“Esimit Europa 2” – Ujedinjena Evropa nepobijeđena na moru

0

Dolazak ovog broda u Tivat je za jedriličare ono što bi bio igranje “Barselone” na stadionu u tivatskom parku za ovdašnje ljubitelje fudbala, ili ako ste ljubitelj Formule 1, kao da vam je Fernando Alonso došao da po tivatskim ulicama provoza bolid “Ferrari-ja”- ova rečenica poznatog tivatskog jedriličara Ilije Belana, najbolje sublimira značaj činjenice da su Tivat i njegova marina Porto Montenegro krajem prošlog mjeseca, imali čast da ugoste zvanično najbržu jednotrupnu regatnu jedrilicu svijeta, impozantni 30-metarski super- maksi „Esimit Europa 2“. Ovaj impresivni brod sa lakoćom je bio najbrži u konkurenciji 20-tak krstaša koji su krajem septembra jedrili drugu po redu veliku međunarodnu regatu „Tisuću otoka“ na relaciji Rijeka-Tivat-Rijeka. To mu je bila 32-ga uzastopna pobjeda na svim regatama u Evropi, na kojima se ovaj brod pojavio od 2010 godine, predstavljajući simbolično moć ujedinjenih država i naroda Starog kontinenta.

Iako ne nosi ferarijevski crvenu, već plavu boju koja bi više odgovarala nekom “Bugatti-ju”, sjajni “Esmit Europa 2” sa svojim takođe plavim jedrima, simboliše Evropsku uniju čiju zastavu vije ovaj ultratehnološki regatni jedrenjak, kao specijalnu privilegiju što mu ju je omogućio direktno Evropski parlament. Brod formalno registrovan na Kipru, plovi pod licencom slovenačkog Jedriličarskog saveza, na njemu je 18-to člana multinacionalna posada iz 11 država, a skiper mu je čuveni njemački jedriličar Johen Šuman. “Esmit Europa 2” tako na najbolji mogući način u praksi reprezentuje ideju svog vlasnika – slovenačkog biznismena i nautičara Igora Simčića – “Svi Evropljani zajedno na istom brodu”.

TIR_Esimit Europa_Manuel Kovsca_Tivat_coastal race_3_resize“Ovaj brod predstavlja saradnju evropskih država i čitavog evropskog kontinenta, te nam je sa te strane posebno drago što smo sa njime došli i u Crnu Goru.         Projekat “Esimit Europa” je započeo 1995 i prvo je predstavljao saradnju dva grada uz slovenačko-italijansku granicu, Novu Goricu i Goriziu. Poslije se proširio na čitavu Sloveniju i italijansku pokrajinu Friuli Venecija Đulija, a od 2004 godine dobili smo pokroviteljstvo od tadašnjeg predsjednika Evropskog parlamenta Peta Koksa i dozvolu da plovimo pod zastavom EU i nosimo evropske simbole na trupu i jedrima broda.”-objašnjava Simčić dodajući da je 2006 zvanični patron projekta “Esimit Europa 2” postao tadašnji predsjednik Evropkse komisije Žoze Manuel Baroso, a na impresivnoj listi njegovih zvaničnih podržavalaca su mnoge diplomate poput predsjednika Evropskog parlamenta Martina Šulca ili ruskog ministra inostranih poslova Sergeja Lavrova. Uprkos nerijetkim političkim “tazavicama” na relaciji Brisel-Moskva, i Rusi su našli svoje mjesto u Štimčićevoj priči jer je od 2010 generalni sponzor jedriličarskog tima “Esimit Europa 2” ruski energetski div “Gazprom”. Sve to čini da se vrlo efikasno sprovodi misija jedriličarskog tima sa Štimčićem na čelu –da promoviše Evropu, ali i doprinosi jačanju diplomatske saradnje i ekonomskih odnosa na Starom kontinentu.

“Naša vizija je jedan snažan evropski kontinent i mislim da ćemo svi zajedno uspjeti u tome. Evo, vidite što sve zajedno možemo učiniti kada je jedrenje u pitanju jer su ovaj brod i njegova multinacionalna posada, do sada neporaženi na svim regatama na kojima se “Esimit Europa 2” pojavila. To vam je najbolji primjer kako različiti ljudi, koji dolaze iz različitih kultura i govore različitim jezicima, mogu biti sjajan jedinstveni tim koji radi precizno i dobro poput najkvalitetnijeg švajcarskog sata. Ovaj projekat je živ simbol kakva bi trebala biti Evropa sutra.” – zanesenjački objašnjava slovenački biznismen, ljubitelj nautike i dobrih vina Robert Simčić. Brojne uspjehe broda i tima na čijem je čelu on nerijetko zaliva pjenušcima iz sopstvene vinarije “Medot” iz Nove Gorice a koja ima tradiciju u proizvodnji kvalitetnih pjenušavih vina još od 1812 godine.ENGLAND, Cowes, 11th August  2013. Rolex Fastnet Race.

