Crna Gora postepeno dobija struju

0
Crna Gora postepeno dobija struju
Dalekovod – struja – foto bizniscg.me

Skoro cijelo područje Crne Gore bilo je bez struje 40 minuta, nakon čega je krenulo postepeno uključenje.

Kako je navedeno u kratkom saopštenju na Facebook stranici CEDIS-a, problem je bio ispad na mreži Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

Struja se postepeno vraća i u zemlje regiona.

Oglasili su se i iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema.

“Na teritoriji Crne Gore, osim većeg dijela sjevera, usljed poremećaja regionalnih razmjera, došlo je do nestanka napona. Takođe do ispada i beznaponskih stanja većih razmjera došlo je i u Albaniji, Bosni i Hercegovini i značajnom dijelu Hrvatske. Uzrok još nije poznat, a CGES u saradnji sa kolegama iz okruženja radi na rješavanju problema kako bi svi potrošači u Crnoj Gori uskoro dobili struju”, kažu u saopštenju.

13.29 sati – Ministar Mujović: Sistem pao zbog opterećenja, radi se na otklanjanju kvara

U izjavi za Portal RTCG ministar energetike i rudarstva Saša Mujović rekao je da je problem nestanka struje regionalne prirode, i da se radi o regionalnom kvaru.

“Zemlje u regionu su bez struje, radi se o Albaniji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini”, kaže on.

Dodaje da su operatori prenosnog sistema  maksimalno fokusirani, mada se u ovom momentu još ne zna gdje je kvar.

“Radi se na tome da se situacija normalizuje, i da se obavi restauracija sistema”, kaže on.

Stava je da je do ovoga došlo uslijed velikog opterećenja.

“Naglo je porasla potrošnja uslijed visoke temperature. U situaciji visokih temperatura dešava se da je vazdušno hlađenje slabije, a visoke temperature dovode do toga da vod ispadne”, istakao je Mujović.

Naš elektro-energetski sistem je povratio naponske prilike, kaže Mujović, koji vjeruje da će se sve vrlo brzo vratiti u normalu.

“Električna energija dospijeva do CEDIS-a, a CEDIS sada ima posla da je usmjeri dalje prema gradovima. To može da potraje, jer CEDIS ima posla da riješi situaciju u svakom gradu posebno”, istakao je Mujović i rekao da ne može sve riješiti odjednom.

U momentu kada se desio ispad, pretpostavka je da su svi potrošači ostali uključeni, i nadamo se da prilikom ponovnog puštanja u rad opterećenje neće biti veliko, i da to ne izazove nove ispade.

“Kada će se sve vratiti u normalu, diskutabino je”, zaključio je Mujović.

Skoro cijela Crna Gora i region bez struje – “Raspala se mreža kroz tri države”

0
Skoro cijela Crna Gora i region bez struje – “Raspala se mreža kroz tri države”
ep-struja

Zbog ispada na mreži Crnogorskog elektro-prenosnog sistema bez napajanja je skoro cijelo područje Crne Gore, saopšteno je iz CEDIS-a.

Od gradova u Crnoj Gori struju imaju samo Pljevlja i Žabljak.

Kako saznajemo, struje nema ni na teritoriji Bosne i Hercegovine, i Dalmacije. Napajanja nema ni Albanija.

Kako Hina neslužbeno doznaje iz Hrvatskog operatora prijenosnog sistema, dogodio se raspad elektroenergetske mreže kroz tri države – prvo je krenulo iz Crne Gore, potom je prekid struje zahvatio Bosnu i Hercegovinu, a zatim i dio Hrvatske – cijelu Dalmaciju, pa sve do Rijeke.

Izvršni direktor crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) Ivan Asanović zvanično je kazao da je usljed poremećaja regionalnih razmjera došlo do nestanka napona u na teritoriji cijele Crne Gore, osim sjevera, kao i do ispada i beznaponskih stanja većih razmjera došlo je i u zemljama okruženja – Albanija, BiH i značajan dio Hrvatske.

“Uzrok jos nije poznat, a CGES u saradnji sa kolegama iz okruženja radi na rješavanju problema i obezbjeđenju napajanja enenergijom svih potrošača u Crnoj Gori”, rekao je Asanović, prenose Vijesti.

