Nakon nabavke potrebne mehanizacije koja podrazumijeva bager, utovarivač, kamion, kao i drugu potrebnu opremu, stekli su se uslovi da D.O.O. „Čistoća“ počne samostalno da održava privremeno odlagalište otpada „Tisove grede“.
Prvi koraci koji će biti preduzeti u narednom periodu su prekrivanje odlagališta dovoljnim količinama inertnog materijala, izgradnja bokobrana, kao i odvajanje starog dijela odlagališta.
Nakon toga potrebno je preduzeti radnje na saniranju dijelova koji su bili podložni zapaljenju u ranijem periodu, te rekonstruisati prilazni put do privremenog odlagališta.
Četvrti festival regionalni pisaca “Knjiga pod feral“ počeće u četvrtak, 30. maja na Pjaceti kod kuće Čekrdekovića ispred Otvorenog umjetničkog ateljea u Starom gradu u Budvi. Festival će u 21h početi nastupom umjetnika koji živi i stvara na relaciji Nikšić – Beograd, Moriana Lagartije (Vladimira Kosića) koji će predstaviti svoj novi album „Psoglav“ i otvoriti festival.
U nastavku programa stihove uz performans govoriće nam Nataša Sardžoska iz Skoplja, a na kraju prve festivalske večeri predstaviće se i Aleksandar Radunović –Popaj.
LP album “Psoglav” je konceptualni album čiji naziv označava mitološko čudovište sa konjskim kopitama umjesto stopala, jarećim nogama, mišićavim muškim torzom, snažnim rukama sa dugačkim oštrim kandžama umjesto noktiju, s glavom psa na ramenima i velikim trećim okom na sredini čela. Kroz devet numera bend pripovijeda krimi-noir ali i horor priču o susretu popularnog pisca i striptiz igračice u bjekstvu od zakona, bivšeg dečka i vjerenika u malom gradu Štenarevu. Stilski album predstavlja mešavinu različitih alternativnih muzičkih žanrova u rasponu od postanka preko dark i nju vejva pa do gotik roka sa elementima hip- hopa i rejva.
Nataša Sardžoska (Skoplje, 1979), pjesnikinja, spisateljica, književni prevodilac i poliglot- tumač, antropolog. Živjela je u mnogim evropskim gradovima, uključujući Milano, Lisabon, Pariz, Brisel, Beograd, Hajdelberg, Rijeku, Štutgart, Barselonu. Doktorirala je antropologiju na Univerzitetu Eberhard Кarls u Tibingenu, na Novoj Sorboni u Parizu i na Univerzitetu Bergamo. Objavila je knjige poezije Plava soba, Кoža, On me povukao nevidljivom niti, Živa voda, Кrstna kost, a objavljuje i kratke priče, eseje, kritičke tekstove i akademske radove.
Pjesme su joj prevedene i objavljene na srpski, italijanski, španski, njemački, hrvatski, slovački, hebrejski, engleski, albanski, grčki, portugalski i bugarski jezik. Objavila je knjige
poezije u Italiji i u SAD. Poeziju izvodi u recitalima sa performativnim i interaktivnim karakterom, kombinujući vokalne eksperimente, muziku, improvizaciju, crtanje tijela i ples.
Nastupala je na festivalima u Đenovi, Rijeci, Bratislavi, Berlinu, Кalkuti, Hondurasu, Tel Avivu… U okviru Dana makedonske kulture, nastupila je sa svojom poezijom u Beogradu u
Ustanovi kulture „Stari grad“ i u Makedonskom kulturnom centru i Sofiji. Pjesme Rada Šerbedžije, zajedno s njim na gitari, izvodila je na engleskom jeziku u tršćanskom muzeju „Revoltela“. Dobila je posebno priznanje „Don Luiđi de Liegro“ za pjesničko stvaralaštvo na italijanskom jeziku i Nagradu italijanske Vlade za prvi prevod knjige „Pinokio“ s italijanskog na makedonski jezik. Njena pjesma „Marioneta“ objavljena je na engleskom i španskom jeziku u Međunarodnoj antologiji poezije protiv zlostavljanja djece.
