“Stara vještina za novo doba”

0
“Stara vještina za novo doba”
STARA VJEŠTINA ZA NOVO DOBA 2024.

Međunarodni dan muzeja ove godine će se obilježiti pod sloganom „Muzeji za obrazovanje i istraživanje”.

Cilj je istaći muzeje kao obrazovne centre koji podstiču radoznalost, kreativnost i kritičko mišljenje pružajući sveobuhvatno obrazovno iskustvo. U skladu s temom, muzejska ustanova OJU “Muzeji” Kotor i ove godine priprema izložbu radova polaznica radionice izrade čipke „Stara vještina za novo doba”.

Organizacijom ovih radionica „Muzeji” Kotor doprinose očuvanju tradicije izrade dobrotske čipke koja je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Crne Gore, i stvaraju prostor za kreativno i iskustveno učenje.

Izložba će biti otvorena na Međunarodni dan muzeja u subotu 18. maja u 19 sati u Galeriji
solidarnosti u Starom gradu.

Portonovi domaćin 3×3 FIBA Lite Quest turnira 1. i 2. juna

0
Portonovi domaćin 3×3 FIBA Lite Quest turnira 1. i 2. juna
Portonovi

Portonovi rizort će po treći put biti domaćin 3×3 turnira, a ove godine domaćini su prvog FIBA Lite Quest turnira u sezoni 2024.

Prvog juna na programu je kvalifikacioni turnir pod nazivom 3×3 Portonovi 2k24 Lite Quest Qualification, dok je drugi jun rezervisan za 3×3 Portonovi 2k24 Lite Quest Finals. Pobjedom na Portonovi Lite Quest turniru, najbolja ekipa će se plasirati na Challenger u Poatjeu, u Francuskoj. Kapacitet kvalifikacionog turnira je ograničen na 12 ekipa, dok će se u finalu boriti 10 najbolje rangiranih ekipa plus dvije ekipe koje prođu prvi dan kvalifikacionog turnira.

Osim nevjerovatne prilike za odlazak na Challenger, pobjednici će biti nagrađeni i drugim vrijednim nagradama. Ove godine nagradni fond po turniru je uvećan i iznosi 2000 eura, a za sve takmičare tu su i besplatni dresovi kao i brojni pokloni sponzora.

Portonovi

Svi zainteresovani za učešće mogu se prijaviti putem linka, a prijave su otvorene do 28. maja.

Igrači moraju imati FIBA 3×3 profile i biti stariji od 18 godina.

Pored Portonovog, turniri ove sezone biće organizovani i u Ulcinju, Baru, Žabljaku, Nikšiću i Podgorici.

Za više informacija o događajima u Portonovom posjetite kalendar.

Opština Tivat obilježiće Evropski dan parkova 24. maja – poziv na doniranje sadnica

0
Opština Tivat obilježiće Evropski dan parkova 24. maja – poziv na doniranje sadnica
Tivat – Veliki gradski park – foto Boka News

Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat obilježiće Evropski dan parkova 24. maja, kojim povodom će se tradicionalno vršiti sadnja sadnica ukrasnog drveća i žbunja u gradskim parkovima.

Ovim putem pozivamo privredne subjekte da se, kroz donaciju sadnica, pridruže obilježavanju ovog važnog ekološkog datuma.

Ukoliko ste zainteresovani da date svoj doprinos akciji, koja za cilj ima očuvanje životne sredine i održivi razvoj zajednice, dostavljamo:

– predlog drvenastih vrsta: bor (primorski, pinjol, alepski), hrast (crnika, kitnjak, medunac), platan, tisa evropska, grab obični, bjelograbić, crni grab, crna košćela, lipa, javor, kesten (divlji, pitomi), ginko, rogač, kalreuterija, cigaraš, tulipanovac, judino drvo, dren, glog, kamforovac, eukaliptus, obični čempres, kedar (atlaski, himalajski);

– i predlog žbunastih vrsta: kamelija, maginja, lemprika, oleander, mirta (obična, sitnolisna), aukuba, suručica, pitosporum (obični, patuljasti)

Potrebno je da sadnice drvenastih vrsta budu visine minimum oko 3 m i obim debla na prsnoj visini minimum oko 10 cm, dok je preporučena visina za žbunaste vrste oko 50 cm. Sadnice treba da budu saksijske.

Tivat – Veliki gradski park – foto Boka News

Za sve informacije kontaktirajte Sekretarijat za uređenje prostora Opštine Tivat ili „Komunalno“ doo Tivat.

