Fešta „Od Božića do Božića”, nastavlja se večeras 1, januara koncertom grupe „Senkina djeca” i hip-hop dua „Who See” na Trgu Svetog Tripuna od 20.30 sati.
Sutra 2. januara u 20 sati je koncert grupe „Trio Gušti” na Pjaca od Muzeja.
U subotu 3. januara u 11 sati novogodišnja tombola – Trg od Oružja a u 21 sat koncert grupe „Gustafi” i grupe „Toć” na Trgu Sv. Tripuna.
Nedjelja 4. januar u 18 sati božićni koncert Srpskog pjevačkog društva „Jedinstvo” uz nastup dječijeg hora – Pjaca Sv. Nikole; u 20 sati klape „Incanto” i „Kumpanji” – Trg od Brašna.
Ponedjeljak 5. januar u 21.30 koncert grupe „Frajle” – Trg od Oružja.
Utorak 6. januar u 10 sati Priganice – Glavna gradska vrata
Četvrtak 8. januar u 18 sati Božićna „Papalada ala maka” – Trg od Oružja.
U Budvi je održan još jedan spektakularan doček Nove godine na trgu ispred Starog grada.
Ni hladno vrijeme nije uspjelo da pokvari sjajnu atmosferu koja je vladala na Trgu! Vjetar je u popodnevnim satima kao naručeno, oslabio a kasnije i prestao.
Program je počeo u 20.30 nastupom benda “Hornet” koji je uz classic rock hitove i obrade heavy metal bendova zagrijao atmosferu ispred Starog grada. Nakon njih na binu je izašao crnogorski pop pevač Danijel Alibabić i zatim je uslijedio pravi novogodišnji spektakl!
Goran Bregović i Alen Islamović sa “Orkestrom za svadbe i sahrane” održali su fenomenalan koncert i pjevali u glas sa hiljadama sjajno raspoloženih ljudi, nizali su se hitovi kultnog “Bijelog dugmeta” kao i dobro poznate numere Gorana Bregovića.
Zadarski su barkajoli već oko 800 godina zaštitni znak grada. U malim čamcima na vesla po svim vremenskim uvjetima prevoze putnike od Đige, lukobrana sa svjetionikom, do Poluotoka i tako već generacijama Zadrana skraćuju put na posao ili u središte grada. Mnogi putnici svoj cijeli radni vijek koriste usluge barkajola.
Zadar od 14. stoljeća gaji tradiciju barkajola, građana kojima je zadarska komuna u srednjem vijeku davala pravo da za određenu naknadu svojim barkama prevoze ljude ili teret u gradskoj luci. Barkajoli i dan danas štede sve dragocjenije vrijeme svojim putnicima, pa tako i nama koji smo se posljednji put barkom vozili dok smo kao djeca roditelje držali za ruku.
I osjećaj je fantastičan. Uspomene naviru. Barkajoli zapravo stoljećima čuvaju tajnu Zadra kojeg se uvijek iznova sjete oni koje put nanese do Đige. Što može dati veći osjećaj slobode od barke i mora? Što može pružiti veći osjećaj nirvane od neposrednog, pa makar i kratkotrajnog, doticaja s prirodom? Iako, posljednjih godina, njihove usluge najviše koriste naši sugrađani starije dobi koji su još vični điru do grada bez opterećenja automobilom oni su postojani i svakodnevno prkose vjetru, kiši, hladnoći, Suncu i vrućini. Zimi preživljavaju, ljeti pokušavaju priskrbiti sredstva za život i tako iz godine u godinu, iz desetljeća u desetljeće, stoljeća u stoljeće. Ova tradicija se upravo stoljećima prenosi s koljena na koljeno u nekoliko obitelji, a uspjela se održati unatoč svim izazovima modernog vremena. Za Zadrane su potreba, za turiste atrakcija i svakodnevno plijene pozornost. Definitivno su nezaobilazna stanica svih zadarskih gostiju.
Ovu turističku atrakciju, kako smo već primijetili, zapravo najmanje koristi domicilno stanovništvo. Užurbani ritam života učinio je da zaboravimo sitnice koje život u našem gradu čine zanimljivijim i potpunijim. Zaboravljamo na njegovu ljepotu, na bogatstvo nadomak ruke. Na bogatstvo u kojemu živimo. Za pet kuna, osim “prečaca” do grada sigurno ćete dobiti i kakvu domaću priču naših barkajola, ako ne o moru samom, ono bar o ribi ili mladima za koje nema budućnosti u “ovom raju na zemlji”, u svakom slučaju nešto domaće gdje se osjećate domaći, svoji na svome. Nesputani, slobodni i barem nakratko opušteni.
