Turistička organizacija Tivat, u saradnji sa Opštinom Tivat i Herceg Novi, Ministarstvom turizma i Eko-fondom – Fondom za zaštitu životne sredine Crne Gore, poziva sve zainteresovane privatne izdavaoce smještajnih kapaciteta, uključujući seoska domaćinstva i objekte koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, da prisustvuju prezentaciji Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava za unapređenje energetske efikasnosti u objektima koji pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu i seoskom domaćinstvu.
Ovo je prava prilika da prije same turističke sezone iskoristite dostupne subvencije i unaprijedite svoj objekat kroz mjere koje se finansiraju u okviru programa podrške.
Aktuelni javni poziv omogućava subvencionisanje od 70% vrijednosti odobrenih mjera energetske efikasnosti, što predstavlja značajnu finansijsku podršku za ulaganja u kvalitet, energetsku održivost i konkurentnost vašeg smještaja. Detalje Javnog poziva možete pogledati na linku: https://www.eko-fond.co.me/konkurs-template?id=128
Na prezentaciji će biti detaljno objašnjeno ko ima pravo prijave i koji su uslovi za učešće, koje mjere se subvencioniraju — uključujući zamjenu bravarije, termoizolaciju, sisteme grijanja i hlađenja, solarne sisteme i druge mjere energetske efikasnosti — zatim visina podrške, kao i svi koraci u procesu prijave i potrebna dokumentacija.
Cilj događaja je da vam omogućimo da na jednom mjestu dobijete sve informacije, razjasnite eventualne nedoumice i pravovremeno pripremite prijavu, kako biste investicije realizovali prije početka glavne turističke sezone. Prezentacija će se održati u petak 06.03. u 13 časova, u zgradi Opštine Herceg Novi. Pozivamo vas da prisustvujete prezentaciji i iskoristite mogućnost subvencionisanja koja vam je na raspolaganju.
Radovi u Kumboru doveli u pitanje bezbjednost rezervoara od 1.000 kubika? Foto: -foto: ED Boke kotorske
Građevinski radovi u Kumboru izazvali su ozbiljnu zabrinutost zbog mogućeg ugrožavanja vodosnabdijevanja rivijere i bezbjednosti lokalnog stanovništva.
Nevladina organizacija (NVO) Ekološko društvo Boke kotorske saopštilo je da je u centru pažnje rezervoar “Kumbor”, izgrađen 1984. godine kao dio sistema snabdijevanja vodom, zapremine 1.000 kubnih metara, sa dvije komore po 500 m³. Ovaj objekat predstavlja jedan od tri ključna rezervoara za regulisanje količina vode na području opštine, ističe se u saopštenju NVO Ekološko društvo Boke kotorske, koje potpisuje Olivera Doklestić.
Prema navodima ove NVO, odlukom lokalnog Vodovoda 2023. godine odobreno je izmještanje potisnog cjevovoda DN 200 mm sa dosadašnje pravolinijske trase na novu, sa više lomova, u trupu buduće saobraćajnice. Upozoravaju da svaka krivina na cjevovodima ovog tipa povećava rizik od unutrašnjih naprezanja i hidrauličkih udara, što, kako tvrde, može ugroziti stabilnost sistema i povećati potrošnju električne energije. Cilj izmještanja, kako navode, jeste izgradnja stambenog kompleksa.
– Dodatnu zabrinutost izazivaju obimni zemljani radovi u neposrednoj blizini rezervoara. Veliki iskopi, kao i upotreba teške mehanizacije, uključujući bušilice koje proizvode snažne vibracije, mogli bi dovesti do oštećenja objekta. Porodica Samardžić tvrdi da je njihova kuća već pretrpjela štetu usljed radova, te da je zbog promjene nivoa tla došlo i do oštećenja septičke jame. Navode da već mjesecima čekaju reakciju nadležnih institucija i sudskih organa u Herceg Novom – ističu iz NVO Ekološko društvo Boke kotorske i ukazuju da na gradilištu nema jasno istaknutih podataka o izvođaču i dozvolama, kao ni informacija o procjeni uticaja na životnu sredinu, iako se radovi izvode u blizini infrastrukturnog objekta od prvorazrednog značaja. Naglašavaju i da je teren glinovit i podložan klizanju, što dodatno povećava rizik po stabilnost rezervoara.