Njegov brod koji danas na valovima simbolizuje moć “stare dame” – Evrope, rođen je daleko od ovog kontnenta, na sasvim drugoj strani svijeta, u dalekoj Australiji. Konstruisan u renomiranom birou “Reichel/Pugh Yacht Design” iz SAD, sa čijih su crtaćih table izašle mnoge super-brze jedrilice koje su osvajale i “America`s Cup“, aktuelni „Esmit Europa 2“, sagrađen je 2005 godine u brodogradililištu „McConaghy Boats” u Sidneju u Australiji. Naručio ga je zagriženi jedriličar, inače zvanični distributer automobile italijanskog “Alfa Romea” za tržište Australije i Novog zelanda, Nevil Kričton. Novi brod, napravaljen u ultramodernoj i skupoj tehnologiji spajanja karbonskih vlakana, nomeksa i corecell pjene, iz propagandnih je razloga stoga dobio ime “Afa Romeo II”. Dug 30,4 metra, širok 5,3 metara sa gazom od nešto preko 5 metara, ovaj super-maksi dobio je takozvanu “naginjuću kobilicu” koja mu omogućava da bude izuzetno stabilan i brz i pri najjačem vjetru, sistem vodenog balasta, hidraulični sistem za upravljanje kobilicom kontrolisan najmodernijim komjuterom ali i dva posebna peraja za kormilarenje na krmi, ali i na pramcu. Kada je brod porinut, izazvao je opšte zaprepaštenje svih posmatrača u sidnejskoj luci kada se, usidren i bez podignutih jedara, naginjao sa sa boka na bok, po čak 45 stepeni, dok je testirana njegova revolucionarna i hidraulikom upravljana naginjuća kobilica. Da ne bi tokom jedrenja, predstavljao nepotreban otpor fluidnom strujanju mora oko vitkog korita jedrenjaka, hidralika u trup broda uvlači propeler sa nogom preko kojeg dizel motor “Yanmar” snage 250 konja, pogoni “Esimit Europu 2” kada ova manevriše u lukama.

ENGLAND, Cowes, 11th August  2013. Rolex Fastnet Race. Esimit Europa 2.Veliki, 44 metra visoki jarbol od karbonskih vlakana na sebi može ponijeti tri glavna jedra koja imaju ukupno čak 1.327 kvadrata površine, a za usporedbu, svih 12 jedara školskog broda MCG – jedrenjaka “Jadran”, ukupne su površine 933 kvadrata. Samo glavno jedro “Esimit Europe 2” površine je veće nego dva košarkaška igrališta. Sve na ovom pravom “bolidu pod jedrima” podređeno je postizanju maksimalne moguće brzine plovidbe, pa je unutrašnjost broda spartanski opremljena i dovoljna je da 18-to člana posada nekoliko dana tokom regate, tek “preživi” u gotovo asketskim uslovima. Koliko je tadašnji “Alfa Romeo II” a sadašnji “Esimit Europa 2” brz, najbolje potvrđuje podatak da je ova jedrilica nepobijeđena u svih dosadašnjih oko 150 regata širom svijeta na kojima je nastupila! Ovaj fantastičan brod pod punim jedrima i povoljnim vjetrom postiže frapantnu maksimalnu brzinu od čak 38,2 čvora (skoro 72 kilometra na sat), što je teško dostižno čak i mnogim snažnim motornim gliserima. Godine 2009 “Alfa Romeo II” postiga je rekord Transpacifičke regate jer je 2.225 milja dugu dionicu od San Pedra u Kaliforniji do Honolulua za Havajima, prešao za samo 5 dana 14 sati 36 minuta i 20 sekundi. Punokrvni trkač koga pogoni snaga boga Eola, pritom je postizao impresivne dnevne učinke koji su iznosili i do 431 pređenu milju za samo 24 sata. Iste godine “Alfa Romeo II” pobijedio je i na čuvenoj Sidnej-Hobart regati između Australije i Tasmanije, a koja veži za jedno od najtežih takmičenja za jedrilice na svijetu. Naredne godine brod je kupio Robart Simčić i doveo ga na Jadran, od kada njegov super-maksi, prosto hara svim evropskim regatama na kojima se ova “aždaja pod jedrima” pojavi.

Na “Esimit Europi 2” plovi multinacionalna posada od 18 iskusnih jedriličara, a među njima su pobjednici Americas Cup-a, pobjednici Volvo Ocean Race regate preko okeana, evropski i svjetski prvaci u različitim klasama. Posada među sobom, ima ukupno 10 osvojenih olimpijskih medalja. Na njihovom čelu je iskusni njemački morski vuk, jedna od legendi svjetskog jedrenja – Johen Šuman. On je osvajač tri zlatne olimpijske medalje i jedne srebrne i čovjek koji je dva puta osvojio najprestižnije jedriličarsko takmičenje na svijetu – čuveni Američki kup (America`s Cup) sa novozelandskom ekipom Alinghi i dobio titulu najboljeg jedriličara na svjetu.

TIR_Esimit Europa_Manuel Kovsca_Tivat_coastal race_5_resizeŠuman je pobijedio i na upravo okončanoj regati “Tisuću otoka” kazavši da mu je ova regata bila sjajna znog predivnog okruženja u kome se odvijala – hiljadu dalmatinskih ostrva i fascinantnmog zaliva Boke Kotorske, ali i veoma izazovna zbog promjenljivih uslova koji su vladali tokom plovidbe od skoro 560 milja od Rijeke do Tivta i nazad.

