Tvrđava Punta Oštro

Austrougarska tvrđava na rtu Oštro na ulazu u Boku Kotorsku sagrađena je u periodu od 1850 -1853 godine u drugoj fazi izgradnje fortifikacionog sistema „Primorske tvrđave Boka“ – kompleksnog fortifikacionog sistema što je od napada sa kopna i mora, trebalo da zaštiti drugu po važnosti vojno-pomorsku bazu Monarhije – zaliv Boke Kotorske. Zajedno sa tvrđavom Oštro, tada su građene i obližnje tvrđave Mamula na ostrvu Lastavica, te Arza na istoimenom rtu sa južne strane ulaza u zaliv. Namjena sve tri tvrđave ili fora kako se takvi objekti nazivaju u vojnoj terminologiji, bila je da spriječe ulazak neprijateljskih brodova u zaliv Boke, pa su tako forovi Oštro, Mamula i Arza činili tzv. prvu odbrambenu liniju od napada sa mora.

Pedeset metara visoka impoznatna kamena građevina napravljena je na samom kraju rta Oštro kao kula koju u osnovi čine dvije nepravilne elipse. For Oštro imao je flankirne tpove u kazamatima, i primarnu tešku artiljeriju na platformama, a tvrđava je imala sve neophodne sadržaje za samostalno vođenje borbenih dejstava te život, rad i obuku posade. Između ostaloga, for raspolaže sa dvije bistijerne za vodu ukupnog kapaciteta 440 hiljada litara, a u krugu tvrđave bili su i smještajni objekti, skladišta, vježbališta, električna i telefonska instalacija. U početku, tvrđava je bila naoružana sa šest baterija topova različitog kalibra d 80 do 190 mm, i to po tri baterije u kazamatima i na platformama. Posadu tvrđave činilo je 245 ljudi u mirnodopskim, odnosno 405 oficira i vojnika u ratnim uslovima.

Pred Prv svjetski rat, for Oštro je prenaoružan pa su njegovu artiljerijsku komponentu tada činila 4 merzera M-1880 kalibra 210 mm, 4 topa kalibra 90 mm i 4 topa kalibra 80 mm. Od ranije, u kompleksu tvrđave dograđena je i posebna baterija koju su činila 4 merzara M-1873 kalibra takođe 210 mm i 4 topa kalibra 80 mm.

Ulaz u Boku sa ponte Oštro
Ulaz u Boku sa ponte Oštro

Nepunih mjesec dana po početku Prvog svjetskog rata, francuski ratni brodovi prvi su put napali austrougarska utvrđenja na ulazu u Boku. Prvog septembra 1914 eskada pod komandom admirala Lepeyerea, na Oštro, Mamulu i Arzu ispalila je oko 150 granata među kojima i zrna kalibra od 305 mm najtežih topova kojima su bili naoružani tadašnji francuski bojni brodovi –drednoti. Gađajući sa udaljenosti od preko 9.000 metara na kojoj im austro-ugarski topovi sa tvrđava nisu mogli uzvratiti zbog malog dometa, Francuzi su nanijeli samo manja oštećenja foru Oštro.

 Tvrđava Punta Oštro
Tvrđava Punta Oštro

Nakon ovog događaja, komandant tvrđave odlučio je da se posluži ratnim lukavstvom pa je posadi fora naredio da na udaljenosti od oko 500 metara sjeverozapadno og glavne baterije merzera, na spoljoj strani polustrva, naprave lažnu bateriju i signalnu stanicu. Kod lažne baterije, na stijenama su postavljene manje mine, koje su prilikom sledećeg napada francuskih brodova 19. septembra, daljinski paljene od strane austrougarske posade tvrđave, kako bi se stvorio utisak da lažna baterija gađa Francuze. Istovremeno, paljenjem drugih mina postavljenih ispod tvrđave na hridima sve do mora, stvaran je lažan utisak da francuske granate ispaljene sa brodova, prebacuju cilj. To je potpuno zbunilo nišandžije na francuskim ratnim brodovima koji su stoga, dodatno smanjili elevaciju svojih topova, pa je onda većina njihovih granata podbacivala, i neškodljivo za Austro-Ugare, padala u more pred rtom Oštro.