– Tražimo hitnu reakciju građevinske inspekcije i obustavu radova dok se ne izvrši adekvatno obezbjeđenje terena i zaštita vodosnabdijevanja. U suprotnom moguće su dalekosežne posljedice po stanovnike Kumbora i okolnih naselja – upozoravaju iz Ekološkog društva Boke kotorske.
Zašto Opština i Vodovod nisu zaštitili primarni objekat
Iz NVO ED Boke kotorske pitaju zašto Opština i Vodovod nisu zaštitili primarni objekat sistema vodosnabdijevanja.
– Naravno, sva izmještanja trasa velikih cjevovoda, kao i izmještanja saobraćajnica odobrena su većinom glasova u Skupštini opštine, a da nema diskusije o štetnosti rješenja. Velikim investitorima se `ide naruku` na štetu sopstvenog naroda i tehničkih rješenja. Sve ovo zajedno ukazuje na užasno stanje na izgradnji objekata i tzv. `Uređenju terena` u našoj opštini. Odnosno, na krajnje bahato ponašanje investitora i izvođača, sa velikom štetom prema stanovnicima, ali i prirodnim datostima prostora. U svemu tome jasno prepoznajemo nekolicinu bitnih ljudi iz opštinske vlasti, koji pišu: projektni zadatak, koji pregovaraju sa investitorima, koji određuju šta će se prodati od opštinske zemlje, koji `biraju` projektantske firme, izvođače radova i nadzor – navodi se u saopštnju.
Privredna komora Crne Gore je juče je organizovala okrugli sto na temu “Zakon o strancima – izazovi u implementaciji“, sa ciljem da se predstavnici privrede detaljnije upoznaju sa ključnim odredbama i najvažnijim izmjenama novog zakonskog rješenja, te da u otvorenom dijalogu sa nadležnim institucijama dobiju odgovore na konkretna pitanja i dileme iz prakse.
Skup je okupio predstavnike relevantnih ministarstava i institucija, među kojima su bili predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva rada, Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, , Fonda za inovacije, kao i brojni privrednici iz različitih sektora.
Potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović istakao je da primjena Zakona o strancima nije samo administrativno pitanje, već važno razvojno i ekonomsko pitanje koje direktno utiče na investicije, zapošljavanje i ukupnu konkurentnost države.
– Crna Gora se danas suočava sa strukturnim nedostatkom radne snage, što je posebno izraženo u turizmu, ali i u drugim granama koje nose ekonomski razvoj. Naša ekonomija se transformiše i prilagođava novim globalnim tokovima, što zahtijeva fleksibilan i efikasan regulatorni okvir. Ukoliko želimo da budemo konkurentni u regionu i šire, moramo poslati jasnu poruku da je Crna Gora zemlja koja štiti domaće interese, ali istovremeno razumije zakonitosti globalne ekonomije i aktivno se takmiči za investicije i talente. Kapital i visokokvalifikovani kadrovi biraju sredine koje nude pravnu sigurnost, predvidljiv regulatorni ambijent, efikasne i digitalizovane administrativne procedure, jasne rokove i potpunu transparentnost – poručio je Kujović.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Dragan Dašić predstavio je razloge donošenja novog Zakona o strancima, ističući da je jedan od ključnih ciljeva njegovo usklađivanje sa direktivama Evropske unije, posebno u oblastima koje se odnose na vladavinu prava, migracije i slobodu kretanja radnika. Ukazao je i na potrebu otklanjanja uočenih nedostataka iz prethodnog perioda, kao i na suzbijanje zloupotreba koje su registrovane u praksi.
-Identifikovali smo više od hiljadu stranaca koji su registrovali firme bez stvarne poslovne aktivnosti, bez zaposlenih i bez fiskalnog prometa, što je bio jasan signal da je sistemu potrebna reforma. Moramo omogućiti privredi da zapošljava potrebnu radnu snagu, ali istovremeno spriječiti zloupotrebe boravka i dozvola – istakao je on. Kazao je da su upravo u tom segmentu prepoznate određene zloupotrebe, zbog čega su uvedeni dodatni mehanizmi kontrole, uključujući obavezu dokazivanja izmirenih poreskih obaveza prilikom produženja dozvole, čija će se puna primjena realizovati od naredne godine.
Foto PKCG
Tokom diskusije pojašnjeno je da su pojedine odredbe odložene kako bi se privredi omogućio period prilagođavanja, posebno imajući u vidu predstojeću turističku sezonu. Naglašeno je da od početka primjene zakona nije bilo odbijanja zahtjeva, te da nadležne institucije u prelaznom periodu nastoje da postupaju fleksibilno i u komunikaciji sa privredom.