“Vidjeli smo ne samo hiljadu ostrva, nego čini mi se, i najmanje toliko različitih vjetrova. Imali smo i dosta tišine, ali vjerovatno i hiljadu različitih manevara koje smo preduzeli da iskoristimo promljenjive vjetrove koji su povremeno duvali.”- prokomentarisao je Šuman nakon što je njegov brod prvi stigao na cilj regate. Njegova najveća briga na ovoj, ali i svim drugim regatama je hoće li imati dovoljno vjetra da napuni preko 1.300 kvadrata jedara na svom morskom bolidu. A kada se to dogodi, “Esimit Europa 2” pretvara u pravu “zvijer koja jede more” i tempom nekog brzog motornog glisera, prosto leti preko valova.

Šuman kaže da je “Esimit Europe 2” lakša i modernije konstruisana jedrilica od nekadašnjih jednotrupnih jedrenjaka kojima se vozio “America`s Cup”.

“Ovo je mnogo lakši i brži brod kome naginjuća kobilica daje ogromnu prednost. Toliko je brz da, poput glisera, stvara prave mlazove mora i pjene, pa ste na palubi često mokri kao da ste pod tušem. Ipak, to je neponovljivo i izvanredno iskustvo, pogotovo kada imate odličnu posadu, a ovaj je brod mora imati jer svaka, pa i najmanja greška pri tolikoj brzini može bukvalno da uništi ovaj tehnološki dragulj. Veliki je izazov, ali i čast ploviti na “Esimit Europi 2”- kaže za “Vijesti” čuveni njemački skiper ističući da je brod kojim sada plovi, u odnosu na starije jedrilice kojima se vozio America`s Cup , “kao pravi bolid Formule 1 u odnosu na autobus” .

Princ Nikola naručio bagete iz Tivta

0
Pekara - Saint Honore
Pekara – Saint Honore

Učesnici ceremonijal-replike svečane večere iz 1907 godine, a koju 10.oktobra u Vladinom domu na Cetinju organizuju Fondacija „Petrović-Njegoš“ i francuska kompanija “Thannah”, specijalizovana za gastronomske događaje visokog profila, pored ostaloga, počastiće se i pekarskim proizvodima jedine prave francuske pekare u Crnoj Gori – “Boulangerie St. Honore” iz Porto Montenegra.

Svečana večera po francuskom protokolu i sa francuskim menijem, bila 37963738_ozpLgFsa2PK3eu3WojIyBGD7SZWDntTWwUVekoZjNxkje prije 107 godina organizovana na dvoru kralja Nikole povodom rođendana knjeginje Milene. Njenu repliku 10.oktobra priređuje princ Nikola II Petrović Njegoš koji će tom prilikom, biti domaćin za 40 eminentnih zvanica iz kulturnog i javnog života Crne Gore. Među gostima se očekuju predstavnici diplomatskog kora kao i ugledni zvaničnici, menadžeri i vlasnici francuskih i crnogorskih kompanija, a njima će biti poslužen meni koji priprema čuveni majstor kuhinje Philippe Hardy, nosilac prestižnih Mišlenovih zvjezdica i brojnih nagrada iz oblasti gastronomije.

Uz delicije tipa medaljona od guščije džigerice, telećeg frikanda i pečene ćurke, tartufa i šparoga, gosti će se na večeri služiti i originalnim francuskim pecivima koje će isporučiti jedina prava francuska pekara u Crnoj Gori – “Boulangerie St.Honore” iz tivatskog Porto Montenegra.

“Za predstojeću večeru isporučimo baget- poznati “dugački” francuski hljeb, kao i tzv. male hljepčiće, ukupno oko 150 komada peciva. Velika nam je čast što smo pozvani da učestvujemo u rekreiranju jednog istorijskog događaja što će se naši proizvodi naći na trpezi tako interesantnmog i svečanog skupa. Francuska gastronomija je veoma poznata i cijenjena širom svijeta, svi znaju kvalitet francuskih peciva, vina i hrane uopšte, tako da nam je izuzetno drago što možemo učestvovati u prezentaciji dijela francuske kuhinje i na tako posebnom događaju koji prirešuje crnogorski princ na Cetinju.”- kazala je tim povodom Boka News-u vlasnica pekare “St Honore”, Marie Molin-Dheret. Sa suprugom i kćerkom ona se u Crnu Goru preselila prije nešto više od godine. Jedan slučajni dolazak jahtom na krstarenje prije tri godine u Crnu Goru i petodnevni boravak u našoj državi, bio je presudan da ova francuska porodica iz temelja promijeni svoj način života.[quote_box_right]Svečana večera po francuskom protokolu i sa francuskim menijem, bila je prije 107 godina organizovana na dvoru kralja Nikole povodom rođendana knjeginje Milene. Njenu repliku 10.oktobra priređuje princ Nikola II Petrović Njegoš koji će tom prilikom, biti domaćin za 40 eminentnih zvanica iz kulturnog i javnog života Crne Gore. [/quote_box_right]

Marie Moiln Dheret ispred svoje pekare“Kada smo prvi put došli u Crnu Goru bilo nam je izuzetno lijepo – atraktivna priroda, sjajno kulturno-istorijsko nasljeđe i vrlo prijatni ljudi su nas praktično osvojili, pa smo odlučili da prodamo našu kompaniju i privatni biznis kojim smo se bavili u Francuskoj i dođemo da živimo i radimo ovdje.”- kaže Marie dodajući da im je prva ideja bila da autentične crnogorske prehrambene proizvode izvoze i prodaju u Evropi.

