Herceg Novi – Rekonstrukcija više ulica u narednom periodu

0
Herceg Novi – Rekonstrukcija više ulica u narednom periodu
Foto Opština Herceg Novi

Opština Herceg Novi nastavlja sa intenzivnim radovima na unaprijeđenju putne infrastrukture kako bi se poboljšali uslovi života građana i turistička ponuda grada.

Potpredsjednik Opštine Herceg Novi Miloš Konjević, zajedno sa predstavnicima Agencije za izgradnju i razvoj grada, Aleksandrom Kovačevićem i Bojanom Vukićevićem, obišli nekoliko lokacija u našem gradu – Toplu, Igalo, Šištet i Prijevor, u cilju sagledavanja infrastrukturnih potreba i planiranja budućih radova.

Jedan od ključnih projekata koji će biti realizovan do kraja godine jeste rekonstrukcija ulice Janka Beka na Šištetu u dužini od oko 350 metara, a u naselju Prijevor će takođe biti rekonstruisan put u dužini od oko 250 metara. U Prijevoru će biti još radova na asfaltiranju puteva tokom naredne godine, dogovoreno je sa predsjednikom te Mjesne zajednice, Goranom Malavrazićem.

“U narednih mjesec dana biće raspisan tender za asfaltiranje više ulica: od skretanja za Mojdež do sela Lazarevići u Mokrinama, Banjalučka ulica, te ulica Janka Beka. Vrijednost ovog tendera je 300 hiljada eura. U narednom periodu očekuju nas i radovi na asfaltiranju ulice Pete crnogorske brigade i Sava Ilića u Igalu, dio ulice Orjenski bataljon, dio kod Eko pumpe u Igalu, i to je sve u okviru tendera vrijednosti 1.200.000 eura koji je raspisan na proljeće“, kazao je potpredsjednik Konjević.

Još jedan važan infrastrukturni projekat je proširenje trotoara sa obje strane ulice Mića Vavića, od raskrsnice prema Novljanci, do pješačkog prelaza kod pekare “Novljanka”. Ovi radovi obaviće se u sklopu radova na rekonstrukciji trotoara koji su planirani na ovoj trasi, a od izuzetnog su značaja za bezbjednost pješaka i odvijanje saobraćaja. Planirano je da ovi radovi budu završeni do početka sledeće ljetnje sezone.
Takođe, na ovom potezu, odnosno od raskrsnice na Toploj magistralom prema Igalu, biće preduzeti koraci na rješavanju odvoda atmosferskih voda, što je prethodnih godina predstavljalo veliki problem u kišnim periodima.

Potpredsjednik Konjević ističe da će ubrzo početi i radovi na rekonstrukciji trotoara od Doma zdravlja do prodavnice Idea, kao i da će u narednom periodu biti intenzivirani obilasci mjesnih zajednica kako bi problemi lakše bili uočeni i riješavani pravovremeno.

U pjesmi i s pjesmom u Boki

0
U pjesmi i s pjesmom u Boki
Nada Baldić pozivnica

Muzičkim hepeningom Nada Baldić obilježava četiri decenije muzičkog stvaralaštva



Revijalno veče Festivala zabavne mediteranske i pop-glazbe „Glas Boke 2024“ biće održano u subotu, 14. septembra od 20 sati na terasi Kafane „Dojmi“. Ljubitelji ovog muzičkog žanra imaće priliku da uživaju u programu pod nazivom „U pjesmi i s pjesmom“, kojim će osnivačica Festivala Nada Baldić proslaviti svijih četiri decenije pjevanja. Pored Nade, nastupiće i članice klape „Arija“, koje su ove godine na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu osvojile II nagradu Žirija i I nagradu publike. Ovo je jedna od više dječijih i omladinskih klapa koje je Nada tokom svog posvećenog umjetničkog rada osnovala, obučila, vodila i još uvijek se aktivno bavi muzikom i muzičkom pedagogojom.

