Nekoliko nestalih nakon obilnih kiša u Švicarskoj – Foto: Ilustracija / Shutterstock
U Švicarskoj se nekoliko osoba vodi kao nestalo u kantonu Ticino na jugoistoku zemlje, nakon odrona uzrokovanog snažnim kišama koje su od subote pogodile velik dio te alpske zemlje, priopćila je policija.
Velike oluje “prouzročile su klizište u regiji Fontana i ljudi su prijavljeni kao nestali”, napisala je policija u priopćenju za javnost, bez dodatnih detalja.
Akcije spašavanja posebno su teške zbog loših vremenskih uvjeta, dodaju.
Poziv za evakuaciju iz kuća u blizini rijeke Maggie upućen je u nedjelju rano ujutro za stanovnike Prato-Sornica i doline Maggia, gdje se traže nestali.
Ceste su presječene, a kampovi koji se nalaze uz rijeku su evakuirani, priopćila je kantonalna policija.
Voda je odnijela most te je blokirana kantonalna cesta.
Struja je u dijelovima regije isključena, a dio kantona ostao je bez pitke vode, prema federalnom sustavu za uzbunjivanje Swissalert.
Velikim dijelom Švicarske od subote poslijepodne prošla su snažna grmljavinska nevremena popraćena vrlo obilnim oborinama.
Izlijevanje Rhone i njezinih pritoka, nabujalih zbog olujnih kiša i topljenja snijega, prisililo je na evakuaciju nekoliko stotina ljudi i na zatvaranje brojnih cesta, prema lokalnim vlastima u Valaisu.
Zemlja je već prošli vikend doživjela jake oluje i iznimne padaline, koje su odnijele život najmanje jedne osobe, uzrokujući značajnu štetu na jugoistoku zemlje.
U razdoblju od 1. jula do 30. septembra ponovno se uvode za deset posto skuplje „sezonske cestarine” na hrvatskim autocestama, osim za kamione i autobuse, saopštile su u petak Hrvatske autoceste.
Prema aktualnom cjenovniku, koji vrijedi još ovaj vikend, cijena cestarine za prvu skupinu vozila, odnosno osobna vozila, od Zagreba do čvora Karamatići, kako piše na stranicama HAC-a, je 30,60 eura, a s desetpostotnim poskupljenjem trebala bi biti 33,66 eura.
Cestarina na relaciji Zagreb – Dugopolje dosad je bila 24 eura, a od ponedjeljka će biti 26,4 eura itd.
Aerodromi Crne Gore i vršilac dužnosti izvršnog direktora ACG-a Vladan Drašković moraće da plate 5.800 eura penale jer nijesu poštovali izvršnu, pravosnažnu presudu u radnom sporu, koji je protiv njih pokrenuo nekadašnji zamjenik direktora Aerodroma Tivat Milivoje Dragićević.
Rješenje je 18. juna ove godine donio sudija Osnovnog suda u Podgorici Miloš Jokanović, a u postupku sprovođenja izvršenja, tokom kojeg je utvrđeno da izvršni dužnik, odnosno ACG nije izvršio svoju obavezu po presudi suda od 4. februara 2022. godine i po izvršnom rješenju od 2. maja ove godine.
“Određuje se izvršenje protiv izvršnog dužnika, sprovođenjem novčanih kazni u iznosu od 2.000,00 eura i 500,00 eura za odgovorno lice. Nalaže se Centralnoj banci Crne Gore da sa računa izvršnog dužnika ACG-a odnosno da sa računa bilo koje od poslovnih banaka u Crnoj Gori na račun Osnovnog suda u Podgorici prenese iznos”, navodi se u presudi.
To je drugo sudsko rješenje u kojem ACG mora da plati novčanu globu zbog neizvršenja pravosnažne presude u istom radnom sporu.
Prvo izvršno rješenje izrečeno je 11 dana nakon što je pravosnažna presuda postala i izvršna, odnosno, 13. maja ove godine, kada je sud dao nalog Centralnoj banci da sa računa Aerodroma skine 2.500 eura, a odgovornom licu u ACG 800 eura…
Milivoje Dragićević je trebalo, osam dana nakon tog izvršnog rješenja, da bude vraćen na posao i raspoređen na radno mjesto koje odgovara njegovoj stručnoj spremi, znanju i sposobnostima.
