Grad Dubrovnik prvi je grad u Hrvatskoj koji je uveo ovakav sustav kako bi olakšao život građanima i zaštitio povijesnu jezgru. Od 2. juna, rezultati su jasni – manje gužvi, više protočnosti saobraćaja.
Vrijeme prilagodbe je u toku- Svi građani Grada Dubrovnika i okolnih opština koji koriste PPK karticu imaju 2 mjeseca prilagodbe za kretanje unutar Zone posebnog prometnog režima
No, ulazak bez odgovarajuće propusnice za sve ostale gospodarske i fizičke subjekte znači kazne koje iznose:
TEL AVIV – Kontinuirani iranski raketni napadi na Izrael pokazuju da se teheranske snage mogu pregrupirati čak i nakon što je Izrael ubio više vojnih zapovjednika u svom početnom napadu, izjavio je analitičar za CNN.
“Oni (Izraelci) su podcijenili iransku sposobnost pregrupiranja nakon što su Izraelci vrlo uspješno ciljali najviše vodstvo iranske vojske i uspjeli ubiti nekoliko njih”, kazao je Trita Parsi, potpredsjednik Quincy Instituta za odgovorno državništvo.
Parsi smatra kako su Izraelci vjerovali da su “poremetili iranski zapovjedni lanac”. “Ono što sada vidimo jest da su iranske rakete uspješne u probijanju svih slojeva izraelskih sustava protuzračne obrane”, naveo je Parsi.
Sukobljene strane proširuju napade
Quincy Institut za odgovorno državništvo američki je nezavisni think-tank fokusiran na realističnu i suzdržanu vanjsku politiku Sjedinjenih Država. Promiče ideje vojne suzdržanosti, okretanja diplomaciji i izbjegavanje “vječitih ratova”, s mirom kao normom, a ratom kao iznimkom.
Parsi je komentirao situaciju dok su novi valovi iranskih raketa u ranim jutarnjim satima pogodili više lokacija. Žrtve rastu na obje strane dok Iran i Izrael proširuju napade.
U najnovijim raketnim napadima na središnji dio Izraela poginule su četiri osobe. U bolnice je prebačeno ukupno 87 ozlijeđenih osoba, uključujući 30-godišnju ženu u teškom stanju s ozljedama lica, pet osoba s umjerenim ozljedama te 81 lakše ozlijeđenu.
Ulice Tel Aviva pune krhotina
Ulice Tel Aviva jutros su bile prekrivene krhotinama, a prizori straha, tjeskobe i kaosa zavladali su nakon najnovijeg vala iranskih raketnih napada, javlja CNN.
CNN-ov dopisnik iz Jeruzalema zatekao je vojsku i spasioce kako pretražuju ruševine na mjestu koje je, prema svemu sudeći, pogođeno s četiri balističke rakete. Jedna od stambenih zgrada djelomično se urušila, a krhotine su se rasule više blokova dalje. Najmanje deset osoba prevezeno je u bolnicu.
“Osjetila sam udar dok sam bila u podrumu”, rekla je jedna žena. “Izašli smo jako polako jer nas je bilo strah. Zgrada se rušila dok smo hodali.”
Dodala je da je sve bilo prekriveno dimom: “Morala sam prekriti nos majicom, hodali smo niz ulicu da to ne udišemo.”
Šok i tjeskoba u zraku, Iranci se hvale
Na licu mjesta okupljali su se susjedi i članovi obitelji, grlili se i provjeravali štetu, dok su se šok i tjeskoba osjećali u zraku.
Istovremeno, Iranska revolucionarna garda jutros je objavila da su u napadu korištene nove metode koje su, kako tvrde, uspjele zbuniti izraelske višeslojne obrambene sustave i natjerati ih da međusobno djeluju.
“Unatoč podršci SAD-a i Zapada te najmodernijoj obrambenoj tehnologiji, uspjeli smo precizno pogoditi mete na okupiranim teritorijima”, navodi se u njihovom priopćenju.
Turistička organizacija Tivat obavještava javnost da će danas, ponedjeljak 16. jun 2025.godine u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat održati prezentacija online aplikacije za prijavu boravka sa početkom u 11 sati.
Lotos Turist je aplikacija osmišljena za registrovane izdavaoce smještaja sa ciljem da olakša i unaprijedi prijavu boravka.
