“Na “zvaničnoj dodjeli” Luke Budva građanima Budve, a što je Vlada Dritana Abazovića učinila još u februaru 2023. godine, premijer Spajić i ministri su u svom maniru, sakrili od javnosti namjeru Vlade da dio Luke Budva može dobiti drugu namjenu u odnosu na želju i interes svih građanki i građana Budve”, saopštio je nosilac liste “URA – DRUGAČIJE” na lokalnim izborima u Budvi koji će se održati u nedjelju Blažo Rađenović.
On objašnjava da je Vlada Milojka Spajića 18. aprila donijela Uredbu o uslovima koje moraju da ispunjavaju luke razvrstane prema vrsti pomorskog saobraćaja i namjeni, po kojoj jedan dio luke može imati drugu namjenu u odnosu na ostatak i da o tome odluku donosi Vlada. Rađenović dodaje da to znači da Luka Budva može u jednom dijelu dobiti drugu namjenu i biti data na upravljanje koncesionaru i da o tome neće odlučivati Budvanke i Budvani, već Spajićeva Vlada.
“Imajući u vidu najavu da se razmatra uvođenje trajektne linije Budva – Dubrovnik, izgleda da premijer Milojko Spajić i njegov zaštitnik u donošenju svih odluka predsjednik Skupštine Andrija Mandić imaju namjeru da dio luke prepuste koncesionaru. A s obzirom na to da se po određenim kuloarima već zna ko bi bio taj koncensionar i da mu dobro idu poslovi sa fontanama, što otvara i prostor za sumnju da bi takvi poslovi mogli biti dogovoreni bez tendera i jasnih procedura”, poručio je Rađenović.
“Da je namjera 44. Vlade zaista da lokalna samouprava upravlja Lukom, i da ona zaista bude vraćena Budvanima, ovakva Uredba se ne bi donosila, već bi o upotrebi luke Budva u cjelosti odlučivali Budvanke i Budvani, a ne Spajić i Mandić”, zaključio je Rađenović.
Kolumbijska vlada je pokrenula početnu fazu podvodne ekspedicije za istraživanje španjolskog ratnog broda koji je potonuo na Karibima prije više od 300 godina. Stručnjaci smatraju da se na potonulom brodu nalaze artefakti vrijedni milijarde dolara.
Kolumbijske vlasti tvrde da su 2015. godine otkrile brod nedaleko od obale Kartagene. Od tada se olupinu San Jose često nazivalo “svetim gralom brodoloma”, piše CNN.
Vjeruje se da je brod sa 62 topa i tri jarbola – vodeći brod i najveća galija španjolske flote – prevozio zlato, srebro, smaragde i drugu vrijednu robu iz rudnika Potosija u Peruu. Koliko je poznato, potonuo je 8. lipnja 1708. tijekom bitke s Britanijom. Na njemu se tada nalazilo oko 600 ljudi.
Stručnjaci će se tijekom prve faze ekspedicije usredotočiti na fotografiranje broda, navodi kolumbijski Institut za antropologiju i povijest (ICANH), dodajući da bi kasnije mogli pokušati doći do arheoloških artefakata.
ICANH je proglasio lokalitet nacionalnim zaštićenim arheološkim područjem kako bi “sačuvao njegovu znanstvenu i arheološku vrijednost”. Prilikom ekspedicije planira koristiti podvodno plovilo s uređajima za akustično pozicioniranje, kao i ono na daljinsko upravljanje koje se može spustiti do dubine na kojoj se nalazi olupina.
ŠPANJOLSKI BROD ZOVU ‘MAJKOM SVIH BRODOLOMA‘ AFP
Otkriće San Josea je značajno za Kolumbiju zbog kulturnih i povijesnih artefakata koji bi mogli pružiti bolji uvid u europsku ekonomsku, društvenu i političku klimu tijekom početka 18. stoljeća. No, ono je također dovelo do pravne bitke vrijedne više milijardi dolara. Naime, Kolumbija navodi da je otkrila San Jose 2015. uz suradnju s međunarodnim znanstvenicima.
Njene tvrdnje osporava američka tvrtka Sea Search-Armada (SSA), koja tvrdi da je prva pronašla olupinu ranih 1980-ih. SSA je pokrenuo pravnu bitku protiv kolumbijske vlade na arbitražnom sudu, tvrdeći da ima pravo na 10 milijardi dolara; što je otprilike polovica procijenjene vrijednosti blaga na potonulom brodu. Kolumbijska vlada osporava navode SSA, prenosi Index.