Kako u ACG nijesu postupili po presudi, Dragićević je obavijestio sud da izvršni dužnik ga nije vratio na posao, a nije ni uradio novi akt o unutrašnjoj sistematizaciji radnih mjesta…
Sud je cijenio i podnesak izvršnog dužnika od 10. juna 2024.godine, u kojem se navodi da je prema Odboru direktora izvršnog dužnika podnijeta inicijativa, kako bi na sjednici Odbora, donijeli novi akt o sistematizaciji, kojim bi se sistematizovalo i radno mjesto za Dragićevića.
Iako je to bilo obećano da će se završiti do 14. juna, sud je utvrdio da to nije učinjeno, pa je sudija Jokanović izrekao novu novčanu kaznu.
“Kako izvršni dužnik nije izvršio svoju obavezu, a po prigovoru na ovo rješenje može dokazivati suprotno, to je sud stanovišta da sprovođenje izvršenja treba nastaviti”, navodi sudija Jokanović.
Zbog toga što Aerodromi Crne Gore ne postupaju po pravosnažnoj presudi, Dragićević je podnio i krivičnu prijavu Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici protiv izvršnog direktora Vladana Draškovića, a predmet je u izviđajnoj fazi postupka.
Dragićević je 21. juna dostavio i dopunu krivične prijave…
“Vršilac dužnosti izvršnog direktora ACG Vadan Drašković nanosi direktnu štetu njegovom poslodavcu JP “Aerodromi Crne Gore”, a čiji je osnivač Vlada Crne Gore i to u ukupnom iznosu od 5.800 eura. Drašković je 7. juna 2024. ponovo obmanuo i doveo Sud u zabludu, putem davanja lažnog iskaza dostavljenog u pisanoj formi, a prema kojem je navodno ka Odboru direktora podnijeta inicijativa kako bi se donio novi akt o sistematizaciji radnih mjesta”, navodi Dragićević.
On je i putem pisma dobrih namjera ukazao Draškoviću “da u slučaju neizvršenja po pravosnažnoj sudskoj presudi ulazi u zonu krivične odgovornosti”.
Dragićević je još 2018. godine tužio Aerodrome Crne Gore zbog toga što mu je prekinut, kako tvrdi, nezakonito formulisan Ugovor o privremeno-povremenim poslovima, na osnovu kojeg je 11 mjeseci pokrivao jednu od najvažnijih pozicija u sistemu bezbjednosti tivatskog aerodroma.
Sud je donio pravosnžanu presudu da je njegov tužbeni zahtjev osnovan, te da su Aerodromi Crne Gore sa njim sklopili nezakonit Ugovor o privremeno-povremenim poslovima, koji nije bio u skladu sa Zakonom o radu.
Podnio i pritužbu zaštitniku ljudskih prava i sloboda
Milivoje Dragićević podnio je protiv Aerodroma Crne Gore i pritužbu instituciji Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Zamjenica zaštitinika Tatjana Radović Todorović obavijestila je Dragićevića da je od Aerodroma Crne Gore tražila izjašnjenje na navode iz pritužbe.
Dragićević je nakon novog rješenja o novčanoj kazni zbog neizvršavanja izvršne, pravosnažne presude, dostavio zaštitiniku nove podatke obavještavajući ih da nije bilo pomaka u izvršenju pravosnažne presude.
Ugrožene vrste morskih pasa i raža od kojih su neke proglašene izumrlima u Jadranskome moru, pronađene su u sklopu projekta praćenja kretanja morskih grabežljivaca u Sredozemnom i Crnom moru čiji je voditelj na terenu hrvatski naučnik Alen Soldo.
Za 10-ak dana terenskog istraživanja u području turske sjeverne obale Iskenderunskog zaliva korišten je 13 metarski ribarski brod koji je upotrebljavao parangale dok su na morske pse i raže postavljeni satelitski odašiljači za prikupljanje podataka o kretanju.
