Maja Mršulja, predsjednica SO Kotor za Boka News sumirala rezultate pred predstojeće lokalne izbore

0
Maja Mršulja, predsjednica SO Kotor za Boka News sumirala rezultate pred predstojeće lokalne izbore
Maja Mršulja – foto Boka News

Očekuje veliki broj prijava “starih” i “novih” partija za učešće na lokalnim izborima najesen



Na pragu raspisivanja lokalnih izbora u Opštini Kotor polako se sumiraju rezultati postignuti u prethodnom periodu, propituje se koje su to odluke Skupštine donijele boljitak u životu građana, šta je moglo i bolje, te se planiraju i sljedeći koraci u donošenju odluka važnih za ukupnu lokalnu zajednicu. Da li će i koji će to planovi biti ostvareni, zavisiće od toga ko će u narednom periodu biti na vlasti.

Redovni izbori u Opštini Kotor održaće se u skladu sa Zakonom o izboru odbornika i poslanika, najkasnije 15 dana prije isteka mandata ovog saziva Skupštine (oktobar 2024.). Lokalne izbore raspisuje Predsjednik Države, a od raspisivanja do održavanja izbora ne smije proći manje od 60 niti više od 100 dana, tako da raspisivanje lokalnih izbora SO Kotor očekujemo negdje u julu, a održavanje najkasnije do polovine oktobra, kazala je predsjednica Skupštine Opštine Kotor Maja Mršulja za Boka News.

-Što se tiče izborne kampanje biće veliki izbor, u smislu predaje izbornih listi biće više političkih partija, s obzirom da su formirane i neke nove partije ili su u procesu osnivanja. Očekujem da će biti “širok izbor”, mada je to na svakim izborima specifično u Kotoru, gdje smo posljednji put imali devet izbornih listi. Kako će koja politička partija odlučiti, da li će samostalno ili u nekom savezu/koaliciji, o tome ne bih mogla govoriti, jer aktivnija dešavanja na ovom polju će početi kada budu raspisani izbori, kaže Predsjednica i dodaje da očekuje da će na lokalnim izborima učestvovati sve partije koje sada djeluju u lokalnom parlamentu- Demokratska Crna Gora, Građanski pokret URA, bivši Demokratski front, koalicija za budućnost, zatim Demokratska Srpska stranka, Socijalistička narodna partija, Demokratska partija socijalista, Liberalna partija, Socijaldemokrate, kao i Demokratska alternativa, koja je osnovana nedavno, te i one stranke koje nisu ostvarile odborničke mandate u prethodnom sazivu.

Ulaz u Skupštinu u Palati Bizanti – foto Boka News

-Što se tiče novih partija, ima onih koje su nove na držanom nivou poput partije “Evropa sad”, vjerujem da će nastupiti i na kotorskim izborima, imajući u vidu da su nedavno nastupili na lokalnim izborima u dvije opštine. Takođe, očekujem da će nastupiti i lokalna lista “Kotorski pokret”. Možda će biti još nekih partija ili listi, ne mogu ništa da kažem unaprijed, ali predviđamo veliki broj prijavljenih, dodaje Mršulja.

Upravo je završena 23. sjednica SO, a za četiri godine mandata, ovaj skupštinski saziv donio je brojne odluke važne za opšti javni interes i one koje se odnose na potrebe fizičkih i pravnih lica/ građana.

-Na gotovo svakoj sjednici je bio veliki broj odluka, rijetke su sjednice gdje su po hitnoj proceduri donešene jedna ili dvije odluke, bilo ih je toliko da smo imali više nastavaka sjednica kako bi smo ih izglasali. Svaka je odluka važna, fizičkom licu je važnija odluka o službenosti prolaza, nego neka odluka koju mi generalno doživljavamo najvažnijom za javni interes. Izdvojiću neke koje se tiču poboljšanja života lokalnog stanovništva grada Kotora.

Nagrade najboljim sportistima Tivta 2015.
Donji Grbalj Photo: Boka News

Unapređenje vodovoda u Donjem Grblju

Prije svega, donijeli smo odluke koje se tiču vodosnabdijevanja Donjeg Grblja- za sela Pobrđe, Vranovići, Lješevići, Bigova – utvrđivanje lokacije za sekundarni vodovodni sistem koji ide sa priključka “Jugodrva”. Radovi su u toku već izvjesno vrijeme. S obzirom da Donji Grbalj do sada nije imao gradski vodovod, ove odluke su od velikog značaja za stanovništvo. Našim programima investicionih aktivnosti predviđeno je i projektovanje vodovoda za dio Zagore, Višnjeva, Krimovice, Jaza.

Radovi na sekundarnoj vodovodnoj mreži u Donjem Grblju, teku predviđenom dinamikom, predviđamo da će početkom iduće godine mještani dobiti vodu iz gradskog vodovoda. Ovo bi bila velika olakšica za život u selima, koja se sve više urbanizuju, a vodovodna infrastruktura je zastarjela.

-Primarnu vodovodnu infrastrukturu postavlja firma “Bigova Bay” i ti radovi teku predviđenom dinamikom, koja će u narednom, skorijem, periodu biti završena. U međuvremenu je nadležni Sekretarijat za investicije Opštine Kotor raspisao tender za izbor izvođača za izvođenje radova i postavljanja sekundarne vodovodne infrastrukture ka selima Pobrđe, Vranovići, Lješevići, Bigova. Vrijednost ovih radova iznosi preko 2 miliona eura. Završetak radova i dobijanje vode iz gradskog vodovoda je za očekivati početkom naredne, 2025.godine.

Vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda 

-Nakon ove sezone očekuje nas početak radova za vodovodno-kanalizacionu mrežu Prčanj-Stoliv-Risan- Perast, što je veoma značajna investicija. Prethodno smo donijeli Odluku o utvrđivanju javnog interesa radi pokretanja postupka (ne)potpune eksproprijacije u cilju poboljšavanja i proširenja ove vodovodno-kanalizacione mreže,  zatim smo donijeli Odluku za realizaciju vodosnabdijevanja i odvođenje otpadnih voda, Odluku o zaduživanju Opštine Kotor u tom dijelu na Jadranskoj obali. To obuhvata kanalizacionu, vodovodnu mrežu za pomenuta mjesta, kao i podmorski tranzitni kanalizacioni cjevovod Perast-Stoliv i takođe Perast-Risan, Stoliv-Prčanj, s obzirom da je u prethodnom period odrađen sistem do Peluzice. Opština se za ovaj projekat zadužila četiri miliona i 450 hiljada eura, a sveukupno ovaj poduhvat je vrijedan preko 30 miliona eura.