Američki magazin Travel Off Path nedavno je podijelio listu najpovoljnijih evropskih destinacija za 2024. godinu, a na njoj se našla i Bosna i Hercegovina.
Svojim čitaocima je ovaj magazin predložio tri evropske destinacije – Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i Bugarsku ukoliko još uvijek imaju dilemu gdje provesti godišnji odmor, a da ne žele izdvojiti mnogo novca.
– Još uvijek na Balkanskom poluotoku, Bosna i Hercegovina je još jedan skriveni dragulj Evrope koji je dugo bio zanemaren zbog povezanosti s ratom iz devedesetih i sada nepostojećom, socijalističkom državom Jugoslavijom, koju je dijelila sa Srbijom, Hrvatskom, Crnom Gorom i drugima – napisali su na početku.
U svom tekstu oni su objasnili kako je BiH jedna od najrazličitijih država na kontinentu koja se može pohvaliti velikim brojem istorijskih znamenitosti.
– Za početak, u BiH se nalaze dva najlegendarnija mosta u Evropi. Jedan od njih, Stari most, dominira horizontom Mostara, nadvijajući se nad brzom, kristalno čistom rijekom Neretvom, dok je Latinska ćuprija u Sarajevu mjesto gdje je ubijen Franz Ferdinand – istakli su.
Dalje su objasnili kako i BiH ima pristup Jadranskom moru, te da je Neum jedan od pristupačnijih gradova kada je riječ o cijenama unatoč tome što se nalazi na moru i u blizini Dubrovnika, koji se smatra jednim od najskupljih lokacija u regionu.
Trebinje – foto Boka News
– Bosna je također prepuna drevnih, kamenih gradova i prekrasnih prirodnih mjesta, poput vodopada Kravice, osvježavajućeg mjesta za kupanje u vrućim ljetnim mjesecima, i turističkog pojasa Neuma, njegovog jedinog grada na obali – napisali su.
Pored Neuma, oni savjetuju i posjetu Mostaru i Sarajevu, koji također nude jeftini i istovremeno pristojan smještaj, te hranu i gradski prevoz.
– Sveukupno, sedmični boravak u uglavnom ugodnoj Bosni i Hercegovini košta vas samo 520 USD, uključujući sve osim avionskih karata – napisali su na kraju.
S druge strane, za sedmični boravak u Albaniji, prema njihovim procjenama, potrebno je izdvojiti otprilike 546 USD po osobi, dok je za sedmično putovanje u Bugarskoj potrebno izdvojiti 1.127 USD.
Mađarski premijer Viktor Orban rekao je u petak da su u Briselu u toku pripreme radnih skupina o tome kako bi NATO mogao sudjelovati u rusko-ukrajinskom ratu.
Postoje neke alarmantne sličnosti između sadašnjice i razdoblja kada su se provodile pripreme za Prvi i Drugi svjetski rat, rekao je Orban za javni servis Kossuth Radio.
– Ono što se danas događa u Bruxellesu i Washingtonu, ili trenutno više u Briselu nego u Washingtonu, stvara raspoloženje za eventualni vojni sukob, koji bismo mogli opisati kao pripremu za ulazak Europe u rat, rekao je.
Što se tiče situacije Mađarske u tom kontekstu, Orban je rekao da Mađarska kao članica NATO-a ima predstavnike u tim skupinama, “ali ne želimo sudjelovati u sukobu, bilo financijskim doprinosom, niti slanjem oružja, čak ni u okviru NATO-a “.
– U povijesti NATO-a zapravo nije bilo situacije kada bi se država članica tako otvoreno i jasno držala temeljnog načela NATO-a kao što to sada čini Mađarska, rekao je Orban za javni radio, dodajući da Mađarska stoga mora “redefinirati svoju poziciju unutar vojnog saveza.
“Ruska vojska vodi ozbiljan i težak rat s Ukrajincima”
On je dodao da su strahovi da će Rusija napasti neku članicu NATO-a neutemeljeni, dodavši da je rat u Ukrajini koji traje već treću godinu pokazao granice ruskih mogućnosti
– Ruska vojska vodi ozbiljan i težak rat s Ukrajincima, rekao je Orban u intervjuu za javni radio. “Da su Rusi bili dovoljno jaki da u jednom potezu poraze Ukrajince, već bi to učinili.”