Kotor: Smotra folklornih ansambala Crne Gore “Oj talasi, talasajte”

0
Kotor: Smotra folklornih ansambala Crne Gore “Oj talasi, talasajte”
Smotra folklora

Smotra folklornih ansambala Crne Gore “Oj talasi, talasajte”, u organizaciji Folklornog ansambla (FA) “Nikola Đurković” iz Kotora, biće održana u Kulturnom centru “Nikola Đurković” u četvrtak 16.maja sa početkom u 19 sati.

Učestvuju: FA “Nikola Đurković” Kotor, AKUD “Mirko Srzentić” Podgorica, “KUD “Kanjoš” Budva, KUD “Ilija Kišić” Zelenika, KUD “Ljubo Božanović” Piperi, “KUD “Aluminijum” Podgorica i FA “Podgorica” Podgorica.

Ulaz je slobodan.

Smotra je dio aktivnosti 3. Međunarodnog festivala folklora “Oj talasi, talasajte -Kotor 2024” koji će biti odražn u junu u Kotoru.

Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore.

Orke ponovno napale kod Gibraltara: Plovilo potonulo, tanker spasio dvojicu jedriličara

0
Orke ponovno napale kod Gibraltara: Plovilo potonulo, tanker spasio dvojicu jedriličara
Orke – Foto: MITMA / The Maritime Executive

Sada već zloglasna jata orki koje plivaju vodama u blizini Gibraltara ovog su vikenda potopila prvo plovilo u ovoj godini. Znanstvenici su i dalje zbunjeni zašto ova grupa “kitova ubojica” opetovano juri na plovila u ovoj regiji u posljednje četiri godine, te pretpostavljaju da se radi o “zaigranom ponašanju”, piše The Maritime Executive.

Dva su jedriličara uputila poziv u pomoć u nedjelju ujutro, 12. svibnja, dok su se nalazili otprilike 14 nautičkih milja od rta Espartel u blizini južnog ulaza u Gibraltarski prolaz. Rekli su vlastima da su osjetili iznenadne udarce u trup i kormilo njihovog 15-metarskog plovila Alboran Cognac. U plovilo je počela prodirati voda i bojali su se da bi dodatni udari mogli uzrokovati jači prodiranje koje bi ubrzalo tonjenje.

Španjolska obalna straža poslala je helikopter i kontaktirala tanker Lascaux od 11.674 DWT koji je plovio u tom području. Tanker registriran na Malti poslan je u pomoć unesrećenima.

Plovilo je u to vrijeme bilo u marokanskim vodama i te su vlasti uputili jedriličare da obuku prsluke za spašavanje i uključe AIS signal. Također im je rečeno da pripreme radiofar u slučaju potrebe. Tanker je uspio locirati brod i ukrcao je dvojicu mornara. Njihov brod je potonuo nakon spašavanja, a oni su odvedeni na Gibraltar.

Prema izvješćima, iako je to bio prvi incident u 2024., na ovaj je način potopljeno najmanje sedam brodova u posljednje četiri godine. Pet jedrilica i dva marokanska ribarska broda prijavila su incidente s orkama, navodi The Maritime Executive.

Znanstvenici vjeruju da se radi o jednom jatu od možda 15 jedinki koje nastanjuju vode između sjevernog dijela Iberijskog poluotoka i regije oko Maroka i Gibraltarskog tjesnaca. Neki misle da se radi o mladima koji plivaju s dvije odrasle jedinke i dio su većeg krda od otprilike 35 orki.

Znanstvenici ističu da su životinje vrlo inteligentne. Iako su medijski izvještaji te napade nazivali osvetničkim napadima, vjerojatnije je da se radi o instinktu i razigranom ponašanju.

Španjolske vlasti upozoravaju brodove da ne ulaze u zonu oko Gibraltarskog prolaza između travnja i kolovoza kada se događa većina susreta. U slučaju interakcije, bilo da se radi o motornom čamcu ili jedrilici, savjetuju da ne zaustavljate čamac i plovite prema obali, u pliće more.

Sud BiH izrekao najveću kaznu dosad za osuđene koji su prokrijumčarili 7 tona trave iz Crne Gore u BiH te Hrvatsku

0
Sud BiH izrekao najveću kaznu dosad za osuđene koji su prokrijumčarili 7 tona trave iz Crne Gore u BiH te Hrvatsku
marihuana

Sud Bosne i Hercegovine izrekao je jednu od najvećih kazni za trgovinu drogom, osudivši na ukupno 34 godine zatvora četiri osobe koje su prokrijumčarile skoro sedam tona marihuane iz Crne Gore u Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.