Rezultati istraživanja dosta su iznenađujući jer su glavni ulov parangala bile ugrožene vrste i to ražopas, koji je proglašen regionalno izumrlim u Jadranskom moru te golub kravonosi o kojem u Mediteranu ima vrlo malo podataka, rekao je Hini Soldo sa Sveučilišta u Splitu.
Također, ulovljen je manji broj primjeraka kritično ugroženih vrsta leptirice i goluba čukana, a svi su primjerci nakon mjerenja i izuzimanja uzoraka za DNK analizu prema protokolu pušteni u roku od 60 sekundi od dolaska na palubu broda.
Nešto duže se rukovalo s morskim psima tupanima, jer se procjenjivalo jesu li pogodni za montiranje satelitskih odašiljača, ali je unutar 180 sekundi u njihovim ustima gumena cijev slala vodu prema škrgama, opskrbljujući ih kisikom.
Od šest ulovljenih morskih pasa samo se jedan pokazao pogodnim za montiranje miniPAT odašiljača te će se za nekoliko mjeseci kad odašiljač ispliva na površinu znati njegovo kretanje.
“To se smatra velikim uspjehom jer je mali broj morskih pasa dosad bio praćen na takav način u Mediteranu te se s nestrpljenjem tek očekuju prvi rezultati”, kaže Soldo.
Najstarije i najugroženije životinje na planeti
Iako se smatraju najstarijim životinjama na planeti, čije se evolucijsko porijeklo može pratiti 200 milijuna godina prije dinosaura, morski psi i raže zbog bioloških i ekoloških karakteristika danas spadaju među najugroženije vrste na svijetu.
Vrhunski predatori koji su na vrhu hranidbenog lanca preživjeli prirodne katastrofe, koje su uništile većinu bića na kopnu i u moru, naletjeli su u posljednjih pedesetak godina na opasnost koju predstavlja čovjek zbog zagađenja mora i naročito ribolova.
S obzirom na drastičan rast ribolova u nekoliko posljednjih desetljeća, što je za bilo kakve evolucijske prilagodbe prekratak period, danas je, upozoravaju znanstvenici, trećina morskih pasa i raža na svijetu kritično ugrožena i pred izumiranjem.
Stanje je još gore kada se pogledaju neka regionalna područja, pri čemu se posebice ističe Mediteran, koji se smatra najopasnijim morem za te vrste jer je 60 posto od 88 zabilježenih vrsta ugroženo dok je stanje u Jadranu još i gore.
Nedavno istraživanje Solde i Lovrenca Lipeja iz Slovenije pokazalo je da je od 60 vrsta morskih pasa i raža, koje u Jadran povremeno zalaze ili u njemu stalno žive, čak 70 posto ugroženo dok se tri vrste smatraju regionalno izumrlima.
Od ugroženih jadranskih vrsta, 21 spada u kategoriju kritično ugroženih, osam ih je ugroženo, a ranjivih je 10 vrsta. Tri vrste označene su i regionalno izumrlim i to sklat žutan, ražopas i pilan.
Iako ljudi morske pse često percipiraju kao vrlo opasna stvorenja, strah, barem kad je riječ o Jadranu, nije racionalan jer su od 33 vrste samo tri potencijalno opasne – velika bijela psina, i bliski joj srodnici psina dugonosa i atlantska psina.
Smanjiti negativan utjecaj čovjeka
Glavni problem morskih pasa zbog kojeg se ne mogu oduprijeti čovjekovom uništavanju je njihov položaj na vrhu hranidbenog lanca, neracionalno ribarstvo, onečišćenje okoliša i klimatske promjene.
Tipične karakteristike najvećeg broja vrsta morskih pasa su, objašnjava Soldo, spori rast, dug životni vijek, kasno spolno sazrijevanje, vremenski dugačka trudnoća i mali broj mladih.
Ozbiljnost situacije i važnost morskih pasa i raža polako počinje shvaćati i šira javnost pa se sve više projekata financira s ciljem da se sazna što više o tim morskim predatorima i na taj način prevenira i smanji negativan utjecaj čovjeka.
Projekt “Praćenje kretanja i stanja vrhunskih morskih predatora u Mediternaskom i Crnom moru” financiraju Mediteranska znanstvena komisija – CIESM i Princ Albert II Fondacija.