Turistička organizacija Tivat trudi se da, kako izdavaocima smještaja, tako i samim turistima olakša zakonsku obavezu prijave boravka, kako bi izdavaoci ispunjavali svoje obaveze, a turisti uživali u svom boravku u Tivtu. Sa ovom inovacijom, načinom rada i svim olakšicama koje aplikacija nudi, Turistička organicaija Tivat će upoznati izdavaoce smještaja na prezentaciji u Multimedijalnoj Sali Opštine Tivat.
Prezentacija je koncipirana tako da će na istoj biti predstavljene ključne funkcije aplikacije, uputstva za korišćenje, kao i prednosti koje donosi u svakodnevnom radu.
Turistička organizacija Tivat poziva sve zainteresovane izdavaoce smještaja na teritoriji opštine Tivat da prisustvuju prezentaciji kako bi dobili informacije iz prve ruke, a ujedno i mogućnost da postave pitanja i razrješe sve nejasnoće u vezi aplikacije, samim kreatorima iste.
KARMEN_jedna tragedija_Žorž Bize_Photo by Dejan Rakita – foto TMF
U susret tivatskoj premijeri opere Karmen Narodnog pozorišta Republike Srpske iz Banja Luke, zbog velikog interesovanja gostiju iz susjednih opština, Tivat Music festival (TMF) je ipak odlučio da otvori mogućnost rezervacije besplatnih karata za ovaj događaj, koji će predstavljati i svečano otvaranje Drugog Tivat Music Festivala. Predstava Karmen (opera u jednom činu), biće izvedena u Velikoj sali CZK Tivat 18. juna u 21 sat u režiji Milana Neškovića, a dirigent je Stefan Zekić.
Karte se mogu rezervisati na broj telefona 069 741 828 (Jovana).
Rezervacije su otvorene do utorka, 17. juna u 19 sati, a na jedno ime se mogu rezervisati maksimalno tri karte. Rezervacije nisu obavezne, ali vam garantuju ulazak na predstavu.
Karte se mogu podići na ulazu u Centar za kulturu Tivat dva sata prije početka predstave, u srijedu 18. juna.
RIJEKA – Ribarstvo je uvijek zahvalna i zanimljiva tema, tu nema pogovora. Naše ribarnice proteklih su dana opet bile bez srdele i inćuna. Tek je istekao lovostaj za malu plavu ribu, a brodovi plivaričari ponovo su na vezu
Sada ih je u lukama zadržala priroda, pun mjesec, užba. Noći su svijetle, riba se ne skuplja pod brodskim svjetlom. Iako, pamtim detalj od prije petnaestak godina. Lipanjska noć – Ivanja, pun mjesec kao i minulih dana. Malo prije ponoći plovio sam trajektom iz Merga prema Valbiski. Prelijepa noć, romantičari bi bili oduševljeni. Iznenadio me pogled na more s obje strane trajekta. Morska površina između dva otoka rasvijetljena poput velegrada. Ne mora mi nitko objašnjavati, brodovi plivaričari intenzivno su radili – svijetlili. Nabrojio sam ih više od 20! Kao da je mlad, a ne pun mjesec.
Kasnije sam saznao da se tih dana lovilo inćune u velikim količinama, da noći pune mjesečine nisu predstavljale zapreku. Jasno, priliku što se ukazala ribari nisu smjeli propustiti. Bilo je, ne znam hoće li se ponoviti.
Početak lova na malu plavu ribu, nakon jednomjesečna mirovanja, za ribare nije bio naročito uspješan. Prvih nekoliko noći ribari su rezervirani, čekaju rezultate onih koji rade od prve noći.
Nakon nekoliko punih »radnih dana« stiže prvi izvještaj: Na četiri broda mreže su noćas bile suhe. Ostali su imali ulov, najuspješniji dvije tone. To možemo smatrati solidnim ulovom, ne bogatim.
Pomislio bi čovjek da će s odmakom ribarenja krenuti nabolje. Ništa od toga, mjesec je punim intenzitetom zasjao na noćnom nebu. I to onaj što ga nazivaju »krvavi mjesec«. Što je to i odakle taj naziv, odgovor prepuštam astronomima. Vjerojatno će već večeras dio brodovlja zaploviti i svijetliti, a što će donijeti svitanje..?
More u posljednje vrijeme baš nije darežljivo. A što tek slijedi..? Nezadovoljstvo ribara biti će još veće, ne samo zbog slabih ulova. Nailaze nova ograničenja, piše Novi list.
