Aerodrom Tivat ovog je ljeta imao izuzetno uspješnu turističku sezonu u kojoj je uspostavo i novi mjesečni rekord u broju transferisanih putnika. Tako je u avgustu kroz terminalnu zgradu te vazdušne luke u polasku i dolasku, prošlo ukupno 211.204 putnika, što je najveći mjesečni učinak još od 1971 godine od kada aerodrom Tivat egzistiira u aktuelnom obliku.

„Toliki obim prometa je veliki izazov s obzirom na naše ograničene prostorno-tehničke kapacitete. Dnevno je u avgustu kroz 4.050 kvadrata naše terminalne zgrade prolazilo u prosjeku nešto preko 7 hiljada putnika, tako da su gužve bile neminovnost, ali smo se drugačijom organizacijom i uvođenjem novih puntkova za kontradiverzionu i pasošku kontrolu putnika, potrudili da redovi čekanja na te kontorle budu manji i da protočnost putnika kroz terminal bude kvlitetnija.“- kazao je „Vijestima“ direktor aerodroma Tivat mr Ranko Bošković.

Za osam mjeseci ove godine ukupan promet na aerodromu Tivat iznosi 708.984 putnika što je 7,9 odsto više nego u uporednom periodu lani. Od 1.januara do 1.septembra, na pistu pored Tivatskopg zaliva, sletio je ukupno 4.021 vazduhoplov, što je 2,5 posto više nego lani.

„Generalna karakteristika je to što su aviokompanije ovog ljeta, u saobraćaju za Tivat, koristile avione većeg kapaciteta nego lani. Više od polovine dnevnog obima saobraćaja, tako su nam činili veći avioni poput airbusa A-320 i A-321, boeing 737-800, te boeing 757 i boeing 767. Za Tivat se ove sezone u redovnom i čarter saobračaju, letjelo iz 17 država Evrope, od kojih su neke zastupljene sa po nekoliko raličitih gradova iz kojih su nam dolazili avioni. Tako se iz Rusije letjelo iz devet gradova, osam iz Ukrajine, Austrije i Francuske po tri, Italije dva grada.“- nabraja Bošković.

Uprkos lošem vremenu, svjetskom prvenstvu u fudbalu i sličnim okolnostima koje su mnogim turističkim ranicima na Crnogorskom primorju poremetile ovogodišnju sezonu, ona je za tivatsku vazdunu luku bila više nego uspješna. Aerodrom Tivat zabilježio je naime, za osam mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani ,povećanje prometa sa ruskog tržišta za 10 odsto, a odatle je stiglo i najviše putnika – njih 376 hiljada. Na tržištu Srbije sa ukupno 169 hiljada putnika, ostvaren je rast od 8 posto, dok je sa tržišta zapadne Evrope sa 50,6 biljada putnika, porast prometa iznosio čak 17 posto. Očekivano, zbog ratnih prilika u toj državi,tržište Ukrajine za osam mjeseci zabilježilo je pad od 9 posto, ali je u prometu sa tom državom ipak bilo ukupno 95 hiljada putnika.

Iako je septembar ove godine nešto slabiji u obimu prometa od rekordnog prošlogodišnjeg, izvjesno je da će tivatska vazdušna luka ovu poslovnu godinu okončati sa transferisanih ukupno nešto preko 900 hiljada putnika – najviše u istoriji tog aerodroma.

Danas u Kotoru sa kruzera preko 6000 turista

1 od 6

Ulice Kotora danas su preplavljene turistima. Preko 6000 ih je stiglo kruzerima koji su od jutarnjih sati počeli uplovljavati u Boku.

Kruzer visoke klase Ventura, britanske kompanije Carnival, ponovo je jutros u Kotoru gdje je dovezao 3,07 hiljada putnika, saopšteno je iz Luke Kotor.

Jedan od najvećih evropskih kruzera i najveći od ukupno sedam koliko ih ima Carnival UK izgrađen je 2008. godine u Italiji i ima 14 paluba.

Brod, kako je saopšteno agenciji Mina-business iz Luke Kotor, će u 17 sati nastaviti plovidbu po Mediteranu.