Aleksandar Radunović – Popaj rođen je 1971. godine na Cetinju. Diplomirao je na FDU Cetinje, odsjek dramaturgija. Master studije završio na FDU u Beogradu. U zvanje docenta izabran je u junu 2021. godine. Na FDU Cetinje predaje više predmeta iz
oblasti Dramaturgije. Izdavačka kuća Fokalizator objavila je knjigu njegovih drama u julu 2021. godine. Drama Leptir je postavljena u produkciji Zetskog doma na Cetinju 2016. godine (rd. Andraš Urban), kao i u sarajevskom Narodnom pozorištu 2018. godine (rd.Emir Kapetanović). Po njegovim tekstovima postavljene su i predstave Istraga (rd. Stefan Sabljič) na sceni CNP 2017., Noć (rd. Andrej Cvetanovski) na sceni Zetskog doma (2017) i “Stub soli” (rd. Javor Gardev) na sceni Zetskog doma (2024).
Dramski tekst „ Leptir „dobio je nagradu za najbolji dramski tekst na Mit festivalu , koji organizuje Kraljevsko pozorište Zetski dom sa Cetinja. Oktobra 2017. na Bijenalu crnogorskog teatra komad Leptir dobija šest nagrada stručnog žirija od kojih Radunović dobija nagrade za najbolji dramski tekst i za autorsku muziku iz predstave Leptir. Dramski tekst „ Istraga“ je na konkursu CNP-a za najbolji dramski tekst 2014. godine, od strane stručnog žirija preporučen za postavljanje na scenu. Dramski tekst „ Noć „ je na konkursu Europlays proglašen za jedan od tri najbolja teksta koji se bave tradicijom i sva tri su predviđena za postavljanje na scenu. Premijera ovog komada u režiji Andreja Cvetanovskog , u produkciji Zetskog doma sa Cetinja održana je septembra 2017. godine. Dugometražni igrani film „ The books of knjige – Slučajevi pravde „ , snimljen po njegovom scenariju, u kojem glumi jednu od glavnih uloga , je premijerno prikazan na Montenegro film festivalu u Herceg Novom , avgusta 2017. godine, a potom i na Sarajevo film festivalu, na Mojkovačkoj filmskoj jeseni i na festivalu u Mostaru. Film je u redovnoj bioskopskoj
distribuciji u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini pogledalo oko 50.000 gledalaca.
Sa organizacijom The Books of Knjige , čiji je suosnivač i stalni član, je u proteklih dvadesetak godina osmislio , producirao i snimio veliki broj televizijskih emisija, tv skečeva, tv i radio reklama, radio emisija, putopisnih reportaža a kao krunu dosadašnjeg rada navodi realizaciju dugometražnog igranog filma koji je realizovan 2017. godine. Radi kao scenarista i koscenarista na svim projektima The Books of knjige, a kao
kompozitor, aranžer i gitarista u grupi Perper koja je više od dvadeset godina jedna od najpopulrnijih i najuspješnijih u Crnoj Gori. Sa kolegama iz organizacije The Books of Knjige od 1993. godine na podgoričkom radiju Antena M vodi jednu od najslušanijih
emisija u regionu.
Komponovao je muziku za preko dvadeset pozorišnih predstava . Sarađivao je sa relevatnim pozorišnim režiserima iz regiona, među kojima su : Ivica Kunčević, Dino Mustafić, Lidija Dedović, Blagota Eraković, Slobodan Đurović, Snežana Trišić, Ana Vukotić, Veljko Mićunović i drugi. Sa grupom Perper je objavio sedam CD-a, sa The Books Of Knjige jedan, a samostalno je objavio dva albuma instrumentalne muzike .