 Tvrđava Punta Oštro
Tvrđava Punta Oštro

U sledećm napadu francuskih brodova 17.oktobra 1914, na for Oštro je palo čak 37 teških granata kalibra 305 mm, ali na tvrđavi nije pričinjena veća šteta. Do kraja Prvog svjetskog rata tvrđava više nije napadana. Poslije 1921, tvrđavu preuzima vojska Kraljevine Jugoslavije a for Oštro nastavlja svoju ulogu zaštitnika ulaska u zaliv Boke, iako je već tada zbog napretka artiljerije, tvrđava u praksi izgubila svoju vojnu važnost.

Godine1943 nakon kapitulacije Italije, tvrđava je pretrpila udarce, od strane Njemačke koji su vidljivi i danas.

Nakon Drugog svjetskog rata u vrijeme SFRJ, tvrđava je djelimično korištena kao dio vojnog kompleksa JNA na Prevlaci koji je između ostaloga, činio i istureni poligon Tehničkog opitnog centra na kome su ispitivana nova artiljerijska oruđa i municija.

Tvrđava bi mogla postati obnovljeni čuvar povjesti. Unutar bededma tvrđave htjeli bismo vidjeti restoran, vinoteku, ugodan kafić, muzej, trgovinu, noćni klub, poručuju iz Parka Prevlaka.

Kavarić: spor oko Prevlake neće blokirati istraživanja u Jadranu

0
Prevlaka - Photo Boka News
Prevlaka – Photo Boka News

Ministar ekonomije u Vladi CG, Vladimir Kavarić izjavio je da su vlade u Zagrebu i Podgorici u stalnom kontaktu oko Prevlake i da granični spor neće blokirati istraživanje i eksploatacija nafte i plina u Jadranu, prenose mediji.

Hrvatski premijer Zoran Milanović izjavio je nedavno da je Crna Gora za istraživanja predvidjela neka područja koja “po našem dubokom uvjerenju i međunarodnom pravu” nisu crnogorska, nego hrvatska područja.

“Mislim da će pitanje koje se odnosi na granicu sa Hrvatskom biti riješeno bez blokiranja istraživanja i eksploatacije ugljovodika na obje strane”, rekao je Kavarić u intervjuu talijanskoj agenciji Agenzia Nova.

“U stalnoj smo komunikaciji sa našim susjedima na nivou vlade, ministarstava vanjskih poslova i gospodarstva”, dodao je Kavarić koji je intervjuu dao tijekom posjeta Italiji.

Pogled sa Prevlake na ulaz u Boku
Photo: Boka News – Prevlaka

Kavarić je rekao da su crnogorska vlada i talijanska tvrta Terna u stalnoj komunikaciji s Hrvatskom i u vezi s postavljanjem podmorskog elektirčnog kabla u Jadranu.

Kabel od Tivta do Villanove s talijanske strane Jadrana projekt je tvrtke Terna i smatra se ključnim za pretvaranje Crne Gore u energetsko čvorište Jadrana.

“Kao partner na ovom projektu imamo čestu komunikaciju s hrvatskim ministarstvom gospodarstva. Naišli smo na razumijevanje hrvatske strane i jedna od ruta koju je predložila Terna je odobrena”, rekao je crnogorski ministar.

“S obzirom na to da postoji još tehničkih pitanja koja treba riješiti, mi ćemo nastaviti ohrabrivati daljnju suradnju između Terne i Hrvatske”, dodao je Kavarić, napominjući da je Crna Gora od Zagreba “dobila priznanje za ovaj strateški važan projekta na regionalnoj razini”.

„Morski otpad“ – Prvi put u Crnoj Gori

1
Morski otpad
Morski otpad

Izložba „Morski otpad“, kojom će u Crnoj Gori prvi put biti predstavljeni izazovi koje ta vrsta otpada predstavlja za čovjeka i životnu sredinu, biće postavljena od 24. do 28. novembra u Podgorici, u tržnom centru „Delta city“.