Prčanj – foto Boka News

Projekat vodosnabdijevanje i odvođenje otpadnih voda na Jadranskoj obali faza V komponenta 2, se odnosi na kanalizaciono-vodovodni sistem Prčanj-Stoliv i Perast -Risan. Ukupna vrijednost ovog projekta je preko 30 miliona eura, a početak radova se očekuje nakon turističke sezone, znači početkom jeseni ove godine. Rok za izvođenje je 2 godine.

Ono što će nam svima biti potrebno je strpljenje, ali nakon takve investicije stanovništvu će sigurno biti lakše i ugodnije živjeti u zalivu, dodala je Mršulja.

Bulevar Tivat-Jaz

Projekat Države od velikog javnog interesa je Bulevar Jaz-Tivat, za čiju realizaciju smo pripremili predlog odluke koji će se naći u dnevnom redu sljedeće sjednice. To je utvrđivanje lokacije za izgradnju vodovodno-kanalizacionog sistema za zonu Bulevara Tivat-Jaz, od Krtoljske raskrsnice  do Lastve Grbaljske, tako da ćemo dio bulevara iskoristiti kako bi u njegov trup ušla sva infrastruktura za vodovod i kanalizaciju. To će biti mnogo značajno za vodosnabdijevanje ovog dijela opštine, iako tamo imamo bolje vodosnabdijevanje nego što je bilo, ali opet i dalje tokom ljeta  ima nekih restrikcija. Ovim će se uvezati Regionalni vodovod koji će tu proći, a veliki značaj ima I kanalizacioni sistem od raskrsnice Kotor-Tivat-Budva do Lastve Grbaljske, naročito imajući u vidu koji je to broj stanovnika koji gravitira tom području i koliko se urbanistički širi  cijelo područje između tri grada, objašnjava Maja Mršulja.

Bulevar Tivat – Jaz – foto sreensot

Sanacija, rekonstrukcija lokalnih puteva

Ističe da radovi na gornjogrbaljskom putu od Stare fortece do Lastve Grbaljske već traju izvjesno vrijeme, u smislu proširivanja, sanacije. To je dionica koja je u prethodnom putu bila prilično zapostavljena. Ima mnogo kritičnih mjesta kao što je bila stijenska masa Gradac u selu Nalježići, što je uspješno odrađeno i put je proširen u tom dileju. Imajući u vidu da su u toku radovi na bulevaru Tivat-Jaz, ovaj put bi mogao biti od značaja za rasterećenje glavne saobraćajnice, iako se on više koristi za potrebe lokalnog stanovništva, on bi mogao biti dobra alternativa. S obzirom da taj prostor naseljava sve više ljudi, ulaganja u saniranje i rekonstrukciju  lokalnih puteva je od velike važnosti. Pošto se u Donjem Grblju radi i vodovodni sistem, rekonstrukcija tog puta obavlja se u fazama.

Gradnja za sindikalce

-Kako se dio Opštine iza tunela Vrmac zadnjih godina širi i naseljava, Skupština je donijela i važne odluke koje se tiču saradnje sa sindikatima različitih državnih institucija, a odnose se na izgradnju stambenih objekata. Prvu odluku iz ovog seta SO Kotor je donijela u prethodnom periodu za članove Sindikalne organizacije zdravstvenih radnika, a u nastavku  23. Sjednice i odluku o solidarnoj izgradnji stambenog objekta u KO Privredna zona za potrebe Stambene zadruge radnika prosvjete  Crne Gore, potom za potrebe Univerziteta Crne Gore, te za potrebe Sindikata bezbjednosnih institucija i Sindikalne organizacije Uprave prihoda i carina Crne Gore i za potrebe zaposlenih u Osnovnom sudu u Kotoru. Ranije je donijeta i Odluka u vezi nepokretnost koja se nalazi u KO Dobrota 1, za potrebe zaposlenih u prosvjeti, a odnosi se na oslobađanje naknade za komunalno opremanje građevinskog zemljišta. Za izgradnju oko 300 stanova u različitim objektima obezbjeđena je adekvatna površina zemljišta. Ovaj dio koji se tiče izgradnje stanova namijenjen je izgradnji stambenog prostora, u skladu sa Planom namjene, kaže Mršulja.

Povećana naknada za novorođenčad

-Tokom prošle godine donijeta je Odluka o povećanju naknade za novorođenu djecu na teritoriji Opštine Kotor, u iznosu od 450 eura za novorođenče, uslov je prebivalište makar dvije godine za državljane Crne Gore i za strance stalni ili privremeni boravak. U vezi s tim je i Odluka o participaciji Opštine u troškovima prevoza učenika, tako da to učešće iznosi od 60 do 100 posto u odnosu na kategorije, na broj kilometara.

Rekordni budžet omogućuje ulaganja u zdravstvo, opbrazovanje, sport…

-Ove godine Skupština je usvojila rekordni budžet- preko 44 miliona i 680 hiljada eura. Iz godine u godinu budžet ne samo da se povećava, nego je i realizacija na veoma visokom nivou, naročito ona koja se tiče kapitalnih investicija (prošle godine je uspješno ostvaren budžet od  preko 28 miliona eura).

Zahvaljujući svim službama, sekretarijatima i preduzećima koji su doprinijeli realizaciji budžeta moguće je ulaganje u državne institucije i ustanove- prvenstveno zdravstvene, obrazovne i sportske na teritoriji Kotora – Opština je u najvećem dijelu sanirala Pedijatrijsko odjeljenje KBC Kotor, sanirala školske sale, izgradila školska igrališta, ono što je bilo nanužnije, u okviru predviđenih budžetskih sredstava. Tu su i nova dječija igrališta u stambenim naseljima, novi park u Rakitama, Pijaca nas Sv. Stasiju, Slavjanska čitaonica u Dobroti. Povećanjem planiranog budžeta  imamo više sredstava i za sportske kolektive, prvenstveno za tri gradska kluba- VK Primorac, FK Bokelj i KK Kotor, kao i za ostale klubove, a samim tim vidljivi su i bolji rezultati,što daje na većem značaju  Grada, navodi Predsjednica.

