Lokacija mjesta nesreće prema procjenama BBC-a Foto: BBC / HRT
Iranske agencije javljaju kako je pronađeno mjesto pada helikoptera te da nema preživjelih, prenosi CNN.
“Nema nikakvih znakova života iz helikoptera predsjednika Ebrahima Raisija”, kaže državna TV.
Reuters je izvijestio da je helikopter potpuno izgorio u nesreći, pozivajući se na iranskog dužnosnika.
“Helikopter predsjednika Raisija potpuno je izgorio u nesreći… nažalost, strahuje se da su svi putnici mrtvi”, rekao je dužnosnik.
Helikopter koji je prevozio iranskog predsjednika Ebrahima Raisija i njegova ministra vanjskih poslova srušio se u nedjelju dok je prelazio planinski teren po gustoj magli na povratku s posjeta granici s Azerbajdžanom, rekao je iranski dužnosnik Reutersu.
Kako je nađen helikopter
Spasilačke ekipe su se po mećavi i po noći probijali kroz nepristupačan teren i u ranim satima u ponedjeljak uspjeli doći do ostataka letjelice u pokrajini Istočnom Azerbejdžanu.
“Vidimo olupinu i situacija ne izgleda nimalo dobro”, izjavio je šef iranskog Crvenog križa Pirhossein Kolivand državnoj televiziji.
Turski dron otkrio je izvor topline koja je dolazila iz srušenog helikoptera i koordinate mjesta nesreće podijelio s iranskim vlastima, prenijela je agencija Anadolija
Osma međunarodna triatlon trka Ocean Lava Montenegro održana je danas u Kotoru. Ova već tradicionalna sportska manifestacija okupila je 500 takmičara iz 45 zemalja, potvrđujući svoj međunarodni karakter i značaj.
“Sve je kako treba, to je ono što karakteriše i ovo naše izdanje. Vrijeme nas je ipak poslužilo uprkos sinoćnoj maloj kiši. Svi događaji koji su prethodili ovom velikom danu, poput zvaničnih plivačkih, biciklističkih i trkačkih treninga, humanitarne, dječje trke, zajedničke večere za oko 400 ljudi, brifinga i svega onoga što čini ovu manifestaciju jedinstvenom i veličanstvenom se desilo i možemo samo da budemo zadovoljni. Sada smo još malo umorni, trebaće malo vremena da se saberu utisci, ali ono što je najbitnije je da nema povreda, da je sve po planu, ostalo je samo da uživamo do kraja današnjeg dana,” naveo je organizator triatlon trke Ocean Lava, Igor Majer.
Učesnici su se danas takmičili u dvije distance: olimpijskoj, koja se sastoji od 1,5 km plivanja, 50 km biciklizma i 10 km trčanja, te poludistanci, koja se sastoji od 1,9 km plivanja, 90 km biciklizma i 21 km trčanja.
Ovu izazovnu, ali prirodnim ljepotama ispunjenu trasu u poludistanci prvi je uspio da pređe Slovenac Tim Gošnjak iz Športno rekreativnog kluba Celje. Gošnjak je trku završio za četiri sata i jedan minut.
Ocean Lava
“Jako sam zadovoljan. Ovo mi je četvrti ili peti put da učestvujem, ali prvi put da sam pobijedio, to mi je vrlo drago. Staza je dobra za biciklo i za trčanje jer je više ravna. Ovo mi je treća trka za tri sedmice, tako da nije bilo previše priprema, tako da sam više gledao da se regenerišem od prošle sedmice,” kazao je pobjednik osme Ocean Lave.
Iako je na ovoj distanci bilo znatno manje žena, triatlonke koje su učestvovale u trci su pokazale izuzetnu spremnost. Prva na cilj je stigla je Ipek Öztosun iz Turske koja je trku završila za četiri sata i 50 minuta.
Sjajni rezultati su zabilježeni i na olimpijskoj distance, a kao najbrži u ovoj kategoriji se pokazao Tomislav Mijatović iz Triatlon kluba Zrinski iz Hrvatske.
“Prvi put da ovdje učestvujem iako sam se tri puta prijavio i zbog poslovnih obaveza nisam imao prilike. Ispala je treća sreća. Ovo mi je lični rekord na ovoj distanci. Trka je predivno organizovana u sva tri segmenta. Sigurnost na stazi je jako dobra. Jako sam zadovoljan,” kazao je Mijatović koji je trku završio za dva sata i 34 minuta.
Ocean Lava
Među izuzetnom konkurencijom učenika iz inostranstva u kategoriji žena na olimpijskoj distanci se kao najbrža istakla Novljanka Jelena Tomašević iz Triatlon kluba Herceg Novi. Tomašević je na cilj stigla za dva sata i 47 minuta.
