Turska pomorska komora zainteresovana je za saradnju sa brodogradilištem za remont jahti, Adriatic 42, saopštili su njeni predstavnici i dodali da je potrebna što bolja povezanost sa kompanijom iz Bijele.
Predstavnici Turske pomorske komore koja okuplja najveći broj brodovlasnika, kapetana i špeditera, predvođeni predsjednikom Upravnog odbora, Tamerom Kiranom, posjetili su brodogradilište za remont jahti Adriatic 42.
Čelnici Adriatic 42, izvršni direktor Marko Blažević i komercijalni direktor Nikola Banović, upoznali su kolege iz Turske sa radom brodogradilišta, strateškom geografskom položaju i servisnim kapacitetima, kao i sa tehničkom opremljenošću.
“Goste iz Turske upoznali su i sa 97 godina dugom istorijom brodogradilišta u Bijeloj i profesionalnim kadrom kompanije”, navodi se u saopštenju kompanije Adriatic 42.
Kiran se zahvalio domaćinima na prijemu i naglasio zainteresovanost za saradnjom sa Adriatic 42 kao i na potrebu što boljeg povezivanja sa kompanijom iz Bijele u narednom periodu.
Posjeta Turske pomorske komore dogovorena je posredstvom Turske privredne komore u Crnoj Gori.
Turska pomorska komora nastala je kao pomorska komora Istanbula i Marmara, Egejskog, Mediteranskog i Crnomorskog regiona. Prvi put je osnovana 1982. godine kao Istanbulska brodarska komora, a osnivač je bio ugledni turski brodovlasnik, Zijo Kalkavan.
“Važna je profesionalna organizacija turskog pomorskog sektora sa sjedištem u Istanbulu i glavnim filijalama u Izmiru, Bodrumu, Marmarisu, Antaliji, Iskenderuni, Fetijama, Karadeniz Ereglisi, Kocaeli i Aliaga. Ima Biro za vezu u Ankari, kao i predstavništva u svim primorskim gradovima u Turskoj”, navodi se u saopštenju.
Članovi Komore su brodovlasnici, operateri brodova, špediteri, brokeri za prodaju i kupovinu brodova, pomorska osiguravajuća društva, dobavljači brodova, operateri luka, marina, graditelji brodova i brodogradilišta, brodogradilišta za popravke brodova-jahti i mnogi drugi.
Kiran (55) je predsjednik Upravnog odbora Turske pomorske komore. Potpredsjednik je Upravnog odbora Kiran Holdinga, porodične kompanije koja posluje u oblasti brodovlasništva i brodogradilišnih poslova.
Za predsjednika UO Turske pomorske komora izabran je 2018. godine, a nalazi se na mjestu potpredsjednika Upravnog odbora Unije komora i robnih berzi Turske. Diplomirao je međunarodne odnose na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Anadolu i pomorstvo na London City College.
Na školskom brodu Mornarice VCG, jedrenjaku “Jadran” vezanom u Luci Bar, završena je montaža novoizrađenih drvenih elemenata snasti (dijelovi brodske opreme koji neposredno ili posredno služe za nošenje jedara) koje je po specijalnoj narudžbi za taj brod napravila Kalafatska radionica “Bokovac” iz Bara.
Osim radnika “Bokovca”, u montaži novih elemenata učestvovala je posada školskog broda “Jadran” na čelu sa komandantom, kapetanom korvete Ivanom Lakovićem.
Montiran je 21 element novourađenih drvenih djelova snasti.
“U kalafatskoj radionici “ Bokovac” urađeno je sve po najvećim standardima. Potrošeno je 22 m³ dasaka od suve smreka, 300 kilograma ljepila WEST SYSTEM 105C sa smola bazom, fungicidi” – kazala nam je Lala Bokovac.
Jadran – foto Radionica Bokovac
Nakon završene montaže, školski brod „Jadran“ – jedrenjak tipa „barkantin“ sa tri jarbola, od kojih je vele-jarbol visine 39,1 m,sa podignutim jedrima ukupne površine od 933 m² u punom sjaju može zaploviti iz Bara ka Tivtu.
Brodarska kompanija Maersk nastavlja i dalje preusmjeravati svoje brodove oko Rta dobre nade zbog eskalacije napada hutista u Crvenom moru. Izdali su obavijest za svoje klijente u kojoj su detaljno opisali izazove s kojima se suočavaju i mjere koje provode kako bi ublažili učinke kašnjenja i prekida isporuke, piše gCaptain.
Maersk je rekao da se situacija u Crvenom moru posljednjih mjeseci sve više zakomplicirala, što je kompaniju natjeralo da promijeni rutu kako bi osigurala sigurnost svoje posade, plovila i tereta. Kako se zona rizika širi i napadi sežu dalje od obale, brodovi su prisiljeni ići dužim rutama, što rezultira duljim vremenom plovidbe i većim troškovima.