Kotor – semafori – foto Boka News

Sistem “pametnih semafora”

-Prošle godine krajem juna je registrovano više od 11 hiljada automobila koji su kotorskom rivom od Škaljara ka Dobroti prošli samo jednom saobraćajnom trakom, a jedan od uslova za pravljenje autoputa je frekvencija od preko 12 hiljada automobile, tako da ispunjavamo te uslove, ali pošto nije moguće zbog konfiguracije reljefa i statusa UNESCO-a, uveli smo “pametne semafore”. Cilj je bio bolji protok saobraćaja, da se ne ne stoji u mjestu, nego da se bar polako kreće.

Takođe smo utvrdili da je najveći broj automobila domaćih (KO i TV) tablica, što nam govori o tome da Kotorani najviše koriste sopstvena vozila, eventualno motore u proljetno-ljetnjem periodu. To je možda posljedica nedostatka kvalitetnog javnog autobuskog/kombi prevoza. SO donijela odluku o linijskom gradskom i prigradskom prevozu sa ciljem poboljšanja učestalosti polazaka, manjem kašnjenju, što je rezultiralo i nabavkom  pet novih autobusa koji su već u upotrebi.  Imam utisak da nekako naši građani najviše pribjegavaju sopstvenim prevoznim sredstvima, a nadamo se da će sve ovo uticati da u većoj mjeri koriste i javni prevoz.

Imamo u vidu i mogućnost vodenog saobraćaja, ali ne mogu ništa izvjesnije reći da li će, kad će i što će, mi smo se uhvatili prvo ovog drumskog saobraćaja da ga rasteretimo sa ovim načinom koliko-toliko. Druga faza pametnih semafora magistralom od tunela Vrmac u Škaljarima do kružnoga toka i od ŠC “Kamelija” do Dobrote (Dom zdravlja) će uskoro krenuti.

Kotor – foto Boka News

Turistička sezona 365 dana

– Do 2018. godine cijena ulaznice za Bedeme bila je 3 eura, a kada je povećana na 8 eura, vidjeli smo da to funkcioniše, pa smo odlukom Skupštine povećali ulaznicu na 15 eura. Sve što se zaradi će se najvećim dijelom uložiti u Bedeme, da oni sami sebe rekonstrtuišu, to je poenta svega. Očekujući podršku od Države, bolje je da što više toga uradimo sami.

Preko 40 hiljada gostiju boravilo je u Kotoru od 1. januara do 1. juna, ostvareno je 250 hiljada noćenja, pritom gosti prosječno u Kotoru ostaju šest dana. Stvoren je ambijent gdje je ovaj grad posjećen tokom cijele godine, najviše tokom sezone. Sa preko 250 registrovanih kulturnih manifestacija Kotor je grad sa najvećim brojem kulturnih događaja koji se realizuju u toku godine. Zahvaljujući tome i turistička sezona traje 365 dana, a brojni se zadržavaju više dana u gradu upravo radi koncerata i zabnavnih, sportskih programa u gradu.

Usvojen je i Nacrt o osnivanju JU Kotorsko pozorište za djecu i mlade, prvog pozorišta takve vrste u Crnoj Gori.

BN: Trezor Opštine Kotor se najviše puni od poreza na nepokretnosti fizičkih i pravnih lica, a što se tiče prihoda koji se odnose na izletničke, boravišne takse i ulaznice za obilazak Bedema, reper za uspjeh je rekordna 2019. godina, sa kojom turistički i opštinski poslenici upoređuju sadašnje stanje. 

-Tako je od izletničke takse 2019. godine  ostvaren prihod od 580 hiljada eura, 2023. godine – 497 hiljada eura, a ove godine na 1. jun iznosi 132 500 eura, što je izvrsna, s obzirom da je sezona tek počela. Boravišne takse su 2019. godine donijele prihod od 716 hiljade, 2023.- preko milion eura, a na 1, jun . oko 250 hiljada, što govori o tendenciji rasta. Značajni su prihodi i sa Bedema- tokom 2019. godine, kada je ulaznica iznosila osam eura, obišlo ih je preko 250 hiljada posjetilaca i prihod je bio oko milion i 730 hiljada eura. Tokom 2023. godine – preko milon ipo eura je bio prihod sa bedema  sa istom cijenom ulaznice. Mi smo skoro donijeli odluku gdje je povećana cijena ulaznice sa osam na 15 eura, izuzimajući sve one koji imaju prebivalište u Crnoj Gori (oni ne plaćaju ulaznicu), i na dan 1. jun ostvaren je prihod od preko 650 hiljada eura, uz preko 45 hiljada posjetilaca. To je značajno je povećanje, sigurna sam da će se ostvariti visoki prihodi, veći nego što su bili u prethodnim godinama, a imaćemo negdje manji broj posjetilaca. To smatram pozitivnim, samim tim će sva ova naša ulaganja u Bedeme ostati trajnija, nije isto kad ih obiđe 220 hiljada ili 130 hiljada ljudi.

BN: Da li je to dobar recept i za kruzing turizam i goste koji nam dolaze brodovima- manje kruzera a više kvalitetnijih i bolje platežnih gostiju koji bi se zadržavali više dana u Kotorskom zalivu?

Očekujemo da će Studija o održivom kruzing turizmu u Kotoru (CLIA) biti ubrzo gotova, da vidimo što i kako dalje. Nosilac njene izrade je Luka Kotor, a Opština podržava njenu izradu. Studija će nam dati neke smjernice. Ono što je bitno za razvijanje stacionarnog turizma jeste izgradnja hotela, imamo hotel na Prčanju koji je većeg kapaciteta, očekujemo i hotel „Teuta“ u Risnu, nastavak izgradnje hotela na URC-u i prije valorizacije dijela staroga „Fjorda“, više smještajnih kapaciteta, jer svi hoteli koje imamo u Kotoru su manjih kapaciteta. Lokalitet bivšeg „Fjorda“ je u privatnom vlasništvu, a mi kao lokalna uprava utičemo da bude nekih pomaka da se taj dio ponovo valorizuje. Tek nakon toga možemo govoriti o promjeni strategije razvoja sveukupnog turizma kod nas, što nas čeka u bliskom periodu.

Gornji Grbalj – foto Boka News

Izgradnja uzima maha, poljoprivreda potisnuta

U periodu prije desetak godina nekonstrolisano se gradilo, pa je usljed prijetnje gubljenja statusa UNESCO-vog grada donesen moratorijum na gradnju.