“Ovdje imate sjajno povrće, odlično meso i pogotovo pršut pa smo željeli da to izvozimo u Francusku gdje smo se bavili agro-biznisom. Ipak, to se iz raznih razloga, ispostavilo kao vrlo teška, gotovo nemoguća misija, pa smo se preorijentisali na nešto sasvim drugo i odlučili da u Crnu Goru i hranu koji mi jako dobro poznajemo-francuski hljeb, kroasane, kolače i peciva. Željeli smo da ovdje napravimo mali kutak Francuske i mislim da smo u tome uspjeli.”- kaže vlasnica pekare “St.Honore”, jednog od najpopularnijih ugostiteljskih i trgovinskih mjesta u Porto Montenegru, koje odiše aromom svježe pečenih peciva i hljeba, kafe ali i atmosferom tipičnog francuskog gradskog bistroa.

Sve što se ovdje služi je originalno francusko – u obliku smrznutih već pripremljenih peciva, bageti, kroasani i ostalo stižu direktno iz zemlje “galskih pjetlova” avionom do Rima gdje ih preuzima Mariin suprug i malim kamionom-hladnjačom dovozi u Tivat. Koliko uspješno funkcioniše “St-Honore” govori i činjenica da oni svoje proizvode plasiraju ne samo u toj pekari, već snabdijevaju i nekoliko obližnjih restorana kao i jahte na vezu u Porto Montenegru, a supružnici Dheret razmišljaju da uskoro pekare brenda “St.Honore” otvore u Podgorici i Beogradu. Cijene njihovih proizvoda jesu veće, ali ne puno od cijena sličnih domaćih proizvoda u Crnoj Gori jer Marie želi (i za sada uspijeva) da i lokalnom stanovništvu, ne samo bogatim gostima Porto Montenegra, pruži mogućnost da u njima uživaju. Mnogi Tivćani tako često posjećuju malu, šarmantnu pekaru na uglu zgrade “Zeta” , uživaju u toplim kroasanima koji se bukvalno tope ili poput pravih Francuza, odlaze kući sa dugačkom i tankom veknom bageta nazvanog “Le sainte honorine”, ispod miške.

Siniša Luković

Herceg – Novi: Pripreme za nastupe i obilježavanje 130 godina Gradske muzike

0

DSC_3612_resizeGradska muzika Herceg Novog uputila je poziv svim svojim starim članovima i zaintrersovanim sugrađanima da se aktiviraju kako bi društvo nakon duže pauze počelo ponovo samostalno nastupati i to na predstojećem “Prazniku mimoze 2015.”

Nаkon decenije pаuze i bojаzni dа će se Društvo potpuno ugаsiti, prije dvije godine obnovljen je njegov rаd а uprаvа je sve аktivnosti usmjerilа nа obilježаvаnje jubilejа -130 godinа postojаnjа. Premа riječimа predsjednikа UO Miodrаgа Bаjkovićа hercegnovskа Grаdskа muzikа prvi nаstup je imаlа 1. jаnuаrа 1886. godine tаko će i jubilej u 2016. početi, kаko očekuje nа tаj dаtum.Od 1974. godine u sаstаvu Grаdske muzike je i sekcijа mаžoretki.1398265_695985873792281_1668511899_o

„Nаmjerа nаm je dа sve аktivnosti tokom nаrdene godine usmjerimo nа pripremu obilježаvаnjа ove znаčаjne godišnjice. Do tаdа nаs čekа puno poslа, а ono što je nаvаžnije dа obnovimo sаstаv nekаdаšnjim i novim člаnovimа. Zа jedаn prаvi orkestаr bleh muzike potrebno je između 20 i 25 člаnovа, а bаzu zа nove člаnove vidimo u Muzičkoj školi u kojoj postoji odeljenje zа duvаčke instrumente i sа kojom imаmo odličnu sаrаdnju. Međutim, cilj nаm je dа se vrаte nekаdаšnji člаnovi Grаdske muzike koji su iz, vjerovаtno objektivnih rаzlogа svojevremeno nаpustili društvo, а sаdа pozdrаvili njegovo obnаvljаnje. Insistirаmo nа njihovom аktivnom uključivаnju u Grаdsku muziku jer će jedino nа tаj nаčin oni dаti doprinos obilježаvаnju velikog jubilejа- kаzаo je Bаjković.

905492_544613965596140_1311050288_oGrаdskа muzikа rаspolаže sаdа sа 35 instrumenаtа i imаju ih više nego аktivnih muzičаrа. Zаhvаljujući donаcijаmа uspjeli su dа nаbаve 11 novih i rekonstruišu stаre instrumente. Nedаvno su dobili još dvа novа instrumentа zаhvаljujući Novljаninu Sаvu Vukićeviću. Bаjković kаže dа su svi veliki entuzijаsti i dа im mnogo znаči pomoć i podrškа ljudi I grаdskih institucijа. Ono nа čemu će insistirаti je to dа proslаvа jubilejа 130 godinа postojаnjа Grаdske muzike uđe u budžet opštine zа nаrednu godinu kаo posebnа stаvkа. Biće formirаn orgаnizаcioni odbor, а plаnirаno je dа cijelа 2016. godinа bude u znаku nаjstаrijeg društvа u Herceg Novom, prenosi Pobjeda.