Kada je riječ o boravku po osnovu vlasništva nad nepokretnostima, propisana je minimalna vrijednost nepokretnosti od 150 000 eura, dok lica koja su već stekla pravo boravka po ovom osnovu nastavljaju da produžavaju dozvole po ranijim pravilima, bez dodatnog dokazivanja vrijednosti. U Crnoj Gori trenutno boravi više hiljada stranaca po ovom osnovu, a zajedno sa članovima porodica taj broj je znatno veći. Istaknuto je da će se u narednom periodu dodatno razmatrati ovaj model, imajući u vidu iskustva pojedinih evropskih država koje su slične programe u međuvremenu ukinule ili značajno izmijenile.
U dijelu koji se odnosi na privremeni boravak i rad, pojednostavljeni su uslovi za određene kategorije stranaca. Sezonskim radnicima više se ne traži dokaz o nivou obrazovanja, a ista olakšica važi i za izvršne direktore, kod kojih se ne zahtijeva dokaz o formalnim kvalifikacijama niti pisana ponuda za zaposlenje. Kod klasičnog zapošljavanja propisano je da dozvola može trajati godinu dana uz mogućnost produženja, uz obavezno puno radno vrijeme.
Za izvršne direktore uvedena je obaveza da, prilikom produženja dozvole, dokažu da su u prethodnom periodu izmirili propisani iznos poreza i doprinosa, pri čemu će se ova obaveza primjenjivati od naredne godine. Od početka primjene zakona nijedan zahtjev nije odbijen, a prelazni period koristi se za prilagođavanje novim pravilima.
Propisano je i da poslodavac koji je dva puta pravosnažno kažnjen za nezakonito zapošljavanje stranaca neće moći da angažuje strane radnike, s tim što je i ova odredba odložena do naredne godine kako bi se privredi ostavio prostor za usklađivanje. U praksi su, naime, evidentirane zloupotrebe, uključujući slučajeve da strani radnici nijesu prijavljivani u zakonskom roku, što je nametnulo potrebu za jačanjem kontrole i odgovornosti. Odložena je i primjena odredbe prema kojoj je stranac, prilikom promjene poslodavca, bio dužan da dostavi dokaz da su kod prethodnog poslodavca izmirene sve obaveze. Ova obaveza neće se primjenjivati retroaktivno, ali će ubuduće biti sastavni dio sistema kontrole.
Jedna od važnih izmjena odnosi se i na stalni boravak. Uvodi se obaveza poznavanja crnogorskog jezika, uz određene izuzetke, kao i obaveza dokazivanja izmirenih poreskih obaveza u Crnoj Gori. U praksi su zabilježeni slučajevi značajnih poreskih dugovanja, što je dodatno opravdalo potrebu za ovim rješenjem. Kod potvrde o prijavi rada do devedeset dana precizirano je da je poslodavac dužan da o tome obavijesti poreski organ, čime se dodatno jača sistem evidencije.
Nadležne institucije najavile su dodatne napore u pravcu ubrzavanja procedura, posebno za velike poslodavce i tokom turističke sezone, kao i dalji razvoj sistema elektronskog podnošenja zahtjeva, što bi predstavljalo značajan iskorak u digitalizaciji.
U dijelu koji se odnosi na boravak po osnovu vlasništva nad nepokretnostima najavljeno je dodatno preciziranje kroz podzakonske akte, posebno kada je riječ o procjeni vrijednosti nepokretnosti i dokazivanju izmirenih poreskih obaveza.
Zaključeno je da je kontinuirani dijalog između institucija i privrede od ključnog značaja za uspješnu implementaciju Zakona o strancima. Privredna komora Crne Gore nastaviće da aktivno učestvuje u unapređenju regulatornog okvira, sa ciljem stvaranja stabilnog, predvidljivog i konkurentnog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori.
Povodom eskalacije sukoba u Persijskom zalivu, Upravni odbor Udruženja pomorskih kapetana pozvao je sve crnogorske pomorce koji su se zatekli na brodovima koji su u momentu izbijanja ratnih sukoba plovili Persijskim zalivom i Hormuškim tjesnacem, da ukoliko se ubrzo taj tjesnac koji je blokirao Iran ne oslobodi za plovidbu, od brodara za koje rade zatraže zbrinjavanje na kopnu.