Ventura ima masu od 116,02 hiljade bruto registarskih tona (brt), dužine je 289,9 metara i ima gaz 8,5 metara.

 U 11 sati uplovio je i brod Equinox sa 2,85 hiljada putnika i 1,21 hiljadu članova posade.

Jedan od najvećih brodova koji je uplovljavao u Kotor ima masu 121,88 hiljada brt i dugačak je 315,4 metra.

Equinox je prvi put uplovio 6. maja prošle godine u Boku Kotorsku.

Danas su u Kotoru i manji putnički brodovi Voyager i Athena.

Ministarstvo održivog razvoja i turizma i Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom obilježiće 25. septembar – Mediteranski dan obale nizom aktivnosti koje imaju za cilj podizanje svijesti o vrijednosti obale i edukaciju djece školskog uzrasta o značaju zaštite mora i obale.

Tim povodom, organizovana je posjeta osnovnim školama “Dragiša Ivanović” u Podgorici i “Drugoj osnovnoj školi” u Budvi gdje će se održati ekološke radionice, dok će se tokom četvrtka i petka u osnovnim i srednjim školama u Herceg Novom, Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru, Ulcinju, Cetinju i Podgorici distribuirati edukativni posteri “Dan obale” i drugi promotivni materijal.

Na edukativnim radionicama đaci će imati priliku da pogledaju kratke filmove na temu zaštite životne sredine, uticaja klimatskih promjena i vrijednosti obale. Predstavnici institucija će održati niz prezentacija o značaju mora kao prirodnog i društveno-ekonomskog resursa, životne sredine, uticaj klimatskih promjenama i društvenoj odgovornosti sa ciljem da aktivno uključe mlade u inicijativu zaštite životne sredine.

Nastavljajući tradiciju izrade edukativnih postera povodom Dana obale, ove godine, Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom, je u saradnji sa Institutom za biologiju mora iz Kotora pripremilo poster na temu „Meduze Mediterana“. Cilj ovog i prethodnih postera na teme „Biodiverzitet mora“, „Staništa na crnogorskoj obali“, „Fizičko-hemijski procesi u moru“, „Pomorstvo minulih epoha“, „Plaže i obalni procesi“ je da se djeci školskog uzrasta približe teme koje su značajne za očuvanje obale i mora.

Mediteranski dan obale

U okviru Mediteranskog Akcionog Plana (UNEP/MAP), 25. septembar se već tradicionalno svake godine obilježava kao Mediteranski dan obale nakon što je prvi put organizovan 2007. godine u čast datuma kada je Slovenija, kao prva mediteranska zemlja, ratifikovala Protokol o Integralnom upravljanju obalnim područjima (IUOP). Njegov glavni cilj jeste podizanje svijesti o značaju obalnog područja kao prirodnog i ekonomskog resursa, kao i u cilju upozorenja na rizike kojima je obalno područje izloženo usljed prirodnih fenomena i ljudskih aktivnosti.

Svake godine centralna proslava Mediteranskog dana obale organizuje se u drugoj državi, stoga je 2007. i 2008. godine centralna proslava organizovana na Sardiniji, u Italiji. Turska je bila domaćin centralne proslave 2009. godine, 2010. godine je to bila Slovenija, 2011. Alžir, 2012. Hrvatska, 2013. godine Italija, a ove godine tu priliku je dobio Tunis.

Centralna proslava će i ove godine okupiti veliki broj posjetilaca od visokim predstavnika tuniške vlade, međunarodnih organizacija, nevladinih organizacija, stručnjaka za obalno područje, naučne zajednice, privatnog sektora do djece i adolescenata. Pored centralne proslave, svaka mediteranska zemlja posebno, obilježava Dan obale u svojoj zemlji prigodnim aktivnostima.

1 od 7

Nakon pauze zbog špica ljetnje turističke sezonme, radovi na rekonstrukciji i uređenju gradske rive i šetališta Pine u Tivtu su nastavljeni ovih dana. Majstori i mašine nikšićke firme „Elnag“ koji su radove na Pinima započeli prije skoro godinu dana, opet su u pogonu,a Tivćani se nadaju da će se cijeli posao konačno i završiti, punih pet mjeseci nakon planiranog roka.