Evidentno je da gradnja u svim gradovima uzima maha, možda i upravo zbog statusa UNESCO-a Kotora manje u odnosu na susjedni Tivat i da ne pominjem Budvu gdje je to zaista pretjeralo svaku mjeru. Možda bi trebalo da se gradnja izmjesti u dijelu iza tunela, u Grblju, gdje postoji prostor za gradnju. Sa druge strane, to je i poljoprivredno područje i svjedoci smo da u odnosu na prethodni period od prije par decenija danas mnogo manje proizvođača u poljoprivredi. Svako domaćinstvo se umjereno bavilo stočarstvom, ratarstvom, voćarstvom…Sad je toga sve manje, rijetka su domaćinstva koja razvijaju tu djelatnost na području opštine Kotor iako nudimo podsticajne mjere i raspodjelu sredstava  koja se svake godine dodjeljuuju poljoprivrednim proizvođačima.

Budžetom Opštine za podsticaje u poljoprivredi (voćarstvo, maslinarstvo, povrlarstvo, cvjećarstvo, pčelarstvo, stočarstvo, ribarstvo i marikulturu) predviđeno je 90 hiljada eura, od čega je prije nekoliko dana registrovanim poljoprivrednim proizvođačima dodijeljeno 49.436 eura.

Zdrava domaća hrana i seoski turizam privlače turiste, te razmišljamo i o razvoju poljoprivrede na ovom području. Vraćanje zemljišta vlasnicima na Mrčevom polju (Jazu) je postupak koji dugo traje, a samim tim nekako koči valorizaciju tog prostora. Trebalo bi naći mjeru između onoga što puni budžet i onoga što omogućava normalan život građana, kako oni ne bi osjećali teret gužvi, turista, gostiju.

Uvijek može i bolje i više

 Ono što bi trebalo unaprijediti i promijeniti, a ne zavisi od Opštine Koptor, jer ona nije vlasnik, po Mršuljinom mišljenju, je ono što svi primjećuju kad uđu u Kotor.

-Primjećuje se prostor bivšeg “Autoremonta”, Stare Rivijere, plato gdje je nekad bio hotel “Fjord”, zatim prostor “URC”, gdje će, nadamo se, biti nastavljena gradnja hotela… to je ono što je zapravo privatno vlasništo. Opština je uradila sve na stvaranju jednog političkog I privrednog ambijenta gdje nema više barijera za ulaganje. Ukoliko neko želi da valorizuje te prostore, ne ulazeći u kompleksnu vlasničku strukturu, mislim da zaista nema nikakvih prepreka u smislu ulaganja. Mi utičemo, koliko je do nas, da na tim prostori na veoma atraktivnim lokacijama u srcu grada, konačno krenu investicioni radovi, kako bi naš grad bio sređeniji, a život građana ugodniji.

U lokalnom parlamentu 12 žena

Žene su na vodećim funkcijama Opštine Kotor tek od početka ovog milenijuma – najprije predsjednica Opštine Maja Marija Ćatović, zatim predsjednica Skupštine Dragica Perović i sada Maja Mršulja.  U očekivanju da se taj trend nastavi, pitamo Maju koliko je zadovoljena kvota rodne ravnopravnosti kad je u pitanju Skupšina Opštine Kotor.

-Od 33 odbornika/ca u lokalnom Parlamentu je 12 žena, što bi značilo nešto više od 30%, pa mogu reći da se negdje uklapamo u te kvote (najmanje 30%). Prilikom predaje izbornih listi zakonom je predviđeno da na svakih četiri jedna kandidatkinja za odbornicu mora biti žena, da bi se ispunio uslov učešća od 30% žena u političkom životu.  Taj broj još nije na nivou na kojem bi trebalo da bude, ako posmatramo i druge lokalne parlamente i Državni parlament, žene koje su u izvršnim organima itd, opet gledajući odnos mužkaraca i žena, vidljivo je da je žena manje, ali da ih je više nego što ih je bilo u prethodnom periodu. Ako tražimo objašnjenje svemu tome, sigurno je da se dosta rtoga promijenilo u odnosu na neki davno raniji period, u smislu da se žene obrazuju, generalno, veliki broj mladih ljudi a naročito žena završava visoke škole-fakultete, što je rezultat osvješćenja i nekakvog oslobođenja- u smislu učešća u javnom životu. Sarađujući sa ženama, djeluju mi vrlo hrabro, ne ustručavaju se, sposobne su, borbene, ne odustaju od cilja, što su kvaliteti koje posjeduje većina žena na značajnim funkcijama u javnom životu. Generalno, u životu uopšte žena ima više obaveza, veliko je opterećenje jer su i majke i domaćice, s druge strane su i poslovne žene, a jave funkcije iziskuju mnogo vremena. To ne podrazumijeva samo radno vrijeme, to su i aktivnosti van toga, s obzirom da javna funkcija traži da smo dostupni tokom cijeloga dana. Znajući koji teret to nosi (ako ne znaju, saznaće), vjerovatno se dio žena i ne ukjlučuje za posao u javnom političkom životu, s obzirom da to znači manje vremena za sebe, za svoju djecu i porodicu.

Izložene mizoginim komentarima

Prateći dešavanja u vezi nekih odnosa prema ženama u politici, vidimo da su često izložene nekim mizoginim komentarima, verbalnim napadima ili prijetnjama, što ne ide u prilog namjeri da one učestvuju u javnom životu. Raduje me što ih ima više, nije to broj koji je idealan, ali ipak se nešto dešava i ide se naprijed u tom smislu, jer ženu koja zaista želi da se bavi ovim poslom, koja je slobodna i nezavisna, koja želi promjene u društvu i zna kako da ih ostvari, ne mogu zaustaviti ni te prepreke. Tu su žene itekako istrajne i uporne, smatra Mršulja.

/M.D.Popović/

Završen 23. Međunarodni festival klapa u Perastu – dječije i omladinske klape nada za budućnost festivala

0
Završen 23. Međunarodni festival klapa u Perastu – dječije i omladinske klape nada za budućnost festivala
23. Festival klapa Perast – foto PR Centar

Dodjelom nagrada za klape u muškoj konkurenciji- klapi  “Podvorje” iz Kaštel Šućurca za prvo mjesto, klapi “Ricordo” iz Blata na Korčuli  za osvojeno drugo i klapi “Delmati” iz Solina, završen je 23. Međunarodni festival klapa (MFK) u Perastu, koji je održan od 14. do 16. juna.