UO Udruženja je preporučio svim ostalim crnogorskim pomorcima koji nijesu zahvaćeni ovom prijetnjom, da ne prihvataju naredna putovanja u Persijski zaliv jer je to područje već zvanično proglašeno zonom ratnog rizika. Ovo strukovno udruženje je pozvalo i Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore “da se aktivno uključi u svaki vid pomoći nasim pomorcima koji se trenutno nalaze u ratnoj zoni”.
U lukama i akvaorijumu Persijkog zaliva nalazi se vole kontejnerskih brodova, tankera za sitrovu naftu i LNG tankera na kojima plove crnogorski pomorci, ali za sada iz crnogorske Vlade nisu obavijestili javnost o kolikom ukupnom broju naših državljana na trgovačkim brodovima koji su blokirani u tom području je riječ. U proteklih nekoliko dana zabilježeno je i više napada od strane Irana dronovima i raketama na strane nenaoružane trgovačke brodove, čak i one na kojima su kao članovi posade bili ukrcani i sami iranski pomorci. U tim napadima na već je bilo i poginulih među članovima posada ovih trgovačkih brodova.
Prema nezvaničnim podacima, računa se da je trenutno oko 150 LNG i tankera za sirovu naftu blokirano u vodama i lukama Persijskog zaliva, dok su vodeći svjetski kontejnerski brodari poput kompanija Maersk, Hapag-Lloyd, CMA CGM, NYK ili Mitsui OSK Lines proglasiuli prekid svih svojih linija prema lukama Persijskom zaliva, a svojim brodovima koji su bili na putu prema tom regionu, naredili su da se sklone u najbliže sigurne luke. Isto tako, mnoge kontejnerske kompanije su privremeno izmijenile i rutu svojih linija između Evrope i Dalekog Istoka na način da su brodovi usmjereni da plove oko rta Dobre Nade na jugu Afrike, umjesto da prolaze uobičajenom rutom kroz Suecki kanal.
Foto: Udruženje pomorskih kapetana
Od subote kada su počela ratna dejstva između SAD i Izraela sa jedne i Irana sa druge strane, intenzitet pomorskog saobraćaja u reonu Persijskog zaliva i Hormuškog tjesnaca pao je za oko 70 odsto.
“Trenutni pomorski rizik u reonu Persijskog zaliva označen je kao kritičan. Brodovlasnici i zakupci brodova savjetuju sve svoje brodove koji se nalaze unutar zone obuhvaćene oružanim sukobom da se sklone u određeno područje sigurnog skloništa (‘Safe shelter’). Sigurnost i bezbjednost posade ostaju najveći prioritet. Monitoring nad navedenim aktivnostima vrši se permanentno, ali zbog same dinamike i promjena intenziteta i lokacija sukoba nije izvjesno koliko će sukob trajati”, saopštili su iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore.
Dodaju da P&I klubovi, kao i nosioci procjene ratnog rizika drugih relevantnih instanci, savjetuju iste mjere svim brodovima u Persijskom zalivu.
“Svim trgovačkim brodovima koji pristaju u luke Persijskog zaliva savjetuje se da odrede sigurno mjesto okupljanja (Safe Muster Point – SMP), da potraže sklonište kada se oglasi sirena za zračnu uzbunu i da se pridržavaju uputstava lučkih vlasti. JMIC (Joint Maritime Information Center) potvrđuje napade raketama i dronovima na više komercijalnih brodova u Persijskom zalivu i obalnim vodama UAE-a. Iako nije proglašeno formalno pravno zatvaranje Hormuškog moreuza, operativno okruženje odražava uslove aktivne opasnosti u ovom području. Tranzit Hormuškim moreuzom apsolutno nije preporučljiv u ovom trenutku”, naveli su iz Udruženja.
Istuču da se očekuje “povećano grupisanje brodova u blizini obalnih luka UAE, kao i na prilazima Hormuškom moreuzu, jer brodovlasnici i zakupci teretnog prostora odgađaju tranzite dok se ne razjasne dalja pitanja”.
“Povećana gužva može stvoriti sekundarne navigacijske rizike, uključujući ograničen prostor za manevrisanje i povećanu izloženost sudarima. Preporučuje se stoga unaprijeđeno upravljanje resursima na mostu. Značajne GNSS smetnje i dalje su prisutne na prilazima Hormuškom moreuzu, kao i u samom Persijskom i Omanskom zalivu. Uočeni uticaji uključuju ometanje i lažiranje GPS signala, kao i anomalije AIS sistema”, nabrojili su iz Udruženja i druge brojne izazove sa kojima se trenutno suočavaju posade trgovačkih brodova u ovom ratnim dejstvima zahvaćeniom području svijeta.