„Ponovno smo aktivirali gradilište i u toku je popločavanje kamenom preostalih oko 2 hiljade kvadrata površine rive i šetališta. Svi građevinski radovi su završeni i sada su uz popločavanje, preostali samo zanatski poslovi. Kamene ploče su već izrezane i nalaze se na lageru, u skladištu je već i oprema za podnu javnu rasvjetu, a na putu prema Crnoj Gori iz Francuske su i posebno za ovaj projekat rađeni stubovi javne rasvjete koji će stići do kraj ovog mjeseca.“- kazao je juče  direktor Direkcije za investicije i razvoj Opštine Tivat Peđa Obradović koji dnevno koordinira radove na Pinima. On je podsjetio da su za Pine, po posebnoj narudžbini i dizajnu, u „Filipsovoj“ fabrici u Francuskoj izrađena 22 manja i pet velikih stubova javne rasvjete. Novi urbani mobilijar koji će se postaviti na rivi i šetalištu je isporučen i njegova ugradnja počeće do kraja nedjelje, a onda slijedi i uređenje i obogaćivanje zelenih površina koje će se raditi u koordinaciji sa Službom Gradskog zelenila JKP Tivat.

„Ukoliko nas posluže meteo-uslovi, kompletan posao na Pinima biće završen do kraja narednog mjeseca kada ćemo imati spreman ovaj objekat za tehnički prijem.“- zaključio je Obradović. [quote_box_right]Zbog tehničkih razloga, odustalo se od planirane gradnje fontane na gradskoj rivi gdje je umjesto toga, napravljen Sunčani sat, dok je novoizgrađeni dio rive – tzv. plutajuće guvno na južnom dijelu Pina, ukrašen ornamentom ruže vjetrova.[/quote_box_right]

U rekonstrukciju i uređenje gradske rive i šetališta koji se obavljaju po projektu podgoričke firme „Studio Synthesis“, Opština Tivat i JP „Morsko dobro“ Budva uložili su preko 2,2 miliona eura. Radovi su počeli u okrobru prošle godine i izvodili su se uz niz problema sa tehničkom dokumentacijom, nepostojanjem evidencije podzemnih instalacija i slabom organizacijom izvođača, zbog čega su drastično kasnili, a najljepši dio Tivta u neprimjerenom stanju je dočekao i proveo špic glavne ljetnje turističke sezone.

1 od 27

U sklopu regate „Tisuću otoka“ juče je u akvatoriju Boke Kotorske održana mala regata „Tisuću otoka + 2“

U ovoj maloj regati jedriličari iz Boke imali su priliku da jedre sa učesnicima međunarodne jadranske regate, oko dva peraška ostrva. U ukupnom plasmanu pobijedila je jedrilica „Damaco” sa skiperom Berislavom Vranićem, drugo mjesto osvojila je „Tramontana” sa skiperom tivatskim jedriličarem Ilijom Belanom, a treća je bila jedrilica „Jugo” sa skiperom Edvardom Danieliem.

Super brza jedilica Esimit 2 Europa sa skiperom Johenom Šumanom od Porto Montenegra je dobila nagradu za najbrži brod.

Na bazenu Lido Mar u marini Porto Montenegro upriličena dodjela nagrada pobjednicima i koktel za prvu etapu velike regate „Tisuću otoka i regate“ i „Tisuću otoka +2“. Sve učesnike regate pozdravio je direktor marine Porto Montenegro Toni Braun.

[quote_box_left]Nagradu pobjedniku prve etape regate, Tisuću otoka, jedrilici „Damaco“ iz Rijeke sa sakiperom Berislavom Vranićem uručio je predsjednik opštine Tivat, Ivan Novosel.[/quote_box_left]

Drugo mjesto osvojla je jedrilica „Cuba Libre“ iz Litvanije“ Treće mjesto osvojla je jedrilica „Hydra“ iz Austrije.

Regata se nastavlja danas u obratnom smjeru prema Rijeci na istom kursu, sa startom u 12 sati ispred marine Porto Monengro.

Regata se zaključuje u nedjelju 28. septembra u Rijeci.