Orban je rekao da vojne sposobnosti NATO-a daleko premašuju one Ukrajine, stoga je malo vjerojatno da će Rusija ili bilo koja druga zemlja napasti NATO.
– Ne smatram logičnim da Rusija, koja ne može pobijediti ni Ukrajinu, odjednom dođe i proguta cijeli zapadni svijet, rekao je Orban. “Šanse za to su izuzetno male.”
Orban je rekao da smatra spominjanje ruske prijetnje uvodom u dublje upletanje Zapada u ukrajinski rat.
Mađarska, članica Europske unije i NATO-a, odbija pružiti vojnu pomoć Ukrajini u obrani od ruske invazije koja je počela u veljači 2022.
Budimpešta se također želi izvući iz dugoročnog plana NATO-a za pomoć Ukrajini, a njezin ministar vanjskih poslova naziva to “ludom misijom”.
Nacionalist Orban, na vlasti od 2010., izgradio je svoju kampanju za izbore za Europski parlament sljedeći mjesec na izbjegavanju dubljeg upletanja u sukob i porukama da bi glasovanje moglo odrediti tijek rata i mira u Europi.
– Mi Mađari vjerujemo da će ovi predstojeći izbori biti o ratu i miru, i naravno također o migracijama i zaštiti tradicionalnih obitelji, ali pitanje rata sada je ispred svih drugih važnih pitanja, rekao je Orban.
Odnosi između Budimpešte i Washingtona zaoštrili su se zbog otezanja Mađarske oko ratifikacije švedskog pristupanja NATO-u, kao i zbog Orbanovih bliskih veza s Moskvom unatoč ratu u Ukrajini.
Opšta skupština Ujedinjenih naroda prihvatila je rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Rezolucija je izglasana s 84 glasa za, 19 zemalja je bilo protiv, a suzdržanih 68.
Njome se traži da se 11. jula proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Rezolucija osuđuje poricanje genocida kao povijesnog događaja te veličanje onih koje su međunarodni kazneni sudovi osudili za ratne zločine.
Predložile su je Njemačka i Ruanda, a Hrvatska je jedan od 40-ak sponzora rezolucije. Unatoč tomu što se u dokumentu ne spominje krivnja nijednog naroda, Srbija i Republika Srpska, uz potporu Rusije, danima su žestoko lobirale protiv njezina izglasavanja.
Piloti – Cockpit – photo Alexey Y. Petrov / shutterstock.com
Kompanija Ryanair povećava frekvenciju na svojim sezonskim letovima između Zagreba i Podgorice. Od 2. jula linija će raditi četiri puta sedmično, umjesto prvobitno planirane tri nedjeljne rotacije.
To takođe predstavlja povećanje u odnosu na prošlo ljeto kada su letovi na ovoj ruti održavani dva puta sedmično.
Četiri nedjeljne rute trajaće do 1. oktobra, nakon čega će se smanjiti na dvije sedmične.
Letove na ovoj liniji obavlja Ryanair kompanija Laudamotion.
U Kotoru je u prisustvu zvaničnika, predsjednika Opštine Kotor, Vladimira Jokića, potpredsjednice Vlade Šangaja, Liu Duo i ambasadora narodne Republike Kine u Crnoj Gori, Fan Kun, potpisan Memorandum između dva festivala značajna za obje države – KotorArta i Kineskog međunarodnog festivala umjetnosti u Šangaju / China Shanghai International Arts Festivala. Potpisnici su direktori dva festivala Ratimir Martinović i Li Ming.
Kineski međunarodni festival umjetnosti u Šangaju je jedini državni festival u Kini koji se, poput KotorArta, ove godine održava po 23. put. Festival dovodi neke od najprestižnijih imena iz domena umjetnosti koji se svake godine tokom oktobra i novembra realizuje na različitim lokacijama ovog najmnogoljudnijeg grada Kine. Šangaj, sa preko 24 miliona stanovnika, predstavlja pravi kosmopolitski megapolis, svojevrsni kulturni i ekonomski centar Kine, a u polju kulture, globalni centar umjetnika, kreativnih profesionalaca i producenata.
Vladimir Jokić je sa zvaničnicima delegacije Šangaja, u kojoj je bio i zamjenik direktora Odjeljenja za razvoj industrije grada Šangaja Ši Đihang i predstavnik Kancelarije za inostrane poslove Huang Đihua, razgovarao o mogućnostima saradnje. Razgovoru je, uz Jokića, prisustvovala predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, kao i sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac, direktor Turističke organizacije opštine Kotor Jovan Ristić te Marina Bjelja, glavna administratorka Opštine Kotor.