Nekako ispod radara šire javnosti u aprilu su stupile na snagu nove mjere, njih 17, što ih je donijela Opća komisija za ribarstvo Sredozemlja (GFCM). Ta organizacija djeluje u sastavu FAO-a, Organizacije UN-a za poljoprivredu i hranu, a njene odluke bespogovorno prihvaća i EU.
Jasno, neke od novih mjera – konkretno tri, odnose se na Jadransko more, najmanje od četiri podregije Sredozemlja. Za njega se ističe da »je ekološki i biološki bogato, ali suočeno s izazovima poput prelova, degradacije staništa i klimatskih promjena.«
Ne znam samo do kada ćemo slušati te priče o prelovu. Scraping je drastično smanjio ribolovnu flotu, našu, ali i talijansku.
Pretjerao je EU nuđenjem novaca, ali i naša država njegovim prihvaćanjem, bez sustavne analize do čega će to dovesti. Ribarima ne treba zamjeriti, i oni su ljudi, prihvatili su što im je ponuđeno. I sada na moru imamo manje brodova, koji manje love, dok tune i dupini harače.
Istodobno GFCM donosi odluke za Jadran kojima se propisuje godišnje ograničenje ulova za pojedinačne vrste male plave ribe, novo područje s ograničenjima za ribolov i osnažene mjere upravljanja ključnim pridnenim vrstama.
Prevedeno: smanjenje ulova srdele i inćuna, odnosno koćarskih ulova. Osjetit će ih hrvatski i talijanski ribari, s time što naši više love malu plavu ribu, a Talijani su dominantniji u koćarenju.
Formalno-pravno Jadransko more dijeli šest država, ali je u ribarstvu udio preostale četiri uistinu skroman.
– Novi pristup upravljanju korak je u pravom smjeru prema dostizanju dobrog stanja ribljih stokova, sprječavanju prelova i osiguravanju dugoročno održivih ulova u ribarstvu«, ističu iz GFCM-a.
Priču o dugoročno održivom ribarstvu slušam desetljećima. A ta »dugoročna održivost« često se mijenjala, ovisno o socijalno-ekonomskim prilikama pojedinih zemalja.
Istina, tada nije postojala regulativa s više međunarodne razine, kao što je imamo danas.
U jednom razdoblju talijanska je flota narasla preko svake mjere, naprosto su opustošili svoje teritorijalno more, dominirali u međunarodnim vodama, jer tada nije bilo ni ZERP-a, ni gospodarskog pojasa, sve do granica našeg mora u koje su se često zalijetali.
U ratnim godinama drastično se povećao broj naših ribara i plovila s kojima su radili. Ratno gospodarstvo bilo je tanašno, ljudi su ostajali bez posla, a trebalo je raditi i, što je najvažnije – preživjeti.
– Kome ćeš za vrijeme rata prodavati osiguranje nekretnina i života«, govorio mi je prijatelj iz Dalmacije koji je radio u velikoj osiguravateljskoj kući. Nije bilo druge, registrirao se kao ribar obrtnik, plaću je uspijevao zaraditi.
Sada GFCM donosi nove mjere upravljanja, a ne znam koliko su upoznati sa stvarnim stanjem na moru.
Srdela i inćun u Jadranskom moru prva su im briga još od 2013. godine, kada je usvojen prvi plan upravljanja za Sredozemlje. Godišnja ograničenja ulova, stoji u njihovu obrazloženju, »predstavljaju napredak u usporedbi sa zajedničkim ograničenjima ulova koja su se provodila dosad.«
Novo područje ograničeno za ribolov uvedeno je na južnom Jadranu, u Otrantskim vratima, između Albanije i Italije. Ono je uspostavljeno »uključivim pristupom kroz proces koji je trajao nekoliko godina i uz sudjelovanje brojnih dionika«. To je jedanaesto područje ograničeno za ribolov prema GFCM-u u njegovom području djelovanja i treće u Jadranskom moru, uz kanjon Bari i Jabučku kotlinu.
Ograničenje ribolova u Otrantskim vratima ima dvostruki cilj: zaštita ranjivih morskih ekosustava bambusnog koralja i povećanje produktivnosti morskih resursa zaštitom vrijednih ribljih staništa za vrste poput dubinske crvene kozice, oslića i škampa.
Ti će se ciljevi postići zabranom ribolova pridnenom povlačnom mrežom koćom u središnjem dijelu, te ograničavanjem i reguliranjem ribolovnih aktivnosti u rubnim dijelovima.