Isto tako nastupiće i članovi/članice Hrvatske kulturne udruge „Stađuni od kulture“, a specijalni gosti biće članovi klape „Kaše“ iz Dubrovnika. Za klavirom će biti prof. Dejan Krivokapić, a program će voditi Ana Vuksanović. Ulaz je slobodan, a u slučaju kiše, koncert će biti održan u Koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“- Crkvi sv. Duha.

 -Ovim koncertom ujedno proslavljam 40 godina u pjesmi. Puno mi znači ovaj jubilej, sve ove godine bavljenja muzikom potvrđuju mi da ljubav ne odustaje, ona se njeguje i napreduje, kad nešto iskreno volite i želite, onda se i borite za to, to je život, poručuje Nada Baldić u najavi za BN.

Rođena je u Kotoru, gdje je završila Osnovni muzičku školu, a potom i Srednju muzičku školu u Titogradu, gdje je stekla i diplomu na Višoj muzičkoj školi, Pedagoško-teoretski smjer. Radila je u Muzičkoj školi Kotor nekoliko godina kao nastavnica harmonike, klavira i solfeđa. Kontinuirano se bavi pjevanjem zabavne muzike, nastupa na brojnim lokalnim i međunarodnim festivalima, gdje je osvajala mnoge nagrade. Predsjednica je Hrvatske kulturne udruge “Stađuni od kulture” kroz čije programe aktivno učestvuje u kulturnom i duhovnom životu grada Kotora. Trenutno vodi dvije dječije klape: “Arija” i “Fortuna”, na čije je nagrade naročito ponosna – osvajale  su razne nagrade na međunarodnom nivou, između ostalih i Zlatni  i Srebrni brodić u Zadru na Međunarodnom festivalu dječijih klapa.

Niz godina Nada Baldić je umjetnička direktorka Festivala mediteranske i pop glazbe “Glas Boke” koji okuplja pjevače- amatere. Uspješno sarađuje sa eminentnim muzičarima- Stjepom Gleđom Markosom, klapom “Kaše” i drugima. Kao solistkinja dosta nastupa i djeluje u kulturnom životu grada, a kao ljubiteljka duhovne glazbe, takođe održava božićne i uskršnje koncerte. U zadnje vrijeme bavi se i snimanjem filmova religioznog karaktera- izdvajamo “Luč nade” o Sv. Leopoldu Bogdanu Mandiću, a u planu je I film Službenici Božijoj Ani Mariji Marović.

Nakon ovog revijalnog koncerta, takmičarsko veče pjevača zabavne muzike u sklopu ovog Festivala biće održano povodom Dana opštine, 21. novembra. Organizator Festivala je HKU „Stađuni od kulture“, a pokrovitelj Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

/M.D.P./

DPS Tivat: Prva septembarska kiša

0
DPS Tivat: Prva septembarska kiša
Foto DPS Tivat

Brojni građani Tivta, kao i turisti koji borave u našem gradu su prekjuče bili svjedoci totalnog kolapsa u svakom pogledu zbog vremenskih neprilika, duž cijele teritorije naše opštine, kađe se u saopštenju Opštinskog odbora DPS-a Tivat.

Mnogobrojni građani su bili svjedoci velike količine vode tj. bili su poplavljeni u svojim stambenim objektima, vožnja magistralom je bila skoro pa nemoguća, čak na više mjesta izuzetno i rizična…

Vjerovatno je obilna kiša koja je danima unazad bila najavljivana, alarmi raznih boja o kojima su brujali svi mediji, iznenadila sve nadležne službe u našem gradu. Ovo je isto kao kad snijeg “iznenadi” Crnagoraput u sred decembra ili januara, pa budu blokirane brojne saobraćajnice duž cijele države zbog prvog snijega.