Najuzbudljivije i najsadržajnije je bilo drugo veče kada su nastupile dječije i mješovite klape.  Prvo mjesto u kategoriji starijih dječijih klapa osvojila je klapa “Luč,” drugo mjesto “Arija”iz Kotora, a na trećem je “Anderba Kantories” iz Nikšića. U kategoriji mlađih dječijih klapa, prvo mjesto osvojila je klapa “Maestral” iz Splita, koja je dobila i nagradu za najboljeg debitanta, drugo mjesto ja zauzela klapa “Nonet” iz Tivta, a treće “Canticum Angelorum” iz Zagreba. Nagrade publike dobile su klape “Arija” iz Kotora i “Štiglići” iz Podgorice.

Foto klapa “Žrnovica”

U kategoriji mješovitih klapa prvo mjesto stručnog žirija osvojila je klapa “Žrnovica” iz Žrnovnice, a klapa “Camerton” iz Podgorice osvojila je drugo mjesto i takođe Nagradu publike.

Prvo mjesto u kategoriji ženskih klapa kao i Nagrada publike pripali su klapi “Divna” iz Trpnja sa poluotoka Pelješac, drugo mjesto osvojila je klapa “Alata” iz Podgorice, a treće klapa “Lira” iz Trebižata, Čapljina.

23. Festival klapa Perast – foto PR Centar

Mješovita klapa “Kumpanija” iz Vela luke je održala koncert na kraju programa.

Međunaroni festival klapa je otvorio Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije. Predsjednica NVO Međunarodni festival klapa Perast Tina Braić Ugrinić potsjetlia je na lik i djelo prof. dr Zlate Marjanović, etnomuzkološkinja koja je dala značajan doprinos  muzikološkom razvoju MFKP. Predsjednik stučnog žirija Janes Vlaščić je sa radošću konstatovao da je nakon 23 godine Festivala iznjedrio devet dječijih i omladinskih klapa, čime je MFKP postao “rasadnik” klapskog pjevanja i pjevača. “Znači da smo pravo sjeme posadili”, zaključio je Vlašić.

Festival su podržali Opština Kotor, Turistička organizacija Kotor i brojni sponzori.

Petković: Da li žičara utiče na snabdijevanje Tivta strujom, je li ministarstvo uradilo analize?

0
Petković: Da li žičara utiče na snabdijevanje Tivta strujom, je li ministarstvo uradilo analize?
Žičara Kotor – Lovćen – foto Roko Stjepčević Boka News

Potpredsjednik Opštine uputio pitanja CEDIS-u



Potpredsjednik Opštine Tivat Andrija Petković rekao je da Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) nije dao informacije o važnim pitanjima ni njemu ni Tivćanima.

Petković je odgovorio na saopštenje CEDIS-a u kom navode da oni nisu krivi za višesatni prestanak napajanja u ovoj Opštini.

“Prije svega osjećam potrebu da zahvalim CEDIS-u na uputstvu o tome kako se čuvaju fotelje. Experientia docet (Iskustvo podučava) rekao je Vergilije. Doduše, ne znam kome se zahvaljujem budući da njihov odgovor nije potpisan imenom i prezimenom, ali obzirom na iskustvo koje imaju uputstvo za upotrebu je korisno. No, da se manemo šporkih rabota. Ono što je indikativno je da u svome opširnom saopštenju, ni građanima Tivta, a ni meni, nisu dali informacije o nekim važnim pitanjima, koja nas laike muče.

Budući da je do ozbiljnih prekida u napajanju električnom energijom i prema navodima samog CEDIS-a dolazilo i tokom izgradnje žičare Kotor – Lovćen, da je tom prilikom presječen i kabl, zanima me:

  1. Da li i koliko žičara Kotor – Lovćen utiče na snabdjevanje Tivta električnom energijom, budući da su ozbiljni problem u ljetnjim mjesecima povezani i sa njenim radom ?
  2. Da li su od strane nadležnog ministarstva, vas kao nekog ko vodi brigu o elektrodistributivnoj mreži ili trećeg lica, urađene sve analize u pogledu uticaja žičare Kotor – Lovćen na snabdijevanje Tivta električnom energijom ?
  3. Ukoliko je sve to urađeno i dobijena saglasnost da li imenom i prezimenom (u slučaju da se nezavisnim vještačenjem utvrdi da podaci nisu tačni ) neko materijalno i krivično odgovara ?
  4. Posljednje (za sad) ali ne i najmanje važno: Kao iskusnim stručnjacima i dokazanim majstorima svoje rabote, da li su pred nastupajuću turističku sezonu urađene procjene o mogućnostima ispadanja elektodistributivne mreže i kakvi su pokazatelji ? Naravno, ne uzimajući u obzir neke ekstremne i nepredvidive okolnosti, već normalnu i uobičajenu analizu?
Andrija Petković predsjednik SO Tivat

Uz dužno poštovanje prema onima koji smatraju da se problemi riješavaju na sastancima, a ne putem medijskih natpisa, insistiram i na ovakvom vidu komunikacije. Smatram da su korektni i objektivni mediji najkvalitetniji način brzog i tačnog informisanja građana.

I drugi razlog: na dosadašnjim sastancima koje smo imali sa predstavnicima državnih organa (a čast i izvinjenje vrlo rijetkim izuzecima) mi u Opštini Tivat prolazili smo kao “bosi po trnju””, rekao je Petković.

CG: Auto-putem od početka godine prošlo milion vozila

0
CG: Auto-putem od početka godine prošlo milion vozila
Auto put – Crna Gora – foto Mediabiro

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo oko milion vozila.

Prema podacima sa sajta Monteputa, koji upravlja prioritetnom dionicom auto-puta od Smokovca do Mateševa, promet vozila je u periodu od 10. do 16. juna iznosio 58,23 hiljade.

Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, prošlo je ukupno 1,14 miliona vozila.

Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.

Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 EUR, za putnička vozila 3,5 EUR, a za kamione i autobuse 17 EUR.

Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.

Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.

Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Predstavnici TUI-a u Kotoru – akcenat na održivi turizam i razvoj Kotora kao elitne destinacije

0
Opština Kotor

Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić sastao se danas sa Tomasom Elerbekom, članom Izvršnog odbora i direktorom korporativnih i spoljnih poslova TUI Grupe iz Njemačke, jedne od vodećih kompanija u turizmu na globalnom nivou.

Jokić i Elerbek razgovarali su o turističkim potencijalima opštine Kotor i strateškim opredjeljenjima lokalne samouprave koji se tiču razvoja ove privredne grane. Sagledani su i različiti aspekti moguće saradnje, sa akcentom na održivi turizam i razvoj Kotora kao elitne destinacije.