Soldo objašnjava da su mnogi morski psi i raže vrlo migratorne vrste koje ne poznaju administrativne morske granice na Mediteranu podijeljene između čak 22 zemlje pa je važno poznavati njihove migratorne puteve.
Kao prva pilot studija izabrano je područje Turske odakle su stizale informacije da se morski psi i raže i dalje mogu uloviti, uglavnom kao prilov.
Svrha studije je bila postaviti satelitske odašiljače na neke vrste morskih pasa kako bi se pratilo njihovo kretanje i ustanovilo drže li se samo istočnog Mediterana ili se kreću dalje.
Koordinatori u ime CIESM su Loriane Mendez, voditeljica CIESM programa visoko migratornih vrsta, te Eva Jacquessson iz CSM-a (Znanstveni centar Monaka).
Terenskim radom rukovodio je Alen Soldo, sa splitskog Sveučilišta koj je i voditelj CIESM-ovog programa za morske pse. Turske znanstvenike koordinirao je Nuri Basusta s Firat sveučilišta iz Elaziga.
U sklopu istraživanja snimljena su video objašnjenja za sve ribare kako osloboditi morskog psa ili ražu od udice jer ih u većini mediteranskih zemalja morski psi i raže nisu ciljane ribolovne vrste, te ih se veliki broj primjeraka ulovi kao prilov.
Uprava za inspekcijske poslove sprovodiće od 1. jula pojačan inspekcijski nadzor na teritoriji šest primorskih opština odnosno u: Herceg Novom, Tivtu, Kotoru, Budvi, Baru i Ulcinju, saopšteno je iz UIP-a.
“U pojačanom nadzoru učestvovaće inspekcija rada, turistička, tržišna i zdravstveno-sanitarna inspekcija. Kako je planom predviđeno, na terenu će biti preko 70 inspektora koji će raditi kontinuirano punih 60 dana, koliko će trajati pojačan nadzor u pomenutim opštinama”, ističu iz UIP-a.
Naglašava sa se će osim u primorskim opštinama, drugi dio inspektora biti aktivan i u turističkim centrima na sjeveru, odnosno u opštinama Žabljak i Kolašin, na Skadarskom jezeru, u rafting centrima i svim onim mjestima u kojima se očekuje veliki priliv turista tokom ljeta.
“Akcenat će biti na suzbijanju rada na crno, svake vrste sive ekonomije i nelojalne konkurencije. Posebna pažnja biće posvećena očuvanju zdravlja ljudi i turista tokom ljetnjih mjeseci. Inspekcije će vršiti zajedničke nadzore, kako bi se na ekonomičan način, i ne opterećujući subjekte nadzora odjednom izvršio nadzor iz više oblasti poslovanja”, najavili su iz UIP-a.
Predstavnici Uprave za inspekcijske poslove su organizovali niz sastanaka sa predstavnicima lokalnih samouprava, Poreske uprave, Uprave policije i drugim institucijama sa kojima će sarađivati s ciljem što kvalitetnije realizacije ove turstičke sezone.
Napominju da se prijave mogu podnijeti putem pošte, e-maila: prijave@uip.gov.me , kao i besplatnim pozivom na call centar (080/555-555).
Od 1. jula do kraja avgusta na pisarnici biće organizovana dežurstva svakog vikenda i tokom predstojećih praznika (radno vrijeme 7-15 časova), te ovim putem pozivaju sve građane da im prijave nepravilnosti kako bi pravovremeno reagovali ukoliko je njihova nadležnost ili ih proslijedili nadležnim organima na dalje postupanje.
Sve kontrolne liste koje pojašnjavaju šta je od dokumentacije potrebno da subjekat nadzora pripremi prije samog dolaska nadležne inspekcije objavljene na sajtu Uprave za inspekcijske poslove. (https://www.gov.me/uip/kontrolne-liste)
Pozivaju sve privredne subjekte i sve činioce poslovnog ambijenta da se pridržavaju pozitivnih zakonskih propisa i na taj način dočekaju spremno pojačani nadzor tokom sezone, koja će, nadaju se, obilovati kako brojem turista tako i uspješnim poslovanjem u svim privrednim granama.