Izložba „Un opera per ricordare“

0

dscn2567c

Izložba „Un opera per ricordare“ – Djelo za sjećanje, Janisa Kunelisa koju je pripremio kustos Ludoviko Pratezi biće otvorena u ponedjeljak 6. oktobra u 18 sati i 30 minuta u crkvi Svetog Pavla u Kotoru.
Izložba je inspirisana idejom integracije italijanskih zajednica prisutnih u Crnoj Gori, nadovezujući se na sudbinu posljednje zastave Mletačke Republike koja se čuva ispod oltara crkve u Perastu od 1797. godine.

Kustos Ludoviko Pratezi, u namjeri da podsjeti na veliku vrijednost ovog simbola, želio je da upravo itlaijanski umjetnik grčkog porijekla Janis Kunelis, jedan od osnivača pokreta Arte Povera (Siromašna umjetnost), maestro koji je stekao međunarodnu slavu, realizuje ovu simboličku intervenciju unutar drevne crkve Svetog Pavla, smještene u srcu istorijskog jezgra Kotora koja je inaugurisana kao novi centar umjetnosti i kulture nakon nedavno završenih restauratorskih radova, a danas predstavlja dio Svjetske kulturne baštine pod zaštitom UNESCO-a.
Instalacija Kunelisa koja je po prvi put predstavljena na Bijenalu u Veneciji 1993. godine pod nazivom „Untitled (Sails)” evocira ideju putovanja morem kao elementa neophodnog za zajedništvo i integraciju među narodima. Izložba će biti otvorena za posjetioce od 6. do 16. oktobra.

Organizatori izložbe su Narodni Univerzitet iz Trsta u saradnji sa Ambasadom Italije u Podgorici, Zajednicom Italijana Crne Gore i Opštinom Kotor, a uz finansijsku podršku Ministarstva inostranih poslova Republike Italije.

Budva – Dan širuna

0

Dan širuna

Tra­di­ci­o­nal­na ma­ni­fe­sta­ci­ju „Dan ši­ru­na” po 49. put biće održana u su­bo­tu 4. ok­to­bra is­pred zi­di­na Sta­rog gra­da Bu­dva.
Pro­gram ma­ni­fe­sta­ci­je, sa tra­di­ci­jom du­gom sko­ro po­la vi­je­ka, i ove go­di­ne će bi­ti bogat kul­tur­no-za­bav­nim, dječ­jim, sport­skim i mu­zič­kim sadržajima. Manifestaciju organizuju Tu­ri­stič­ka or­ga­ni­za­ci­ja op­šti­ne Bu­dva, lo­kal­na upra­va i KSR „Ši­run”.

Subota 4. oktobar, Stari grad Budva

16.30h – defile Gradske muzike Budve, sa budvanskim mažoretkama i Feštađunima, od “Stare autobuske” do glavne bine;

16.45h – koncert Gradske muzike Budve (sa mažoretkama i Feštađunima);slike1103025lj8

17.00h – Otvaranje manifestacije;

17.10h – Dječiji program;

18.00h – Klapa “Harmonija”;

18.15h – KUC “S. M. Ljubiša”;

18.30h – NVO “Feštađuni”;

18.40h – “Teatar 303”;

18.50h – Igre na bini – vuča konopa, šeširi, trka u vrećama;p193398nqk1hmt1edbhcupl3b1c1

19.20h – Klapa “Jedinstvo” iz Bara;

19.40h – “Teatar 303”;

19.50h – VIS “Škuribanda” – Kotor;

20.30h – “Teatar 303”;

20.40h – Klapa “Raguza” iz Dubrovnika.

[KGVID poster=”/wp-content/uploads/2014/10/Budva-Darja-Marovic_thumb37.jpg” width=”700″ height=”560″]/wp-content/uploads/video/Budva-Darja-Marovic.mp4[/KGVID]

 

Amforište ispred Boke Kotorske

0

Poznati crnogorski ronilac i istraživač podmorja, Dragan Gačevič kamerom je snimio devastaciju antičkog amforišta u blizini Zlatne luke na Luštici. I ovdje, iako je amforište na dubini od 62 metra i malo ljudi zna njegovu tačnu poziciju, su vidljivi tragovi prisustva podmorskih lupeža a neke od nepolomljenih amfora već su pripremljene za podizanje na površinu mora.
Gačević je prijavio Ministarstvu kulture i video snimak podigao na Youtube, ali niko od nadležnih do sada nije reagovao i spriječio pustošenje ovog vrijednog lokaliteta kulturne baštine.

Aerodrom Tivat dobija novi kontrolni toranj

0

aerodrom Tivat_resize

Kontrola letjenja Srbije i Crne Gore (SMATSA) krenula je u dvije kapitalne investicije, ukupne vrijednosti preko 10 miliona eura –izgradnju novih kontrolnih tornjeva na aerodromima Tivat i „Nikola Tesla“ u Beogradu.

„Želimo da ova dva grada dobiju dvije monumentalne nove građevine koje će, sa jedne strane, plijeniti svojom ljepotom, a sa druge, u njih ćemo ugraditi najnoviju tehnologiju koja će doprinijeti poboljšanju bezbjednosti vazdušnog saobraćaja.“- saopštio je Radojica Rovčanin, direktor SMATSA-e. On je agenciji Tanjug juče kazao da će novi kontrolni toranj prvo dobiti aeodrom u Tivtu gdje će ta građevina u potpunosti biti dovršena do kraja naredne godine, ali će u upotrebi biti već za predstojeću ljetnju sezonu.