Grčke vlasti zaplijenile su više od 109 kilograma kokaina skrivenog u kontejneru sa smrznutim lignjama na brodu u luci Pirej, rekli su policijski izvori.
Kontejner je dopremljen iz Perua, a odredište je bila Hrvatska, rekao je jedan od zvaničnika.
Proizvodnja kokaina u Južnoj Americi porasla je tokom protekle decenije, a balkanski trgovci narkoticima doprinijeli su da se Evropa pretvori u vodeće svjetsko tržište kokaina.
Grčka je prošle sedmice saopštila da je razbila međunarodnu kriminalnu grupu koja je trgovala kokainom u transportnim kontejnerima iz Latinske Amerike u Evropu. U istrazi je pomogla i američka Uprava za borbu protiv droge.
Desetine plastičnih kesa sa više od 210 kilograma kokaina pronađene su i zaplijenjene u kontejnerima sa smrznutim škampima.
Policija istražuje sve veze sa operacijom od prošle sedmice i sarađuje sa stranim službama u pribavljanju dokaza koji bi mogli da dovedu do hapšenja osumnjičenih, rekli su zvaničnici koji su željeli da ostanu anonimni.
Vježba “JADRAN 24”- vježba traganja i spasavanja na moru, na nacionalnom nivou, uspješno je realizovana danas u tivatskom zalivu. U vježbi je učestvovalo 21 plovilo, po jedan helikopter i avion, kao i dronovi, a scenario vježbe se odnosio na pad vazduhoplova nakon polijetanja sa Aerodroma Tivat.
V.D. direktora Uprave pomorske sigurnosti i upravljanja lukama Haris Husić kazao je da je održavanje ove vježbe veoma značajno za Crnu Goru i spremnost institucija da reaguju u slučaju traganja i spašavanja na moru.
Vježba “JADRAN 24”
“Danas smo simulirali jedan od najtežih scenarija – pad vazduhoplova u more, koji zahtjeva brzo reagovanje i koordinaciju svih učesnika. Zbog same pozicije Aerodroma Tivat, kao i konfiguracije terena odlučili smo naprvaiti ovu vježbu u akvatorijumu Tivatskog zaliva. Nadam se da ćemo u budućnosti nastaviti sa ovakvim vježbama i jačati saradnju među svim službama i institucijama, a sve u cilju spašavanja ljudskih života na moru”, kazao je Husić.
Vježbi, u kojoj su učestvovale 33 državne i privatne institucije sa oko 240 učesnika, prisustvovao je i ministar saobraćaja i pomorstva Filip Radulović, koji je kazao da je ova vježba dobra prilika da se testiraju resursi i ljudstvo, sa kojima Crna Gora raspolaže kada su u pitanju akcije traganja i spašavanja na moru.
Vježba “JADRAN 24”
“Drago mi je što sam danas imao prliku da se uvjerim da imamo ljude i opremu, koji mogu hitno da odgovore na ovakve i slične izazove. Posebno je važno da sada na početku ljetnje turističke sezone pošaljemo građanima i turistima poruku da imamo spremne službe koje će će blagovremeno i adekvatno reagovati ukoliko zatreba”, rekao je Radulović.
Cilj vježbe je testiranje Nacionalnog plana traganja i spašavanja na moru i standardnih operativnih procedura, uvježbanosti ljudstva i funkcionalnost opreme.