U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju
Na sjeveru, je ujutru, po kotlinama moguća kratkotrajno magla.
Vjetar slab do umjeren, uglavnom južnih smjerova.
Najviša dnevna temperature vazduha iznosiće od 27 do 36 stepeni.
Temperatura mora oko 25 °C
Oprez zbog visokih temperature
Visoke temperature mogu uticati na zdravlje, pa je potrebno zaštititi se od vrućine, posebno osobe sa zdravstvenim problemima, djeca i trudnice.
Valja izbjegavati boravak na suncu od 10 do 17 sati, naročito djeca, trudnice, starije osobe i srčani bolesnici te oboljeli od šećerne bolesti. U slučaju vrtoglavice, slabosti, izrazite žeđi ili glavobolje, potrebno je potražiti pomoć, neke su od preporuka Zavoda za javno zdravstvo.
Nakon vikenda slijedi promjena vremena
Sunčano i vruće će bit veći dio ponedjeljka, prema utorku mjestimično kiša. Vjetar pretežno umjeren sjeverozapadni i jugozapadni. Niže temperature.
Luka Bar proslavila je 118 godina postojanja i rada, a uspješno prošlogodišnje poslovanje se, prema riječima njenih predstavnika, nastavilo i u prvoj polovini ove godine.
Izvršni direktor preduzeća, Ilija Pješčić, je na svečanosti povodom jubileja koja je organizovana u parku ispred upravne zgrade, saopštio da je prošla godina bila veoma uspješna, sa ostvarenim prihodom od oko 16 miliona EUR i pretovarom od dva miliona tona.
Sa preliminarnim rezultatima prvih šest mjeseci ove godine su, kako je naveo, takođe zadovoljni, jer je ostvaren pretovar od oko 900 hiljada tona, prihod od približno osam miliona, kao i profit od skoro 700 hiljada EUR, prenosi portal Barinfo.
“Na lučko poslovanje utiče mnogo faktora i okolnosti, čega smo svi ovdje prisutni veoma svjesni. Na mnoge od njih apsolutno nijesmo u mogućnosti da utičemo, bili oni pozitivni ili negativni. Ali, ono što možemo i moramo uvijek, jeste da budemo spremni za svaki izazov i da damo sve od sebe da kompanija funkcioniše na zdravim osnovama“, poručio je Pješčić.
On je sa zvanicama podijelio očekivanja menadžmenta koja se tiču objedinjavanja dva lučka operatera – Port of Adria i Luka Bar i dodao da na tom projektu očekuje i punu podršku Vlade, kao i resornog Ministarstva.
Predsjednik Odbora direktora Luke Bar, Dušan Masoničić, izrazio je zahvalnost svim bivšim i sadašnjim radnicima, koji su radom i zalaganjem izgradili Luku Bar kakvu danas poznajemo.
Posebnu zahvalnost je uputio dobitnicima jubilarnih nagrada i novim penzionerima „koji su decenijama utkali sebe u ovu kompaniju“.
„Naša Luka je više od poslovnog subjekta – ona je prozor Crne Gore ka svijetu. Sasvim je sigurno da će se u budućnosti otvarati nove mogućnosti za nove uspjehe, kao i nove oblike saradnje, u cilju pune valorizacije logističkog pravca preko Luke Bar. Na nama je da te šanse iskoristimo, da mudro i promišljeno vodimo poslovanje, da ulažemo u lučku, infra i suprastrukturu, i u lučku mehanizaciju, kako bi se podigao stepen tehničke osposobljenosti i unaprijedio obim pretovara”, rekao je Masoničić.
Prema njegovim riječima, osnovni preduslov nastavka ostvarenja pozitivnih poslovnih rezultata i zacrtanih ciljeva jeste generisanje i njegovanje zdrave, motivišuće klime, i dobre energije među zaposlenima, jer su zaposleni pokretačka snaga i najveći kapital kompanije.