„Kada je aerodrom Tivat u pitanju, novi kontrolni toranj završićemo do kraja sledeće godine, a trudićemo se OLYMPUS DIGITAL CAMERAsvom snagom da toranj bude u upotrebi već do početka turističke sezone. Tako će se stvoriti uslovi za bolji rad sa kvalitetnijom tehnikom, što će doprinijeti lakšem i boljem funkcionisanju svih službi na aerodromu Tivat. U taj toranj biće ugrađena ista tehnologija kao i u beogradski i na taj način će Tivat imati kvalitetno riješeno pitanje kontrolnog tornja za sledećih 20 godina. Veoma nam je stalo da i ova toranj bude arhitektonsko remek-djelo koje će turisti prvo vidjeti i kome će se diviti, kada budu slijetali na aerodrom Tivat.“- kazao je direktor SMATSA-e.

U obimnu rekonstrukciju postojećeg kontrolnog tornja visokog 37 metara, njegovo opremanje najnovijom navigacionom, meteo i komunikacionom elektronskom opremom, čime će se dobiti praktično novi i ultramoderni toranj, te izgradnju novih poslovnih objekata u podnožju tornja, SMATSA će uložiti oko 4 miliona eura. SMATSA u tom poslu odlično sarađuje sa menadžmentom aerodroma Tivat, kao i sa predstavnicima Agencije za civilno vazduhoplovstvo Crne Gore.

aerodrom Tivat 3_resizeDirektor tivatskog aerodroma mr Ranko Bošković potvrdio je da je SMATSA završila idejni projekat i da je u fazi dobijanja građevinske dozvole za nove objekte. Rekonstruisani toranj i novi poslovni objekat zajedno će biti površine oko 1,4 hiljade kvadrata u kojima će raditi 30 zaposlenih u AKLTivat. U tom objektu smjestiće se meteo-služba, kancelarije AKL Tivat, tehničke prostorije i tzv. aerodromski biro (flight information office). Sam toranj će biti detaljno rekonstruisan jer će se srušiti postojeća kupola i prostorije tehničke sale koja se nalazi odmah ispod aktuelne kupole. Na tom nivou napraviće se nova moderna kupola sa najmanje 80 kvadrata korisne površine u kojoj će istovremeno raditi pet kontrolora. Na etaži ispod, izgradiće se nove prostorije za odmor kontrolora a toranj će dobiti i panoramski lift. Iako to ne zavisi direktno od njih, u menadžmentu aerodroma Tivat se nadaju da bi ta vazdušna luka već narednu ljetnju sezonu, mogla dočekati sa potpuno novim i reprezentativnim objektom kontrolnog tornja.

Exclusive: Ukradeno sidro sa olupine srednjevjekovnog galijuna staro 600 godina

0

Dok crnogorska država pokazuje apsolutnu nezainteresovanost i nesposobnost da zaštiti vrijedno kulturno blago u s om podmorju, nesavjesni pojedinci nastavljaju da haraju hidroarheološke lokalitete na primorju. Najnoviji primjer stigao je iz Boke – nepoznati počinioci ukrali su i odnijeli veliko željezno sidro koje se nalazilo na olupini srednjevjekovnog jedrenjaka tipa galijun, potonulog najvjerovatnije početkom 16.vijeka kod rta Kabala na poluostrvu Luštica.

Poznati crnogorski ronilac i istraživač podmorja Dragan Gačević iz Herceg Novog prije petaestak dana otkrio je da je neko sa arheološkog lokaliteta kod rta Kabala odnio veliko metalno sidro koje se nalazilo uz ostatke drvenog broda, na dubini od oko 20 metara. O tome je Gačević pismeno i sa obiljem foto dokaza obavijestio Ministarstvo kulture koje međutim, do danas nije reagovalo na tu prijavu. Gačević, koji je hidroarhoeloški lokalitet kod rta Kabala detaljno opisao u svojoj knjizi „Podmorje Crne Gore“, a posvetio mu je jednu epizodu od ukupno 22 koje čine njegov istoimeni dokumentarni TV serijal, video snimke poharanog vrijednog lokaliteta postavio je i na Youtube kanal.

Odneseno sidro galijuna sa dubine 20 m_resize„Tužno je bilo vidjeti da je neko podigao i ukrao sidro koje je skoro 600 godina ležalo na dubini od 20 metara, uz ostatke potonulog galijuna. Drugo sidro tog broda koje se nalazi na nešto većoj dubini od 32 metra je na sreću, još tamo i njega lopovi za sada nisu pokušali podići. Ipak, ukoliko država nastavi da se ovako neodgovorno odnosi prema svojoj kulturnoj baštini u podmorju, ne bi me čudilo ni da to drugo sidro uskoro „dobije noge“ i nestane.“- kaže Gačević potvrđujući da mu se niko iz Ministarstva kulture nije obratio „ni pismeno, ni usmeno, ni dopisom, ni telefonom“ nakon što im je nedavno predao prijavu o devastaciji hidroarhrološkog nalazišta iz 15.-16.vijeka kod rta Kabala. Inače, sa ovog lokaliteta u proteklih skoro 20 godina od kada je olupinu srednjevjekovnog galijuna istraživala jedna ronilačka ekspedicija pod okriljem Ministarstva kulture, JP „Morsko dobro“ i jendnog beogradskog ronilačkog kluba, nestali su brojni artefakti – djelovi brodske opreme i grnčarije koja je bila teret potonulog jedrenjaka. Jedan od četiri topa kojima je galijun bio naoružan je sredinom devedesetih izvađen i odnesen u Zavičajni muzej u Herceg Novom gdje se u međuvremenu taj vrijedni eksponat zbog nestručne obrade i loše konzervacije, bukvalno raspao od korozije u dvorištu muzeja.