Maersk je rekao da je neočekivani razvoj uzrokovao gomilanje brodova, kašnjenja i manjak opreme i kapaciteta. Maersk procjenjuje gubitak kapaciteta u cijeloj industriji od 15-20 % na tržištu Dalekog istoka do sjeverne Europe i Mediterana za drugi kvartal. Kako bi povećala pouzdanost, tvrtka povećava brzine plovidbe i dodaje kapacitet. Maersk je također iznajmio više od 125.000 dodatnih kontejnera kako bi zadovoljio zahtjeve kupaca.
Iako su spot stope porasle i ostale znatno više nego prije godinu dana, porasli su i troškovi. Zbog dužih putovanja, povećane brzine plovidbe i dodatnih troškova goriva rezultirali su dodatnim naknadama koje su prebačene na brodare. Na primjer, Maersk je rekao da je potrošnja goriva po putovanju porasla za 40 %, a cijene najma su tri puta veće, često fiksne na pet godina.
“Iako smo nedavno smanjili doplatu za vrhunsku sezonu (PSS), ona je ponovno povećana kako bismo pokrili dodatne troškove… Nastavit ćemo redovito pregledavati doplate i obavijestit ćemo vas o svim promjenama”, rekao je Maersk.
Prošli tjedan Maersk je povisio donju granicu svojih financijskih smjernica za 2024. nakon snažnog početka godine, velikim dijelom zbog preusmjeravanja brodova i potražnje veće od očekivane, navodi gCaptain.
Ovakva odluka dolazi nakon što je Izrael pokrenuo vojnu operaciju protiv Hamasa u Rafi, koja se nalazi u južnoj Gazi na granici s Egiptom.
Hutisti su u petak zaprijetili eskalacijom napada na brodove kao odgovor na izraelski napad na grad, obećavši da će nametnuti sankcije svim brodovima i tvrtkama koje opskrbljuju i ulaze u izraelske luke, bez obzira na njihovu nacionalnost ili odredište.
“Ova poruka vjerojatno znači da će hutisti napasti brodove iste tvrtke/vlasnika/menadžera kao brodove koji pristaju u izraelskim lukama te prolaze Crvenim morem, Adenskim zaljevom, Arapskim morem, Indijskim oceanom i Arapskim morem bez obzira na njihovo odredište”, rekao je Martin Kelly, voditelj savjetovanja u EOS Risk Group, u objavi na X-u.
Prošlog tjedna hutisti su zaprijetili da će početi gađati brodove u istočnom Sredozemnom moru nakon što su lansirali raketu na MSC-ov kontejnerski brod u Indijskom oceanu otprilike 300 nautičkih milja jugoistočno od Roga Afrike. Vjeruje se da je napad, koji je prouzročio manju štetu, prvi koji je skupina izvela izvan Crvenog mora i Adenskog zaljeva.
Kineski predsjednik doputovao u Srbiju Foto: Marko Djurica / REUTERS
Kineski šef države Xi Jinping započeo je u utorak dvodnevni posjet Srbiji, drugi u posljednjih osam godina. Na beogradskom aerodromu dočekao ga je kompletan srbijanski državni vrh predvođen predsjednikom Aleksandrom Vučićem.
Xi Jinping doputovao je simbolično na dan kad je u zračnim napadima NATO-a 1999. godine bombardirano kinesko veleposlanstvo u Beogradu u kojem su poginula tri kineska novinara, a 20 osoba je ranjeno.
Zrakoplov kineskog šefa države doletio je u pratnji MIG-ova Vojske Srbije, a u zračnoj luci dočekao ga je počasni vod garde VS-a, uz kratak folklorni program i poruke dobrodošlice na kineskom jeziku.
U čast posjeta kineskog predsjednika Kula Beograd u komplesku Beograd na vodi osvijetljena je večeras bojama nacionalnih zastava Kine i Srbije.
Kina je u Srbiji angažirana u brojnim infrastrukturnim projektima – gradnji željeznice i autocesta, nacionalnog stadiona, rekonstrukciji termoelektrana. Kineske tvrtke vlasnici su i važnih resursa – željezare u Smederevu, te rudnika bakra i zlata u Boru, a u Beogradu i diljem Srbije otvorene su brojne robne kuće i trgovine s kineskom robom.
Srbija svoju ekonomsku šansu i proboj na kinesko tržište vidi u Sporazumu o slobodnoj trgovini koji će će stupiti na snagu od srpnja ove godine.
Sporazum, potpisaan 17. listopada u Pekingu, obuhvaća 10.412 proizvoda iz Srbije i 8.930 iz Kine, što je u Beogradu ocijenjeno kao “događaj od povjesnog značaja za Srbiju”, i to “ne samo s aspekta ekonomije nego i vanjsko-političke pozicije”.
Uoči posjeta kineskog šefa države Vučić je istaknuo da se Srbija ponosi “čeličnim prijateljstvom s Kinom”.
Kako je ranije najavljeno, Xija prati na turneji čak 400 političkih dužnosnika i gospodarstvenika.
Svečani službeni doček uz najviše počasti slijedi u srijedu prijepodne ispred Palače Srbije, a tijekom susreta izaslanstava dviju država očekuje se potpisivanje 30-ak bilateralnih sporazuma.