Mlada vaterpolo reprezentacija Crne Gore poražena je u nedjelju od Hrvatske 15:14 (5:5, 2:2, 5:5 i 3:2), u utakmici drugog kola A grupe Svjetskog prvensta za igrače do 20 godina u Zagrebu.
Pobjednika izjednačenog i uzbudljivog meča, odlučio gol Luke Penave 27 sekundi prije kraja.
Crna Gora je mogla do izjednačenja, ali Meldin Hadžić nije imao sreće – u posljednjoj sekundi pogodio je stativu.
U uzbudljivoj utakmici ekipe su se smjenjivale u vođstvu, crnogorska reprezentacija dva puta je imala po dva gola prednosti (7:5, 11:9), da bi ishod na kraju bio odlučen u dva zadnja napada…
U crnogorskoj selekciji Ivan Marković je postigao četiri gola, po tri su upisali Srđan Janović i Danilo Stupar, a po jedan Nebojša Petrović, Danilo Dragović, Meldin Hadžić i Milan Nikaljević.
U hrvatskoj selekciji Vlaho Pavlić je bio najbolji sa osam pogodaka.
U posljednjem kolu grupe faze, Crna Gora danas u 17 sati i 30 minuta igraće protiv selekcije Sjedinjenih Američkih Država.
Camellia Trophy na obali Stoliva - foto M.D.P Boka News
1 od 17
Camellia Trophy na obali Stoliva
Camellia Trophy na obali Stoliva
Ribari očistili ribu
Camellia Trophy na obali Stoliva
Camellia Trophy na obali Stoloiva
Defile drvenih barki
Ribari očistili ribu
Defile drvenih barki
Domaćinski štimung uz muziku i riblji ručak
Jovan Seka i Predrag
Muzika uz dobar ručak
Nenad i njegov sin Damjan
Organizatori za stolom
Uručenje zahvalnica
Zahvalnica Branki Panjako
Zahvalnica Brunu Nikolić
Zahvalnica Zoranu Nikoliću
Trofeji su sadnice kamelije, a gušt ove manifestacije je druženje u domaćinskoj atmosferi uz tradicionalni ribarski ručak
Nosioci Trofeja Kamelija (Camellia Trophy) u disciplini ribanja udicom iz drvene barke za sezonu 2025. godine su članovi ekipe Kluba za sportski ribolov na moru „Ama“ Kostanjica: Predrag Tasić, Jovan Vuković i Predrag Đurković, koji su ulovili 11 kilograma i 200 grama ribe.
Trofej Kamelije u utrci veslača drvenim barkama otišao je u ruke Nenada Vojoševića iz Prčanja, koji je među sedam veslača drvenih barki, na trasi od ponte Čavora do stolivskog mula na cilj stigao prvi. Oba trofeja- i za ribanje i za veslanje, zapravo su lijepe sadnice kamelije, koje će uskoro biti zasađene u bokeljske vrtove, kao živo svjedočanstvo ove fešte, kojom entuzijasti Udruženja „Kamelija“ iz Stoliva doprinose promociji i očuvanju tradicionalnih vrijednosti.
Ribanje je počelo ujutru u pet sati i 30 minuta, uz buru i valove, što je uticalo da neki od najavljenih učesnika odustanu od takmičenja. Kako je jutro odmicalo, vremenske prilike su se poboljšavale, uslovi za ribolov su bili mnogo bolji. Učesnici su koristili mamac po sopstvenom izboru (gambore, mušulje, kozice, lignje…). Po objavi kraja takmičenja u 9.30 sati, ulov je izmjeren na stolivskom mulu, a zatim se fešta preselila ispod tende na plato Doma kulture.
Camellia Trophy na obali Stoliva
Tajna dobrog ulova, tvrdi Predrag Tasić, je u znanju, opremi i iskustvu, ali se iznenadio velikim šparevima koje su ulovili.
-Ribali smo u akvatorijumu prema Verigama, u ulovu je uglavnom zastupljena gralja, bukvica, poneka bičuga i rombun, bilo je špareva dosta, što je interesantno. Iznenadio sam se jer je bilo mnogio krupnih špareva, odavno nisam vidio tako lijepe primjerke.