“Zadovoljna sam, ovo je uvijek događaj koji je na vrhunskom nivou, vode računa o million detalja. Za mene kao učesnika nije bio ni jedan propust. Jako mi je drago što je ovo domaći teren i što smo pokazali da smo i mi na visokom nivou. Još mi je draže što sam uspjela da izborim tu prvu poziciju,” navela je Tomašević.
Osim pobjednika, današnju trku je svojim učešćem još posebnijom učinio američki atletičar Chris Nikic, koji je prvi čovjek sa daunovim sindoromom koji je uspio da završi i triatlon i Ironman i koji inspiriše milione svojih pratilaca.
Sve navedeno je doprinijelo da se napravi pravi sportski spektakl te da se pokažu svi potencijali Kotora za razvoj kvalitetnog sportskog turizma.
Igor Majer
“Više godina smo radili razna istraživanja i vidjeli smo trend rasta broja ljudi koji dolaze da se takmiče, vidjeli smo rast broja noćenja. To nam govori da ljudi imaju sve veće povjerenje u destinaciju, u Kotor i Crnu Goru. Siguran sam da je ovo ono što treba cijeloj Crnoj Gori i ne mislim samo na Ocean Lavu, već na sve sportsko-rekreativne manifestacije koje dovode ovoliki broj stranaca u Crnu Goru. Rekordno mali broj Crnogoraca na startu govori da je ovo nešto što privlači strance, 60 takmičara je doputovalo samo iz Turske, imamo jednu ekipu od 25 članova iz Poljske, iz SAD imamo petoro takmičara, tu su takmičari iz Brazila, iz Južnoafričke Republike…. Maltene svijet u malom se okupio ovdje i najljepše slike i utiske će sigurno ponijeti iz Kotora,” naveo je organizator triatlon trke Ocean Lava, Igor Majer.
Trku je organizovala Multisport akademija Mayer, uz podršku TO Kotor, brojnih sponzora i lokalnih institucija.
“Ova priča nije naš projekat, ovo je projekat Opštine Kotor, TO Kotor, KC Nikola Đurković, Odjeljenja bezbjednosti Kotor, Službe zaštite i spašavanja iz Kotora, Crvenog krsta, spasilaca na vodi, Lučke kapetanije, Luke Kotor. Ovo je nešto što ovaj grad mijenja na bolje i treba da nastavimo sa ovim u jednom realnom obliku u kojem je ova manifestacija zaokružena,” poručio je Majer.
Povodom Međunarodnog dana žena u pomorstvu koji se svake godine obilježava 18. maja, i ove godine razgovaramo sa našim alumnistkinjama i saradnicama, poručuju sa Pomorskog fakulteta Kotor.
Ovoga puta, sa nama su svoja iskustva i zapažanja podijelile: Anastasija Dodik, Sara Rakočević i Anđela Ćetković.
Anastasija Dodik je studenkinja specijalističkih studija na Pomorskom fakultetu Kotor za oblast Pomorski transport. Posjeduje ovlašćenje oficira/oficirke palube sa tri godine iskustva na poziciji Chief Purser. U slobodno vrijeme izučava dužnosti i odgovornosti pozicija kapetana, oficira palube i upravitelja mašine.
Anastasiju smo pitali da sa nama podijeli svoje iskustvo traženja posla na brodu, te iz perioda radnog angažovanja u smislu tretmana i odnosa prema njoj kao koleginici.
Anastasija Dodig – foto UCG
“U pitanju su na stotine poslatih mailova, poruka i poziva, prođenih intervjua i testova za raznorazne kompanije… od nekih kompanija dobijene odbijenice zbog državljanstva jer prihvataju kadete palube samo iz određenih država i sa određenih fakulteta sa kojima imaju ugovore, a od nekih kompanija čak nikakvog odgovora. Zahvaljujuci preporuci, došla sam na brod koji ima dušu i istoriju da odradim svoju kadeturu, koju sam zgrabila objeručke! Brzo sam napredovala zahvaljujući svom trudu, znanju, obrazovanju i radoznalom karakteru.
Na brodu na kojem radim, oficiri palube i mašinci su uglavnom muškog pola. Zahvalna sam svojim kolegama koji me poštuju i pružaju mi sve potrebne informacije da moj posao teče laganim tempom. Uz to, nesebično dijele svoje znanje i iskustvo za moj brži napredak.
Na brodu posao nema rod, posao je isti i za oficira muškog pola i oficira ženskog pola!”
Sara Rakočević je u periodu od 2014. do 2017. pohađala pomorsku vojnu akademiju Accademia Navale, u Livornu, u Italiji. Svoju pomorsku karijeru počela je kao komandirka navigacijskog brodskog odreda na š/b „Jadran“. Danas obavlja dužnost komandantice pučinskog remorkera „Orada“. Odlično poznaje engleski i italijanski jezik, a 2023. god. stekla je zvanje magistra vojno-pomorskih nauka.
