Opština centrala 661 – 300
Komunalna policija 661–315
Komunalno preduzeće 671-527
Služba zaštite i spašavanja 671-318
Turistiška organizacija 671 – 323 ili 671 – 324
Dom zdravlja 671-144, 671 774, 671 981
Dom zdravlja Radovići 680-190
Autobuska stanica 672-620
Centar za kulturu 674-587, 674-590
Gradska biblioteka 674-588
Galerija Buća 674-591
Red taxi 19729
Đir taxi 19777
Centrala 670 – 930
Informacije 671 – 337
Najveće balkansko jezero skriva tajanstvenu olupinu putničkog parobroda potopljenog tokom Drugog svjetskog rata. Parobrod Skanderbeg danas leži na dnu Skadarskog jezera, ispod Crne Glavice u blizini Karuča na svega 11 metara dubine. Ovaj putnički parobrod izgrađen je 1914. godine u Trstu za potrebe tršćanskog Lloyda, a 10 godina kasnije prelazi u vlasništvo “Jadransko-skadarske plovidbe” s namjenom održavanja putničko-teretnog prometa na svakodnevnoj relaciji Rijeka Crnojevića – Skadar.
Nakon okupacije 1941. godine Talijani su ga pripojili svom plovnom parku te se kratko vrijeme rabio kao transportni vojni brod. U partizanskoj akciji početkom 1942. godine borci bataljuna “Carev Laz” zarobili su Skanderbeg i potopili ga otvaranjem ventila za samopotapanje. Na brodu gotovo da nema oštećenja pa se i danas nalazi u dobrom stanju. Za vrijeme najnižeg vodostaja i najbolje vidljivosti, obično u rujnu, olupina se može vidjeti i s površine.
Dimenzije Skanderbega su 21.10 metara dužina, 5.30 metara širina te nosivost 20 tona, a posadu je sačinjavalo šest članova. Pogonio ga je parni stroj od osamdeset konjskih snaga i glavnu je namjenu imao kao putničko–teretni brod.
Na olupini se danas roni razmjerno rijetko, prvenstveno zbog nedovoljne promocije lokacije koja bi trebala biti interesantna, ne samo roniocima, već i istoričarima. Svi drugi faktori trebali bi ići u prilog većem zanimanju za ovu olupinu. Ronilačku “bazu” je razmjerno jednostavno organizirati u Rijeci Crnojevića ili obližnjem ljupkom naselju Virpazar. Iako je sam pristup djelomično otežan radi jezerske flore, ni u kom slučaju ne predstavlja ozbiljnu zapreku. Lokacija olupine je poznata otprije i nalazi se na dubini od samo 11 metara pa je pronalazak sasvim jednostavan. Vidljivost na tom dijelu rijeke (jezera) nije idealna, ali su u kasno ljeto i ranu jesen uvjeti ipak nešto bolji.
Olupina je u vrlo dobrom stanju (potopljena je “nedestruktivno”) i jednostavna je za ronjenje. Još i danas se vrlo lako prepoznaju pojedini dijelovi brodske opreme i inventara, a najzanimljiviji su kormilo, parni stroj i sustav ventila regulacije pare. Nadgrađe s komandnim mostom je također potpuno očuvano, a jasno se raspoznaje i oveći dimnjak. Olupina je idealna za višekratno ronjenje zbog prije spomenute male dubine, a i malih dimenzija od samo dvadesetak metara.
Za nabavku i montažu svjetlećih ukrasa za novogodišnje ukrašavanje grada Opština Budva potrošiće 39.700 eura
Kako je najavljeno pečat novogodišnjem ukrašavanju Budve dat će rješenja industrijskog dizajnera i arhitekte Karima Rašida. Po njegovoj zamisli, biće ukrašeni bedemi Starog grada.
Konstrukcije koje se postvaljaju po starogradskim zidinama, već su počele da izazivaju pažnju, a dekoracija sa svijetlećim cijevima nalik lancu DNK, biće postavljena od Kapetanije pa do Ričardove glave, u dužini od 250 metara. Zbog forme svijetlećih elemenata ukras nosi simboličan naziv DNK i izrađen je od najkvalitetnijeg eko pvc materijala koji je moguće 100 odsto reciklirati.
Turistička organizacija Budve najavila je bogat novogodišnji program. Na Trgu slikara 31. decembra posjetioci mogu uživati u hitovima „Bijelog dugmeta”, koje će izvoditi Goran Bregović i Alen Islamović, a prije njih planiran je nastup Danijela Alibabića.
Za 1. januar već od 14 sati nastupiće Mediteranski revijski orkestar, sa operskom divom Jadrankom Jovanović. Istog popodneva, publiku očekuje koncert Milene Vučić, a zatim Toni Cetinski.
Za petak 2. januar najavljen je koncert crnogorske pjevačice Nine Žižić, a od 23 sata na scenu stupa „Parni valjak”.