Pronašli rješenje za Institut Igalo, država će sa Rakčevićem učestvovati 50-50 odsto u deblokadi računa

0
Pronašli rješenje za Institut Igalo, država će sa Rakčevićem učestvovati 50-50 odsto u deblokadi računa
Institut Igalo-druga-faza

Premijer Milojko Spajić saopštio je na konferenciji za medije da su pronašli rješenje za Institut Simo Milošević. Vlada Crne Gore će sa najvećim manjinskim akcionarom Instituta Igalo “Vila Oliva”deblokirati račun, tako što će, kaže Spajić po pola učestvovati u tom poslu.

“To rješenje odnosi se na blokadu računa”, istakao je SpajiĆ.

Kaže da je za početak potrebno odblokirati račun, da bi se nastavila isplata zarada. Zahvalio je Žarku Rakčeviću, koji je manjinski akcionar, na konstruktivnom pristupu.

 “Pronašli smo rješenje za deblokadu računa, ali smo nacrtali i mapu kako da izadjemo iz situacije. Država će zajedno sa Rakčevićem učestvovati 50 posto naprema 50 posto u deblokadi računa. To se odnosi na dug koji se odnosi na Jugobanku. Rakčević će to da odradi kroz jednu pozajmicu, kratkoročnu i bezkamatnu, i hvala mu na tome, a Vlada će učestvovati kroz isplatu iz Fonda zdravstva. Na taj način ćemo omogućiti da se deblokada računa desi”, istakao je Spajić.

Nakon deblokade, na redu je, kaže Spajić, plan sanacije u okviru kojeg će  biti i pregovori o mogućem otkupu akcija od malih akcionara.

Spajić je istakao i da bi zamolili zaposlene i dobavljače da imaju malo strpljenja dok se ne napravi plan restrukturiranja.

“Veoma smo blizu konačnog rješenja ove agonije. Razumijemo da su radnici prošli agoniju, ali sva ta neizvjesnoist će biti gotova za nekoliko mjeseci. Jako je bitno da se svi odgovono ponašaju u narednih sedam mjeseci dok se ne usvoji plan restrukturiranja”, kaže Spajić i navodi da će radnici primati redovno zarade.

“Mi ne želimo da Institut ide u stečaj”, rekao je Rakčević i istakao da govori u ime manjinskih akcionara.

“Mi smo sa naše strane tokom pregovora davali pet nekih opcija koji su zasnovani na zakonima CG. Veliki dio nije bio prihvatljiv kolegama iz Vlae. Otkup akcija za nas je bio posljednja varijanta”, istakao je Rakčević.

Kaže da je želja bila da Institut ostane u vlasništvu Crne Gore.

“Institut treba Crnoj Gori, radi se od 100. 000 noćenja. Nama je stalo da Institut živi, i da ostane građanima CG ali i trećem licima u zdravstvenom i komercijalnom turizmu”, kaže Rakčević.

Očekuje isplatu novca za 15 dana.

Made in New York Jazz Festival večeras u Tivtu

0
Made in New York Jazz Festival večeras u Tivtu
JAZZ

Made in New York Jazz Festival 2024. počeo je sinoć besplatnim “Street Jam Session” koncertom u naselju Porto Montenegro. Nastupili su gitarista Šule Jovović, Sara Jovović za klavijaturama i drugi džez umjetnici iz Crne Gore, uz podršku gostiju iz inostranstva.

Premijerni koncert festivala biće održan večeras, 21. jun u 21 sat na sceni “Synchro” Porto Montenegro. Nastupiće neki od najvećih svjetskih, evropskih i regionalnih džez majstora. Među njima su Nathan East, Frank Gambale, Jeff “Tain” Watts, Kennedy Kennedy, Luis Bonilla, Ekep Nkwelle, Šule Jovović, Lana Janjanin, Vladimir Maraš, Branko Sterpin, Filip Bulatović i drugi.

Nakon koncerta, od 23.15, publika može uživati u after partyju u klubu “Blue Room”, gdje će nikšićki bend “Kind of Blues” pružiti vrhunsku bluz svirku, uz podršku učesnika festivala.

Teodo dobio pozivnicu za Drugu ABA ligu

0
Teodo dobio pozivnicu za Drugu ABA ligu
Teodo

Tivatski Teodo dobio je pozivnicu od ABA lige da igra u Drugoj ligi ovog prestižnog regionalnog košarkaškog takmičenja. Ugled tivatskog tima i dobri rezultati u protekloj sezoni bili su razlog da se Tivćanima ponudi wild card. Teodo se mora izjasniti do 1. jula da li želi da se takmiči u Drugoj ABA ligi. Očekuje se da će uprava kluba, na čelu sa agilnim predsjednikom Ivanom Pekovićem, podržana od opštine Tivat, prihvatiti ovaj poziv.