D.O.O. Komunalno Tivat je i pored velikog broja zapošljenih, a posebno u zadnje 4 godine, pokazalo sve svoje anomalije proistekle iz klasičnog partijskog zapošljavanja po principu jedan zapošljeni = jedan glas. Gužva u kancelarijama, ali ne od stranaka nego od zapošljenih, ovog preduzeća je kao na nekom velikom koncertu ili sportskom događaju – narodski rečeno ,,ni šibica ne može da stane”, a što tek reći za manjak broja stolica neophodnih zaposlenima. Bukvalno svaki radnik koji čisti teren od Krtola do Lepetana ima svog šefa, koji ga konstantno nadgleda i stoji mu iznad glave, dok bi mnogo efikasnije svakako bilo da imamo više radnika na pomenutom terenu, a mnogo manje partijskih šefova iz vladajuće koalicije – nažalost, ovako su se jedino mogli zadovoljiti apetiti svih konstituenata lokalne vlasti.

Košenje kanala pored aerodroma je počelo tek prošle sedmice što je svakako kasno, dok se veći broj kanala nije ni sređivao. Rešetka pored aerodroma za prihvat atmosferskih voda je neočišćena, što je i uzrok raznih nezgoda.  Potok kod Ina pumpe u Dumidranu je neočišćen u potpunosti, što su nažalost najbolje i osjetili učesnici u saobraćaju prekjuče. Kompletan vozni park za odvoz smeća je neuredan i prljav. Pored velikog broja zapošljenih i mehanizacije koju posjeduje ovo preduzeće, zašto je angažovana eksterna (privatna) firma za čišćenje samo 2 potoka i to po izuzetno visokoj cijeni? Ovaj posao je uvijek radilo D.O.O. Komunalno, što je svakako u njihovoj nadležnosti.

Iz svega navedenog proističe da je ovo lokalno preduzeće u potpunosti nespremno za velike količine padavina, što smo sigurni da građani nijesu htjeli da dožive sa onom čuvenom predizbornom parolom od prije 2 godine DA ZAPEČATIMO poručuju iz Opštinskg odbora DPS Tivat.

U Pomorskom muzeju Crne Gore otvorena izložba o brodovima Splošne plovidbe

0
Foto Radio Kotor

Povodom obilježavanja 72 godine rada i postojanja JU Pomorski muzej Crne Gore, sinoć je otvorena izložba pod nazivom “SLOVENSKI BRODOVI, 6&11 – SPLOŠNA PLOVBA”. Riječ je o gostujućoj izložbi Pomorskog muzeja “Sergej Mašera” iz Pirana.

Izložbom je predstavljen istorijat ove slovenačke kompanije i prvobitno je zamišljena kroz priču o šest odabranih brodova koji su svoje mjesto našli na poštanskim markama Slovenije, a potom je proširena sa još 11 brodova građenih u pulskom Uljaniku.

Direktorica Pomorskog muzeja Crne Gore u Kotoru Maja Uskoković je istakla vezu Pirana i Kotora kao nekada dva pomorska centra. Ona je naglasila da more, Jadran, pomorstvo, istraživanje i očuvanje pomorske baštine, podizanje svijesti javnosti i promocija pomorske prošlosti zajednička je misija ova dva muzeja.

U Pomorskom muzeju Crne Gore otvorena izložba o brodovima Splošne plovidbe
Foto Radio Kotor

“Naš muzej u odjeljenju Prvog i Drugog svjetskog rata čuva upravo uspomenu na Narodnog heroja, poručnika bojnog broda Sergeja Mašeru po kome se vaš muzej zove. On je u aprilu 1941. godine zajedno sa svojim kolegom Ivanom Spasićem, ne slušajući naređenje o napuštanju ratnog broda i predaji neprijatelju, detonirao postavljeni eksploziv i digao u vazduh cijeli razarač čiji je pramac izložen u pomenutom odjeljenju”, navela je Uskoković.