Vježba “JADRAN 24”
Vježbu je organizovala Uprava pomorske sigurnosti i upravljanja lukama, a pored njenih pripadnika, u vježbi su učestvovali službenici Ministarstva unutrašnjih poslova, Ministarstva saobraćaja i pomorstva – Lučke kapetanije Bar i Kotor i Inspekcija sigurnosti plovidbe, Mornarice Vojske Crne Gore, Uprave policije, Direktorata za zaštitu i spašavanje, Agencije za civilno vazduhoplovstvo, Službe zaštite i spašavanja iz Tivta, Kotora i Herceg Novog, Zavod za hitnu medicinski pomoć Tivat, Kliničko bolnički centar Kotor, Ronilački centar iz Bijele, kao i Crveni krst Crne Gore, Pomorski fakultet Kotor, Nacionalna komisija za istraživanje nesreća i ozbiljnih nezgoda vazduhoplova, vanrednih događaja koji ugrožavaju bezbjednost željezničkog saobraćaja i pomorskih nezgoda i nesreća, Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju, Centar za ekotoksikološka ispitivanja, Porto Montenegro, Portonovi, AD Luka Kotor, Luštica Bay, Adriatic 42 Bijela, Koložunj doo, Una doo, Polar Star i Nik Nat.
U našem moru od februara 2023. do danas zabilježeno je šest jedinki ribe lav, koja ima otrovne bodlje, čiji ubod može uzrokovati višednevnu bol, znojenje, smetnje u disanju, a u ekstremnim slučajevima i paralizu, saopštio je kotorski Institut za biologiju mora.
U Jadranskom moru je zabilježena prisutnost ribe lav (𝙋𝙩𝙚𝙧𝙤𝙞𝙨 𝙢𝙞𝙡𝙚𝙨), čije je prirodno stanište Indijski okean i Crveno more, a u Mediteran je stigla kroz Sueski kanal.
Riba lav razmnožava se tokom cijele godine, a nema prirodnih neprijatelja, zbog čega se brzo i uspješno širi. Od februara 2023. godine do danas zabilježeno je šest nalaza ove vrste u crnogorskim vodama, a očekuje se da će se broj viđenja i ulova povećavati.
Riba lav je predatorska vrsta koja se uglavnom zadržava na stjenovitom dnu, a karakterišu je otrovne bodlje, čiji ubod može uzrokovati višednevnu bol, znojenje, smetnje u disanju, a u ekstremnim slučajevima i paralizu.
Ukoliko vas ubode riba lav, preporučuje se da:
1. Pogođeno mjesto uronite u vruću vodu (45–50°C) na 30 do 90 minuta.
2. Potražite medicinsku pomoć što je prije moguće.
Apel za prijavu viđenja i ulova
Molimo sve ribare i ronioce da svaku uočenu ili ulovljenu jedinku prijave Institutu za biologiju mora. Vaše prijave su od ključne važnosti za praćenje njenog širenja i zaštitu lokalnog ekosistema. U slučaju ulova ribe lava, budite veoma oprezni zbog njenog otrovnog uboda.
Informacije nam možete poslati direktno putem poruka na našoj Facebook stranici ili kontaktirati Institut za biologiju mora u Kotoru.
Hvala vam na pomoći u zaštiti našeg mora, poručuju iz Instituta za biologiju mora – Kotor.
Tvrđava Španjola u Herceg Novom biće rekonstruisana, obnovljena i zaštićena od daljeg propadanja, kazala je samostalna savjetnica u Ministarstvu kulture i medija Milena Ražnatović i dodala da će ta investicija koštati preko četiri miliona EUR.
Ona je agenciji MINA rekla da će 1,5 miliona EUR za rekonstrukciju Španjole obezbijediti Evropska unija (EU), u okviru programa Južni Jadran, a ostatak će biti obezbijeđen iz drugih izvora, uključujući državni budžet.
“Rekonstrukcijom tvrđave Španjola to kulturno dobro će biti obnovljeno, zaštićeno od daljeg propadanja, a u njemu će biti uspostavljen međunarodni kreativni centar sa rezidencijalnim kapacitetima”, rekla je Ražnatović.
Ona je objasnila da Crna Gora u programu Južni Jadran učestvuje sa Italijom i Albanijom.
“Nosilac projekta SA CREATIVITY je Ministarstvo kulture i medija i realizovaćemo ga zajedno sa Nacionalnom turističkom agencijom, regijama Pulja i Molize i Ministarstvom turizma Albanije“, kazala je Ražnatović.