Gačević se lani osvjedočio da je sa lokaliteta u blizini rta Arza na Luštici nestao veliki Nestali propeler Arpada_resizepropeler austrougarskog parobroda „Arpad“ koji je ovdje naišao na minu januara 1917. U eksploziji je „Arapd“ ostao bez propelera, lista kormila i dijela propelerske osovine, a velika trokraka elisa od legure mesinga i bronze, pala je na dubinu od 48 metara, gdje se jednim krilom zabola u pjeksovito dno i tako stajala skoro 100 godina, dok joj se nisu „posvetili“ podmorski pirati – podigli je i odnijeli, vjerovatno za topljenje kao sekundarnu sirovinu. Gačević je kamerom dokumentovao devastaciju i ovog lokaliteta, na kojem je ostao samo dio pribora koji su lopovi koristili da podignu i odnesu masivni propeler. Ministarstvo kulture kojem je i ovaj slučaj predočen, i na njega je takođe ostalo nijemo, a Gačević je u međuvremenu sam uspio saznati imena nekih od aktera ove krađe.

„U avgustu sam organizovao međunarodnu ronilačku ekspediciju na olupinu autrougarske krstarice „Zenta“ koja je potonula prije talno 100 godina pred Petrovcem. Tom prilikom, vidjeli smo tragove teške devastacije i ovog broda, uprkos činjenici da on leži na dobuni od čak 72 metra, dostupnoj samo profesionalnim roniocima. Teška oštećenja „Zentine“ olupine nastalasu vjerovatno, uslijed koriščenja veće količine eksploziva za krivolov ribe. I to sam snimio podvodnom kamerom kako bi svoje tvrdnje potkrijepio materijalnim dokazima.“- kazao nam je Gačevič dodajući da se osvjedočio i takođe video kamerom snimio, devastaciju antičkog amforišta u blizini Zlatne luke na Luštici. I ovdje, iako je amforište na dubini od 62 metra i malo ljudi zna njegovu tačnu poziciju, su vidljivi tragovi prisustva podmorskih lupeža a neke od nepolomljenih amfora već su pripremljene za podizanje na površinu mora. I to je Gačević prijavio Ministarstvu kulture i video snimak podigao na Youtube, ali niko od nadležnih do sada nije reagovao i spriječio pustošenje ovog vrijednog lokaliteta kulturne baštine.

Siniša Luković

Bar: Pendula kup na Velikom pijesku

0

Veliki pijesak kod Bara krajem septembra mjesto je održavanja posebnog ribarskog druženja – pendula kupa ili „Festivala pendulanja“, međunarodne manifestacije koja okuplja ribolovce iz nekoliko zemalja koji često zbog samog takmičenja prevale i po više stotina ili hiljada kilometara…

Tako je bilo i ovog puta: u subotu (27.9) je nastupilo tridesetak ribolovaca iz nekoliko država. Podijeljeni u dvočlane posade jurišali su na lokarde, trupce, luceve i po koju lampugu koje su, potvrdilo se, bile presudne za plasman.

Nakon četvorosatnog nadmetanja na potezu od ostrva Stari Ulcinj kod Kruča pa do uvale Bigovica na Volujici, prvo mjesto osvojili su tandem Ognjen i Peđa Budimić iz Bara. Pored prvog mjesta njima je pripala i nagrada za najveću ribu takmičenja – lampugu tešku 1.260 grama.

Drugo mjesto zauzeli su Drago i Dragan Kaluđerović koji su u finišu takmičenja pronašli poziciju sa aktivnim lokardama i trupcima i za kratko vrijeme nakupili bodove.

Treće mjesto pripalo je mješovitoj ekipi: Demu Peraziću iz Dobre vode i Pobjedinom reporteru, potpisniku ovih redova. Tako je, osim učešća, i zapisa sa takmičenja, novinar osjetio i draž takmičenja, ali i efekat bure nakon četiri sata provedenih na otvorenom moru…

Takmičenje u penduli vezano je za tradicionalno okupljanje ribolovaca u restoranu XXL na Velikom pijesku. Vlasnik restorana i ugostitelj Slavko Petrović sa kolegama ribolovcima iz ovog kraja utemeljivač je takmičenja u ribolovu.

Prema propozicijama, lovilo se vještačkim mamcima iz barke u pokretu.

Imitacije gavuna, inćuna, sardela ili skakavica…drvo, plastika, silikonske varalice, slamčice, strimeri… Moglo se loviti i takozvanom turskom panulom, pomoću niza mušica sa posebnim otežanjem, takozvanim „torpedom“  (olovo u obliku tropeda) koji se povlači za barkom.