Predstavnici TUI-a u Kotoru – akcenat na održivi turizam i razvoj Kotora kao elitne destinacije
Kotor – foto Boka News

Sastanku je prisustvovao i član njemačkog Bundestaga iz Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Tilman Kuban te Jakov Devčić i Zoran Dabetić ispred Fondacije Konrad Adenauer. Dragan Krapović, ministar odbrane Crne Gore, takođe je učestvovao u razgovorima, kao i direktorica Nacionalne turističke organizacije Ana Tripković Marković sa saradnicima, Danicom Banjević i Andrijem Stanovićem.

Ispred Opštine Kotor, uz predsjednika Jokića, na sastanku su bili glavna administratorka Marina Bjelja i Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije opštine Kotor.

Tokom vikenda 69 saobraćajnih nezgoda

0
Tokom vikenda 69 saobraćajnih nezgoda
policija-ilustracija

Tokom vikenda, od 14. do 17. juna, na crnogorskim putevima evidentirano je 69 saobraćajnih nezgoda, u kojima je jedno lice smrtno stradalo, dok je šest lica zadobilo teške, a 19 lica lake tjelesne povrede.

U istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 130 prekršajnih prijava, izdali 1010 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 20 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.

Slobode je lišeno 34 vozača zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.

Od tog broja njih 24 je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, osam vozača je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, i dva vozača  zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.

Od ukupnog broja lica lišenih slobode, njih osam je lišeno slobode u Podgorici, pet u Danilovgradu, četiri u Nikšiću i četiri u Pljevljima.

Tivat: Omladinci Arsenala na prijemu kod predsjednika opštine

0
Osvajači Kupa CG sa predsjednikom opstine Tivat

Predsjednik opštine Tivat Željko Komnenović organizovao je prijem za omladinksi tim Fudbalskog kluba “Arsenal” koji je krajem prošle sedmice ostvario izuzetan sportski uspjeh i osvojio Kup Crne Gore.

“Ponosni smo na vas, na uspjeh koji ste ostvarili, i njime ste nas zadužili. Ovakvi sportski rezultati, ono su za šta smo se borili. Jasno je da tivatski fudbal sada ima budućnost!” – poručio je predsjednik opštine obraćajući se mladim fudbalerima “Arsenala”. On je istakao kako ovakvi sportski uspjesi opravdavaju sva ulaganja, te da će “Arsenal” imati svu potrebnu podršku kako bi nastavio da ostvaruje izuzetne rezultate i u narednom periodu. Predsjednik opštine čestitao je na osvajanju Kupa treneru Slavenu Boroviću, cjelokupnom stručnom timu i upravi “Arsenala”.

Kapiten tima Vukota Baštrica je u znak zahvalnosti na podršci, predsjedniku opštine uručio medalju sa takmičenja.

“Početak sezone nije bio sjajan, ali pogledajte gdje smo stigli za godinu dana. Igra prikazana u Podgorici bila je prava fudbalska čarolija. To je rad, motiv, pregnuće… Rezultat je manje važan od činjenice da ste pokazali jako dobru, kvalitetnu igru” – istakao je predsjednik kluba Dejan Kandić, obraćajući se omladincima “Arsenala”. On im je poručio da nastave da rade sa jednakim entuzijazmom. “Postali smo prepoznatljiv fudbalski centar na primorju, ali nećemo se zaustaviti, radićemo dalje kako bismo stigli i ostali na vrhu ljestvice crnogorskog fudbala” – naglasio je on.

Prijemu je prisustvovala sekretarka za društvene djelatnosti Opštine Tivat Olivera Mišković Vidojević, a mladim fudbalerima uručeni su i prigodni pokloni.

“Pored mora, pjevati se mora“ završen dječijom pjesmom i porukama ljubavi, mira i tolerancije

0
Pored mora, pjevati se mora – foto V. Ilić

Nastupom dječijih horova iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, završen je Treći međunarodni festival „Pored mora, pjevati se mora“, koji je prethodna tri dana u Herceg Novom organizovao Sekretarijat za kulturu i obrazovanje.

Veselu družinu od preko 200 mladih pjevača, mještani i gosti mogli su sresti na više scena kroz grad gdje su pjevali dio svog repertoara, a centralne manifestacije održane su u parku Boka.

Učestvovali su horovi OŠ Milija Nikčević iz Nikšića, Bubamarac iz Trebinja, Vokal kids iz Pančeva, SPD Jedinstvo iz Kotora, Raspevano srce iz Vršca, Vivak iz Sremske Mitrovice, Zvjezdice iz Podgorice i domaćini, Cvrkutići iz Herceg Novog.

“Pored mora, pjevati se mora“ završen dječijom pjesmom i porukama ljubavi, mira i tolerancije
Pored mora, pjevati se mora – foto V. Ilić

Prve večeri muzičkog dijela festivala predstavili su se solisti, članovi dječijih horova učesnika, odabranim pjesmama kojima su osvajali bine brojnih dječijih muzičkih festivala u zemlji i regionu. Publika je uživala u nastupima Milice Petrović, Ive Urošević i Iskre Simijanović (Vokal kids), Dunje Tomić i Viktora Kerkeza (Raspevano srce), Milice Adžić, Jane Marčeta i Mine Kozeljac (Vivak), Mone Mujović, Dunje i Uroša Milačića (Zvjezdice), Nađe Milanović i Uroša Salamadije, kao i Lene Jakšić i Vesne Vučurović (Cvrkutići). Veče su magijom plesa upotpunili članovi dječijeg baletskog i šoudens ansambla KSC DiANo. Solisti su, uz plakete, na dar dobili i knjigu bajki „Prodavnica igračaka“ naše sugrađanke, prof dr Sanje Crnogorac.

Centralna manifestacija bio je sinoćnji susret dječijih horova „Pored mora, pjevati se mora“ u okviru koje je nastupilo osam horova i predstavilo se brižljivo biranim repertoarom. Pjesmom su, kako je i obećano, donijeli radost, iskrenu dječiju sreću, rasplesali publiku i pjesmom probudili „svaku hercegnovsku skalu, kulu, mimozu, morski talas… i zagrijali srca ljubavlju“. Za uspomenu na festival i lijepo druženje, horovođama su plakete i poklone uručile predstavnice Sekretarijata za kulturu i obrazovanje, Marija Radulović i Olga Pejović, a poklone u ime domaćina – hora Cvrkutići, predala je dirigentica Lidija Ivanović.
Učesnici festivala upoznali su i dio ljepota Boke na izletu brodom kroz zaliv, sa kojeg nose lijepe utiske.