Na pitanje u kakvom je stanju Španjola i kakav je njen status, Ražnatović je odgovorila da ta tvrđava ima status nepokretnog kulturnog dobra i da se trenutno nalazi u lošem stanju.
Prema njenim riječima, rekonstrukcija tvrđave Španjola nastavak je strateških aktivnosti Ministarstva kulture i medija na ulaganju i valorizaciji kulturnih dobara u cilju davanja dugoročno održive namjene.
”Sigurni smo da ćemo nakon rekonstrukcije i stavljanja u funkciju imati reprezentativan i konkurentan prostor koji će služiti razvoju sektora stvaralaštva i kreativnih industrija, s posebnim fokusom na mala i srednja preduzeća iz ovih oblasti”, navela je Ražnatović.
Ražnatović je istakla da je Nacionalnom programom razvoja kulture do 2027. predviđeno podsticanje razvoja kulturnih i kreativnih industrija, a jedna od aktivnosti formiranje, infrastrukturno opremanje i programsko profilisanje kreativnog haba, odnosno međunarodnog kreativnog centra u okviru Tvrđave Španjola u Herceg Novom.
Ona je navela da će nakon rekonstrukcije i opremanja, u objektu biti uspostavljeni brojni sadržaji za rad umjetnika i preduzetnika u kulturi.
„Projektom su predviđeni kapaciteti za rezidencijalne boravke umjetnika i kreativnih preduzetnika i razvoja stvaralaštva i kreativnih industrija, posebno u oblasti multimedijalne umjetnosti, kao i primijenjenog vajarstva, grafike i slikarstva”, rekla je Ražnatović.
Kako je dodala, objekat će, nakon rekonstrukcije, imati uspostavljene i opremljene izložbene, prezentacione i smještajne cjeline, kancelarijski prostor i zajedničku baštu – ljetnju pozornicu.
Ražnatović smatra da će, nakon rekonstrukcije, međunarodni kreativni centar u Tvrđavi Španjola biti reprezantativan i da će u njemu biti organizovani brojni sadržaji koji će okupljati umjetnike i kreativne preduzetnike i regiona i čitavog svijeta.
Španjola – rekonstrikcija
„Projektom SA CREATIVITY su predviđene aktivnosti koje za cilj imaju razvoja kulturnog turizma i kreativnih industrija, što podrazumijeva zajedničke događaje i razmjene na nivou tri uključene zemlje, što će biti polazna osnova za dalji razvoja programskih sadržaja u ovom habu”, kazala je Ražnatović.
Ona je podsjetila da je Ministarstvo kulture i medija, kao nosilac u okviru prethodne finansijske perspektive programa sa Italijom i Albanijom, uspješno realizovalo projekat 3C u okviru kojeg je rekonstruisana Zgrada zatvora u Starom gradu Kotoru.
Kako je navela, EU je za to opredijelila oko 1,3 miliona EUR.
“Mi ćemo nastaviti sa aktivnostima na pronalaženju donatorskih sredstava za finansiranje infrastrukturnih projekata u oblasti kulture u cilju stvaranja boljih uslova za razvoja kulturnog i kreativnog sektora, s akcentom na zaštitu i održivu valorizaciju kulturnih dobara”, kazala je Ražnatović.
Potpredsjednik Opštine Tivat dr Andrija Petković, upriličio je danas prijem za crnogorske reprezentativce u bućanju Miroslava Petkovića i Graciju Stjepčevića. Njih dvojica su na nedavno završenom Svjetskom šampionatu u Francuskoj osvojili dvije bronzane medalje.
“Ne možemo i nećemo biti ravnodušni prema fenomenalnim rezultatima koje naši bućari postižu. Oni su biseri ne samo tivatskog nego crnogorskog sporta uopšte. Miroslav je legenda bućanja, osvajač 19 medalja na svjetskim i evropskim takmičenjim. Velika je stvar što najtalentovaniji junior planete Gracija ima takvog mentora.