“U trenutnim okolnostima našim pomorcima se apsolutno ne preporučuju putovanja ka Dalekom istoku koja zahtijevaju konekciju preko aerodroma Bliskog istoka (npr. Dubai, Abu Dabi, Doha itd.).Ovdje se ubraja i Istanbul kao važno tranzitno čvorište. Mnogi letovi prema Dalekom istoku preko Istanbula su otkazani. Isto važi i za povratna putovanja pomoraca pri iskrcaju, ukoliko tranzit uključuje aerodrome Bliskog istoka. Ministarstvo pomorstva Crne Gore već je pozvalo sve naše pomorce pogođene kriznom situacijom da se obrate Ministarstvu kako bi im se pružila potrebna pomoć i kako bi se uputili na konzularnu ili drugu podršku, u zavisnosti od geografske lokacije pomorca. Naše Udruženje takođe poziva i Ministarstvo vanjskih poslova da se aktivno uključi u svaki vid pomoći našim pomorcima koji se trenutno nalaze u ratnoj zoni”, naveli su iz Udruženja pomorskih kapetana dodajući da je to udruženje samo po sebi spremno da našim pomorcima u nevolji pruži svu raspoloživu podršku – prije svega pravnu pomoć.
“Ukoliko je to izvodljivo, savjetuje se pomorcima zatečenim u Persijskom zalivu da zatraže od brodara zbrinjavanje na kopnu (npr. u konzulatima), naročito ako se sukobi ne prekinu odnosno ukoliko se Hormuz uskoro ne ‘otvori’. Isto tako, savjetuju se pomorci koji nijesu zahvaćeni ovom prijetnjom da ne prihvataju naredna putovanja u Persijski zaliv (War Risk zona)”, poručili su iz Udruženja pomorskih kapetana Crne Gore dodajući da nastavljaju da prate “razvoj situacije koja pogađa naše pomorce i sve brodove na kojima oni plove”.
Neki dan sam se baš zaželjela krilca. Naravno da sam si odmah ispunila želju. Pitanje je samo bilo na koji način ih pripremiti, točnije marinirati.
Našla sam i neki zgodan recept koji je uključivao kurkumu i ne baš neki preveliki angažman. To posebno volim i cijenim nekim danima!
U konačnici se pokazalo jako ukusno i ono najvažnije, hrskavo. Iskreno, nema ništa bolje od hrskavih krilca, a da stvar bude bolja složila sam si i neki ljutkasti umak. Sve je bilo tip top.
Sastojci:
8 pilećih krilaca
2 žlice maslinovog ulja
1 žličica kurkume
1/3 žličice dimljene crvene paprike
1 žličica himalajske soli
papar
Pileća krilca – Photo Aexander Kovacs – Unsplash
Priprema:
Zagrijte pećnicu na 200°C. Pomiješajte ulje, sol, papar, kurkumu i mljevenu crvenu papriku.
Premažite pileća krilca detaljno sa svih strana mješavinom ulja i začina.
Ostavite ih tako barem pola sata u marinadi. Pecite pileća krilca oko 30 minuta, dok ne poprime zlatno-brončanu boju.
Poslužite svoja krilca uz kakav povrtni prilog ili samo neki dobar umak.
Luštica Bay obilježiće Međunarodni dan žena 8. marta, pod sloganom „Na njenom terenu“, koji će kroz agendu kreativno osmišljenih umjetničkih, sportskih i lifestyle iskustava odati na svojevrstan način omaž ženama kroz njihove različite, ali podjednako bitne uloge, u zajednici.
Ona stvara – destinacijski kalendar događaja
“Ona stvara”, centralni dio umjetničkog programa, je inspirisan talentima i stvaralaštvom lokalnih dama, i obilježiće nedjelju 8. mart na Piazzi Centrale.
Književno veče Jasenke Lalović je zakazano u hotelu Centrale Luštica Bay by Angsana u 17 časova, gdje će publika sa književnicom razgovarati o njenom snažnom, lirskom i emotivno slojevitom narativu koji istražuje porodične veze, žensku snagu, identitet i nasljeđe ovog podneblja U romanima S one bande moje gore, S ove bande moje gore i Kastigulja oblikuje upečatljive ženske likove i autentičan jezički izraz, oslanjajući se na usmenu tradiciju, arhetipske obrasce i kolektivno pamćenje. Glumica Dubravka Drakić će čitati odlomke baš iz ovih njenih romana, Kao što i sama ističe u intervjuima, njeno pisanje proizlazi iz potrebe da se sačuva glas predaka, a motivi kamena, krša, ćutanja i prkosa postaju simboli unutrašnje izdržljivosti i moralne vertikale.