Po dogovoru od prethodne večeri – kafa, čaj i priganice za ponijeti u 6.30 sati u XXL. Pola sata kasnije barke su bile pripravne i onda su na znak „start“ krenule da traže galebove…

A zna se – gdje su galebovi tamo je i plava riba. No, toga jutra tek poneki galeb letio je bez karakterističnog obrušavanja prkoseći buri koja je samo dan ranije prijetila i držala u neizvjesnosti održavanje kupa.

Vjetar nije toliko smetao, ali riba nije bila orna. Tako da je svaka lokarda mogla da odnese prevagu, da ne govorimo o lampugama koje su, na koncu, presudile pobjednika.

Ta borbena riba, egzotičnog imena, nevjerovatnih boja i spektakularnih manevara i skokova iz vode kojima se nastoji osloboditi udica, gotovo da je zaštitni znak Velikog pijeska. Na najbolji način je to potvrđeno i ovoga puta. U znaku lampuga proteklo je takmičenje koje se kasnije istog dana pretvorilo u ribarsku feštu koja je trajala duboko u noć. Uz ribu i specijalitete u restoranu XXL, muziku i pjesmu protekao je festival pendule.

Do narednog kupa – iduće godine, posljednje sedmice septembra.

Pendula kup na Velikom pijesku održava se već nekoliko godina. Okupljao je i okuplja veliki broj zaljubljenika u pendulu – ribolov varalicama iz barke u pokretu.

Igor Perić – Pobjeda

23 godine od početka agresije na Dubrovnik

0
Foto: Boka News
Foto: Boka News

Dubrovčani danas obilježavaju 23. godišnjicu početka srbo-crnogorske agresije na grad Dubrovnik i hrvatski jug, a u spomen na poginule položeni su vijenci na groblju Boninovo i na brdu Srđ.

Na današnji dan 1991. godine u šest sati ujutro, s kopna, mora i zraka, počela je agresija na Dubrovnik. Dubrovačko područje ostalo je bez struje i vode, a nastojeći uspostaviti potpunu informativnu blokadu Dubrovnika, agresor je raketirao Centar za obavješćivanje i repetitor na Srđu. Na uže dubrovačko područje, naselja Bosanku na brdu Srđ te Mokošicu pale su prve granate ispaljene iz topova JNA i rezervista Hercegovačkog korpusa s položaja oko Trebinja.

1386309878m108Ukupne snage, namijenjene osvajanju prostora hrvatskog juga, od Prevlake do doline Neretve, činilo je između 11.000 i 13.000 vojnika užičkog, podgoričkog i mostarskog korpusa, te pripadnici 9. Vojno  pomorskog sektora Boka, uz značajnu potporu zrakoplovstva, te više od 120 teških topničkih oružja, oko 100 tenkova i 50 oklopnih transportera. Na crtama obrane dugim više od 200 kilometara, brojnoj i dobro naoružanoj agresorskoj vojnoj sili suprostavilo se 750 slabo naoružanih branitelja, pripadnika postrojba dubrovačkoga ZNG-a, policije te dragovoljaca iz sastava Teritorijalne obrane.

Srbocrnogorske postrojbe zauzele su 5. oktobra Konavle, a na zapadu su ušle u Slano te Dubrovniku presjekle i posljednju kopnenu vezu s ostalim dijelovima Hrvatske. Krajem listopada agresorske postrojbe izbile su na same prilaze gradu u kojem je bez struje, vode i redovite opskrbe hranom ostalo oko 50.000 ljudi.

Hrabri dubrovački branitelji uspjeli su spriječiti ulazak srbocrnogorskih postrojba u grad te su učvrstili crtu obrane.

U novembru i decembru Dubrovnik je pretrpio najteže dane u svojoj višestoljetnoj povijesti. Tako je u 1386309572m119napadima od 8. do 14. novembra i 6. decembra na uže gradsko područje palo više od 5000 topničkih projektila, a u napadu 6. decembra više od 600 ih je palo na povijesnu jezgru. Uništeni su brojni spomenici kulture. Devet zgrada potpuno je izgorjelo, 461 zgrada pretrpjela je teža oštećenja, a 45 projektila palo je na Stradun.

Na području od Stona do Konavala spaljeno je 2127 kuća, kao i zaštićeni, skoro pet stotina godina star Arboretum u Trstenom. Bez krova nad glavom ostao je 7771 stanovnik dubrovačkog područja, a ono što nije spaljeno i uništeno, opljačkano je.

Zbog zločina koji su počinjeni na krajnjem jugu, pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Haagu sudilo se generalu JNA Pavlu Strugaru, admiralu Miodragu Jokiću te kapetanu Vladimiru Kovačeviću Rambu, koji je zbog duševne bolesti prepušten srpskom pravosuđu. Hrvatsko pravosuđe podignulo je optužnicu i protiv Božidara Vučurevića, ratnoga gradonačelnika Trebinja.

Na dubrovačkom groblju Boninovo i na brdu Srđ jutros su položeni vijenci, a prigodni program učenika osnovnih škola, u organizaciji Udruge hrvatskih civilnih stradalnika iz domovinskog rata Dubrovačko-neretvanske županije, održan je ispred crkve sv. Vlaha. Svečana misa zadušnica za sve poginule u Domovinskom ratu bit će služena u 19 sati u crkvi Male braće.

/Hina/