Predsjednik Sindikalne organizacije Luke Bar, Alis Šabotić, kazao je da već u narednim danima očekuje ozbiljne razgovore Sindikata sa članovima Odbora direktora i izvršnog menadžmenta, uz uvjerenje da će pokazati spremnost da zadrže neophodne radnike u lučkom sistemu, a to su, prema njegovim riječima radnici Sektora operative, tehnike i bezbijednosti, kao i svi koji su na prvoj liniji pretovara u Luci Bar.
Predsjedni Sindikata lučkih radnika, Vladimir Obradović rekao je da se nada da “više nikada nikome na pamet neće pasti da pokuša bilo kakvu privatizaciju ili diobu Luke Bar”.
“U suprotnom, imaćete velikog neprijatelja u našem Sindikatu. Isto tako, nadam se da će ove vaše želje da Luka Bar iz dva dijela opet bude cijela, biti napokon ostvarene, pa da doživimo još jednom da imamo po 15, 20, brodova na sidrištu i da po 1,5 hiljada radnika ulazi na kapiju Luke Bar“, istakao je Obradović.
Na svečanosti su, u znak zahvanosti prema zaposlenima koji su ostvarili radni jubilej u Luci Bar, dodijeljene jubilarne nagrade onima koji su ostvarili pravo na penziju, kao i zaposlenima za 40, 30 i deset godina rada u kompaniji.
Nadjev je isti kao i na klasičnoj pizzi (koji uvijek možete proizvoljno nadograditi) dok je baza patlidžan. To je ujedno i jedina namirnica oko koje se morate pozabaviti tokom pripreme, ali nije ništa komplicirano.
Sve će vam se na kraju isplatiti. Vjerujte mi na riječ. Ako je danas kod vas pizza day, onda je ovo odlična prilika da testirate ovaj recept.
Sastojci:
1 patlidžan
1 žlica himalajske soli
3 žlice maslinovog ulja
1/4 žličice origana i(li) dodatnih začina po želji
10 listova svježeg bosiljka
30 g naribanog parmezana
50 g mozzarelle
3 režnja češnjaka
400 g oguljenih i nasjeckanih rajčica
Priprema:
Patlidžan dobro operate i narežite na ploške debljine dva centimetra. Poslažite ih na papirnate ubruse, posolite s obje strane i pričekajte da obrusi upiju višak tekućine.
U međuvremenu zagrijte dvije žlice maslinovog ulja pa prodinstajte sitno nasjeckani češnjak. Potom dodajte rajčice, začine po želji pa kuhajte dok se ne zgusne. Vilicom slobodno zdrobite rajčice kako biste dobili salsu.
Kad patlidžan ispusti višak tekućine, lagano ga pobrišite s papirnatim ubrusom kako biste pokupili sve ostatke tekućine.
Lim za pečenje obložite papirom za pečenje, poslažite kolutove patlidžana, prelijte ih s malo maslinovog ulja i pospite začinima.
Pecite ih 20-25 minuta u pećnici zagrijanoj na 190 stupnjeva. Za to vrijeme sitno nasjeckajte listove bosiljka i pomiješajte ih s parmezanom i mozzarellom narezanom na kockice.
Izvadite patlidžane iz pećnice, stavite na svaki kolut umak od rajčice, bosiljak i mješavinu sira koju ste prethodno priredili
Peci sve skupa pecite još sedam minuta, dok se sir ne otopi i ne poprimi zlatnu boju.
U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 20.03 hiljade turista, sedam odsto više prijavljenih nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je 19,48 hiljada, a domaćih 546.
U hotelima boravi 8,06 hiljada gostiju, a u domaćinstvima skoro 12 hiljada.
U auto-kampovima je evidentirano 77 gostiju, dok ih u hostelima nije bilo.
Od 1. jula do 1. septembra naplata parkinga tokom svih sedam dana
Od 1. jula do 1. septembra Parking servis Herceg Novi uvesti će i radnu nedelju, odnosno naplatu parkinga na opštim parkiralištima tokom svih sedam dana u sedmici od 7 do 24.00.
Preduzeće će ove sezone u ponudi imati i tri privremena parkirališta, ispod druge faze Instituta, u Meljinama i u Baošićima pored sportskog igrališta.
U Igalu će cijena dnevne karte iznositi pet eura, a u Meljinama i Baošićima tri eura.