Kako je objavljeno iz državnog Tužiteljstva BiH, prvostupanjskom presudom Suda BiH prvooptuženi Ivan Antunović osuđen je na 14 godina zatvora, a još trojica optuženih na ukupno 20 godina za organizirani kriminal i trgovinu drogom.

“Izrečeno je više od 30 godina zatvora, uz velike novčane kazne, više stotina tisuća maraka. Jedna je od najvećih presuda za nedopušten promet opojnim drogama. Antunović je dobio 14 godina, dvojica su prvostupanjskom presudom osuđena na po sedam i jedan optuženi na šest godina zatvora”, naveli su iz Tužiteljstva BiH.

Organizirana kriminalna skupina je iz Crne Gore preko BiH prema Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2019. godine prokrijumčarila ukupno 6,8 tona marihuane, pri čemu su na crnom tržištu zaradili najmanje dva milijuna eura. Djelovali su od 2012. do 2019. i u tom razdoblju drogu preko granica prevezli najmanje 25 puta. Najčešće u količinama od oko 200 kilograma te u pojedinim slučajevima u količinama do 600 ili 900 kilograma, a prevozili su je skrivenu u cisternama.

Iz Tužiteljstva BiH osim Antunovića nisu objavili identitet drugih troje nepravomoćno osuđenih osoba. Tokom 2020. Tužiteljstvo BiH je podiglo optužnicu protiv sedam osoba: petorice iz BiH, te dvojice hrvatskih državljana Maria Vuletića (33) i Jurice Vuletića (34) iz Metkovića.

Veliki brat: Crnogorski MUP nabavio softver za prepoznavanje lica u sklopu video nadzora javnih površina

0
Veliki brat: Crnogorski MUP nabavio softver za prepoznavanje lica u sklopu video nadzora javnih površina
Ilustracija. Foto: ChatGPT

Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore posjeduje opremu za prepoznavanje lica koja se može koristiti u okviru sistema za nadzor javnih površina u Podgorici, Baru i Budvi, pokazalo je istraživanje BIRN-a.

Podaci koje je BIRN-u dostavila Agencija za zaštitu ličnih podataka (AZLP) pokazali su da je crnogorski MUP nabavio softver za prepoznavanje lica Better Tomorrow koji proizvodi izraelska kompanija Any Vision. Softver je nabavljen u okviru projekta sistema video nadzora javnih površina, a kamere, čija je namjena prepoznavanje lica, postavljene su na lokacijama u Podgorici, Baru i Budvi.

Tokom nadzora 2021. i 2022. AZLP je utvrdila da su takve kamere bile uključene, ali da one nijesu povezane na softver za prepoznavanje lica, koji je u tom momentu bio u fazi implementacije.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova nijesu odgovorili na pitanja BIRN-a od prošlog decembra koja se odnose na detalje nabavke softvera i kamera za video nadzor, kao ni da li je tokom testnog režima rađena biometrijska analiza. Nije odgovoreno koliko je postavljeno kamera i na kojim lokacijama, kao ni da li snimaju sva lica na javnoj površini i na koji način se obrađuju podaci i po kojem zakonskom osnovu.

U Crnoj Gori ne postoji jasan zakonski okvir kojim je regulisana upotreba biometrijskih mjera na javnim površinama i njihova masovna obrada. Zakonom o zaštiti ličnih podataka predviđeno je da biometrijske mjere mogu primjenjivati državni organi radi bezbjednosti lica ili imovine, ali samo u vezi sa ulaskom u poslovni i službeni prostor uz prisustvo zaposlenih. Zakonom je predviđeno da se radi bezbjednosti mogu snimati javne površine.

Zakonom je predviđeno da prije svake automatske obrade biometrijskih podataka MUP mora tražiti saglasnost AZLP, jer to predstavlja poseban rizik za lična prava i slobode.

Više u tekstu BIRNA.

Slovački premijer bori se za život nakon atentata u gradu Handlovi

0
Slovački premijer bori se za život nakon atentata u gradu Handlovi
Robert Fico
Foto: Nadja Wohlleben / Reuters

Slovački premijer Robert Fico bori se za život nakon atentata u gradu Handlovi, oko 150 kilometara sjeveroistočno od Bratislave.

U njega je, nakon sjednice vlade, kada je otišao među okupljene ljude, više hitaca ispalio poznati slovački književnik, 71-godišnji Juraj Cintula. Na ispitivanju je rekao da je pucao u premijera jer se ne slaže s politikom vlade.

Slovački ministar obrane: Premijerovo stanje vrlo komplicirano i dalje kritično

20:06

Ministar obrane Robert Kaliňák izjavio je na brifingu da je premijerovo stanje vrlo komplicirano.