Saru smo pitali za njeno iskustvu u vezi sa zaposlenjem u okviru ove još uvijek dominantno muške profesije i konkretnim iskustvom rada u Mornarici Vojske Crne Gore.
Sara Rakočević
“Ministarstvo odbrane svake godine raspisuje javne oglase za upis kadeta ili kadetkinja na renomirane vojne akademije u Evropi i Americi. Zahvaljujući tim oglasima, došla sam do saznanja da ministarstvo odbrane školuje kadete u inostranstvu, i to na prestižnim vojnim akademijama, što je po meni bila i ostala izuzetna prilika za sve mlade ljude koji su spremni da se oprobaju u nečemu nesvakidašnjem. Svaki kadet koji ispuni uslove oglasa dobija besplatno školovanje i naravno stipendije na mjesečnom nivou za svoje potrebe tokom boravka na akademiji. Na osnovu ovoga, mogu reći da je to jedinstvena prilika za sve, i da vas čeka, kao što je i mene, obezbijeđeno radno mjesto u Vojsci Crne Gore.
Svoje radno iskustvo u Mornarici Vojske Crne Gore započela sam na š/b „Jadran“ kao komandir navigacijskog brodskog odreda, pri čemu sam nastojala da konstantno širim svoja znanja vezana za navigaciju i, naravno, svoja do tad stečena znanja prenosila kolegama iz svog brodskog odreda. Nakon ove dužnosti postavljena sam na mjesto komandantice pučinskog remorkera „Orada“ i tu dužnost još uvijek obavljam. Tokom svog rada imala sam priliku da učestvujem na brojnim kursevima i seminarima, a posebno izdvajam učešće u međunarodnoj misiji EU NAVFOR „ATALANTA“ u Somaliji, tokom koje sam obavljala dužnost dežurnog oficira borbene smjene. Zadatak ove misije jeste spriječavanje i potiskivanje piratstva na obalama Somalije. Zaista jedno nezaboravno iskustvo i tokom misije bila sam na broduIitalijanske ratne mornarice.
Mišljenja sam da me u budućnosti čekaju brojni izazovi u daljem radu i jedva čekam da se suočim sa istima!”
Na pitanje u vezi sa njenim eventualnim predlozima za unaprijeđenje položaja žena u pomorstvu, Sara nam je rekla:
“Moram istaći da Ministarstvo odbrane konstantno radi na privlačenju mladih ljudi u Vojsku Crne Gore. U bliskoj budućnosti očekujem dolazak još dvije koleginice, oficirke sa Hrvatske vojne akademije. Mimo toga, radimo i na prilivu mladih vojnikinja koje isto tako imaju mogućnost da se usavršavaju tokom svoje karijere kroz brojne obuke i školovanja, kako kod nas tako i u inostranstvu. Smatram da žene u pomorstvu više nijesu rijetkost i da se sve više mladih žena odlučuje za karijeru u pomorstvu.
Ono što je bitno jeste prihvatiti i podržati žene u pomorstvu, da i u ovoj oblasti podjednako cijenimo sposobnosti i žena i muškaraca. Prisustvo žena doprinijeće boljem razvoju pomorstva i boljoj radnoj atmosferi. Predrasude moramo „izbaciti iz upotrebe“ i dozvoliti da kolektivi, odnosno posade brodova, budu ispunjeni i muškim i ženskim idejama za rad, što bi se reklo, zajedno smo jači!
Moj predlog je da na nivou Vojske nastavimo sa dosadašnjim radom jer Vojska zaista radi na prilivu žena i na obezbjeđivanju radnih mjesta za njih. Moja poruka svim ženama jeste da se prijave, da probaju i da nakon svega procijene svoj opstanak u pomorstvu, a ja vam kažem da ćete same sebe iznenaditi svojim sposobnostima i mogućnostima!”
Lijepe vijesti u smislu pozitivnih pomaka po ovom pitanju donosi nam i naša Anđela Ćetković.
Anđela Ćetković
Anđela je 2018. godine nagrađena kao najbolji student studijskog programa Pomorske nauke na Pomorskom fakultetu Kotor, na kojemu je uspješno završila i specijalističke studije. Trenutno plovi na LPG brodu u svojstvu treće oficirke. U okviru iste kompanije, karijeru je započela kao kadetkinja novembra 2020 godine. Od 2022. godine, plovi na poziciji treceg oficira/oficirke palube.
“Trenutno na brodu ima 25 članova posade od čega smo nas 3 žene. Ovo je za mene prvi put iskustvo da je na brodu više žena. Ako bih uporedila period na početku svoje karijere i sada, mogu reći da se vidi napredak. Organizuju se programi za kompanije gdje je uslov da mora biti više žena na brodu kako bi kompanija učestvovala, tako da se mijenja svijest pomoraca u pravcu da je normalno da žena bude na brodu.”