Najviši infrastrukturni objekat na Koridoru 5C – most Počitelj (Foto: Printscreen/jpautoceste.ba/Autoceste FBiH)
U sklopu ubrzanog ciklusa izgradnje strateškog infrastrukturnog projekta, koji će generirati snažan ekonomski rast, do početka ljetne sezone BiH će dobiti još 11 kilometara autoceste, i to na samom jugu zemlje, a koja će se naslanjati na dvije već izgrađene dionice.
Riječ je o dionici Počitelj-Zvirovići na kojoj se nalazi i kolosalni most Počitelj, inače najviši infrastrukturni objekt na koridoru, a sve bi, navodi u izjavi za Večernji list v. d. direktora JP Autoceste Federacije BiH Denis Lasić, trebalo biti u funkciji do početka ljetne sezone. U čemu se, zapravo, ogleda značaj puštanja u promet navedene dionice, vidljivo je kroz dva primjera koja na najbolji način pokazuju kako će biti riječ o događaju povijesnog karaktera koji će u praksi omogućiti neometanu vožnju autocestom od južnih prigradskih naselja Mostara pa sve do granice s Republikom Hrvatskom. Naime, dionica Počitelj-Zvirovići s jedne se svoje strane nastavlja na dio autoceste koji je već dulje u prometu, odnosno dionicu Međugorje-Bijača, dužine 10 km, dok je s druge strane, u smjeru Mostara, već ranije izgrađena dionica Buna-Počitelj u dužini od 7,2 kilometra.
Dva LOT-a
Tehničke karakteristike dionice Počitelj-Zvirovići otkrivaju složenost projekta koji će omogućiti premošćivanje rijeke Neretve, te daljnje aktivnosti u procesu izgradnje koridora u smjeru Mostara. Poddionica Počitelj-Zvirovići dio je dionice Počitelj-Bijača. Duga je 11,07 kilometara i podijeljena je na dva LOT-a. U LOT-u 1 su značajni objekti: petlja Počitelj s naplatnim mjestom i pristupnim prometnicama, tunel Počitelj (L = 1200 m), tri vijadukta ukupne dužine 250 m i otvorena trasa. LOT 2 je most Počitelj dužine 980 m. Most Počitelj je kontinuirani prednapeti armiranobetonski most sandučastog poprečnog presjeka, građen tehnologijom slobodne konzolne gradnje. Stupovi mosta su visoki 92, 97, 92, 91, 88 i 66 m. Poddionica Buna-Počitelj duga je 7,2 km. Svi radovi su, kao što je poznato, završeni, a u promet će biti puštena po završetku poddionica koje su u izgradnji. Ova poddionica pozicionirana je između poddionice tunel Kvanj-Buna na sjevernoj i poddionice Počitelj-Zvirovići na južnoj strani. Trasa počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbina i ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.
A da bi se koridor od granice s Hrvatskom povezao s Mostarom, ostaje uraditi još dvije dionice, i to Mostar jug – tunel Kvanj, tunel Kvanj-Buna, a plan je da radovi na ovom dijelu počnu do kraja godine. Natječaj za izgradnju dionice Mostar jug – tunel Kvanj je pri kraju i očekuje se da bi se ugovor za izgradnju trebao potpisati na proljeće. Ako radovi na dionici Mostar jug – tunel Kvanj budu tekli u skladu s predviđenom dinamikom, izgradnja ovog dijela koridora ključnog za povezivanje cjelokupnog prostora Hercegovine bit će okončana do kraja 2028. godine. S druge pak strane, ove godine očekuje se i početak radova na dionici Mostar sjever – Mostar jug, kao i izgradnja najkompleksnijeg objekta na cijelom koridoru – tunela Prenj.
Od Mostara prema Sarajevu
U kontekstu mostarske autoceste, odnosno dionice Mostar sjever – Mostar jug, uslijed njezina geografskog položaja, pred budućim graditeljima je prilično izazovan posao. Dionica je duljine, kao što je poznato, 14,2 kilometra, počinje petljom Mostar sjever i završava petljom Mostar jug, a predviđeno je da se gradi pet tunela ukupne dužine blizu šest kilometara, deset vijadukta/mostova ukupne dužine blizu dva kilometra, te blizu šest kilometara otvorene trase. Trasa prolazi uglavnom kroz brdsko-planinski teren sa značajnim prostornim ograničenjima, pa se duž trase smjenjuju usjeci i nasipi s većim brojem objekata. Istodobno, kada je riječ o tunelu Prenj, jasno je kako će se raditi o objektu koji će svojim karakteristikama spadati u sami vrh sličnih infrastrukturnih objekata u Europi, ali i šire. Osim što će biti riječ o najdužem tunelu u BiH, to će biti i deveti najduži u Europi, te 30. najduži tunel u svijetu. Preciznije, njegova dužina će iznositi 10,9 kilometara, dok je, ako se analizira trenutačna dinamika pripremnih aktivnosti, rok za dovršetak kolovoz 2030. godine. Značaj obje ove dionice ogleda se u činjenici da će njihovom realizacijom vrijeme putovanja između Mostara i Sarajeva biti u velikoj mjeri skraćeno, a što sa sobom otvara i neke nove poslovne prilike.