“Nadamo se, da će se na obostrano zadovoljstvo, veze Kotora i Pirana održati, u interesu pomorskih muzeja i pomorske tradicije koju njegujemo i čuvamo”, rekla je Uskoković.

U ime Pomorskog muzeja i Pirana, prisutne je pozdravio direktor Franko Jurij.

“Hvala na pozivu i mogućnosti da još jednom predstavimo izložbu o Slovenačkom pomorstvu. Kao što znate saradnja među našim muzejima ima dugu tradiciju, sarađujemo i bilateralno i multilateralno, jer smo članovi Foruma mediteranskih pomorskih muzeja, tako da ćemo se ove godine ponovo sresti u Portugaliji”, naveo je Jurij.

Foto Radio Kotor

Napomenuo je da moraju biti samokritični, jer nakon 30 godina nezavisnosti Slovenija je izgubila brodove i pomorski identitet, “tako da on danas živi u Muzeju, na poštanskim markama i izložbama”.

Autorka izložbe, muzejska savjetnica Duška Žitka, kazala je da je izazov za ovu izložbu došao iz Pošte Slovenije.

“Željeli su da štampaju poštanske marke sa serijom slovenačkih brodova. Upravo kompanija Splošna plovba, koja je osnovana 1954. godine, bila je naša najjača i najznačajnija kompanija u svijetu. Njen uticaj bio je vrijedan prezentovanja putem serije marki i izložbi. Tako smo 2014. godine počeli da prikupljamo građu i radimo prezentacije. Svi naši brodovi su nosili imena slovenskih gradova, dolina ili brda, a mi smo prezentacije realizovali u krajevima po kojima su brodovi nosili ime”, kazala je Žitka.

Foto Radio Kotor

Izložba je multimedijalna. Na moderan način, opremljena je svjetlosnim panoima sa ilustracijama šest brodova prikazanih na markama, obogaćena video zapisima, dokumentarnim filmovima, te arhivskim snimcima brodova i pomoraca. Izložene su i brojne fotografije, modeli brodova, instrumenti i umjetnički radovi s brodova “Splošne plovbe”.

Prikazuje šest posebno značajnih brodova: Martin Krpan (nekad Sirob), Rog I, Piran I, Maribor, Ljubljana III i Portorož IV, a u nekoliko riječi opisani su i svi brodovi istog imena kao odabranih šest: Krpan, Rog II, Piran II, Maribor II, Ljubljana I, Ljubljana II, Ljubljana IV, Portoriž I, Portorož II i Portorož III.

Interesantno je da je ova pomorska kompanija veliku pažnju pridavala umjetničkoj opremi svojih brodova, a tome svjedoči raznovrsna likovna zbirka velike dokumentarne i umjetničke vrijednosti.

Izložba će biti otvorena do 10. oktobra u Palati Grgurina.

11. septembar 2001. – datum koji je obilježio savremenu povijest

0
11. septembar 2001. – datum koji je obilježio savremenu povijest
Ground Zero Memorial Manhattan Foto: JuliaDorian / Shutterstock

Amerikanci se prisjećaju užasa i ostavštine terorističkih napada 11. septembra 2001. i okupljaju se kod spomen-obilježja, u vatrogasnim domovima, gradskim vijećnicama i drugim mjestima kako bi obilježili 23. godišnjicu najsmrtonosnijih terorističkih napada na svom tlu.

Komemoracije se održavaju diljem Amerike – od mjesta napada kod njujorškog Svjetskog trgovinskog centra (WTC), Pentagona i Shanksvillea, u Pennsylvaniji pa sve do Aljaske.

Tog utorka 11. septembra 2001. oteta su četiri zrakoplova koja su se trebala srušiti na simbole američke moći.

Nakon udara dvaju zrakoplova u tornjeve blizance WTC-a, treći se zrakolov zabio u zapadnu stranu Pentagona, sjedišta američke vojske. Vatra je progutala dio zgrade nakon čega se i urušio.