Na jučerašnjoj Skupštini ABA lige u Zagrebu je utvrđen i sistem takmičenja za NLB ABA2 ligu.

U ABA2 ligi od ove sezone biće 16 timova, ali nakon četiri godine više neće biti “balona”, već će ekipe igrati utakmice kod kuće i na strani.

Po četiri ekipe će biti podijeljene u četiri grupe (A, B, C i D). Sastav grupa još nije utvrđen.

Nakon prve grupne faze, po dva tima prolaze u Top 8, gdje se formiraju dvije nove grupe – E i F.

Po dva tima će se plasirati u polufinale, koje se igra na dvije pobjede. I finale se igra na dvije pobjede.

Izložba suvenira nastalih u okviru projekta  “Ravnopravne i ekonomski osnaŽENE: Mali predmeti, velike priče

0

NVO  Mare Mare  organizovala je u četvrtak 20.juna izložbu suvenira nastalu u okviru četvoromjesečnog projekta “Ravnopravne i ekonomski osnaŽENE”. Bilo je to putovanje  kroz vrijeme i prostor, prepleteno  sjećanjima, pričama i emocijama. Svaki suvenir, ma koliko mali ili jednostavan bio, nosi u sebi dio duše žena koje su učestvovale u njegovom stvaranju, ali i mjesta odakle potiče

Posjetioci su  mogli  da vide torbe različitih namjena i dizajna, bookmarkere , dizajnirane ribe, morske zvijezde, ptice,privjeske, stilizovane kućice.   Izloženi suveniri, ručno rađeni s puno ljubavi i pažnje, predstavljaju spoj tradicije i modernog dizajna. Svaki predmet nosi sa sobom jedinstvenu priču, a radovi su inspirisani morem i nasljeđem Boke i Crne Gore.

Izložba suvenira

“Večerašnji događaj nije samo izložba. Ovo je proslava rodne ravnopravnosti i ekonomskog osnaživanja žena. Kroz ovaj projekt, pokazali smo kako zajedničkim snagama možemo stvoriti prilike za one koji su često marginalizovani i suočeni s različitim preprekama. Ove žene su primjer snage, hrabrosti i upornosti. One su dokaz da kada se ženama pruži prilika i podrška, mogu postići izvanredne rezultate”, kazala je novinarka Slavica Kosić otvarajući izložbu. Ona je istakla da su izloženi suveniri “mali dragulji koji blistaju snagom kreativnosti i duha naših žena”.

Koordinatorka projekta Dubravka Raičević je navela da  izložba nije samo prezentacija suvenira, već i svjedočanstvo o moći zajedništva i podrške. ” Projekat “Ravnopravne I ekonomski osnaŽENE” predstavlja važan korak u ostvarivanju rodne ravnopravnosti u Herceg Novom i doprinosi ekonomskom razvoju zajednice kroz podršku ranjivim kategorijama stanovništva. NVO Mare Mare se zalaže za stvaranje bolje budućnosti za žene u Herceg Novom i širi poruku da su rodna ravnopravnost i ekonomsko osnaživanje ključni faktori za prosperitet zajednice”, kazala je Raičević.

Sve učesnice projekta dobile su sertifikate o završenoj obuci, a projekat je pohvaljen kao primjer dobre prakse u oblasti ekonomskog osnaživanja i promocije rodne ravnopravnosti.

Projekat  “Ravnopravne i ekonomski osnaŽENE ”  podržan je kroz programa “OCD u Crnoj Gori-od osnovnih usluga do oblikovanja politika-M”BASE” koji  sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Finansira ga Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.

Kontakt osoba za više informacija: Dubravka Raičević maremare541@gmail.com

Opština Kotor sufinasira obnovu fasada sa 190 hiljada eura

0
Opština Kotor sufinasira obnovu fasada sa 190 hiljada eura
Kotor foto Boka News

Iz Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora podsjećaju da je u toku Javni konkurs za sufinansiranje redovnog održavanja spoljnjih djelova zgrada na teritoriji opštine Kotor, koji je otvoren do 3. jula ove godine.