Službenici Uprave policije su, od 29. aprila do 6. maja, na teritoriji Crne Gore registrovali 57 krivična djela za koja će odgovarati 50 osoba i jedno pravno lice. Najveći broj registrovanih krivičnih djela je iz oblasti opšteg kriminalita, i to 47 djela, saopštila je Uprava policije.
U trenutku izvršenja 15 krivičnih djela je registrovano sa nepoznatim izvršiocem, a preduzete aktivnosti iz nadležnosti policije su rezultirale rasvijetljavanjem 11 djela, što predstavlja procenat rasvijetljenosti od 73 odsto.
“Pripadnici kriminalističke policije uhapsili su 36 osoba, od čega njih 19 zbog učinjenih krivičnih djela, a 17 zbog učinjenih prekršaja”, kazali su iz policije.
Sedmicu za nama je obilježila uspješna realizacija ekstradicije D.K. iz Velike Britanije u Crnu Goru. D.K. se potraživao radi obezbjeđenja njegovog prisustva krivičnom postupku koji se vodi protiv njega zbog sumnje da je počinio više krivičnih djela: zloupotreba položaja u privrednom poslovanju putem potstrekivanja, zloupotreba ovlašćenja u privredi putem potstrekivanja, stvaranje kriminalne organizacije i pranje novca.
“Aktivnostima Finansijsko – obavještajne jedinice i Specijalnog policijskog odjeljenja Specijalnom državnom tužilaštvu su podnijete dvije krivične prijave zbog krivičnog djela pranje novca u produženom trajanju protiv državljanke Ukrajine i protiv privrednog društva iz Crne Gore”, naveli su iz policije.
Osim toga, Specijalnom državnom tužilaštvu je podnijeta dopuna krivična prijava u odnosu na ranije podnijetu krivičnu prijavu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca M.K. i bivšeg pomoćnika direktor Uprave policije Z.L., a zbog sumnje da su izvršili krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja i ekslozivnih materija.
“Policija je prethodne sedmice podnijela dvije krivične prijava protiv dvije osobe zbog djela iz oblasti zloupotrebe narkotika. Osim toga, podnijeta je i 25 prekršajna prijava protiv 25 osoba zbog prekršaja iz Zakona o sprečavanju zloupotrebe droga”, kazali su iz policije.
Policijski službenici su oduzeli ukupno tri komada vatrenog oružja, od čega dva u ilegalnom posjedu.
“Kada je riječ o otkrivanju i sprečavanju krivičnih djela iz oblasti ekonomskog kriminala, policija je zbog koruptivnih krivičnih djela podnijela krivičnu prijave protiv jedne osobe zbog krivičnih djela zloupotreba položaja u privrednom poslovanju. Ovo djelo je registrovano u privatnom sektoru”, navode iz policije.
Zbog krivičnog djela šumska krađa odgovaraće jedna osoba.
“Tokom navedenog perioda registrovano je sedam krivičnih djela iz oblasti nasilja u porodici, a shodno Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici podnijeto je 28 prekršajnih prijava”, kazali su iz policije.
U izvještajnom periodu zbog krivičnih djela će odgovarati sedam maloljetnih osoba, i to zbog krivičnih djela sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje, teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, falsifiovanje isprave, nasilničko ponašanje i laka tjelesna povreda.
“Dva slučaja se mogu dovesti u vezu sa vršnjačkim nasiljem, i to krivična djela nasilničko ponašanje i laka tjelesna povreda”, navode iz policije.
Crnogorska policija je shodno nacionalnim potjernicima uhapsila devet osoba, dok su tri međunarodno tražena lice lišeno slobode po potjernicama NCB Interpol Sofija i NCB Interpol Beograd u našoj državu. Po crnogorskoj potjernici je uhapšena jedna osoba u Austriji, a koja se potražuje zbog krivičnog djela neovlašćenja proizvodnja, držanje i stavljanje u promet droga.
“Nedelju za nama je obilježilo stabilno stanje javnog reda i mira. Na teritoriji Crne Gore policijski službenici su zablilježili 25 slučaj narušavanja javnog reda i mira i tom prilikom procesuirali ukupno 33 osoba zbog 28 prekršaja iz Zakona o javnom redu i miru. Od navedenog broja procesuiranih osoba, njih 19 je uhapšeno”, kazali su iz policije.
Policija je od 29. aprila do 6. maja obezbjeđivala devet javnih okupljanja. Pripadnici policije su na području Nikšića izvršili operativno – taktičku radnju „Raciju“ u dva ugostiteljska objekta, a kojom prilikom je kontrolisano sedam operativno interesantnih osoba.