Svjesni smo da je finansijski bućanje, u odnosu na druge sportove u zapećku, ali barem mi u Opštini moramo prepoznati ovaj tradicionalni tivatski i bokeški sport. I obezbjediti uslove da se adekvatno pripremaju za buduće velike izazove.
Petković i Stjepčević – bronza na Svjetskom prvenstvu
Simbolična nagrada koju ćemo dati Petkoviću i Stjepčeviću, samo je dokaz da na njih nismo zaboravili i da vjerujemo da će nas i ubuduće radovati svojim plasmanom i vrhunskim predstavljanjem Crne Gore i Tivta u svijetu” – rekao je dr Andrija Petković.
Restoran-kafana “Kod Pera na Bukovicu” je najstariji sačuvani objekat ovog tipa u Crnoj Gori, koji je dobio dozvolu za rad davne 1881. godine i od tada gotovo bez prekida posluje.
Ova kafana, smještena u slikovitom selu Njegušima na katunu Bukovica, predstavlja ne samo ugostiteljski objekat već i mjesto đe se vjekovima unazad njeguje tradicija, kultura i istorija ovog kraja.
Kafana je u vlasništvu porodice Milošević, koja je od njenih osnivača do danas zadržala svoju posvećenost očuvanju autentičnosti i gostoprimstva. Naziv “Kod Pera na Bukovicu“ dobila je u čast jednog od glavnih osnivača, Pera Miloševića. Pero Milošević je svojim radom, trudom i gostoprimstvom proslavio ovu kafanu ne samo na Balkanu, već i šire, čineći je prepoznatljivim simbolom Crne Gore. Pero je bio poznat po svojoj harizmi, gostoprimstvu i sposobnosti da okuplja ljude iz različitih krajeva i društvenih slojeva, čineći kafanu mjestom susreta, razgovora i uživanja u domaćim specijalitetima. Jedan od nasljednika porodičnog posla, Đuro (Brankov) Milošević, zajedno sa Božidarom Proročićem, pokrenuo je inicijativu da ova kultna kafana dobije status kulturnog dobra.
Ova inicijativa ima za cilj da se zvanično prizna značaj kafane “Kod Pera na Bukovicu“ kao svjedoka istorije i čuvara kulturne baštine. Kafana je bila i ostala mejsto đe su se održavali važni društveni i kulturni događaji, đe su se prenosile priče, običaji i tradicije sa generacije na generaciju.
Dodjeljivanje statusa kulturnog dobra ovoj kafani značilo bi očuvanje njenog nasleđa i obezbjeđenje njene budućnosti kao dijela crnogorske istorije. Inicijativa Đura Miloševića i Božidara Proročića naglašava važnost očuvanja takvih mjesta, koja su od neprocjenjivog značaja za identitet i kulturu jednog naroda.
Đuro i Božidarka Milošević
Status kulturnog dobra bi omogućio dodatnu zaštitu i promociju kafane, kao i potencijal za razvoj kulturnog turizma u ovom regionu. Restoran-kafana “Kod Pera na Bukovicu” je mnogo više od običnog ugostiteljskog objekta; ona je živi spomenik prošlosti, svjedok vremena i mjesto koje svojim autentičnim duhom i dalje privlači posjetioce, pružajući im jedinstveno iskustvo ukorenjeno u bogatoj tradiciji Crne Gore.
U kratkoj Izjavi Đuro (Brankov) Milošević je istakao: “Dodjeljivanjem statusa kulturnog dobra omogućilo bi nam da zaštitimo ovaj dragocjeni dio naše prošlosti i obezbijedimo njegovu budućnost za naredne generacije. Ovo bi značilo ne samo priznanje za naš trud i posvećenost očuvanju tradicije, već i priliku da kroz kulturni turizam predstavimo našu istoriju i običaje širem svijetu. Dobijanje statusa kulturnog dobra znači očuvanje jednog od simbola našeg kulturnog i istorijskog nasleđa.