Djevojkama se zahvaljujemo i želimo sve najbolje u daljoj karijeri, a more uzburkano tek toliko koliko je potrebno za njihovo dalje napredovanje i za punu realizaciju njihovih velikih potencijala!
Svim pomorkinjama i pomorcima u cijelom svijetu želimo srećan praznik, puno zdravlja, povoljnog mora i uspješnog timskog rada! – poručuju sa Fakulteta za pomorstvo Kotor.
Nacionalna središnjica za usklađivanje traganja i spašavanja na moru u Rijeci (MRCC Rijeka) izvijestila je nadležne službe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture o poduzetim aktivnostima vezano uz pomorsku nesreću, koja se dogodila u četvrtak u šibenskom arhipelagu.
Poziv pogibelji ‘MAYDAY‘ uputila je peteročlana posada broda „SOFIA EMILIA“ 16. maja u 13.08 sati, posredstvom Obalne radio postaje ORP Split-radio, nakon što su se nasukali u blizini obale otoka Žirje.
Odmah po zaprimanju poziva iz MRCC Rijeka u suradnji sa Lučkom kapetanijom Šibenik pokrenuta je akcija traganja i spašavanja prema dojavljenoj poziciji, tijekom koje je stalno održavana komunikacija s posadom.
S obzirom da je posada dojavila kako je u potpalublju uočen prodor mora, iz MRCC Rijeka dodatno su prema mjestu nasukavanja, u uvali Rovišće na otoku Žirju, angažirane posade dviju charter jedrilica „LEONA“ i „VIKI“, koje su se nalazile u blizini te su brodolomce evakuirali pomoćnim brodicama.
Po dolasku na poziciju službenici šibenske Kapetanije preuzeli su brodolomce na spasilačku brodicu LK Šibenik te, nakon što su utvrdili kako među spašenom peteročlanom posadom, svi državljani Republike Austrije, nema ozlijeđenih prevezli su ih u Šibenik, kamo su iskrcani jučer u 16.30 sati, čime je spasilačka akcija uspješno okončana.
Nasukani brod duljine 16,3 metra djelomično je potonuo na mjestu udara o morsko dno te je osiguran na poziciji i ne predstavlja opasnost za odvijanje pomorskog prometa tim dijelom šibenskog arhipelaga. O događaju je obaviješten vlasnik, charter tvrtka iz Hrvatske, kojemu je iz nadležnosti Lučke kapetanije Šibenik naloženo komercijalno odsukavanje i tegalj do sigurnog veza, gdje će se nastaviti očevid o uzrocima ove pomorske nesreće.
Na poziciji nasukavanja nije uočeno onečišćenje mora i morskog okoliša.
Više regija u Njemačkoj, Belgiji, Francuskoj i Nizozemskoj pogođeno je u subotu obilnim kišama i poplavama, s nanesenom “znatnom” štetom.
Njemačkoj poplave i klizišta nakon obilne kiše
Kancelar Olaf Scholzdanas je posjetio Saarsku oblast, na granici s Francuskom i Luxembourgom, koja je najviše pogođena podizanjem razine vode nakon proloma oblaka u noći s petak na subotu.
– Ovdje vidimo svu silinu prirode i što ona može prouzročiti te u kojoj mjeri se moramo pripremiti na ovakve događaje, rekao je Scholz.
Obilne kiše uzrokovale su u petak poplave i aktivirale klizišta u zapadnoj njemačkoj saveznoj državi Saarlandu.
Zgrade u glavnom gradu Saarbrückenu i drugim općinama morale su biti evakuirane zbog rasta vodostaja.
Ministarstvo unutarnjih poslova Saarlanda priopćilo je o “velikom području pogođenom poplavama”, a najjače je pogođen jugoistočni dio savezne države.
Zasad nema informacija o ozlijeđenima, rekao je glasnogovornik ministarstva.
U dijelu Saarbrückena Völklingenu ulice su isključene s električne mreže zbog poplava. Opskrba pitkom vodom ipak je osigurana, priopćili su iz općine u petak kasno navečer.
– U Völklingenu se očekuju milijunske štete, posebno u privatnom sektoru, kažu u općini.
Saarbrücken, kao i nekoliko okruga, proglasio je stanje velike štete. Nekoliko zgrada u gradu moralo je biti evakuirano.
Grad je uspostavio alternativni smještaj u školama i telefonsku liniju za građane. Pogođeni su i neki domovi za umirovljenike.
U toj pokrajini je zbog vremenske nepogode prije 36 sati proglašeno hitno stanje. Ovo su najgore poplave koje su pogodile Saarsku oblast u posljednjih 30 godina.