Izložba je dio projekta „Marlisco“, evropske inicijative usmjerene na podizanje svijesti o potrebi rješavanja problema morskog otpada, a pripremaju je kompanija „Coca-Cola Hellenic“ uz partnersku podršku Ekološkog pokreta „Ozon“.

Marlisco projekat u 15 mediteranskih zemalja okuplja 20 subjekata, usmjerenih na definisanje održive kolektivne vizije u vezi s morskim otpadom.

Crna Gora će biti druga evropska država, nakon Grčke, u kojoj će posjetioci moći da se upoznaju s jedinstvenim konceptom te izložbe.

„Coca-Cola Hellenic“ i Ozon u zajedničkom saopštenju ističu kako im je namjera da stave fokus na kompleksan problem morskog otpada, koji najvećim dijelom nastaje ljudskom nebrigom.

Važno je da svaki građanin prepozna svoju ulogu i odgovorno postupa sa otpadom, ne samo u svojim domaćinstvima, već i na javnim mjestima – navedeno je u saopštenju.

“Cilj izložbe je da istaknemo problem morskog otpada, koji ne poznaje granice, i ukažemo na prevenciju jer rješenje zavisi i od svakog od nas pojedinačno. Ovo je posebno važno u Crnoj Gori, koja je poznata po svom moru i priobalju, pa vjerujem da će izložba uticati na povećanje svesti o važnosti očuvanja životne sredine“, poručio je direktor “Ozona” Aleksandar Perović.

Izložba će biti dio postavke Waste and Art festivala, u organizaciji Ekološkog pokreta “Ozon”, kojim će se po prvi put u Crnoj Gori obilježiti Evropska sedmica za smanjenje otpad

H. Novi – Sedam izbornih lista u trci za 34 odbornička mjesta u SO

0
Herceg - Novi
Herceg – Novi

Izbornu listu učesnika na vanrednim lokalnim izborima koji će u Herceg Novom biti održani 14.decembra objavila je Opštinska izborna komisija.

Redosljed učesnika u izborima je sljedeći:

  1. Grupa građana „Novska lista”, nosilac liste dr Savo Marić
  2. Grupa građana „Glas Novoga”, nosilac liste Savo Zarubica
  3. Koalicija SNP-DF-NS „Sačuvajmo Novi za dobro Novoga, za tvoje dobro” , nosilac liste Obrad Gojković
  4. „CDU – Herceg Novi, Crna Gora”, nosilac liste Lidija Petrović
  5. DPS „Da pobijedi Herceg-Novi – Milo Đukanović”, nosilac liste Slobodan Radović – Krušo
  6. „SDP – Novski, Bokeški i Crnogorski”nosilac liste Dragan Šimrak
  7. Grupa birača „Izbor”, nosilac liste Dušan Radović

Svi učesnici očekuju dobar izborni rezultat, a obećali su fer i korektnu kampanju.

Očekivalo se da će i Grupa građana “Za jedinstvo različitosti Hrvatska manjina” učestvovati u izborima ali oni su nakon otvaranja Knjige potpisa, ubrzo odustali od prikupljanja potpisa birača.

Koncert crnogorskih klapa

2
Perast klape
Perast – Festival klapa

 

NVO „Međunarodni festival klapa Perast“, povodom Dana opštine Kotor, organizuje Koncer crnogorskih klapa koji će biti održan u crkvi Svetog Duha 22. novembra, subota u 19 sati i 30 minuta.

Nastupiti će klape iz Kotora, Bokeljski Mornari te ženske klape Bisernice Boke, Incanto i Maris kao i sastav Lungo Mare, a iz Tivta klape Bellezza i Jadran.

Iz Budve ženska klapa Harmonija, iz Bara klapa Jedinstvo a iz Podgorice žesnke klape Alata i Vox Mirus, Assa Voce.

U programu će učestvovati i pjevačko društvo iz Grblja.

Pozivamo ljubitelje klapske muzike da uživaju u dvosatnom koncertu čiji je pokrovitelj Opština Kotor” – poručuju iz NVO „Međunarodni festival klapa Perast”.

