilježi indeks nivoa cijena 99, što je blizu prosjeka EU, u Srbiji je indeks viši (102), dok je taj indeks znatno niži u Sjevernoj Makedoniji (78), Turskoj (30) kao i u pojedinim članicama EU – Mađarskoj (88), Bugarskoj (82) i Španija (81).
Navedeno je da su ovi podaci obračunati od strane Eurostata i OECD-a kao rezultat istraživanja koje ove dvije institucije sprovode u saradnji sa nacionalnim statističkim institucijama u okviru projekta ,,Paritet kupovne moći“ (PKM). Ukupno se sprovodi šest istraživanja pri čemu se svako istraživanje odnosi na određenu grupu proizvoda i usluga. Kompletan ciklus istraživanja traje tri godine, a godišnje se sprovedu dva istraživanja.
Dodaje se da se indeksi nivoa cijena, prikazani u ovom saopštenju, zasnivaju na prosječnim godišnjim cijenama, koje se prikupljaju za oko 2.000 uporedivih proizvoda i usluga, omogućavajući zemljama da prikupe cijene za dovoljan broj reprezentativnih proizvoda.
JU Muzej i galerija Tivat , uz pokriviteljstvo Opštine Tivat objavila je javni poziv za novoustanovljeni “Tivatski likovni salon Pean – Sindik”. Poziv je otvoren za slikare ex YU regiona, od 1. marta do 1. avgusta 2024.
JU Muzej i galerija Tivat, već dugo radi na poboljšanju kako muzejskog tako i likovnog života ustanove.
“Uzeli smo imena dva, za Tivat izuzetno važna umjetnika koji su svojim imenom i stvaralaštvom zadužili naš grad. Anton Pean i Miljenko Sindik dva su simbola tivatskog slikarstva. Salon je posvećen sjećanju na njih i njihovo djelo. Sa ovim salonom Tivat i posebno naša Ustanova znatno će uticati na jačanje renomea grada i ustanove na kulturnom nebu Crne Gore i regiona” – istakao je član Savjeta Mile Albijanić.
“Muzej i galerija Tivat na čijem sam čelu, sa zadovoljstvom je prigrlila ovakav projekat i sa posebnom pažnjom će ga njegovati, uz ambiciju da preraste u jedan od najperspektivnijih likovnih događaja u regionu” – istakla je tim povodom direktorica Muzeja i galerije Tivat Danijela Đukić.
Pravilnik i aplikacioni formular mogu se preuzeti na zvaničnoj internet prezentaciji Muzeja i galerije Tivat: www.muzejigalerijativat.me .
Zainteresovani slikari prijave mogu slati na tivatski_likovni_salon@muzejigalerijativat.me .