“Kada je riječ o stanju bezbjednosti u saobraćaja tokom prethodne nedelje registrovano je 115 saobraćajnih nezgoda, u kojima su dvije osobe smrtno stradale, 10 osoba je zadobilo teške tjelesne povrede, a njih 34 lake tjelesne povrede”, naveli su iz policije.
Tokom istog perioda, saobraćajna policija je, spovodeći kontrole u saobraćaju, podnijela 249 prekršajnih prijava, izdala 2.569 prekršajni nalog i uhapsila 65 osoba zbog prekršaja iz Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
“Sprovodeći postupak prinudne naplate neplaćenih prekršajnih naloga policija je izvršila naplatu od oko 31.000 eura”, kazali su iz policije.
Granična policija je od 29. aprila do 6. maja na graničnim prelazima kontrolisala ukupno 599.092 osobaa, od toga 296.902 osba na ulazu i 302.190 na izlazu iz Crne Gore.
Kontrolisano je ukupno 160.190 motornih vozila, 184 plovilo, 534 vazduhoplova i 35 voza.
“Nije dozvoljen ulaz u naš državu za osam osoba, od kojih njih sedam nije ispunjavalo propisane uslove za ulazak, a jedna osoba nije posjedovala putne isprave ili je posjedovaala nevazeću putnu ispravu.
Službenici Sektora granične policije su podnijeli tri prekršajne prijave i izdali 38 prekršajnih naloga shodno Zakonu o strancima. Donijeto je 13 rješenje o dobrovoljnom povratku. Granična policije je donijela 18 rješenje o otkazu boravka do 90 dana, a 91 osoba je izrazila namjeru za međunarodnu zaštitu. Inicirana su tri prestanka privremenih boravaka”, navode iz policije.
Osim toga, samostalno i sa službenicima inspekcijskih organa, granična policija je realizovala ukupno četiri akcije „Stranac“.
“Kada je riječ o prekograničnom kriminalu službenici Sektora granične policije su u nedelji za nama spriječili krijumčarenje oko 310 kilograma rezanog duvana u mjestu Gač, opština Ulcinj, a zbog čega će krivično odgovarati jedna osoba zbog nedozvoljene trgovine. Policija je od jednog lica na GP Aerodrom Podgorica oduzela okvir sa šest komada muncije i ta će osoba će prekršajno odgovarati shodno Zakonu o vazdušnom saobaćaju”, kazali su iz policije.
Jedan od strateških ciljeva Tivat Music Festivala jeste promovisanje, upoznavanje i edukovanje publike o jednom kompleksnom, sveobuhvatnom žanru koji spaja više umjetnosti u jedno, kao što je opera. Operski koncerti, resitali i priče kao jezgro programa su ono što karakteriše ovogodišnje izdanje Festivala. Tim povodom 23. jula u DTV “Partizan” od 21 h nastupiće mlada perspektivna crnogorska sopranistkinja Antonia Vučinović u pratnji Ane Mihaljević na klaviru, na koncertu pod nazivom „Tivtu s ljubavlju“, a zatim dan kasnije, 24. jula, na istoj lokaciji u isto vrijeme resital pod nazivom „Žensko pismo” održaće izuzetna sopranistkinja Ljiljana Lišković uz klavirsku saradnju Oleksija Molčanova.
Opera, žanr koji je nastao krajem 16. vijeka, svojim razvojnim putem i bogatom istorijom, kao i uticajem koji je imala na kulturnoj sceni, zauzima izuzetno važno mjesto u muzičkoj umjetnosti. Imajući to na umu, svjesni trenutne situacije na crnogorskoj kulturnoj sceni u kojoj ovaj žanr još uvijek nije pronašao svoje stalno mjesto, smatrali smo da je neophodno dati priliku crnogorskoj publici da doživi i upozna se sa posebnim svijetom opere, jer ona zaista i jeste, svijet za sebe.-izjavili su iz PR službe Festivala.
Antonia Vucinovic
Antonia Vučinović rođena u Kotoru, a trenutno student treće godine jednog od najprestižnijih univerziteta na svijetu, Univerziteta za muziku i scenske umjetnosti u Beču, u klasi profesorice Laure Aikin, interesovanje za muziku i scenu pokazuje još od malih nogu. Iako mlada, iza sebe već ima brojne nagrade na takmičenjima, kao i nastupe i angažmane u sklopu različitih produkcija. Sa 18 godina imala je priliku da učestvuje u operi “Boemi” Đuzepe Verdija, sarađujući sa dirigentom Albertom Veronezijem i režiserom Andreom Tokiom. Decembra 2023. godine debitovala je u ulozi prve dame u Mocartovoj operi “Čarobna frula”, a potom i nastupila u ulozi Grofice u operi “Figarova ženidba” istog kompozitora. Na koncertu „Tivtu s ljubavlju“ izvešće odabrane arije i solo pjesame nekih od najvećih kompozitora muzičke istorije, kao što su Mocart, Pučini, Rosini, Šubert, Štraus, Dvoržak, Rahmanjinov i Ćilea. Raznovrsnost programa u Antonijinom izvođenju sprovešće publiku kroz spektar ljudskih emocija zasigurno doživljenih na jedinstven način svakog pojedinca ponaosob. U ulozi klavirske saradnice, na sceni će joj se pridružiti Ana Mihaljević, pijanistkinja koja je u svojoj karijeri dugoj skoro dvije decenije održala preko 100 koncerata kao solista i u kamernim sastavima, kako na domaćoj tako i na internacionalnoj sceni, sarađujući sa najvećim evropskim i svjetskim izvođačima kao što su Janoš Balint, Peter-Lukas Graf, Dejan Gavrić, Feliks Rengli, Aleksandar Tasić i mnogi drugi. Diplomirala je na Muzičkoj akademiji na Cetinju, a kao pedagog posvećeno radi kao profesor klavira u muzičkoj školi „Vida Matjan“ u Kotoru i klavirski saradnik u muzičkoj školi u Tivtu.