Nakon što su probijeni nasipi u Quierschiedu vlasti su obustavile rad električne centrale. U Saaru je mobilizirano oko 850 pripadnika vatrogasne službe i civilne zaštite.
Njemačka se još uvijek sjeća katastrofalnih poplava 2021. u kojima je živote izgubilo 183 ljudi.
Poplave na istoku Belgije
Područje Liegea, na istoku Belgije, također je zhvaćeno poplavama izazvanim obilnim kišama koje su već nanijele štetu u Francuskoj.
Na području tog grada do sada je zabilježeno oko 550 intervencija, a guverner Herve Jamar mobilizirao je 150 vatrogasaca u borbi protiv posljedica prirodne nepogode.
– Radi se većinom o intervencijama ispumpavanja vode koje se nastavljaju i u subotnjim jutarnjim satima, priopćeno je iz ureda guvernera pogođene pokrajine.
Službe za izvanredna stanja su priopćile da je razina vode u subotu ujutro u opadanju.
U Fouronsu, na sjeveroistoku zemlje, voda se u nekim kućama podigla “do razine prsiju”, rekao je gradonačelnik Joris Gaensi dodao da se radi o najgorim poplavama u povijesti Fouronsa.
U nizozemskoj pokrajini Limbourg evakuirana dva kampa
S druge strane granice, u nizozemskoj pokrajini Limbourg, zbog rizika od poplave su evakuirana dva kampa.
U francuskom departmanu Moselle, na sjeveroistoku zemlje koje graniči s njemačkom Saarskom oblasti, u ranim subotnjim satima je podignuta uzbuna zbog rizika od poplava.
– U manje od 24 sata palo je kiše kao u cijelom mjesecu, objavile su vlasti.
Jedrilicarski klub Delfin u nedjelju, 19 maja, organizuje Regatu veterana u klasi ILCA (Laser), rezervisanu za jedrilicare starije od 30 godina.
Start regate je planiran u 11 sati, sto će zavisiti od vjetra. Okupljanje ispred Delfina počinje u 10 sati kafom dobrodoslice za učesnike, kojima se organizatori nadaju u velikom broju.
Kroz nekoliko izdanja, JK Delfin je posljednjih godina organizacijom regata za veterane dokazao da interesovanje za jedriličarska nadmetanja ne jenjava s godinama. Ko će kome gledati u krmu, ko će prvi obrnut bovu, te kome će poći za rukom da prije svih uđe u cilj- samo su uvodne napomene za cjelodnevnu analizu, preko pjesme i teće- ko je kome uzeo vjetar, ko kome more, a ko kome trofej.
“Ako već niste među takmičarima, budite među publikom ovog revijalnog sportskog nadmetanja, jer ćete imati priliku da osjetite atmosferu u Delfinu, koja istu nit vuče već 73. godinu u nizu,” porucuju iz Regatnog odbora, na cijem je celu Boško Grabić, predsjednik Skupstine JK Delfin.
Ucesnike nakon jedrenja očekuje druženje uz objed.
Regata se organizuje u kontekstu trećeg izdanja Festivala vjetra.
Kvarner je u petak dobio službenu preporuku za osvajanje titule Evropske regije gastronomije u 2026. godini, a preporuku je dalo stručno povjerenstvo instituta IGCAT nakon obilaska regije, izvijestila je Turistička zajednica Kvarnera.
Tu preporuku treba potvrditi Vijeće Institute for Gastronomy, Culture, Arts and Tourism (IGCAT) krajem lipnja, nakon čega se Kvarner može službeno proglasiti Europskom regijom gastronomije u 2026. godini, stoji u priopćenju Turističke zajednice Kvarnera.
Predstavnici IGCAT-a iz Finske, Norveške, Velike Britanije, Slovenije i Španjolske obilazili su regiju Kvarnera četiri dana i procijenili spremnost regije za tu titulu. Povjerenstvo, na čelu s predsjednicom instituta Diane Dodd, činilo je sedam međunarodnih stručnjaka, redom iz europskih regija koje su bile nositelji titule, ali i onih koje su trenutni ili budući nositelji titule.
Domaćini su povjerenstvo upoznali sa svim kvarnerskim subregijama, a članovi su posjetili lokalne proizvođače i uzgajivače, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, maslinike, vinarije, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, lokalne tržnice, restorane i mnoge druge kvarnerske atrakcije.
Direktorica TZ Kvarnera Irena Peršić Živadinov ustvrdila je da je ovaj dan bio kruna višegodišnjeg rada na polju gastronomije i turizma Kvarnera. “Cilj nam je bio pokazati stručnom povjerenstvu ono najbolje što Kvarner nudi u gastronomskom smislu, kao i našu viziju i način upravljanja razvojem gastronomije”, navela je. Članovi povjerenstva bili su, kaže, impresionirani raznolikošću i kvalitetom gastronomske ponude regije, kao i predanošću lokalnih stanovnika u očuvanju i promociji svoje gastronomske baštine.