Foto – Boka News na nosaču aviona „Cavour“

0

Gdje na istom mjestu, u isto vrijeme, možete sresti Top Gun mornaričkog pilota, časnu sestru, sveštenika, vrsnog kuvara, vatrogasca i marinca ? Da li na moru može biti skakaonica poput one skijaške na Planici i elektrana koja može napajati grad veličine Herceg Novog ? Može li zastrašujuća viskotehnološka ratna mašina istovremeno biti i „div mekog srca“ koji vida bolesti na stotine djece, a istovremeno se o terapiji konsultuje sa ljekarima udaljenim na hiljade kilometara ?

Odgovorna sva prethodna pitanja je jedan – ima, može i zove se „Cavour“ CVH-550. Iza tog naziva i taktičke oznake krije se najveći ratni brod koji je u posljednjih 70-tak godina došao u crnogorske vode – ponos Ratne mornarice (RM) Italije, impresivni moderni nosač aviona, što je proteklu radnu nedjelju proveo na sidrištu u Tivatskom zalivu.

„Ovo je zapravo svojevrstan „četiri u jedan“ – ratni brod koji je može biti nosač aviona, komando-štabni brod, transportni i brod za logističku podršku, ali i bolnički brod. „Cavour“ je višenamjenski i veoma vrijedan tehnološko-odbrambeni resur države Italije i naših partnera, platforma koja jeste ratna, ali istovremeno i platforma sa izraženom civilnom komponentom što se već dokazala širom svijeta. Mi možemo pomoći nekome u slučajevima velikih prirodnih katastrofa, kao što smo to već činili 2010 u sanaciji posljedica zemljotresa na Haitiju. “- kaže komandant nosača aviona „Cavour“, kapetan bojnog broda Luka Konti.[quote_box_right]„Kad god je „Cavour“ u svojoj matičnoj luci u Tarantu, najmanje jednom mjesečno imamo tzv. vikend-operacija za potrebe civilnog stanovništva tokom kojega pomažemo prvenstveno djeci sa različitim zdravstvenim tegobama. Sve operacije su besplatne, a porodice djece-pacijenata, tada borave i spavaju na brodu.“- ističe dr De Marino.[/quote_box_right]

Uglađeni 46-to godišnjak perfektnih manira, za sobom ima 20-to godišnju karijeru vrhunskog mornaričkog pilota na višenamjenskim borbenim avionima sa vertikalnim ili skraćenim polijetanjem i slijetanjem tipa „AV-8 B Harrier“. Konti je služio na mnogim italijanskim ratnim brodovima, uključujući i njihov prvi, i od „Cavoura“ znatno manji nosač aviona „Garibaldi“. Završio je najviše vojne škole, a 24. februara ove godine stigla je i kruna Kontijeve vojnopomorske karijere – postavljenje za komandanta ponosa talijanske RM.

Vazduhoplovima je na raspolaganju poletno-sletna paluba dimezija 234 x 34,5 metara, pravi mali aerodrom na moru, 17 metara visoko iznad valova. Na njoj su razna vozila i oprema za opluživanje aviona, čak i dva specijalna mala vatrogasna kamiona, jednaka onima na mnogo većim američkim nosačima aviona –  objašnjava poručnik bojnog broda Mirko Margerini, pilot eskadrile „Wolves“ (Vukovi) koja sa „Cavoura“ leti na „Harrier-ima“

Poletno sletna staza
Boka News na nosaču aviona „Cavour“

Margerini je kao i svi ostali italijanski oficiri sa kojima smo razgovarali, izuzetno ljubazan i predusretljiv, i sa neskrivenim ponosom nam pokazuje gotovo svaki djelić broda na kome služi, svjestan da „Cavour“ zaista nije nešto što se sreće svakodnevno. Priliku da „pokaže zube“ u vojnom smislu, ovaj moderan brod (na sreću) još nije imao, iako je on zapravo „mozak“ za kompletnu italijansku Ratnu flortu. Najsavremenije opremljen elektronskim senzorima, satelitskim linkovima i sredstvima veze od kojih pet sistema ima oznaku „NATO secret“, „Cavour“ raspolaže sa operativnim centrom površine čak 400 kvadrata u koji se „slivaju“ sve informacije o stanju u prostoru određenog vojišta. Sljedstveno tome, komandujući admiral i njegov štab, ukrcani na ovaj brod što bez dodatnog snabdijevanja na moru može ostati 45 dana, mogu da svim ostalim italijanskim i savezničkim ratnim brodovima izdaju komande, i da u realnom vrememenu, imaju pregled svih zbivanja.