Sopranistkinja Ljiljana Lišković školovala se na Akademiji umetnosti u Novom Sadu u klasi prof. Vere Kovač Vitkai, sa trenutnim angažmanom docenta za glavni predmet na istoj instituciji, i na Univerzitetu za muziku i scenske umjetnosti u Beču u klasama Helene Lazarske, Margarite Lilove i Klaudije Viske, gdje je stekla diplomu magistra umjetnosti. Svoj dosadašnji kurikulum obogatila je i ispunila nagradama i učešćima na brojnim prestižnim takmičenjima. Prva iskustva na operskoj sceni stiče u Beču u produkcijama Univerziteta za muziku i scenske umjetnosti, a tokom dosadašnje karijere ostvarila je saradnju sa brojnim teatrima širom Italije i učestvovala na mnogim festivalima. Pored angažmana na Akademiji umetnosti u Novom Sadu takođe je predavač na projektu „Opera: Past, Present, Perfect!“ u okviru Programa Kreativne Evrope-Kultura, u organizaciji MOTO-a iz Beograda. Naziv tivatskog koncerta „Žensko pismo“ odaje nam pozadinu programa ovog događaja, a to je promocija ženskog stvaralaštva, pa će se tako na repertoaru naći djela Dore Pejačević, Jelisavete Popović, Ejmi Bič, Etel Smit i Sesil Šaminad. Zajedno sa Ljiljanom scenu će dijeliti Oleksij Molčanov, pijanista, koji će joj pružiti podršku klavirskom pratnjom. Završio je osnovne i magistarske studije klavira na Državnom konzervatorijumu u Kijevu, veoma je aktivan kao solista i kamerni izvođač. Nastupao je na turnejama po Libanu, Srbiji, Crnoj Gori, kao i Rusiji, Njemačkoj, Švajcarskoj, a redovne turneje održava po Ukrajini. Redovni je profesor i mentor na master studijama na Muzičkoj akademiji na Cetinju.
O. Molcanov
Riječ, muzika, ples, gluma, sve su to segmenti koji zajedno predstavljaju neizostavni dio opere. Shvatajući složenost i delikatnost takve forme, za publiku Tivat Music Festivala osmišljen je serijal pod nazivom Priče o operama. Koncept ovog serijala je kreiran sa ciljem približavanja operskih djela publici u svedenijoj, intimnijoj verziji, uz naraciju o radnji opere i izvođenje najljepših i najvažnijih numera. Na ovaj način publici se, kroz dva programa na Festivalu, omogućava bolje razumijevanje operskog žanra. Marija Cvijić, sopran, Branislav Cvijić, tenor i Ivan Nikolić, bariton, uz klavirsku saradnju Marine Mikić predstaviće opere Ljubavni napitak Gaetana Donicetija, 18. jula na gradskom šetalištu Pine od 21.30 h, i Travijata Đuzepea Verdija, 22. jula u DTV “Partizan”od 21 h.
Prvo izdanje Tivat Music Festivala održava se na više lokacije u Tivtu i bokokotorskom zalivu, od 18. juna do 12. avgusta, u partnerstvu sa Centrom za kulturu Tivat, kao i uz podršku Luštice Bay, Porto Montenegra, Regenta Porto Montenegro, Montenegro Sotheby’s Realty, Henley & Partners i drugih značajnih sponzora, a sa širokom mrežom programskih partnera iz zemlje i inostranstva. Dodatne informacije o aktivnostima Festivala mogu se pronaći na internet stranici www.tivatmusicfestival.com i putem društvenih mreža Facebook i Instagram na @tivatmusicfestival, odnosno #tivatmusicfestival.
Vatrogasno tehničko vozilo sa opremom spasavanja iz ruševina, je projektovano od strane stručnog tima za hitne intervencije kompanije Luštica Development, a proizvedeno je od strane crnogorske kompanije Wir Metaloprerada d.o.o. – ovo vozilo je u službi multifunkcionalne operative na destinaciji Luštica Bay, ali zasigurno i podrška lokalnoj zajednici u eventualnim vanrednim situacijama.