Preko 15 godina se takmičim za Klub „Ama“ Kostanjica, imam preko 40 medalja osvojenih na državnim prvenstvima, kupovima, međunarodnim takmičenja. Ipak, ovo takmičenje u Stolivu ima posebnu čar, jer na kraju nije toliko bitan plasman, koliko je važno druženje. Camellia Trophy ima posebnu domaćinsku toplinu, kaže Tasić, koji je prošle nedjelje postigao izvanredan uspjeh osvojivši treće mjesto na međunarodnom takmičenju u ribanju štapom iz usidrene brodice „KUP Svetoga Ivana“ održanom na ostrvu Pag.
Sa ulovom od 3.300 grama drugoplasirani u ribanju su Nemanja Kašćelan i Almer Senadović iz Sportskog ribolovnog kluba „Grand Prix“ Kotor, treći su Prčanjani Nenad Vujošević i njegov sin Damjan Vujošević sa ulovom od 1.600 grama, dok su se na četvrtom mjestu, sa ulovom od 1.300 grama ribe, plasirali Željko Vujošević-Fanto i Olivera Šubert, takođe iz Prčanja.
Jovan Seka i Predrag
Nagrade i zahvalnice uručene su na platou ispred Doma kulture „Niko Bilafer“ gdje su organozatori iz NVU „Kamelija“ i Mjesne zajednice Stoliv priredili prigodan program uz muziku grupe „Dobra vremena“, osvježenje i tradicionalni ribarski ručak, koji su pripremile stolivske domaćice. Zahvalnicu za učešće dobila je mještanka Branka Panjako, jedina učesnica veslanja u ženskoj konkurenciji, a domaćini su na isti način zahvalili i ostalim učesnicima- najbrojnijim Nikolićima iz Prčanja – Jošku, Brunu i Zoranu, Vinku i Ivanu iz Stoliva. U defileu i trci barki ljepotom i kvalitetnom izradom je prednjačila i jedna ojedrena barka, vlasnika Zorana Nikolića.
Pozivajući na širenje dobrih vibracija, uz zahvalnost Sekretarijatu za kulturu, sport i društvene djelatnosti za materijalnu podršku, prisutne je pozdravio Dejan Kašćelan, predsjednik Mjesne zajednice Stoliv.
Domaćinski štimung uz muziku i riblji ručak
-Ribe je bilo sasvim dovoljno, mi smo obezbijedili 20 kilograma ribe i još 30-ak kilograma iz takmičarskog ulova, a domaćice su pripremile i priganice, proju, domaće kolače, tako da gosti budu zadovoljni. Manifestacija „Camellia Trophy“ prije svega znači promociju mjesta kroz zaštitu tradicionalnih vrijednosti. Nadamo se da će u narednim godinama ona napredovati, da će se širiti, da će se uključiti veći broj mještana i turista, da zajedno učestvuju i da se družimo uz ručak, kazao je Kašćelan za Boka News.
Potsjećajući da Fešta posvećena drvenim barkama traje već 15 godina, Fešta Kamelija održava se već 40 godina, a NVU „Kamelija“ kroz različite oblike traje 106 godina, Romeo Mihović, predsjednik Udruženja, ohrabrio je vlasnike drvenih barki da se prijave na redovni konkurs Opštine Kotor za finansijsku podršku u obnovi i popravci svojih plovila.
Jovan Ristić, direktor Turističke organizacije Kotor je obećao da će zajedno sa Opštinom i privatnim preduzetnicima u narednom periodu u većoj mjeri podržati očuvanje ove tradicije.
U programu je učestvovala i Mila Popović, učenica petog razreda OŠ „Njegoš nas Benovu, koja je odrecitovala svoju pjesmu „Stolivska kamelija“.
U organizaciji Kulturnog centra „Nikola Đurković“ – Gradske galerije Kotor, sinoć je održano drugo veče VIII Internacionalnog ART festivala “Zasjaće palaci“ u Kotoru.
Ovaj Art festival je osmišljen kao niz svojevrsnih likovnih izložbi na otvorenom, sa idejom da se iskoristi izvanredna i neponovljiva scenografija Kotora za promovisanje, afirmaciju i popularizaciju likovne umjetnosti.
Podrazumjeva samostalne audio-vizuelne prezentacije akademskih likovnih umjetnika, koje se projektuju na fasadi zgrade Starog grada na glavnom gradskom trgu.