Na bazaru umjetnina i rukotvorina posjetioci će uživati u vizuelnim identitetima pletenih lutki Vesne Janović, mini canvasima brenda Nađa Petit Art, ali i unikatnom nakitu od gline i poludragog kamenja Piensa-en-me Jewellery, kao i rajfovima za kosu i torbica brenda B Unique, organskoj kozmetici Natural Cosmetics Luštica i mirisnim dekorativnim svijećama Gamaj On. Selekcija izlagača zasigurno se zasniva ne sinergiji brenda Luštica Bay i umjetnica, sa zeljom da posjetioci izaberu autentične i unikatne poklone na Piazzi Centrale od 14 časova. Ženska klapa Maris nastupiće od 16 časova.
Pub kviz „Ona zna“ sa temom posvećenom ženama, je zakazan u Popov Premium Bar-u od 19 časova, a prijave za učešće se mogu ostvariti putem broja +382 67 997 700.
Luštica Bay – Centrale – foto Boka News
Ona pokreće igru – ženski golf turnir
Mini golf turnir „Ona pokreće“ je namijenjen ženama, kao inspirativan uvod u svijet golfa. i zakazan je u podne 8. marta. Ovaj susret stavlja akcenat na tehniku, preciznost i samopouzdanje, kroz kratke prilazne i završne udarce, te osnove pravilnog stava i zamaha. Simbolične nagrade biće dodijeljene timu najuspješnijim učesnicama, nakon čega će uslijediti zajedničko druženje u opuštenoj atmosferi. Rezervacije su obavezne, i ostvaruju se unaprijed na broj telefona +382 67003 843 ili putem e-mail adrese golf@lusticabay.com. Restoran The ClubHouse tog dana nudi 20% popusta na hranu i piće, dok je 20% popusta obezbijeđeno i na sve časove golfa izuzev termina predviđenog za turnir „Ona pokreće“.
U Marina Village-u, program će započeti muzičkim nastupom u restoranu The Spot od 12 časova. Istovremeno, u ARTRO galeriji biće održana radionica „Ženski kod vune“, pod mentorstvom umjetnice Gordane Trebješanin. Ova savremena umjetnička praksa filcanja vune predstavlja ritual sporog stvaranja, gdje proces ima jednaku važnost kao i forma. Prijave se realizuju putem e-mail adrese artronvoevents@gmail.com ili na broj +382 68 074 308.
Luštica Bay – foto Boka News
Tokom dana, polaroid fotografije sa događaja biće dostupne kao spontana i autentična uspomena sa destinacije Luštica Bay, zabilježena u duhu trenutka i atmosfere koju zajednički stvaramo. Dodatne ponude uključuju 40% popusta na sve usluge i 20% popusta na kozmetiku u Luštica Beauty Baru 7. marta, kao i koktel ponuda 1+1 i 20% popusta na asortiman piva u Popov Premium Bar-u. Posjetiocima će biti na raspolaganju i besplatni sportski tereni, jedan padel teren i jedan multifunkcionalni teniski teren uz prethodnu registraciju na broj +382 67 129 376.
Hotelski paketi na destinaciji Luštica Bay
Hoteli The Chedi Luštica Bay i Centrale Luštica Bay by Angsana sz pripremili posebne ponude povodom Dana žena. Hotel Centrale nudi 30% popusta na smještaj, a sve gošće 8. marta očekuje slatko posluženje iznenađenja. The Chedi Luštica Bay je pripremio poseban paket boravka, sa detaljima dostupnim na zvaničnom sajtu hotela, kao i poseban Wellness paket sa 50% popusta na sve spa tretmane od 6. do 8. februara.
Program “Na njenom terenu“ je osmišljen kao dan posvećen inspiraciji, susretima i podršci, kao dan u kojem Luštica Bay još jednom potvrđuje da je destinacija zajedništva, stvaralaštva i pažljivo osmišljenih iskustava.
Na prvim izborima ćemo smijeniti aktuelnu vlast, saopštio je na sjednici u Herceg Novom jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović.
Kako su naveli u saopštenju, tom prilikom razmatrana je aktuelna politička situaciji kako u ovoj lokalnoj sredini, tako i na državnom nivou, ali i predstavljeni dalji koraci u susret predstojećem izbornom ciklusu.