Podsjećamo, prvo veče festivala bilo je posvećeno mladim pjesnicima i piscima iz hercegnovskih osnovnih škola koji su nagrađeni na državnim i međunarodnim literarnim konkursima.

Još jedna sezona sa radovima na putevima

0
Još jedna sezona sa radovima na putevima
Budva radovi jun 2024. – foto Boka News

Turistička sezona u crnogorskim hotelima suočava se sa nizom izazova i problema, tvrde predstavnici vodećih hotelskih lanaca u Crnoj Gori.

Pomoćnik generalnog direktora i direktor prodaje hotela Budva, Mića Ivanović, rekao je Pobjedi da je buking za ljeto na nivou prošle godine, ali da je struktura gostiju značajno izmijenjena. Dok jun obećava solidnu popunjenost, radovi na ulicama i buka negativno utiču na poslovne posjete.

S druge strane, direktor hotela Lighthouse u Herceg Novom, Jovan Vukalović, najavljuje rekordnu sezonu, dok Andrija Pešić iz hotelske grupe Montenegro stars ukazuje na visoku popunjenost zahvaljujući turistima iz Zapadne Evrope i regiona. On je posebno naglasio da avio-dostupnost diktira strukturu gostiju, sa grupama turista koji dolaze organizovanim avio-letovima i redovnim linijama.

Ivanović je saopštio da je buking hotela Budva za ljeto za sada solidan i na nivou prošle godine.

„Jun nam je za sada jako dobar. Iako smo imali dosta otkazanih eventa zbog radova na ulicama i komplikovanog prilaza hotelu, uspjeli smo to da nadomjestimo grupama. Nadamo se da će popunjenost u junu dostići nivo prošle godine od 90 odsto. Evidentan je rast broja noćenja gostiju iz Austrije, tako da to tržište predstavlja lidera u broju noćenja u ovom periodu. Veliki broj noćenja ostvaruju gosti iz Velike Britanije i Izraela“, naveo je Ivanović.

On je dodao da do kraja mjeseca imaju potvrđene grupe gostiju iz Francuske, Njemačke i dosta individualnih rezervacija iz Turske i Izraela, kao i da je njihova struktura dosta izmijenjena u odnosu na prošlu godinu.

„Dosta je manje seminara i individualnih poslovnih gostiju, a više je grupnih dolazaka“, rekao je Ivanović.

On je kazao i da su većinim u pitanju njihovi stalni gosti, koji su došli na osnovu preporuke.

„Hotel daje svoj maksimum da se gosti osjećaju udobno i da im boravak bude prijatan. Ambijent i lokacija su jedinstveni i to je gostima garant dobre usluge i sigurnosti“, naveo je Ivanović.

On je podsjetio da trenutni ambijent u gradu nije odgovarajući za poslovne ljude.

„Buka koja je evidentna, kao i kolaps na ulicama definitivno loše utiču na odluke gostiju, koji dolaze poslovno, da borave u Budvi, pa je i kod nas u hotelu manja ta vrsta posjete“, rekao je Ivanović.

On smatra da je Budva potpuno promijenila oblik.

„Od primorskog grada, Budva se pretvorila u potpuno neuređeno mjesto koje ne liči na turističko. Nastao je potpuni kolaps u saobraćaju, prenamjenom šetališta u saobraćajnicu kojom se, bez ikakvih ograničenja, kreću motorna vozila – dostavna, kamioni, razne građevinske mašine i autobusi. I pored velikog broja pritužbi gostiju, otkazanih seminara i nezadovoljstva, izazvanog bukom i neprijatnim mirisom izduvnih gasova, naš hotel je, zbog viših ciljeva i dobijanja jedne moderne saobraćajnice, zaista imao razmijevanja i nije isticao ovoj slučaj kao problem“, saopštio je Ivanović.

On je naveo da je hotel dodatno u nezgodan položaj stavilo postavljanje zabavnog parka prekoputa, tik uz kongresni centar.

„Hotel, koji iza sebe ima veliki broj uspješno odrađenih vrlo zahtjevnih seminara i događaja na visokom nivou, jako bitnih partnera, zaista nije zaslužio ovakav odnos – da se pored kongresnog centra dozvoli postavljanje montažnog igrališta ove namjene. Razumjeli bismo da je to nešto kvalitetno i smisleno od čega bi šira zajednica imala korist, prije svega djeca, ali ovako nekvalitetno, nehigijenski, besmisleno – nije nešto što naša djeca zaslužuju“, poručio je Ivanović.

Vukalović je saopštio da hotela Lighthouse bilježi odličan buking za sezonu.

„Čeka nas još jedno rekordno ljeto. Dominantno su to gosti iz Srbije i Bosne i Hercegovine uz jedan manji broj gostiju koji dolaze iz Zapadne Evrope i trećih zemalja, ali uglavnom u pred i postsezoni“, naveo je Vukalović.

On je kazao da većina gostiju dolazi preko agencija i turoperatora, kao i da se uglavnom radi o parovima i porodicama.

„Veoma je malo poslovnih putnika i individualnih gostiju“, rekao je Vukalović i dodao da se značajan broj gostiju vraća iz godine u godinu, iako je to definitivno trend koji nestaje na turističkom tržištu.

On smatra da je uzrok što imaju dosta gostiju povratnika to što je većina iz regiona, gdje se taj trend i dalje drži.

Radovi – put

„Postoji jedan broj poslovnih putnika, ali oni uglavnom ne borave u sezoni i njihov broj nije veliki. Herceg Novi nije veliki grad i definitivno privredna aktivnost nije još na onom nivou koji bi privlačio veliki broj poslovnih putnika“, naveo je Vukalović.

On je dodao da je prosječna dužina boravka šest do sedam noći, što je daleko iznad prosjeka na današnjem tržištu.

„Tendencije su da gost želi da vidi što više i posjeti nekoliko lokaliteta za vrijeme svog boravka. Međutim, kako se hotel u najvećoj mjeri puni preko posrednika, prosječna dužina boravka je na veoma zadovoljavajućem nivou“, saopštio je Vukalović.

Izvršni direktor HG Montenegro stars, Andrija Pešić, kazao je da je sezona, kada su njihovi hoteli u pitanju, trenutno na visokom nivou.