Ovaj objekat nije samo najstarija sačuvana kafana u Crnoj Gori, već i mjesto koje je bilo svjedok mnogih generacija, događaja i priča koje su oblikovale prošlost Njeguša, Lovćena, Katunske nahije. Zahvalan sam porodičnom prijatelju Božidaru Proročiću koji mi je svojim znanjem i podrškom pomogao da realizujem ovu inicijativu. Njegova posvećenost očuvanju kulturne baštine Lovćena i Njeguša bila je neprocjenjiva i bez njega ovaj poduhvat ne bi bio moguć.“
Administracija američkog predsjednika Bidena rekla je Izraelu da poduzme sve mjere opreza kako bi zaštitila civile nakon što je u vojnom napadu u Rafahu ubijeno 45 Palestinaca, pri čemu jačaju i pozivi iz Demokratske stranke da se zaustave vojne isporuke Izraelu.
– Izrael ima pravo napadati Hamas i razumijemo da su u ovom napadu ubijena dva visoka Hamasova terorista koji su odgovorni za napade na izraelske civile. Ali kao što smo jasno rekli, Izrael mora poduzeti sve moguće mjere opreza kako bi zaštitio civile, izjavio je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost, dodajući da američka vlada “aktivno surađuje” s izraelskom vojskom i drugima na terenu kako bi procijenili što se dogodilo.
Izraelski zračni napad u nedjelju navečer na grad Rafah u Gazi izazvao je veliki požar u šatorskom kampu u kojem je poginulo 45 ljudi, većinom žena, djece i starijih osoba, a američki predsjednik Joe Biden se suočava sa sve većim pritiskom unutar vlastite stranke da smanji potporu Izraelu.
Istaknuta zastupnica Demokratske stranke Alexandria Ocasio-Cortez u ponedjeljak je izraelski napad tako nazvala “neopravdanim zločinom”, napisavši na društvenim mrežama i da je “davno već bilo vrijeme da predsjednik ispuni svoju riječ i suspendira vojnu pomoć.”
– Užasne i potresne slike sinoć su stigle iz Rafaha”, napisala je zastupnica Demokratske stranke Ayanna Pressley u objavi na društvenim mrežama. “Koliko će još dugo SAD stajati po strani dok izraelska vojska kolje i sakati palestinske bebe?, upitala se.
Zastupnica Rashida Tlaib, jedina palestinsko-američka članica Kongresa, nazvala je izraelskog premijera Benjamina Netanyahua “genocidnim manijakom”.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u ponedjeljak da zračni napad na područje Rafaha u južnoj Gazi u kojem su poginuli deseci Palestinaca nije imao namjeru izazvati civilne žrtve te da će biti istražen.
– U Rafahu smo već evakuirali oko milijun stanovnika koji nisu borci i unatoč našim naporima da ne ozlijedimo civile, nešto je nažalost pošlo po zlu, rekao je u svom govoru u parlamentu,
Prema nedavnoj anketi Reuters/Ipsosa, gotovo polovica demokratskih glasača ne odobrava Bidenovo postupanje u ratu Izraela i Hamasa, a pritisak zbog rata u Gazi dodatno pojačavaju i višetjedni prosvjedi u sveučilišnim kampusima, navodi Reuters.
Policija Crne Gore lišila je slobode vozača I.Đ.(22) koji je kontrolisan u mjestu Zelenika. On je upravljao vozilom pod dejstvom narkotika. Uhapšen je i vozač V.B.(21) koji je alkotestiran u mjestu Đenovići kada je utvrđeno da je upravljao vozilom sa 2,71 promila alkohola u krvi.
U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodilo se 17 saobraćajnih nezgoda, u kojima je pet osoba povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo osam nezgoda, a u Nikšiću četiri.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, u Baru, Kotoru, Tivtu i Budvi.
Izdato je 335 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 25 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.