Terra Madre Day – Dan Majke Zemlje je manifestacija koja se obilježava u cijelom svijetu 10. decembra. Riječ je o projektu Slow Food-a, neprofitne organizacije koja postoji dvadeset godina i koja je prerasla u pokret, koji danas broji preko 100.000 članova u 160 zemalja svijeta, a čiji je glavni moto: ,,Svako ima pravo na dobru, čistu i pravednu hranu.”
Svjetski pokret za “Slow Food” pokrenuo je 1989. godine aktivist Carlo Petrini, a ta organizacija danas broji 100 000 članova u više od 150 zemalja svijeta.
Osnovni cilj ove svjetske organizacije je zaštita tradicionalne i održive poljoprivrede, očuvanje tradicionalnih metoda uzgoja i obrade hrane te održanje bioraznolikosti.
Povodom obilježavanja Dana Majke zemlje, Maslinarsko društvo „Boka“ najavilo je saradnju sa učenicima i nastavnicima O.Š. „Nikola Đurković“ iz Radanovića (Grbalj) na očuvanju domaćih biljnih vrsta, posebno masline i nekih sorti povrća kojima prijeti nestanak.
Projekat “Grbaljska bašta“ koji su osmislili sa nastavnicom biologije Nevenom Bilafer, biće nastavak već započetog projekta uređenja školskog parka i kompostiranja.
U Grbaljskoj bašti, koju će djeca sama planirati i održavati, posebno mjesto naći će se čuvena „Grbaljska pomidora“, ponos našeg kraja, poznata i veoma tražena na pijacama u Boki, naročito među turistima, zbog svog izgleda, veličine i izuzetnog ukusa.
Prije pet godina, u okviru projekta Maslinarstvo za najmlađe, zasadili su masline, domaće sorte Žutica o kojima se sami staraju. Ovaj školski maslinjak, postaće bogatiji za još desetak mladih maslina u proljeće, kada otpočnu radovi (planiranje je u toku).
Na upravo održanom Međunarodnom festivalu stvaralaštva za djecu ,,Susreti pod starom maslinom“ u Baru, pjesma ,,Šapat masline“ učenik O.Š. „Nikola Đurković“, Danilo Mrvaljević, osvojio je treću nagradu
Na istom takmičenju, grupa učenika od VI-IX razreda osvojila je I nagradu u konkurenciji likovnih radova sa mozaikom ,,Stara maslina’’.
Promocija časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore „Komuna” biće održana u petak 12. decembra s početkom u 20 sati u vinariji „Old winery” u Starom gradu u Kotoru.
Na promociji „Komune“ govoriće: mr Željko Rutović, direktor Direktorata za medije pri Ministarsvu kulture, Amer Ramusović, glavni i odgovorni urednik časopisa „Komuna”, Minja Bojanić, izvršni urednik „Komune”, Voislav Bulatović, tehnički urednik, Marija Čolpa i Miroslav Marušić, kolumnisti časopisa i Vjera Banićević, direktorka Radio Kotora.
Organizatori su Lokalni javni emiter Radio Kotor i portal „Boka News” u saradnji sa „Old winery” i „Old town hostel” iz Kotora.
Komuna se tematski bavi svim aspektima našeg kulturnog nasljeđa, podstičući i afirmišući prvenstveno neprocjenjive vrijednosti, valorizaciju, te incira obnovu i zaštitu kulturnog materijalnog i nematerijalnog blaga na teritoriji svih crnogorskih opština.
Turistička organizacija Tivat, tradicionalno će i ove godine organizovati program za najmlađe “U susret Djeda Mrazu”, koji će se održati na Trgu Magnolija, 29. decembra sa početkom od 11 sati.
U programu pod nazivom “Dvije novogodišnje jelke i Niggor” nastupiti će Igor Lazić Niggor, Monika Romić i Aleksandra Krnajski.
Nakon zabavnog programa Djed Mraz će djeci podjeliti slatkiše.
Kao što je tragedija 10.decembra 1944 ujedinila lokalno stanovništvo u Boki, Italijane i Njemce, tako je juče 70-ta godišnjica potonuća parobroda „Cetinje“, u Tivtu na komemoraciji, zajednički povezala brojne domaće i strane institucije i pojedince koji su se došli pokloniti sjenama žrtava najveće pomorske nesreće koja se ikada dogodila na Crnogorskom primorju.
Toga hladnog decembarskog jutra, smrt u vodama Tivatskog zaliva našlo je preko 240 ljudi, žena i djece – lokalnog stanovništva, pripadnika partizanskih jedinica, italijanskih partizana iz divizije „Garibaldi“, te zarobljenih njemačkih vojnika. Svi oni vozili su se malim parobrodom „Cetinje“, prvim civilnim trgovačkim brodom što je u tek oslobođenoj Boki Kotorskoj podigao zastavu nove, socijalističlke Jugoslavije i koji je tog jutra obavljao tek drugo po redu putovanje na tek obnovljenoj, redovnoj liniji Kotor- Tivcat-Herceg Novi. Dok je plovio od Tivta prema Novome, brod pod zapovjednštvom kapetana Boža Paparele iz Dubrovnika, oko 8.50 sati gotovo na sredini Tivatskog zaliva, naišao je na magnetnu protivbrodsku minu što su je položile njemačke mornaričke jeidnice prije svog povlačenja iz Boke. Strahovita detonacija bukvalno je raznijela preopterećeni maleni parobrod od samo 100 tona, na kome se nalazilo preko 250 ljudi.