„Za sada sve ide u skladu sa planovima. U hotelu Montenegro dominiraju gosti koji dolaze preko turoperatora, turisti iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Poljske, dosta je gostiju iz baltičkih zemalja i ostatak su gosti iz regiona i ostatka Evrope. Što se tiče hotela Splendid tu još dominira region, gosti koji dolaze iz Turske, koji su vezani za kazino segment naše ponude, gosti iz Izraela, donekle gosti iz Rusije, i skoro 50 odsto gostiju je iz svih ostalih država svijeta“, saopštio je Pešić.

Struktura gostiju se, prema njegovim riječima, u odnosu na prošlu godinu mijenja u korist turista iz Zapadne Evrope, ali i dalje je sve u okvirima regiona, uz Izrael, Tursku i zemlje Evrope.

Kako navodi, gosti najviše dolaze porodično zbog ljetovanja, odnosno odmora i prepoznavanja Crne Gore kao destinacije.

On smatra da avio-dostupnost diktira strukturu gostiju.

„Grupe turista preko turoperatora dolaze organizovanim avio-letovima i redovnim linijama i loukost kompanijama. U suštini bi bilo dobro da te jeftinije avio-linije postoje i tokom cijele godine jer bi nama, kao hotelskoj grupaciji, bilo značajno da postoji taj priliv gostiju tokom cijele zime. Ljeti je lakše popuniti hotel, po sadašnjem planu jeftiniji letovi traju do kraja oktobra“, zaključio je Pešić.

Otvorena prva izložba posvećena istoriji turizma Prijestonice Cetinje

0
Otvorena prva izložba posvećena istoriji turizma Prijestonice Cetinje
foto: NTO

Na inicijativu španskog Muzeja turizma, pod pokroviteljstvom Nacionalne turističke organizacije (NTO) i Turističke organizacije Prijestonice Cetinje otvorena je soba 111 ovog Muzeja, koja predstavlja stalnu izložbenu postavku posvećenu istoriji turizma Prijestonice Cetinje.

Muzej turizma je španska neprofitna organizacija koja se bavi promocijom istorije turizma i ima za cilj odavanje počasti prethodnicima u sektoru turizma: ljudima, preduzećima i mjestima koji su postavili temelje svijeta putovanja.

„Riječ je o muzeju koji nije smješten na jednom određenom mjestu, već je globalni muzej širokog dometa. Izložbeni prostori su prostorije širom svijeta, koje se nazivaju “Sobe“, te je do sada otvoreno 110 soba. Na ovaj način Crna Gora postala je dio globalno projekta i dobija svoju “Sobu“ pod brojem 111, u okviru info punkta TO Prijestonice Cetinje“, navodi se u saopštenju.

Izložba je tematski vezana za lokalitet Cetinja i prezentuje istoriju turizma ovog grada od 19 vijeka pa do danas. U “Sobi“ se nalaze brojne fotografije, razglednice, knjige, vodiči, suveniri i drugi predmeti koji svjedoče o razvoju turizma Prijestonice Cetinje.

Direktorica NTO, Ana Tripković Marković, ukazala je na značaj koji ovakvi projekti imaju za očuvanje i promociju bogate turističke baštine naše zemlje.

“Ova izložba ne samo da ističe značaj Cetinja kao istorijskog i kulturnog centra, već doprinosi i promociji turističke ponude zbog globalnog karaktera projekta. Činjenica su ovaj projekat prethodno podržali značajni subjekti u turizmu poput Evropske komisije za putovanja, kao i brojne druge nacionalne i lokalne turističke organizacije pruža mogućnost umrežavanja sa značajnim partnerima kroz druge projekte“, rekla je Tripković Marković.

Izložba će, kako je najavila, biti otvorena za sve građane i turiste, te će svi zaljubljenici u istoriju i turizam moći da vide fotografije, postere, knjige, vodiče i suvenire koji govore o turističkom razvoju Cetinja.

„Kao zemlja u kojoj je turizam osnovna privredna grana i ima dugu tradiciju u ovom sektoru, vrlo je važno osvrnuti se na same početke njegovog razvoja. Nadamo se da će ovaj projekat inspirisati buduće generacije da nastave sa razvojem i unapređenjem našeg turističkog sektora, čuvajući pritom našu kulturnu i istorijsku baštinu”, poručila je Tripković Marković.

Direktor TO Prijestonice Cetinje, Nikola Jablan je iskazao zadovoljstvo povodom otvaranje ove izložbe.

“Izuzetno nam je zadovoljstvo što se upravo na Cetinju otvara po prvi put jedna ovakva izložba. Kroz vjekove, Cetinje je bilo domaćin mnogim značajnim kulturnim događajima, a njegov značaj za turizam je neprocjenjiv s obzirom na bogatstvo kulturne i istorijske baštine. Danas, kao dio globalnog projekta Muzeja turizma, Cetinje nastavlja da privlači posjetioce iz cijelog svijeta, pružajući im jedinstvenu priliku da istraže bogatu istoriju turizma ovog grada. Na taj način, ne samo da čuvamo svoju bogatu prošlost, već i aktivno doprinosimo razvoju i promociji crnogorskog turizma, te ćemo nastaviti da dajemo naš doprinos u realizaciji sličnih projekata”, rekao je Jablan.

Ispred Muzeja turizma poručili su da su „Sobe“ stalne postavke i njihovo otvaranje uključuje posvećenost da ona ostane otvorena dugoročno.

Specijalni saradnik i administrator stranice Muzeja turizma na crnogorskom jeziku, Nataša Špadijer, rekla je da imati izložbu u Muzeju je trajan poduhvat.

„Drago nam je što je 111 soba otvorena na Cetinju. To predstavlja izuzetnu mogućnost prezentovanja bogate turističke istorije Cetinja tokom prethodna dva vijeka. Muzej turizma ima i svoju bogatu i povezanu prezentaciju na 17 svjetskih jezika u isto toliko zemalja na skoro svim kontinentima, a pripadnost Muzeju omogućava kontinuiranu medijsku prisutnost ovog grada širom planete“, kazala je Špadijer.

Prema njenim riječima, organizovani dolasci gostiju iz evropskih zemalja ali i vrlo interesantna ponuda domaćina često je objavljivana u štampanim medijima još krajem XIX vijeka. Pristupanjem porodici Muzeja turizma Cetinje se okreće modernoj turističkoj prezentaciji i postaje dio ovog globalnog projekta.

Na web stranici i na društvenim mrežama Muzeja turizma, možete naći i pogledati blog sa brojnim zanimljivim tekstovima o sobama u raznim djelovima svijeta, koje slave istoriju turizma. Na Cetinju je otvorena 111 soba u svijetu, a podršku otvaranju ove izložbe dala je i Prijestonica Cetinje.