Šehović je poručio da će politička scena nakon narednih parlamentarnih i lokalnih izbora biti suštinski drugačija i da će se vlast konstituisati na novim osnovama.
„Na narednim parlamentarnim izborima smijenićemo aktuelnu vlast i formirati novu, državno odgovornu, u kojoj će Evropski savez biti važna karika. Izaći ćemo pred građane sa nadstranačkom političkom platformom i ostvariti snažan rezultat. Vratićemo normalnost državi i stati na kraj primitivizmu, neznanju i neodgovornosti vidljivoj na svim nivoima“, istakao je Šehović.
Evropski savez u Herceg Novom
Jedan od lidera Evropskog saveza, Ivan Vujović, kako se dodaje, ukazao je na probleme koji opterećuju i Herceg Novi i Crnu Goru, ocjenjujući da su zastoj u razvoju, politička trgovina i odsustvo dugoročne vizije postali ozbiljna prepreka daljem napretku.
„Evropski savez nudi partnerski odnos sa građanima, jasnu razvojnu strategiju i odlučnost da se prekine praksa improvizacije i kratkoročnih interesa. I Crna Gora i Herceg Novi zaslužuju odgovornu upravu, stabilne institucije i novu energiju“, naglasio je Vujović.
Jedan od lidera Evropskog saveza, Vatroslav Belan kazao je da njihova nadstranačka platforma svoju politiku gradi na civilizovan, odgovoran i dosljedan način, u skladu sa savremenim evropskim standardima i demokratskom praksom.
„Naša politika nije zasnovana na podjelama i populizmu, već na argumentima, znanju i odgovornosti. Crnoj Gori je potrebna stabilna i autentično evropska vlast koja će državni interes staviti ispred partijskih kalkulacija i dnevno-političkih potreba“, poručio je Belan.
Prisutnima su se, kako su kazali, obratili i predstavnici Evropskog saveza u Herceg Novom Rajko Komnenić i Veselin Krivokapić.
“Komnenić je istakao da Evropski savez vodi najčistiju i najprincipijelniju politiku u Herceg Novom, te da je krajnje vrijeme da se neodgovornosti i lošem upravljanju u ovoj opštini konačno stane na put. Krivokapić je naglasio da je Evropski savez u Herceg Novom otvoren za sve koji žele promjene i koji su spremni da rade u interesu grada, a ne pojedinaca i privilegovanih grupa. Sjednici su prisustvovali i funkcioneri Evropskog saveza: Petar Odžić, Miloš Čelanović, Amina Cikotić, Mirko Stanić i Esad Šainović“, zaključili su.
Sve aktivnosti koje su preduzimane i planirane tokom protekle dvije godne od kad upravljam prostorima pet nacionalnih parkova, preduzete su isključivo u cilju zaštite i očuvanja zaštićenih područja i njihovih najznačajnjih vrijednosti, kaže se u reagovanju direktorice JPNPCG, Marinele Đuretić.
Nacionalni park Lovćen – foto NTO
S tim u vezi ističem da je JPNPCG u ovom periodu ostvarilo izuzetne rezultate kada je u pitanju zaštita, unaprijeđenje uslova rada zaposlenih, ali i uspjeh poslovanja preduzeća. Smatram da je u interesu javnosti da zna da je tokom navedenog perioda zabilježen pomak u svim segmentima poslovanja – zaštiiti i očuvanju biodiverziteta, borbi protiv nelegalnih aktivnosti, rad na važnim zakonima i strateškim dokumentima. Tokom prošle godine parkove je posjetilo oko 930 hiljada turista i ostvarena je dobit u poslovanju. Takođe, sprovedeno je preko 60 disciplinskih postupaka gdje nijesmo žmurili na nepravilnosti i nerad koji je godinama ignorisan. Krenuli smo i sa uklanjanjem nelegalnih objekata sa prostora parkova, ali smo u ovom periodu obezbijedili kroz različite donacije i projekte sredstva koja će nam omogućiti osavremenjavanje i unaprijeđenje zaštite prirode, ali i ponudu i infrastrukturu u cilju razvoja održivog turizma. Sve ovo rezultat je dobre organizacije, unaprijeđenja sistema kontrole i ulaganja u bolje uslove za rad naših zaposlenih.