Konkursom, koji je Opština Kotor raspisala 3. juna, predviđeno je sufinansiranje radova redovnog održavanja spoljnih djelova stambenih i stambeno-poslovnih zgrada na teritoriji opštine Kotor, koji se preduzimaju radi održavanja i obnove postojećih fasada zgrada.

Pravo učešća na Konkursu imaju organi upravljanja stambenim i stambeno-poslovnim zgradama koji su formirani u skladu sa zakonima, pod uslovom da u Listu nepokretnosti nemaju upisanu zabilježbu tereta koji se odnosi na građenje objekta.

Redovno održavanje spoljnih djelova zgrada podrazumijeva obradu fasadnih površina odgovarajućim fasadnim materijalom, čišćenje i izolaciju fasada od kamena, kao i radove na hidroizolaciji i termoizolaciji krova. Redovno održavanje u cjelini se izvodi na zgradama kao arhitektonskim cjelinama, djelimično po funkcionalnim cjelinama odnosno lamelama – ulazima, a djelimično i po fasadnim stranama – cjelinama.

Uz zahtjev za sufinansiranje redovnog održavanja spoljnih djelova zgrada, potrebno je dostaviti Rješenje o imenovanju upravnika zgrade odnosno ulaza ili lamele (ako je broj etažnih vlasnika veći od četiri), broj telefona i e-mail adresu upravnika zgrade i/ili predsjednika skupštine etažnih vlasnika, matični broj i šifru djelatnosti zgrade izdate od organa državne uprave nadležnog za poslove statistike, Izvod iz lista nepokretnosti sa kopijom plana katastarske parcele ne stariji od šest mjeseci, Odluku skupštine etažnih vlasnika o učešću na Konkursu, tri ponude sa predmjerom, predračunom i opisom radova od privrednog subjekta ovlašćenog, odnosno licenciranog za izvođenje ovih radova, Odluku skupštine etažnih vlasnika o izboru izvođača radova i obrazloženje za izbor istog, Izvod iz banke kojim se dokazuje da je na zajedničkom računu stambene zgrade obezbijeđeno najmanje 30 posto novčanih sredstava za realizaciju planiranih radova za zgrade starosti do 50 godina, odnosno 10 posto za zgrade starosti preko 50 godina u odnosu na ponudu koju je skupština etažnih vlasnika izabrala, kao i Izjavu upravnika zgrade i/ili predsjednika skupštine etažnih vlasnika i odluku skupštine etažnih vlasnika da će do završetka radova obezbijediti preostali dio novčanih sredstava.

Zahtjev za sufinansiranje redovnog održavanja spoljnih djelova zgrada se podnosi na obrascu koji je sastavni dio konkursa i mora biti ovjeren potpisom i pečatom stambene zgrade. Prijava na konkurs, sa pratećom dokumentacijom, podnosi se u zapečaćenoj koverti i predaje u Građanski biro Opštine Kotor.

Ukupan iznos sredstava opredijeljenih Budžetom Opštine Kotor za 2024. godinu za ovu namjenu iznosi 190 hiljada eura. Učešće Opštine Kotor u troškovima redovnog održavanja spoljnih djelova stambenih zgrada iznosi od 50 do 80 posto.

EU dogovorio 14. paket sankcija protiv Rusije

0
EU dogovorio 14. paket sankcija protiv Rusije
EU

Države članice Evropske unije usuglasile su se oko 14. paketa sankcija protiv Rusije, koji uključuje nove ciljane mjere i zabranu izvoza ukapljenog plina u treće zemlje preko EU-a, objavilo je belgijsko predsjedništvo.

Veleposlanici EU-a upravo su se dogovorili o snažnom i važnom 14. paketu sankcija kao odgovor na rusku agresiju na Ukrajinu, objavilo je rotirajuće belgijsko predsjedništvo na društvenoj mreži X.

Najnoviji paket uključuje nove ciljane mjere i zatvara rupe za izbjegavanje dosad uvedenih sankcija, dodaje predsjedništvo.

Zabrana izvoza ukapljenog plina u treće zemlje preko morskih voda EU-a prva je mjera koja se odnosi na LNG.

No, kompanije iz države članice moći će i dalje kupovati ruski ukapljeni plin za europsko tržište.