Komandni most
Boka News na nosaču aviona „Cavour“

„Sa ovakvom opremom, i na sred okeana nismo sami već smo uvijek u vezi sa kopnom, brodovima i podmornicama.“- smješka se komandant Konti.

I sam pogon broda ima svoje korene u vazduhoplovstvu – brod pokreću četiri velike plinske turbine LM-2500 (u suštini, mlazni motori slični avionskima) ukupne snage čak 120 hiljada konja (najsnažniji ne-nuklerani ikada ugrađeni brodki pogonski kompleks) pa „Cavour“ postiže impresivnu maksimalnu brzinu od 30 čvorova. Za napajanje broda strujom služi šest velikih dizel-generatora, ukupne snage 17,6 megavata, dovoljno da podmiri potrebe omanjeg grada.

Ono što jedinstvenim čini ovaj brod je međutim, njegov ultramoderni medicinski centar, dostojan kakve manje klinike u nekom od glavnih gradova zemalja Zapadne Evrope. Pored vojnih ljekara u njemu službuju i medicinske sestre – pripadnice italijanskog Crvenog krsta koje su ovdje vojno osoblje i nose činove. Medicinski blok „Cavoura“koji se prostire na dvije palube, čine dvije najmodernije opremljene operacione dvorane, traumatologija, urgentna ambulanta, posebna ambulanta za tretiranje teških opekotina, mikrobiološka laboratorija, banka krvi, zubna ambulanta, odjeljenje intenzivne njege sa 8 kreveta, stacionar sa 20 kreveta, veliki tzv. medevac lift, te dijagnostika koju čine rentgen, kolor dopler ultrazvuk, skener, magnetna rezonanca… Pored bolnice je i mala kapela u kojoj radi brodski sveštenik. U odnosu na crnogorske bolnice u kojima umiru bebe od nehigijenskih uslova, bolnica na „Cavouru“ djeluje kao svemirski brod što dodatno naglašava njeno posebno odjeljenje koje se zove „Telemedicina“.

Telemedicina
Boka News na nosaču aviona „Cavour“

„Preko posebnih aparata i satelitskog linka, ovdje smo konstantno u vezi sa bilo kojim velikim italijanskim kliničkim centrom na kopnu ili bilo gdje u svijetu, kojem možemo poslati nalaze i snimke pacijenata, dobiti njihove sugestije i metodom video-konferencije sa našim kolegama na kopnu, njih direktno uključiti u liječenje pacijenata ili sprovođenje operativnih zahvata u brodskoj bolnici.“- kaže brodski ljekar „Cavoura“, poručnik bojnog broda Luiđi De Marino koji je na čelu 12-članog, stalno ukrcanog medicinskog tima. Zavisno od tipa misije na koju brod ide, bolnički centar „Cavoura“ dodatno ukrcava i do tridesetak pripadnika medicinskog osoblja – od tehničara do ljekara-specijalista.

„Takav smo slučaj imali u posljednjoj misiji nazvanoj „Kampanja Afrika“ u kojoj je „Cavour“ lani oplovio afrički kontinent , zaustavio se u šest luka i pritom smo u saradnji sa NVO „Onlus – Operation Smile“ obavili ukupno 114 raznih maksiofacijalnih operativnih zahvata na civilnom stanovništvu država koje smo posjetili.“- kaže dr De Marino. U fokusu pažnje italijanskih vojnih hirurga sa „Cavoura“ tada je bilo da vrate osmjeh na lica afričke djece rođene sa deformitetima usana- takozvanom zečjom usnom.

„Kad god je „Cavour“ u svojoj matičnoj luci u Tarantu, najmanje jednom mjesečno imamo tzv. vikend-operacija za potrebe civilnog stanovništva tokom kojega pomažemo prvenstveno djeci sa različitim zdravstvenim tegobama. Sve operacije su besplatne, a porodice djece-pacijenata, tada borave i spavaju na brodu.“- ističe dr De Marino.