Kotor i Šangaj pokreću programe saradnje
Predsjednik Opštine Kotor, Vladimir Jokić upoznao je sagovornike o bogatoj istoriji i kulturnoj baštini Kotora, navodeći zainteresovanost i za saradnju u raznim drugim oblastima pored kulture i umjetnosti.
Potpisani memorandum predviđa blisku saradnju dva festivala kroz razmjenu profesionalaca u oblasti izvođačkih umjetnosti, razmjenu umjetničkih programa i zajedničke umjetničke produkcije. Martinović je, podsjećajući na izreku “stavi prst u more i povezan si sa cijelim svijetom” zaključio da “Kotor predstavlja prozor u svijet cijele Crne Gore. U tom smislu saradnja sa bliskim umjetničkim inicijativama bilo iz regiona, Evropske unije, Kine ili Sjedinjenih Američkih Država više je nego značajna, dokazujući i na taj način pripadnost Kotora i Crne Gore velikom svijetu.”
Kotor i Šangaj pokreću programe saradnje
Martinović je zaključio da vjeruje da, ne samo u oblasti kulture i umjetnosti, već i u oblastima turizma, ekonomskog razvoja i visokog školstva, možemo i moramo učiti jedni od drugih.
KotorArt je takođe potpisnik šangajskog konsenzusa, čime je postao dio inicijative Put svile, međunarodne festivalske mreže inicirane u Kini, koja okuplja neke od najvećih festivala svijeta, od Evrope, SAD do Australije i Malezije.
Nacionalna turistička organizacija (NTO) organizovala je studijsku posjetu predstavnika renomiranih medija sa tržišta Velike Britanije, među kojima su britanski National Geographic Traveller, Sainsbury’s Magazine, Arcadia Magazine i The Scotsman.
U toku petodnevne posjete Crnoj Gori, koja je realizovana u periodu od 16. do 20. maja, novinari su imali priliku da obiđu različite turističke lokalitete, o kojima će pisati u narednom periodu.
Novinarka Amy Bonifas, koja piše za Sainsbury’s Magazine, iskazala je posebno zadovoljstvo gastro ponudom Crne Gore, čija je raznolikost oduševila.
“Zaista sam željela da probam tradicionalna crnogorska jela pošto pretežno pišem o hrani. Nevjerovatni morski specijaliteti, koziji i njeguški sir, priganice i med, te odlična vina – sve to je tako odlična mješavina raznovrsnih ukusa. Posebno ću pamtiti restoran sa podvodnim vinskim podrumom i odličan obilazak pećine sa veoma zabavnim i dobro informisanim vodičem“, rekla je Bonifas.
Foto TO Cetinje
Ona je kazala da je iznenadila zanimljiva istorija Prijestonice Cetinje i ljepota Bokokotroskog zaliva.
„Već planiram da se vratim ovdje sa suprugom na planinarenje i rafting na Tari”, dodala je Bonifas.
Ovom prilikom iz NTO su ukazali na značaj koji studijske posjete medija imaju za promociju destinacije.
“Zaista nam je veliko zadovoljstvo što smo imali priliku da ugostimo novinare ovako značajnih medija, koji ukupno imaju preko tri miliona čitalaca na mjesečnom nivou. Trudili smo se da im pokažemo najzanimljivije turističke lokacije, koji će im biti inspiracija za njihove članke o našoj destinaciji. Nemjerljiv je značaj studijskih posjeta medija, gdje novinari direktno mogu da osjete autentičnost destinacije i to prenesu svojoj publici”, poručili su iz NTO.
U okviru intenzivnih aktivnosti na tržištu Velike Britanije, NTO je početkom maja imala priliku da ugosti i novinarku prestižnog magazina The Guardian, Camil Sophie Bell-Davies.
Tokom boravka u destinaciji, ta britanska novinarka je posjetila Herceg Novi, poluostrvo Luštica, stare gradove na primorju, Perast, Gospu od Škrpjela, NP Lovćen, ali i uživala u vožnji žičarom na potezu Kotor – Lovćen, kao i u krstarenju Skadarskim jezerom.