Kaže nam barba u barci da slikamo “mrtvo more”, iako nam baš nije bilo previše jasno kakvo je to more. More kao more, rekli bismo mi nešto mlađi. No, valjda oni znaju što govore. Kažu, neće biti ni ribe jer nije vrijeme od riba. Čujemo da je “mrtvo more” naziv za slobodne valove koji su znak polaganog približavanja juga, koje uzrokuje bitno gibanje morskih valova. Upravo takvo mrtvo more mogli su primijetiti rijetki koji su se danas usudili otisnuti do grada barkom s Đige. Tako su nam rekli, pa ne zamjerite ako slika ne prati riječi. Možda smo mi krivo slikali. Oni su ipak tu puno duže od nas i vjerojatno će biti kada nas jednom više ne bude. I tada će se pričati iste priče, i tada će se iznova otkrivati naš krasni Zadar. Jer naš grad ne čine ove opasane zidine, naš grad smo svi mi. Svi koji na svoj način ostavljaju dio svoje priče u njegovoj povijesti. A zadarski barkajoli će je kao i uvijek i dalje prenositi.
Hotel Regent Porto Montenegro blistavo je ispratio 2014. i svečano dočekao 2015. godinu. Gosti hotela uživali su u odličnoj gastronomskoj ponudi u restoranu “Dining Room” i u banket sali “Teodo”. Odlično osmišljen zabavni program oduševio je goste iz regiona, Rusije i Velike Britanije.
Elegantni koncepti dočeka Nove godine protekli su uz bogat repertoar klasične muzike u restoranu “Dining Room” dok su za zabavu u banket sali “Teodo” bio zadužen bend “Žizel” i DJ koji je svojim osvježavajućim kombinacijama začinio zabavu (afterparty) nakon pola noći.
Kako je prethodno najavljeno, organizacija vatrometa nije bila moguća uslijed nepovoljnih vremenskih uslova.
Uprkos snažnim naletima sjevernog vjetra (bure), organizatori su do posljednjeg trenutka procjenjivali situaciju ne želeći da razočaraju goste hotela i javnost međutim ovog puta su ipak prevladali jaki bezbjednosni razlozi i nepovoljni vremenski uslovi.
U srijedu, na Staru godinu, vrijeme bi trebalo biti suho, djelomično sunčano i vrlo vrlo hladno. Puhat će povremeno umjeren sjeveroistočni vjetar koji dodatno pojačava osjećaj hladnoće.
To će biti uvod u Novogodišnju noć koja nam donosi većinom vedro, suho i ledeno vrijeme.
Prognostički materijali upućuju na to da bi temperatura vazduha u ponoć mogla biti oko – 2. Utisak hladnog vremena pojačavat će bura.
Hladano i vjetrovito. U južnim predjelima promjenljivo oblačno uz dosta sunčanih intervala, a na sjeveru pretežno oblačno ponegdje uz provijavanje slabog snijega ili mećavu.
Vjetar umjeren do jak, ponegdje na udare olujne jačine, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura vazduha od -16 do 5 stepeni.
U četvrtak i petak u južnim predjelima pretežno sunčano, a na sjeveru uglavnom suvo vrijeme sa sunčanim intervalima. Za dane vikenda na jugu promjenljivo oblačno i uglavnom suvo vrijeme, u nedjelju sa dužim sunčanim intervalima, a na sjeveru umjereno do potpuno oblačno, uz uslove za mjestimično slabe padavine. Vjetar umjeren do jak, povremeno sa udarima olujne, na jugu moguće i orkanske jačine, sjeverni i sjeveroistočni, u petak tokom dana će oslabiti.
U jutarnjim satima tokom srijede i četvrtka umjeren i jak mraz, u većini kontinentalnih predjela i dalje ledeni dani, najviša dnevna temperatura vazduha ispod nule. U četvrtak tokom dana blagi, a u petak i subotu nešto osjetniji porast najviše dnevne temperature vazduha.
Retrospektivna izložba kataloga, plakata, fotografija i promotivnog materijala, otvorena je sinoć u Muzeju grada Perasta na proslavi ove ustanove, upriličenoj povodom završene uspješne radne godine.
“Ovoj je godina u kojoj je veliki broj posjetilaca obišao Muzej grada Perasta, gdje se dogodio zavidan broj vrijednih dešavanja. U toku 2014. godine u Muzeju grada Perasta bilo je 26 događaja, od izložbi, koncerata, okruglih stolova do promocija knjiga, stručne literature i časopisa.