Boka News na  nosaču aviona „Cavour“
Boka News na nosaču aviona „Cavour“

U misiji „White Crane“, nosač aviona „Cavour“ je od 18.januara do 14.aprila 2010 pružao humanitarnu pomoć u zemljotresu razorenom Haitiju. Brod je tada u tu pacifičku ostrvsku državu odvezao nekoliko hiljada tona humanitarne pomoći i 882 pripadnika spasilačkih jedinica koji su pomagali tamošnjem civilnom stanovništvu, a u brodskoj bolnici i na kopnu ljekari sa „Cavoura“mjesecima su liješili ranjene i bolesne Haićane.

Ovaj jedinstveni ratni brod odiše neponovljivim italijanskim šmekom – od činjenice da je sve na „Cavouru“ dizajnirano sa ukusom i osjećajem za estetiku, do sjajne brodske kuhinje iz koje izlaze čuveni italijanski specijaliteti, do brodskih salona koji više nalikuju restoranu kakvog kruzera, nego oficirskoj kantini jednog ratnog broda. I espreso koji se služi na ovom brodu, jedan je od najboljih koji smo probali – pravi italijanski, kao sa Piazza Spagne u centru Rima!

Gradonačelnik Tivta Ivan Novosel povodom obiljezavanja Dana opštine

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/11/Ivan_Novosel_povodom_obiljezavanja_dana_opstine_thumb5807.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Ivan_Novosel_povodom_obiljezavanja_dana_opstine.mp4[/KGVID]

„Projekti poput Porto Montenegra, Luštice Bay i sličnih ne realizuju se slučajno u Tivtu. Ljepota Boke jeste privlačna za svakoga, ali ozbiljni investitori traže i ozbiljan poslovni i svaki drugi ambijent. Mislim da se u Tivtu dosta toga poklopilo i da su kocke posložene na pravi način. Svjedoci smo da na lokacijama Porto Montenegra i Luštica Bay-a niču moderna zdanja i infrastruktura na čemu im mogu pozavidjeti i najeletnije turističke destinacije“ – ocijenio je, obraćajući se učesnicima svečane sjednice lokalnog parlamenta, gradonačelnik Ivan Novosel.

Kontradmiral Andrea Gueljo povodom Dana opštine Tivat

0

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/11/Andrea_Gueljo_povodom_dana_opstine_thumb46.jpg” width=”700″ height=”385″]/wp-content/uploads/video/Andrea_Gueljo_povodom_dana_opstine.mp4[/KGVID]

Komandant Druge pomorske grupe brodova RM Italije, kontradmiral Andrea Gueljo koji je sa svojim štabom ukrcan na “Cavouru”, kazao je juče prije odlaska broda iz Tivta, da su italijanski oficiri i mornari proveli četiri nezaboravna dana u Boki.

“Ovo je bilo zaista prelijepo iskustvo, boravili smo u predivnom i vrlo gostoljubivom gradu čiji su nas žitelji sjajno prihvatili, pa smo se osjećali gotovo kao kod kuće. Zahvaljujem se civilnim i vojnim vlastima Tivta i Crne Gore koji su bili odlični domaćini.” – istakao je kontraadmiral Gueljo koji je danas sa zanimanjem pratio smotru odreda drevne Bokeljske mornarice i igranje Bokeljskog kola na tivatskoj gradskoj rivi Pine u koje je na kraju, i sam ušao sa ovdašnjim gradskim čelnicima, koamndantom MCG, kapetanom bojnog broda Darkom Vukovićem i ambasadorom Vićencom Del Monakom.

Multietnički i multikonfesionalni sklad Kotorana – Budućnost evropske CG

0

Proslava Dana opštine Kotor 21. novembar, tradicionalno je započela uz zvuke Gradske muzike, ulicama starog grada, koju je jutros primio gradonačelnik, dr Aleksandar Stjepčević, nakon čega je upriličen prijem za delegaciju Bokeljske mornarice.

U sjećanje na sve žrtve rata, i sedmdestu obljetnicu oslobođenja Grada, položen je vijenac na spomenik palim borcima u Risnu i Parku Slobode u Kotoru.