Vozilo je namijenjeno za spasavanja iz ruševina, za spasavanja sa visina i dubina, evakuaciju uz pomoć evakuacionog jastuka, posjeduje i branu za sprječavanje poplava, reflektore velikog kapaciteta, kamere za spasavanje, dron sa termovizijom i niz druge opreme, ističe Zoran Barbić, menadžer za hitne intervencije u kompaniji Luštica Development, koji je ujedno i idejni tvorac i projektant prvog ovakvog vozila konstruisanog u Crnoj Gori.
Bezbjednost svih vlasnika nekretnina i gostiju na destinaciji Luštica Bay je prioritet i menadžment kompanije ulaže značajne finasijske, infrastrukturne i operativne resurse za istu, koja je ujedno i podrška u slučaju potrebe za sinergijskim djelovanjem u svim vanrednim situacijama u lokalnoj zajednici Tivta i Boke Kotorske, akcentuje Barbić.
Sam koncepcijski tok izrade ovakvog vozila se odvijao u okviru kompanije Luštica Development, gdje je izrađeno idejno rješenje kao i sam projekat vozila. Ovo je prvo vatrogasno vozilo projektovano i izrađeno u Crnoj Gori koje je dobilo sertifikat Mašinskog fakulteta, kao najvisočija institucija u ovom segmentu djelovanja u Crnoj Gori. Takođe, vozilo je opremljeno savremenim alatima iz oblasti zaštite i spasavanja, od kojih su neki alati jedine te vrste u Crnoj Gori.
Zahvaljujući idejnom rješenju i projektu kompanije Luštica Development, uz pomoć našeg stručno osposobljenog kadra, uspješno smo realizovali ovaj, sa inženjerske strane, vrlo izazovan ali interesatnan projekat, na koji smo jako ponosni. Za nas, kao kompaniju koja već 35 godina posluje u oblasti mašinske obrade metala, ovaj projekat je bio jedan inovativan projekat, kojI nam otvara nove mogućnosti poslovanja. Zahvalni smo kompaniji Luštica Development na ukazanom povjerenju i podršci tokom izrade ovog projekta, ističe direktor Wir Metaloprerada d.o.o, Darko Đondović.
Menadžment kompanije Luštica Development prepoznaje bitnost kvalitetne opreme i efikasne realizacije u djelovanju tima za hitne intervencije – ovo je čak sedmo specijalno vozilo u sastavu tima Luštica Bay za hitne intervencije. Takođe, tim radi na unapređenju inovativnih alatki u zaštiti od požara. Stalno usavršavanje i razmjena iskustava je a priori cilj, tako da se i ove godine kompanija predstavlila na Stručnom savjetovanju vatrogasaca u Opatiji, sa dobro prihvaćenom temom vezano za požare u marinama.
Podsjećamo na jedan od najvažnijih evropskih datuma: 9. maj Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope. 9. maja 1945 Njemačka je potpisala bezuslovnu kapitulaciju čime je čovječanstvo oslobađeno najmračnije ideologije koja je odnijela preko 50 miliona života. 9. maja 1950 Šumanovom deklaracijom postavljeni su temelji zajednici koja je trebalo da obezbijedi pozitivan i održiv mir i blagostanje na tlu Evrope.
Podsjećamo da fašizam nažalost nije završio 1945. godine već se njegovo prilagođeno lice savremenosti pojavljuje sve češće u realnom životu. Vizija mira u Evropi nije dokinuta samo ratom u Ukrajni već promicanjem politika da Evropa treba da se osloni na proizvodnju i prodaju naoružanja ne bi li podigla vlastitu ekonomsku i političku bezbjednost.
Podsjećamo da rat u Ukrajni i ostalim ratnim žarištima još traje. Razaranje i ubijanje u Palestini ne prestaje. Međunarodna politika ne zaustavlja militarizaciju svijeta. Postoji opasnost da se susjedne države uključe u sukob sa nesagledivim posledicama po mir u svijetu.
Podsjećamo da je visok stepen uznemirenja i zabrinutosti u regiji podstaknut nespremnošću političkih elita da utvrde odgovornost za rat i ratne zločine devedesetih. Širi se narativ tih nacionalističkih politika koje nas uvode u nove sukobe, unutar država i preko granica. Revizionizam prošlosti je vidljiv kroz različite primjere: mijenjanje imena ulica u gradovima sa imenima ratnih zločinaca, dani Opština sekularnog karaktera dobijaju imena svetaca, antifašistički narativ se okupira i obesmišljava.
Podsjećamo da se ne naziru politike koje se temelje na odgovornosti za rat i zločine, kriminal i korupciju, kleronacionalizam i dehumanizaciju odnosa i života u Crnoj Gori. Ne naziru se politike ravnopravnosti i socijalne pravde.
Podsjećamo da je stanovništvo Crne Gore bez obzira na etničko porijeklo podržalo ratove devedesetih koje je vodila naša država u naše ime i najmanje što može sadašnja vlast u naše ime (bez obzira na etničko porijeklo) je da:
– prihvati odgovornost i uvaži zahtjeve žrtava (bez obzira na etničko porijeklo);
– prihvati odgovornost za genocid usvajajući rezoluciju o Srebrenici u UN;
– prihvati sve druge akcije uvažavanja žrtava i kulture sjećanja;
Podsjećamo da je antifašizam vrijednost koja traži mir i poštovanje različitih koji žele da žive u zajednici a ne isključivanje i crtanje lica neprijatelja u komšijama i drugačijima.