Robert Fico u kritičnom je stanju i još uvijek je u životnoj opasnosti. Operacija traje više od 3,5 sata.

Prva ekološka Pro-Bluspec radionica na temu zagađenja podvodnom bukom u Kotoru

0
Prva ekološka Pro-Bluspec radionica na temu zagađenja podvodnom bukom u Kotoru
Dobrota foto Boka News

Balkanski centar za istraživanje mora – BACEMARE organizuje prvu ekološku radionicu u okviru projekta Pro-BLUSPEC.

Radionica je usmjerena na lokalne i međunarodne ključne aktere koji se bave turizmom u Kotoru, a tema je razumijevanje zagađenja podvodnom bukom. S tim u vezi posebno pozivamo turoperatore, turističke agente, hotelijere, vlasnike restorana, predstavnike uslužnih djelatnosti oko turizma, ali i svu zainteresovanu javnost, poučuju organizatori.

Trenutna situacija Kotora u odnosu na specifično područje je od vitalnog značaja za lokalni ekosistem, posebno za mjesto gdje je turizam izvor broj jedan, pri čemu će se prikupljati informacije, zahtjevi, komentari i potrebe koji će se koristiti za projektovanje platforme za predviđanje i razvoj u okviru životnog ciklusa projekta.

Radionica će biti održana u nedjelju 19. maja u prostorijama Instituta za biologiju mora od 10 do 16 sati.

Podmorje – foto Green Home

Pro-BLUSPEC realizuje se u okviru ReLOaD2 projekta, koji finansira Evropska unija, a sprovodi UNDP u partnerstvu sa lokalnim samoupravama.

O BACEMARE-u: Balkanski centar za istraživanje mora sa sjedištem u Kotoru, Crna Gora, je organizacija fokusirana na naučno istraživanje i očuvanje morskih resursa u regionu Balkana. Naša misija je da unaprijedimo razumijevanje morskih ekosistema, promovišemo održivost i doprinesemo postizanju ciljeva održivog razvoja UN.

Varhelji obišao ključne energetske i ekološke projekte

0
Varhelji obišao ključne energetske i ekološke projekte
Jokić i Varhelji

Susret predsjednika Jokića sa komesarom Evropske unije Varheljijem



Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić susreo se danas sa komesarom Evropske unije za susjedstvo i proširenje Oliverom Varheljijem, koji boravi u dvodnevnoj posjeti Crnoj Gori.

Visoki evropski zvaničnik je sa ministrom turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Vladimirom Martinovićem, predsjednikom Opštine Tivat Željkom Komnenovićem i Jokićem obišao Postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat, finansiranom od Evropske unije.

U zajedničkom obilasku postrojenja u Đuraševićima bila je i ambasadorka Evropske unije u Crnoj Gori Oana Kristina Popa, kao i njemački ambasador Peter Felten, šef kancelarije Njemačke razvojne banke u Crnoj Gori Željko Uljarević, izvršni direktor Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda za opštine Kotor i Tivat Stefan Čobanović, potpredsjednik Opštine Tivat Jovan Brinić i Nenad Vitomirović, državni sekretar ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera.

Varhelji obišao ključne energetske i ekološke projekte

Evropska unija (EU) očekuje od Vlade Crne Gore da brzo pristupi usvajanju prostornog plana, koji će omogućiti završetak domaće energetske mreže i povezivanje sa mrežom Srbije do 2027. godine, rekao je komesar za susjedstvo i proširenje, Oliver Varhelji.

Kako je saopšteno iz Evropske kuće, Varhelji je posjetu Crnoj Gori započeo obilaskom dva ključna infrastrukturna projekta finansirana sredstvima EU – transformatorskog postrojenja Lastva i Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Tivat/Kotor.

Transformatorsko postrojenje Lastva je ključni dio crnogorske sekcije Transbalkanskog elektroenergetskog koridora, u koji je EU uložila oko 120 miliona EUR kroz grantove i povoljne kredite.

Prema riječima Varheljija, energetska sigurnost i održiva proizvodnja energije iz obnovljivih izvora su jasni ciljevi EU energetske politike.

„Energetsko postrojenje koje smo danas posjetili je važan primjer i dio mnogo veće slike, podržane od strane institucija i država članica EU kroz pristup Tim Evropa”, rekao je Varhelji.

On je, kako je saopšteno, izrazio podršku EU crnogorskoj posvećenosti daljem jačanju nacionalne energetske mreže, zajedno sa postepenim, ali jasnim zatvaranjem Termoelektrane Pljevlja (TEP).