Imajući u vidu sve navedeno, kao i brojne radnje i mjere koje su preduzete u ovom periodu kada je u pitanju problem prenamnožavanja potkornjaka u šumama NP Prokletije ističem pod punom profesionalnom i ličnom odgovornošću da je Javno preduzeće za nacionalne parkove kao upravljač zaštićenim područjima sprovodilo sve zakonom definisane mjere i aktivnosti u skladu sa strateškim dokumentima i smjernicama nadležnih institucija u sistemu zaštite životne sredine i prirode. Ove aktivnosti realizovane su u skladu sa važećim zakonima, dostupnim informacijama i podacima, kao i u skladu sa iskustvima stručnih službi iz konkretnih oblasti zaštite prirode. Ovim smo se rukovodili u sferi unapređenja opšteg zdravstvenog stanja i zaštite šuma svih pet nacionalnih parkova, posebno od štetnih insekata i potkornjaka u NP Prokletije.
Prepoznajući rješavanje ovog izazova prioritetnim, smatrala sam veoma važnim integralno upravljanje zaštitom šuma, a posebno uključivanje i saradnju s relevantnim organima, kako bi se sinergijskim djelovanjem nadležnih institucija došlo do adekvatnog rješenja očuvanja šumskih ekosistema u NP Prokletije i adekvatno odgovorilo na problem. S tim u vezi, na inicijativu JPNPCG formirana je međuinstitucionalna i međuresorska komisija koju čine stručnjaci iz oblasti zaštite šuma, čije se mjere u potpunosti poštuju. Zahvaljujući preduzetim svim mjerama, uključujući i postavljanje feromonskih klopki koje ukazuju na smanjen broj uhvaćenih insekata prošle godine u odnosu na 2024, očekuje se da će pojava potkornjaka biti u skorijem roku stavljena pod kontrolu.
Sve preduzete aktivnosti i mjere u vezi sa zaštitom šuma, a monitoringom je i utvrđeno da je zahvaljujući njima došlo do smanjenja broja potkornjaka u NP Prokletije, radili smo isključivo u javnom interesu. Zato smatram da su navodi iz prijave, za koju sam saznala iz medija, u potpunosti neosnovani.
Podsjećam javnost da je sušenje šuma od potkornjaka nije problem samo u NP Prokletije ili u sjevernom dijelu Crne Gore, već je to problem u svim zemljama Evrope koje imaju četinarske šume i to prvenstveno šume smrče. Shodno pretpostavkama naučnog kruga smatra se da su glavni krivac klimatske promjeme, te se odgovornost za širenje potkornjaka ne može pripisivati JPNPCG.
Šesti međunarodni sajam turizma „Banja Luka 2026“, održan od 27. februara do 1. marta u Sportskoj dvorani „Centar“, okupio je 150 izlagača iz Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Grčke, Turske i Srbije, koja je ove godine bila zemlja partner sajma.
Tokom tri sajamska dana, Crnu Goru su predstavljale Nacionalna turistička organizacija Crne Gore, lokalne turističke organizacije Tivta, Herceg Novog, Budve, Nikšića i Berana, kao i predstavnici turističke privrede.
Sajam u Banjaluci predstavlja važnu platformu za susrete i umrežavanje turističkih profesionalaca, uključujući nacionalne, regionalne i lokalne turističke organizacije, turističke agencije, rekreativne centre, banje, nacionalne parkove, hotelske grupacije i udruženja.
TO Tivat – Sajam u Banjaluci
Turistička organizacija Tivat predstavila je bogatu ponudu destinacije, uključujući kulturne sadržaje, nautiku, prirodne atrakcije i lokalnu gastronomiju, promovišući Tivat kao idealnu destinaciju za različite tipove turista.
„Učešće na sajmu u Banjaluci za nas ima poseban značaj, jer omogućava da direktno predstavimo potencijale Tivta i njegove turističke ponude tržištima BiH i regiona. Tivat danas nije samo destinacija za luksuzni turizam i nautiku, već i mjesto koje nudi bogat kulturni program, prirodne atrakcije i jedinstvena iskustva za sve posjetioce. Ovaj sajam nam omogućava da povežemo lokalnu privredu i turističke profesionalce, predstavimo inovativne projekte i dodatno pozicioniramo Tivat kao jednu od najperspektivnijih crnogorskih destinacija“, poručuju iz Turističke organizacije Tivat.
TO Tivat – Sajam u Banjaluci
Štand Crne Gore posjetili su ministar trgovine i turizma Republike Srpske Nedžad Ned Puhovac i pomoćnik ministra Predrag Tešić, čime je dodatno potvrđena važnost prisustva crnogorskih destinacija na sajmu.