Eksploziju i potonuće „Cetinja“ koji je sa morske površine iščezao za manje od dva minuta, preživjelo je samo 11 ljudi, među kojima i teško povrijeđeni kapetan Paparela. Iako precizan broj stradalih nikada nije pouzdano utvrđen jer nije vođena precizna evidencija ukrcanih putnika, smatra se da je u potonuču parobroda „Cetinje“ 10.decembra 1944 stradalo oko 240 ljudi.
Krajem šezdesetih godina prošlog vijeka, splitski „Brodospas“ preduzeo je akciju vađenja olupine „Cetinja“ koja je samo djelimično uspjela, a tom prilikom prikupljeni su i posmrtni ostaci većine stradalih. Njihovo posljednje počivalište je zajednička grobnica na mjesnom groblju u Donjoj Lastvi kod Tivta koju su juče obišli članovi rodbine stradalih i preživjelih, predvođeni direktorom Lučke Uprave Crne Gore Mladenom Lučićem i univerzitetskim profesorom iz Dubrovnika i Pariza, dr Ivom Paparelom- sinom kapetana Boža koji je zapovjedao „Cetinjem“. Pored njih, cijeće i vijence na grob položili su predstavnici tivatskog UBNOR-a, i Zajednice Italijana Crne Gore na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Denderom. Odavanju počasti prisustvovali su zamjenik ambasadora Njemačke Uve Merketer, zamjenica italijanskog ambasadora Antonela Fontana, hrvatski konzulu Crnoj Gori Hrvoje Vuković, predstavnici grada Cetinja čije je ime nosio potonuli brod, te predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković. Vjerske obrede na groblju za žrtve sa „Cetinja“ obavili su biskup kotorski, monsinjor Ilija Janjić i paroh tivatski, protojerej Petar Petrović.
Nakon komemoracije na groblju, učesnici jučerašnjeg skupa ukrcali su se na remorker PR-41 „Orada“ Mornarice Vojske Crne Gore sa kojim su otplovili do mjesta tragedije. Uz vojno-pomorski ceremonijal i odavanje počasti, sa broda je u more na mjestu potonuća parobroda „Cetinje“ spušten vijenac, a o tom tragičnom događaju prisutnima je govorio član UBNOR-a i bivši komandant Mornarice VCG, kapetan bojnog broda u penziji Rajko Bulatović.
Tokom proteklog vikenda predstavnici Društva maslinara Bar su ugostili predstavnike maslinarskog udruženja “Vela Luka” iz istoimenog grada sa ostrva Korčule.
Prijateljstvo sa maslinarima sa Korčule, Barani su sklopili prije dvije godine kada su, u okviru zajedničkog projekta “Tradicionalno maslinarstvo kao dio prekogranične turističker ponude” bili na studijskom putovanju u Italiju, te zajedno pohađali obuku za senzorske ocjenjivače djevičanskih maslinovih ulja.
Poznati maslinar i ugostitelj Dino Bećović je u svom restoranu “Kaldrma” ugostio hrvatske maslinare, koje je predvodio predsjednik njihove udruge Ranko Surjan. Tu su, kroz prijateljski razgovor, razmjenili iskustva o trenutnoj situaciji u maslinarstvu u Vela Luci i Baru. Gosti sa Korčule su rekli da je kod njih, za razliku od Bara, ipak bilo berbe maslina i da su uz intezivnu zaštitu i ranu berbu uspjeli da dobiju odrđene količine kvalitetanog ekstra djevičanskog maslinovog ulja.
Tokom dvodnevnog boravka u Crnoj Gori, Barani su za svoje prijatelje organizovali posjetu Starom gradu, urbanom dijelu Bara, Staroj maslini i ostalim kulturno istorijskim znamenitostima Bara.
Posjeta je bila na obostrano zadovoljstvo, učvršćena su stara prijateljstva i uspostavljena nova, a Barani su dobili poziv da u što skorijem vremenu prijateljima sa Korčule uzvrate posjetu.
Hrvatsko kulturno društvo „Tomislav” organizuje koncert „U susret Božiću” u subotu 13. decembra s početkom u 18 sati u Domu kulture Škaljari.
Učestvuju dječji hor „Leptirići”, dječji mandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društva „Tripo Tomas”, klape „Veterani vazda mladi” i „Jadran”.
Radovi na gradskoj rivi Pine – Tivat, konačno se privode kraju. Ostalo je još montiranje manjeg dijela javne rasvete, popločavanje dijela rive ispred stare apoteke i sadnja sezonskog cvijeća.
Kako saznajemo Pine će biti okićeno i u novom ruhu spremno za doček Nove godine.
Kako Pine izgledaju noću pogledajte u našoj fotogaleriji.
© BokaNews, 2021