“Ovo je bila zaista lijepa proljećna posjeta Crnoj Gori koja je uključila sve, od zanimljivih karnevala i zabavnog programa, do pješačkih tura, obilaska skrivenih plaža i maslinjaka. Stari gradovi su me oduševili, a planine su savršene i kategorija za sebe”, kazala je Bell-Davies.
Kako je navela, ovo putovanje joj je pružilo inspiraciju za zanimljive članke koji će čitaoce uputiti u ljepotu i raznolikost Crne Gore.
The Guardian je jedan od najpoznatijih i najuticajnijih britanskih magazina, koji na mjesečnom nivou broji oko 18,5 miliona čitalaca na mjesečnom nivou u Velikoj Britaniji. Imajući u vidu čitanost magazina, očekuje se da će ova posjeta doprinijeti unaprijeđenju imidža i daljem pozicioniranju Crne Gore kao atraktivne turističke destinacije na tržištu Velike Britanije i širom svijeta.
Podršku studijskoj posjeti britanskih novinara su pored NTO pružile i lokalne turističke organizacije Kotora i Prijestonice Cetinje, hoteli Heritage Grand Perast By Rixos, Hyatt Regency Kotor Bay, kao i Nacionalni parkovi (NPCG), Kotor Cable Car, Lipska pećina i restoran Ćatovića Mlini, dok su organizaciju studijske posjete britanske novinarke magazina The Guardian podržale lokalne turističke organizacije Bara, Budve i Kotora, hoteli Avala Resort&Villas, Stara Čaršija, Hyatt Regency Kotor Bay Resort i Agape u Baru, Farma Moric, Kotor Cable Car, kao i agencija Montenegro Tourist Service.
Danas 23. maja na Svjetski dan kornjača, glavata morska kornjača Glorija našla je put u svoje prirodno stanište.
Prvi put u lnstitutu za biologiju mora akvarijum Boka na oporavak u oktobru 2023. godine stigla je glavata morska kornjača sa povredom glave i vazdušnim džepom koji je onemogućavao da zaroni. Vidno iscrpljena bez snage donesena u karantinski dio Akvarijuma Boka.
Zahvaljujući Milici Katić koja je dojavila, konjača je smještena tada u prostorije akvarijuma Boka zbog nadzora i daljeg liječenja.
Glorija sada sa 27 kilograma i 59 centimetara dužine oklopa, puštena je danas oko 10 sati u svoje prirodno okruženje sa plaže Plavi horizonti gdje je i pronađena.
-Želimo da zahvalimo dr veterine Marku Petričeviću, iz Kotora koji nam je nesebično pomogao u njenom oporavku. Takode zahvaijujemo se Aquariumu Pula i Aquariumu Piran na svim savjetima koje smo dobili tokom Glorijinog boravka kod nas, poručili su iz Instituta za biologiju mora.
Kornjača vraćena u more – screenshot
Veliki su izazovi pred institucijama, državom, i svakim pojedincem u zaštiti ovih divnih morskih stvorenja, koja već imaju status zastićene vrste po svim zakonima i konvencijama.
Zato je današnji čin vraćanja Glorije u more simbol našeg zajedničkog truda i posvećenosti očuvanja morskog ekosistema. Neka Glorijino putovanje bude podsjetnik na važnost zaštite prirode i svih njenih stanovnika
Tokom vikenda, od 17. do 20. maja, na crnogorskim putevima evidentirano je 38 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri lica zadobila teške, a 18 lake tjelesne povrede, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako su naveli, u istom periodu, pripadnici saobraćajne policije su u okviru represivnih aktivnosti podnijeli 130 prekršajnih prijava, izdali 1.028 prekršajnih naloga, privremeno oduzeli 11 pari registarskih oznaka i isto toliko vozila isključili iz saobraćaja.
Slobode je lišen 41 vozač zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola, opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci i ostalih težih prekršaja iz oblasti saobraćaja.
“Od toga broja njih 29 je lišeno slobode zbog vožnje pod dejstvom alkohola u organizmu u nedozvoljenoj količini, tri vozača lišena su slobode zbog vožnje pod dejstvom opojnih droga ili drugih psihoaktivnih supstanci, dok je devet vozača policija lišila slobode zbog počinjenih drugih težih prekršaja iz oblasti Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima”, navedeno je u saopštenju.
Od ukupnog broja lica lišenih slobode, njih devet je lišeno slobode u Podgorici, šest vozača u Baru i pet u Bijelom Polju.