Novim sankcijama EU kaže da nastoji dodatno ograničiti unosan posao izvoza ukapljenog plina i ograničiti sposobnost Rusije da tim sredstvima financira rat protiv Ukrajine.

Osim toga, dogovorene su i strože mjere za sankcioniranje zaobilaženja i zatvaranje rupa u zakonu koje su ostale otvorene u 13 prethodnih paketa sankcija.

Pregovori oko tog paketa sankcija trajali su dugo jer su se Mađarska i Njemačka protivile sankcioniranju ruskog plina, pa je ovo kompromisni prijedlog koji je bio prihvatljiv svima.

Tri ilegalna leta dronova ugrozila sigurnost aviona kod Splita i Dubrovnika

0
Tri ilegalna leta dronova ugrozila sigurnost aviona kod Splita i Dubrovnika
Foto – Zračna luka Split

Tri drona snimljena su u razdoblju od dvije sedmice kako se ilegalno približavaju putničkim avionima u blizini Zračnih luka Split i Dubrovnik, izvijestila je u četvrtak Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo i upozorila na opasnost od neovlaštenog upravljanja dronovima.

Od 29. maja do 13. juna čak tri drona snimljena su kako se opasno i ilegalno približavaju putničkim avionima u neposrednoj blizini splitske i dubrovačke zračne luke. Neodgovorno ponašanje korisnika i operatera dronova ugrožava sigurnost aviona i živote članova posade i putnika, ali i životi i imovina ljudi na zemlji, ističu iz Agencije.

Dva incidenta zabilježena su u fazi slijetanja i jedan u fazi polijetanja putničkih aviona.

Posade aviona svoja su opažanja proslijedile Hrvatskoj kontroli zračne plovidbe koje je o tome obavijestila nadležna policijska tijela, ističe se u u priopćenju Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo.

Podatak da su se u samo dvije sedmice, neodgovornim i protupravnim korištenjem dronova dogodila tri ozbiljna incidenta, vrlo  je zabrinjavajuć, dodatno i zbog toga što je tijekom cijele prošle godine ukupno zaprimljeno 7 izvještaja vezanih uz neovlašteno letenja drona u kontroliranom zračnom prostoru u blizini aerodroma.

Letenje dronova u blizini aerodroma podložno je odobrenjima kontrole zračnog prometa, a aktivnosti neovlaštenog i protupravnog upravljanja dronom su kažnjive i povlače sa sobom prekršajnu i krivičnu odgovornost.

“S obzirom na to da je u toku i protupožarna sezona, korištenje dronova u zoni rada protupožarnih zrakoplova izravno ugrožava sigurnost zračnih i zemaljskih snaga te će pilotske posade obustaviti letačke operacije odmah po uočavanju drona u zoni svojih aktivnosti”, upozorili su iz Agencije za civilno zrakoplovstvo.

Također, dodaju to će otežati sprječavanje širenja požara i dovesti u opasnost ljudske živote.

Agencija je uputila i apel medijima te pozvala na odgovorno ponašanje i neobjavljivanje snimaka požarišta i ostalih područja u kojima su u toku hitne intervencije, a koje su snimljene dronovima.

Tropski talas stigao – počelo ljeto, do 40 stepeni – oprezno

0
Tropski talas stigao – počelo ljeto, do 40 stepeni – oprezno
Boka Kotorska – foto Boka News

U Crnoj Gori danas će biti pretežno sunčano i vruće, ponegdje uz slabu i umjerenu uglavnom visoku oblačnost.

Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljivog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha kretaće se od 14 do 26, a najviša dnevna od 30 do 40 stepeni.

Međutim, vreli talas neće potrajati dugo jer meteorolozi najavljuju manji pad temperature nakon nedjelje.

Već od nedjelje nešto svježije, temperature ispod 37,a sredinom naredne sedmice ispod 35 stepeni.

U Crnoj Gori jutros se saobraća u povoljnim uslovima, saopštili su je iz Auto moto saveza (AMSCG) i savjetovali da se izbjegava putovanje u najtoplijem dijelu dana.

Zbog visokih temperatura koje mogu utjecati na zdravlje podsjećamo na preporuke za zaštitu od vrućine i toplinskog udara, posebno za ljude sa zdravstvenim problemima.

UV indeks ovih dana biće veoma visok, pa iz Instituta za javno zdravlje preporučuju izbjegavanje izlazaka tokom najtoplijeg dijela dana, od 10 do 17 sati.