Primorsko-goranski župan Zlatko Komadina ustvrdio je da se ova županija, jedna od najrazvijenijih turističkih regija Hrvatske, kad se sagleda raznovrsnost i kvalitetu ponude s pravom može nazvati i jednom od najjačih hrvatskih gastro destinacija.
“Posebno smo ponosni što se gastronomija naše županije temelji na autohtonim domaćim proizvodima, specifičnim u svakoj od mikro regija ovog kraja – kvarnerskih otoka, priobalja, Gorskog kotara”, rekao je.
Titulu Evropske regije gastronomije svake godine nose po dvije europske regije, a odabire ih institut IGCAT.
Svilarstvo - Rusković pokazuje kako iz čahura nastaje konac
Prisjetile se djetinjstva- Kotoranke namotavale svileni konac
Poprsna skadarica iz Konavla
Čaure u vreloj vodi spremne za namotavanje niti
Antonija Rusković
Slivarstvo - Anastazija Miranović među publikom
Čaure, kokone ili šiške, stabla murve, dudov svilac i svilen konac u centru su nove platforme prijateljstva, razmjene iskustava, znanja o svilarskom umijeću od Konavla i Boke do Bara i Skadra
Dugo nakon prezentacije “Svilarstvo Konavala i Crnogorskog primorja” u Galeriji Pomorskog muzeja žene su ostale da razgovaraju o svilenoj bubi, da jedna za drugom probaju da namotavaju svileni konac iz šerpe sa čaurama i da u ruke uzimaju gusjenice iz kutije sa mladim lišćem murve, koje je iz Konavala donijela Antonija Rusković -Radonić akademska slikarka i vlasnica umjetničkog zanatstva AR Atelier.
Starije gospođe iz Dobrote i Kotora prisjetile su se svojih majki i baba, koje su ne tako davno isto ovo radile, a slike tih žena kako u njedrima čuvaju bijelo platno sa jajašcima svilene bube duboko se urezala u njihovo pamćenje. Možda je upravo ta arhetipska memorija svojim iskonskim magnetizmom privukla posjetioce koji su aplauzom i uzvicima oduševljenja ispratili demonstraciju proizvodnje svilenih niti, u čiju su se ljepotu i čvrstinu i sami lično uvjerili.
Bila je ovo prilika i da se pogleda mala izložba svilenih etno-rukotvorina iz Konavla, gdje je sačuvano oko 30 različitih tipova vezova, namjenjenih za djevojački miraz. Među eksponatima je i tip veza nazvan “skadarica”, što upućuje na Skadar kao nekadašnji centar razvijene svilarske djelatnosti, te na širenje vještina i “mustri” među ženama toga doba.
Za razliku od našeg područja, gdje je svilarstvo (svilogojstvo i sviloprejstvo) pohranjeno u arhive i sjećanje starih žena, ova stara vještina se pod nazivom “Tradicijsko umijeće svilogojstva i svilarstva istočne obale i zaleđa Jadrana” njeguje i živi kao zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske. Područje Jadranske obale pogodno je za uzgoj svilene bube zbog vlažne i tople klime, a nijemi svjedoci nekadašnjeg uzgoja svilene bube danas su jedino stare murve (dudinje) posađene duž obale od Boke kotorske do Virpazara i Mrkonjića.
DA SE DJECA UČE SUŠTINI ŽIVOTA
-Mogućnosti saradnje su beskrajne- pomogla bi, naravno i država. Mi spadamo u taj nekakav svijet gdje je svila lijepo i lako živjela, nije to sjever gdje je trebalo grijati kuće, te je kod nas taj uzgoj vrlo jednostavan. Mislim da je danas najbolje tu svilu imati radi djece školskog i predškolskog uzrasta. Djeca u tako kratkom vremenskom periodu koliko je potrebno gusjenici da dođe do čaure, osvijeste i prirodnu i kulturnu baštinu, osvijeste da iz tog malog jajašca nastaje cijeli jedan život, prate metamorfozu, prelazak gusjenice u leptira, njegov izlazak…, kaže za Boka News Rusković, te dodaje da je dobro da se svilogojstvo širi, ne samo zbog dobrobiti ove drevne vještine. Mnogo je važno da, kad više uzgajivača ima svoje sjeme, u slučaju da se nekome sjeme „razboli“, dobro je da imate kod koga doći i uzeti zdravo sjeme.
-Za uzgoj svilaca najbolje je održavati stabla murava, da se izbjegne rađanje ploda, šišati ih na deblo svake godine, jer one ne rađaju na jednogodišnjoj grani- samo na dvogodišnjoj, praktičan je savjet Ruskovićeve.