Cilj je da se spriječe novi sukobi u naše ime i spriječi obnova politika fašizma.
Antifašizam je donio Evropi i ovim prostorima mir. Antifašizam mora biti temeljna vrijednost Crne Gore. Antifašizam je naš izbor.
Vladimir Putin prisegnuo na peti predsjednički mandat, Foto: Sputnik/Sergei Bobylev/Kremlin via Reuters
Ruski predsjednik Vladimir Putin u utorak je položio zakletvu za novi šestogodišnji predsjednički mandat na ceremoniji koju su SAD i mnoge članice Evropske unije bojkotovale zbog rata u Ukrajini.
Putin je u svom govoru na svečanosti Rusima poručio da će zajedno “pobijediti” i iz “ovog teškog razdoblja”, u jeku rata u Ukrajini, izaći još “snažniji”.
– Mi smo jedan veliki i ujedinjeni narod i zajedno ćemo premostiti sve prepreke (….) Zajedno ćemo pobijediti, rekao je Putin pred oko 2500 ljudi, uključujući političku elitu i borce koji sudjeluju na ratištu u Ukrajini.
– Dostojanstveno ćemo prebroditi ovo teško razdoblje i postat ćemo još snažniji, poručio je Putin i dodao da sa “samopouzdanjem gleda prema naprijed”.
Također je poručio da će Rusija sama odlučivati o svojoj sudbini.
– Sami ćemo odlučivati o sudbini Rusije, isključivo mi sami, za boljitak sadašnjih i budućih generacija, rekao je Putin u govoru koji su prenosile svi kanali državne televizije.
Ruski predsjednik je razgovor sa zapadom o “pitanjima sigurnosti i strateške stabilnosti” ocijenio kao “moguć”, ali “jedino na ravnopravnoj osnovi, poštujući obostrane interese”.
Zadaću da ponovo predvodi zemlju s više od 140 milijuna ljudi nazvao je “svetom”.
– Velika je to čast, odgovornost i sveta zadaća, rekao je Putin u govoru ispod pozlaćenih kupola dvorane Andrejevski u Kremlju prije odlaska u jednu od katedrala u blizini goleme palače.
Putin je premoćno pobijedio na predsjedničkim izborima u ožujku.
Dio zapadnih vlada izbore ne smatra pravim izrazom demokratske volje ruskih birača jer na njima nije bilo prave alternative Putinu.
Kremlj odbacuje te optužbe i tvrdi da Putin doista ima premoćnu podršku ruskog naroda.
Putin, na vlasti kao predsjednik ili premijer od 1999., započinje novi mandat više od dvije godine nakon što je poslao desetke tisuća vojnika u Ukrajinu, gdje su ruske snage ponovno preuzele inicijativu nakon niza preokreta i nastoje dalje napredovati.
Sa 71 godinom, Putin dominira domaćim političkim krajolikom. Na međunarodnoj pozornici, on je u sukobu sa zapadnim zemljama koje optužuje da koriste Ukrajinu kao sredstvo za komadanje Rusije.
– Za Rusiju, ovo je nastavak našeg puta, ovo je stabilnost – možete pitati bilo kojeg građanina na ulici, rekao je Sergej Čemezov, bliski Putinov saveznik, za Reuters prije ceremonije.
– Predsjednik Putin je ponovno izabran i nastavit će tim putem, iako se Zapadu to vjerojatno ne sviđa. Ali oni će shvatiti da je Putin stabilnost za Rusiju, a ne neka vrsta nove osobe koja je došla s novom politikom, rekao je.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je kako bi Putin u utorak mogao imenovati premijera koji će voditi njegovu vladu.
Prema ruskom ustavu vlada mora odstupiti na početku novog predsjedničkog mandata, nakon čega on imenuje novog premijera.
Aktualni premijer je Mihail Mišustin, a Putin bi ga mogao nominirati ponovno.
Kadirov: Nemamo drugog vođu; Navaljna: S njim naša zemlja neće imati mira
– Dokle god mu to zdravlje bude dopuštalo, on bi s pravom trebao biti predsjednik. Mi nemamo drugog vođu, kazao je čečenski vođa Ramzan Kadirov.
Udovica ruskog oporbenog političara Alekseja Navaljnog rekla je da Putin gura Rusiju u izolaciju i pozvala njezine stanovnike da ne odustaju od borbe protiv Putinovog režima.
– S njim na vlasti naša zemlja neće imati mira, razvoja ni slobode. Temelj Putinova režima su laži i korupcija, ustvrdila je Julija Navaljna.
Ruski čelnik ustraje i na ratu protiv Ukrajine uz snažnu osudu Zapada, pa je ova inauguracija protekla bez predstavnika većine zapadnih zemalja.