Tačno u podne sa otkucajima starog sata po tradiciji na Trgu od Oružija gradonačelniku Stjepčeviću predat je raport, nakon čega je Bokeljska mornarica odigrala Bokeljsko kolo.

Na svečanoj sjednici, u Centru za kulturu, brojne zvanice i goste pozdravio je predsjednik SO Kotor, Nikola Bukilica.

U svom obraćanju, gradonačelnik dr. Aleksandar Stjepčević, ukazao je na multietnički i multikonfesionalni sklad Kotorana, kao jedan od najvećih dragocjenosti koje baštine u svojoj bogatoj istorijskoj riznici te istako da je to izuzetan potencijal budućnosti u okvirima evropske Crne Gore.

Proslava Dana opštine Kotor 2014
Proslava Dana opštine Kotor 2014

„Bogato civilizacijsko nasljeđe i jedinstvena ljepota prirodnog okruženja obavezuju nas da valorizujemo vrijednosti kojima raspolažemo i čuvajući kulturnoistorijski identitet Kotora gradimo kvalitetniji život za nove generacije. Lično me raduje što odgovornu dužnost predsjednika opštine preuzimam u uslovima finansijske stabilnosti opštinskog budžeta sa riješenim ključnim infrastrukturnim pitanjima, te sa izgledima da neki od važnih započetih projekata, kao što su žičara do tvrđave Sv. Ivan i dovršetak gradnje sportske dvorane, budu realizovani u narednom periodu. Pomenutim poslovima, kao i nastojanjem da unaprijedimo turističku privredu i valorizujemo bogato kulturno nasljeđe našeg drevnog grada, očekujem naravo i vašu podršku. Tradicija Kotora obavezuje da nastavimo u pravcu vraćanja našem gradu pozicije koju on nesumnjivo zaslužuje ne samo svojom bogatom istorijom već i trenutnom pozicijom grada pod patronatom UNESCO-a, značajnog kulturnog i turističkog centra”, kazao je gradonačelnik Aleksandar Stjepčević u svom prvom obraćanju otkada je izabran za gradonačelnika Kotora.

Najveće opštinsko priznanje nagrada „21. novembar” posthumno dodjeljena je prof. Mariji Radulović za izuzetan doprinos u naučnom i društvenom radu.

Zahvaljujući se na priznanju njen sin Andro Radulović kazao da će u skladu sa činjenicom da mu je majka za života bila veliki filantropa, nagradu uplatiti u humanitarne svrhe porodici Đurović za liječenje djeteta što je propraćeno velikim aplauzom.

Svečanoj sjednici prisustvovali su brojni predstavnici dilpomatskog kora, opština iz Crne Gore i regiona.

Telegrame čestitke građanima i učesnicima svečane sjednice, između ostalih uputili su Filip Vujanović predsjednik Crne Gore, Ranko Krivokapić predsjednik Skupštine Crne Gore i Milo Đukanović predsjednik Vlade CG.

Po tradiciji prikazan je i film o realizovanim projektima Opštine Kotor u ovoj godini. U programu su učestvovali hor i solisti Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje „Vida Matjan“ iz Kotora i mandolinski orkestar HGD „Tripo Tomas“.

Brojni Kotorani danas slave Gospu od zdravlja i Aranđelovdan.

TOT – Obilježio Dan opštine, dame sadile cvijeće

0
TOT - Sade cvijeće za Dan opštine Tivat
TOT – Sade cvijeće za Dan opštine Tivat

Povodom Dana opštine, Turistička organizacija Tivta lijepim vedrim violama uljepšala je Trg ispred svojih prostorija…

TOT - Sade cvijeće povodom Dana opštine Tivat 2014
TOT – Sade cvijeće povodom Dana opštine Tivat

Ispred prostorija Turističke organizacije Tivat, dame su zasadile cvijeće …

TOT - Dame sade cvijeće
TOT – Dame sade cvijeće

Imali smo čast da u sađenju učestvuje i naša draga gošća iz Makedonije, Elena Kuzmanovska, Svejetnik u kabinetu predsjednika  Opštine Karpoš – Skoplje, kazali su iz Turističke organizacije Tivat.