Svilarstvo – Rusković pokazuje kako iz čahura nastaje konac
DOVOLJNO STABALA ZA POČETAK PORODIČNE PROIZVODNJE
Osim što smo ostvarili jednu „platformu prijateljstva“, dobili smo i platformu razmjene iskustava, znanja, da ohrabrujemo jedne druge u tim procesima učenja, kaže za Boka News Olja Fatić, ekonomistkinja i zaljubljenica u nematerijalnu baštinu iz NVO Edukativni centar Bar.
-Ako se udružimo- Pomorski muzej, pojedinci, nevladine organizacije, mogli bismo napraviti platformu koja može dati neku inicijativu i predloge – sporadično, možemo i sami vrlo malo, a zajedno-svakako više. Prvo bi trebalo pobrojati tačno koliko imamo murava da bismo se bavili svilogojstvom, animirati lokalno stanovništvo za ovu djelatnost. Ima dosta stabala i u Bari i u Kotoru, raduje me što, pogotovu u zaleđu, ljudi počinju da krče i sređuju svoje murve, to me malo ohrabrilo.
Za jednu porodičnu proizvodnji bilo bi sasvim dovoljno tih stabala u zasadima.. Mi smo u nekoj “nultoj“ fazi, predstoji nam dosta rada, ali mislim da ćemo zajedničkim snagama uspjeti da oživimo svilarstvo na Crnogorskom primorju, moguće i kroz projekte osnaživanja ženskog preduzetništva. Trebalo bi da poradimo na edukaciji lokalnog stanovništva i donosilaca odluka kroz ovakve javne događaje. Što više govorimo o ovome, ne samo mi koji istražujemo ovaj vid kreativnog stvaranja, nego i stanovništvo, veća je mogućnost da se uključe i ljudi koji upravljaju finansijama i tim javnim politikama u smislu da određuju smjerove šta će da se radi, da prepoznaju ovo kao važno, kaže Olja Fatić. Ona je u svom istraživačkom radu o svilogojstvu i sviloprejstvu pod naslovom “Dudov svilac u barskom kraju: zaboravljena tradicija i kulturno nasljeđe” pronašla prvi arhivski podatak iz 1891. godine. Svilarstvo je na Crnogorskom primorju i u Boki Kotorskoj bilo značajna privredna grana sve do sredine XX vijeka, a svojevremeno je Jugoslavija bila peta zemlja u svijetu po izvozu svile.
Gusjenice se hrane lišćem murve
SVILOPRELSTVO I SVILOGOJSTVO
Na cijeloj današnjoj teritoriji opštine Bar, kaže Olja Fatić, siromašnija domaćinstva uglavnom bavila svilogojstvom- procesom uzgoja od sjemena do čaura (kokona ili šiška). Sviloprelstvom su se bavile imućnije porodice koje su imale mogućnost napraviti svilare, te otkupljivale polugotov proizvod. Za razvoj osjetljivih larvi svilene bube su potrebni vlažnost, tišina, specijalna higijena, one su jako osjetljive i mogu uginuti čak i zbog grmljavine.
-Proces uzgoja počinje u kasno proljeće, u vrijeme listanja murvi. Jajašca su se čuvala u isključivo bijelim krpama i odlagala u škrinjama. Kada murva počne da lista, djevojke su krpe privijale na grudi u trajanju od 7 do 21 dan, sve do nastanka larvi. Tada su ih perima živine prenosile na ispletene korpe, lijesi, te su se u posebnim sobama kačile na grede od kuće i hranile sjeckanim murvinim lišćem. Kada porastu i počnu da vrte glavom, prinosile su im se grane vrijesa ili skromut, gdje bi se one u narednih 7 dana učaurile i stvarale čahuru, kokonu ili šišku, objasnila je Fatić.
U KONAVLIMA SE GAJI ZA LIČNE POTREBE, U BOKI- RADI EKONOMSKE DOBITI
Po riječima Antonije Rusković-Radonić, u Muzeuj primijenjene umjetnosti u Beču se čuva konavoski svileni vez iz XVII vijeka. Proizvodnju svile po Jadranu, kaže, treba pratiti od VIII vijeka do danas u dvije velike i potpuno različite proizvodnje: jedna datira iz srednjeg vijeka, a druga je krenula krajem XVIII vijeka i prerasla je u industriju sa ciljem da ovaj kraj stigne i prestigne Lombardiju i Francusku, vodeće proizvođače svile toga vremena.
Poprsna skadarica iz Konavla
Za razliku od Konavla, gdje se uzgajala svilena buba i proizvodila svila prije svega iz ličnih kućanskih potreba i običaja, u Boki se ova djelatnost razvijala radi ekonomske dobiti. Ono što povezuje Bar i Dubrovnik je što nije poznat komercijalni početak proizvodnje svil, a ono što je vrijeno, smatra Rusković, je to što i u Baru i u Konavlima seljanke znaju kako se to radi.