Ne mogu da ne spomenem I vrijedne događaje u drugim jedinicama OJU Muzeji Kotor. Tako bi izdvojio brojne izložbe I događanja u našoj Galeriji Solidarnosti u Kotoru.
Od avgusta ove godine u sklopu OJU MuzejiKotor se nalazi I izvanredno zdanje crkveSv. Pavla, koja je ove jeseni bila domaćin izložbi “Djelo za sjećanje” JanisaKunelisa, jednog od najpoznatijih svjetskih umjetnika tzv “arte povera”.Ovaj događaj je sigurno urezao ime OJU Muzeji Kotor na kulturnoj karti Evrope” kazao je direktor Andro Radulović.
U narednoj godini OJU Muzeji Kotor planira da više pažnje posveti fondu eksponata Muzeja grada Perasta I Galerije Solidarnosti pa će izložbena djelatnost biti usmjerena u tom pravcu najavio je Radulović.
“Večerašnja izložba, na kojoj su predstavljeni katalozi, plakati i pozivnice samo je dio osvrta na aktivnost našeg kolektiva. Na jednom mjestu prikazali smo dio brojnih dešavanja koja su ostavila traga u kulturnom životu Perasta u protekloj godini.
Photo: Radio Kotor
Naš grad je vječita kulturna inspiracija i kao takav predstavlja nepresušni izvor tema kojima se možemo baviti. Muzej grada Perasta će nastaviti da organizuje izložbe u budućnosti kojima će mlade naraštaje afirmisati, a dati omaž istaknutima.
Takođe, naš obimni muzejski fond koji do sada nije dobio dovoljnu javnu promociju, dobiće zasluženo mjesto kroz razne tematske izložbe u narednoj godini.
„Nije umjetnost u tome što prikazujemo nove stvari, nego u tome ako ih prikazujemo kao novost”, rekao je italijanski pjesnik Ugo Foscolo, a naša misija je da umjetnost bude aktuelna, izložbe posjećene, a istorija poštovana”, kazala je otvarajući izložbu dokumentaristkinja Muzeja grada Perasta, Mirjana Vukasović.
U muzičkom dijelu nastupila je sopranisitica Milica Lalošević uz klavirsku pratnju pijaniste Dejana Krivokapića.
Na Palagruži je danas iza 10 sati počeo padati snijeg, a potom se prvi put u povijesti meteoroloških mjerenja na našem najisturenijem svjetioniku stvorio snježni pokrivač – prenosi portal Dalmacija News.
Kako smo i najavili, tokom utorka pao je prvi snijeg na Palagruži, našem najisturenijem otoku na otvorenom moru. Snijeg u decembru i nije posebna vijest da se ne radi baš o ovoj konkretnoj lokaciji. Iako je snijeg povremeno padao na Palagruži, od početka službenih meteoroloških mjerenja, a to je od 1952. godine, nikada nije zabilježen snježni pokrivač! Tačnije, nije ga bilo do danas, a upravo je aktualni udar hladnoće donio povijesni snježni pokrivač, kazao je meteorolog Rade Popadić javlja Dalmacija News.
Palagruški svjetioničar Vojo Šain svjedočio je meteorološkoj povijesti ovoga otočića:
– Točno je, Palagruža se zabijelila! Snijeg je počeo padati oko 10:20 i od tada kontinuirano pada. Petnaest godina ovdje radim i povremeno je bilo susnježice, ali da se snijeg hvala na podlozi, to danas prvi put vidim – rekao nam je Vojo Šain.
Foto Vojo Kresimir Tomasic Plovput
Ako se pitate kako je moguće da snijeg danas nigdje u Dalmaciji ne pada nego tamo gdje se prosječno najmanje očekuje, za to postoji meteorološko objašnjenje. “Lake effect snow”, ili jezerski snijeg, u svijetu je poznat pojam koji označava fenomen kada iznimno hladan i suh arktički zrak sa sjevera Kanade dođe do Velikih jezera. Dok zračna masa prelazi preko vodenih površina jezera obogati se vlagom, stvore se oblaci koji naposljetku donesu obilan snijeg južnim obalama jezerskog područja. Slično se događa i u slučaju današnjeg palagruškog snijega. Vrlo hladan i suh kontinentalni zrak prelazi preko Jadrana. Dok je s naše strane Jadrana suho i pretežno sunčano, zrak se nad Jadranom obogati vlagom, te od otvorenog mora prema Italiji počne stvarati naoblaku koja najčešće donese snijeg talijanskoj obali Jadrana, a u ovom slučaju čak i otvorenom moru, jer su temperature zraka toliko niske da snijeg uspijeva stići sve do površine mora. To su iznimno rijetke meteorološke situacije.