Četvrti oteti avion, na letu iz New Jerseya za San Francisco jedini nije uspio pogoditi svoju metu. Pretpostavlja se da je trebao udariti u Bijelu kuću ili zgradu američkog Kongresa. Ta je katastrofa izbjegnuta zahvaljujući putnicima koji su pokušali preuzeti kontrolu od otmičara te se avion naposljetku srušio u polju u Pennsylvaniji.

Događaji 11. septembra ne samo da su odnijeli ljudske živote već su uvelike preoblikovli američku vanjsku politiku i unutarnje strahove.

U napadima iza kojih je stajala islamistička teroristička mreža Al-Qa’ida poginulo je gotovo 3000 ljudi.

11. Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije Fiumare 2024.

0
11. Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije Fiumare 2024.
Fiumare foto Grad Rijeka

Započinje 11. Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije FIUMARE 2024, koji će trajati od 11. do 14. septembra 2024. godine. Svečano otvorenje izložbe “Na rotama pomorske baštine” održat će se na riječkom Korzu s početkom u 10:30 sati.

Ova izložba obilježava 15 godina predanog rada na očuvanju i revitalizaciji pomorske baštine te 10 godina djelovanja „Koordinacije udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine Kvarnera i Istre – Tradicijska jedra Kvarnera i Istre“.

Nakon otvorenja izložbe, slijedi i svečano otvorenje festivala FIUMARE 2024. Muzej Grada Rijeke obilježit će Dan otvorenih vrata, a posjetitelji će u „Kockici” moći razgledati izložbu „Plavica, Tvornica za preradu ribe Cres” od 10 do 12 sati te ponovno od 16 do 19 sati (ulaz besplatan). U Palači šećera, posjetitelji će od 14 do 19 sati moći razgledati stalni postav posvećen pomorskoj baštini, koji uključuje eksponate poput Prvog torpeda na svijetu, Mornaričke akademije, Merike, te povijesti Rijeke, Jugolinije i Jadrolinije (ulaz slobodan).

Pozivaju se svi zaljubljenici u pomorsku baštinu da podrže najavljene programe i uživaju u bogatoj tradiciji Kvarnera, piše Fiuman.hr.

Za osam mjeseci 157.000 turista u Trebinju, i ova godina rekordna

0
Za osam mjeseci 157.000 turista u Trebinju, i ova godina rekordna
Trebinje – foto Boka News

U Trebinju je registrovano 157.000 noćenja u prethodnih osam mjeseci, što govori o tome da će i ova godina biti istorijska i rekordna, rekao je portparol Turističke organizacije u ovom gradu Nikola Kokić.

Kokić je istakao da je od maja do septembra zabilježeno 100.000 noćenja, a samo u avgustu 27.000, za 4.000 više nego prošle godine.

– Nemamo dilemu da će ova godina biti još jedna istorijska rekordna od kad se bilježi turistički promet u Trebinju, ako pravimo komparaciju sa 2023. godinom koja je bila rekordna, a u kojoj je zabilježeno 201.000 noćenja – dodao je Kokić.

Kad je riječ o turistima koji dolaze u Trebinje, Kokić je naveo da su to dominantno gosti iz regiona, pri čemu turisti iz Srbije čine 45 odsto učešća u turističkom prometu.

Trebinje – foto Boka News

– Tu su i turisti iz BiH, Crne Gore, Hrvatske, Turske, Grčke, a pojavila su se nova tržišta kao što su Holandija, Kina, Španija, Sjeverna Makedonija. Izuzetno smo zadovoljni ljetnjom turističkom sezonom – rekao je Kokić za Srnu.

On je dodao da je akcenat Gradske uprave, Turističke organizacije, ali i svih iz turističke privrede da se obogaćuje turistička ponuda.