-U Konavlima se proizvodnja svile održala do 80-tih, međutim, nakon rata smo shvatili da svile nema. Tada je počela potreba za zaštitom nematerijalne baštine. Svi koji smo se uključili, bili smo poprilično u tome i krenula su istraživanja. Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2022. godine zaštitilo je proizvodnju svile Istočnog Jadrana, kazala je Rusković- Radonić.
U BOKI 1823. GODINE ZASAĐENO 35.000 MURVI
Etnološkinja Jelena Karadžić iz Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor je prvi pomen svilarstva u Boki Kotorskoj pronašla u knjizi “Uprava grada” 17. oktobra 1333. godine gdje se pominje kotorska sviloprela Dobroslava. Sredinom XVI vijeka mletačke vlasti naređuju sječu stabala murvi, čime su zaštitile monopol proizvodnje svile u Veneciji. Murva se u Boki ponovo sadi tokom XVII vijeka, ali čahure uglavnom završavaju u venecijanskim manufakturama. U vidu skupe svile su se kasnije iz Venecije vraćale u Boku.
Prčanj stara murva – foto M.D.P
Tokom XIX vijeka u Boki Kotorskoj je sađenju i gajenju murvi, čije lišće je bilo hrana za uzgoj svilenih buba, posvećena značajna pažnja. Tako je 1823. godine na ovom području posađeno 35.000 stabala murvi, a u čitavoj Dalmaciji 70.000.
-Tokom XIX vijeka sadnji murve doprinose mjere austrijske vlade koja obezbjeđuje besplatne sadnice. Zabilježeno je da je u Boki 1870. godine posađeno više od 70.000 stabala murvi. Tada se otvaraju i svilarske stanice. U Kotoru 1871. godine i u mnogim drugim školama, uvodi se nastava o svilarstvu i uzgoju svilene bube. Na teritorijama današnjih opština Budve, Kotora, Tivta i Herceg Novog je 1834. godine bilo 136 manufaktura. U Kotoru je radilo 47, od kojih 7 predionica svile i 32 tkaonice platna sukna, objasnila je Karadžić.
Prema podacima koje je pronašla u arhivima, prvu predionicu svile u Boki Kotorskoj 1860. godine na Prčanju osnovali Edvard i braća Sbutega. Ta predionica je radila sve do 1900. godine, a svilarstvo se kao privredna grana gasi tokom Prvog svjetskog rata, prvenstveno zbog velike konkurencije na svjetskom tržištu, ali i sve dostupnijih tkanina koje su imitirale svilu. U okviru domaćinstava svilena buba se gajila do 50-tih godina XX vijeka, kada bokeljsko svilarstvo odlazi u prošlost.
Svileni konac
Publiku je ispred Pomorskog muzeja Crne Gore pozdravila direktorka Maja Uskoković, a ispred Crnogorskog nacionalnog komitetata ICOM-a (International Council of Museums) – predsjednica Anastazija Miranović.
Ovo veče posvećeno svili organizovano je povodom manifestacije “Noć muzeja”, koja se održava pod pokroviteljstvom Savjeta Evrope i UNESCO-a.
U nagradnoj igri kompanije Una iz Tivta nagrade za “Ulov mjeseca“, prvo mjesto i vaučer u iznosu od 70 eura koga može potrošiti u Uninim prodavnicama SIPA ili Marine Centru osvojio je Miloš Nikolić sa ulovljenom tunom od 85 kg. Tuna je ulovljena u barskom akvatorijumu, na živu ješku – skušu.
“Poslije 25 minuta, trolling tehnikom, zakačio sam tunu tešku 85 kg očišćenu. Lovio sam na dva štapa: jedan je bio postavljen na 10 metara dubine, a drugi na površini. Udarila je na površinu.”, rekao je Miloš.
Drugo mjesto april 2024 – Marko Krivokapic
Drugo mjesto i vaučer od 50 eura za potrošnju u SIPA prodavnicama ili Marine Centru pripalo je Marku Krivokapiću sa škarmom od 4.88 kg. Škarmovi su ulovljeni tehnikom “na čeku”, na dubini od 9m.
Treće mjesto April 2024 – Dejan Klimenko
Treće mjesto i vaučer u iznosu od 30 eura osvojio je Dejan Klimenko sa zubacem od 8.8 kg Zubatac je ulovljen kod Valdanosa, na dubini od 49 metara.
Promocija monografije povodom 100 godina VPK “Primorac” pod nazivom “Primorac na putu kroz svoj prvi vijek”, biće održana u koncertnoj dvorani Škole za osnovno i srednje muzičko obrazovanje “Vida Matjan” (Crkvi Svetog Duha) u nedjelju, 19. maja sa početkom u 19 sati, saopštavaju iz uprave kluba.