– Ove godine je dominantan vidikovac iznad Trebinja koji je dodatno obogatio ponudu našeg grada. Mostovi u centru su dekorativno osvijetljeni, što je svakako doprinijelo novoj dimenziji grada – rekao je Kokić za Srnu.

On je napomenuo da se grad trudi da svake godine i u javnoj i privatnoj inicijativi ponudi nešto novo za turiste, kako bi Trebinje i dalje ostalo zanimljiva turistička destinacija svima koji dolaze u najjužniji grad Srpske.

Građani Kotora pokrenuli peticiju – Regulisanje saobraćajnog kolapsa

0
Građani Kotora pokrenuli peticiju – Regulisanje saobraćajnog kolapsa
Kotor – semafori – foto Boka News

Grupa građana iz Kotora pokrenula je potpisivanje peticije kojom traže od lokalne vlasti da riješi probleme svakodnevnog saobraćajnog kolapsa u Kotoru.

Poštovani  sugrađani Kotora,

Pozivam vas da potpišete online peticiju zbog saobraćajnog kolapsa na teritoriji Opštine Kotor. Naime, problem saobraćajnog kolapsa je višegodišnji i pokušaji rješenja od strane nadležnih ne samo da nijesu poboljšali situaciju, već novonostalim „rješenjima“ još više dodatno otežali kretanje.

Da bi se ozbiljno pristupilo rješavanju ovog problema ključni oblik konsultovanja je učešće građana, organizacija, organa, stručne i ostale zainteresovane javnosti u procesu donošenja odluka.

Međutim, bez obzira što su provedene javne rasprave i očigledno ne dovoljno transparentne došlo je do velikog propusta gdje je očigledno da ne funkcioniše na terenu plan koji se mjesecima testira na štetu sugrađana. Dakle, neophodno je da se stave van snage donesne Odluke koje ne rješavaju problem.

Dalje, trebaju da se donesu rješenja koja se moraju odmah primjeniti, kao prvo, semafori koji treba  da služe za ubrzanje očigledno na terenu ne daju takve rezultate,  te je iste potrebno isključiti. Raskrisnicu kod tunela treba rekonstruisati i regulisati je na način da ista bude kružni tok, jer ovakvim postavljanjem semafora nastaje svakodnevni kilometarski zastoj koji nikad nije postojao na putnom pravcu prema Novom naselju.

Takođe jednosmjerna ulica prema vrtiću u Škaljarima da se vrati u prvobitno stanje, jer novim rješenjem još je više zakomplikovala kretanje i stvorila novi čep. Turističkim autobusima nije mjesto iza suda, škole itd. privremeno rješenje iste usmjeriti da turiste primaju i ostavljaju na prostoru bivšeg Auto- remonta.

Ukoliko Opština Kotor ne izađe u susret ovim zahtjevima, krajnja opcija će biti blokada puta, obzirom da je svakako svakodnevno put blokiran zbog njihovih nepromišljenih odluka, kaža se u obrazloženju peticije.

Peticiju možete potpisati ovdje 

Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda

0
Za 24 sata 21 saobraćajna nezgoda
Tivat – Jadranska magistrala kroz polje

U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodila se 21 saobraćajna nezgoda, a sedam osoba povrijeđeno lakše.

Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo deset nezgoda, a u Baru, Herceg Novom, Kotoru i Bijelom Polju po dvije.

Po jedna nezgoda evidentirana je u Budvi, Nikšiću i na Žabljaku.

Izdata su 243 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeta 61 prekršajna prijava.

Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Veliki koncert Jorgosa Dalarasa u subotu, 14. septembra u Herceg Novom

0
Veliki koncert Jorgosa Dalarasa u subotu, 14. septembra u Herceg Novom
Jorgosa Dalaras

Koncert čuvenog grčkog gitariste, pjevača i kompozitora, Jorgosa Dalarasa, kao završni program 18. GASF-a, biće održan u subotu, 14. septembra, u Herceg Novom, sa početkom u 20.00 časova, saopšteno je na današnjoj konferenciji za novinare. Zbog nestabilnog vremena, preostaje da se u narednim danima donese odluka da li će spektakl biti upriličen na Kanli kuli ili u Dvorani Park, o čemu će javnost biti blagovremeno obavještena.

U susret dolasku u Herceg Novi, Dalaras je poručio da očekuje sjajnu atmosferu ma gdje da se koncert desi i da se raduje da sa novskom publikom zajedno zapjeva neki od svojih i svjetski poznatih hitova.
Osnivač i direktor GASF-a i direktor Guitar art festa u Beogradu, Boško Radojković, pojasnio je da će u petak biti poznato mjesto održavanaja koncerta, u zavisnosti od vremenske prognoze, ali je sasvim sigurno da će publika u Herceg Novom uživati u jedinstvenom spektaklu.

„Zbog kompleksnosti scenografije, već u petak ćemo odlučiti da li će koncert biti na Kanli kuli ili u Dvorani Park, o čemu će publika biti obavještena. U svakom slučaju, ukoliko koncert bude u Dvorani Park, publika će moći da karte kupljene za Kanli kulu odmah zamjeni na ulazu u dvoranu. Početak koncerta je u 20.00 časova. U ekipi koja dolazi sa Dalarasom je pet ljudi koji su zaduženi samo za scenu uz menadžment, kao i 12 muzičara, od kojih su dva vrlo poznata pjevača i 10 muzičara sa kojima konstatno nastupa i ne potvrđuje koncerte ukoliko nema svoju ekipu na okupu i tehniku koja je garant autentičnog zvuka“, kazao je Radojković i najavio da publiku očekuje najmanje 90 minuta programa ispunjenog Dalarasovim hitovima i rebetiko muzikom.

Kako je kazao, premda je veliki koncert Dalarasa bio izazov za cijelu ekipu uključenu u realizaciju GASF-a, smatra da je to prava priča kojom će biti ojačana veza između Grčke i Crne Gore.

„Koliko sam upućen, nije bilo većih grčkih umjetnika bar u zvaničnim festivalskim programima, zbog toga sam i ponosan što prvi put dovodimo ovakvo veliko, kultno ime. Ima danas mnogo ekstremno popularnih pjevača u Grčkoj, ali Jorgos Dalaras je institucija, legenda koja i dalje živi i veoma sam srećan što ćemo imati priliku da ga vidimo i čujemo u Herceg Novom“, kazao je Radojković.

Zahvalio je na skoro dvodecenijskoj podršci cijelom gradu i ljudima koji u gradskim institucijama rade punim srcem.

Od osnivanja, uz GASF je Opština Herceg Novi, a sekretarka za kulturu i obrazovanje, Ana Zambelić Pištalo, pohvalila je posvećenost i predanost organizatora u pripremi programa ovog festivala.

„Koncert Jorgosa Dalarasa svi željno iščekujemo, ali su i koncerti tokom prvog dijela ovogodišnjeg GASF-a bili posjećeni i organizovani na način kako to svih ovih godina odlično radi ekipa GASF-a. Idemo u susret najvećem koncertu koji bi u jednom dijelu mogao i da nam bude smjernica da bogato novsko kulturno ljeto završavamo narednih godina lijepim koncertom na otvorenoj sceni tvrđave Kanli kula ili Forte Mare“, istakla je sekretarka Zambelić Pištalo.

Tradicionalni pokrovitelji GASF-a su Opština Herceg-Novi i gradska Turistička organizacija, a partneri i prijatelji su ambasade Španije, Švajarske i Grčke, zatim Evropska kuća u Podgorici, delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, kompanija Roche, Hotel Sun Resort Herceg Novi, Muzička škola Herceg Novi i Euro Unit, a organizaciju festivala podržao je JUK Herceg fest.