Art festival “Zasjaće palaci“
“Tokom dvije festivalske večeri projektovano je po deset samostalnih audio-vizuelnih prezentacija umjetnika iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine , Makedonije, Italije, Turske, Švedske. Ideja nam je bia da na ovaj način stavimo akcenat I na likovnu umjetnost koja i nije toliko zastupljena u Kotoru”, kazala je sekretarka za kulturu, sport i društvene djelatnosti Opštine Kotor
Učesnica i organizatorka festivala, akademska slikarka Daliborka Kordić iz Kotora, istakla je da je riječ o potpuno novom vidu predstavljanja njenih djela te da joj je drago što je dio festivala.
Art festival “Zasjaće palaci“
“Zadovoljstvo mi je biti dio festival, ne samo kao organizator već I kao učesnik. Moji radovi su kompleksni I možda običnom posmatraču na prvi pogled neshvatljivi , ali neko ko poznaje istoriju naših prapredaka prepoznaće simbole na mojim slikama”, kaže Kordić.
Marijana Miletić Hajrović umjetnica iz Trebinja prvi put učestvuje na ovom festivalu i kako kaže , drago joj je što na jedan ovako interesantan način ima priliku da se predstavi publici.
Art festival “Zasjaće palaci“
“Volim Kotor i čast mi je što sam učesnik festival. Zanimljiv je način na koji naši radovi mogu da komuniciraju sa publikom koja na jedan drugačiji način može da doživi naše radove”, ističe Miletić Hajrović.
Manifestacija, koja predstavlja atraktivnu ponudu Kotora privukla je pažnju velikog broja građana i turista.
U prepunoj sali u Budvi, 13. i 14. juna je održano četvrto izdanje međunarodnog simpozijuma energetike EPCG NET – Novi energetski trendovi, u organizaciji Elektroprivrede Crne Gore. Skup je okupio preko 250 učesnika iz cijelog regiona i Evrope, među kojima su predstavnici energetskih kompanija, institucija, međunarodnih organizacija i ekspertske zajednice.
U ime organizatora, prisutnima se obratio izvršni direktor EPCG, Ivan Bulatović, ističući značaj skupa i ulogu Crne Gore i EPCG u procesu energetske tranzicije:
“Zaista mi predstavlja veliko zadovoljstvo i čast što smo, četvrti put zaredom, realizovali ovako značajan skup. Ove godine, kroz pet tematskih panela i tri stručne prezentacije, otvorili smo prostor za nove poglede i konkretna rješenja koja su nam danas potrebnija nego ikada,” rekao je Bulatović.
Poseban fokus simpozijuma bio je na CBAM mehanizmu (Carbon Border Adjustment Mechanism) i EU ETS sistemu trgovine emisijama, koji predstavljaju izazov, ali i šansu za elektroenergetski sektor Zapadnog Balkana. Na prvom panelu, Bulatović je otvoreno govorio o implikacijama koje ovi mehanizmi imaju na poslovanje energetskih kompanija u regionu:
“CBAM je nešto što nam, uslovno rečeno, visi nad glavom. U Crnoj Gori, gdje električna energija iz uglja čini oko 40% godišnje proizvodnje – a ljeti i do 70% – jasno je da bi namet na čitav izvoz dodatno otežao situaciju,” poručio je Bulatović.
“Svjesni smo procesa dekarbonizacije, idemo u tom pravcu, ali još neko vrijeme moramo se oslanjati na ugalj. Zato je važno da ovaj proces bude postepen, promišljen i podržan konkretnim mehanizmima iz EU.”
Bulatović je ukazao i na kratkoročne i dugoročne izazove dekarbonizacije: od složenih administrativnih procedura i tehničkih ograničenja mreža, do pitanja finansiranja i liberalizacije tržišta. Ako CBAM uvede nove troškove, to bi značajno smanjilo prostor za investiranje u obnovljive izvore. Istovremeno, izgradnja novih kapaciteta – poput vjetroelektrana – traje godinama, a dozvole za solarne elektrane su često spore i neusklađene. Potrebna nam je realna tranzicija i jaka međunarodna podrška,” naglasio je on.
U ime EPCG, Bulatović je poručio da Crna Gora ostaje posvećena zelenoj tranziciji i evropskim integracijama. Najavio je i skoro usvajanje Nacionalnog energetskog i klimatskog plana, strateškog dokumenta koji će definisati pravce razvoja energetike do 2030. godine.
“Naš simpozijum ima jasan cilj – promociju savremenih trendova i jačanje regionalne saradnje. U vremenu kada energetski izazovi prevazilaze granice, samo kroz zajedničke napore možemo obezbijediti sigurnu, održivu i konkurentnu energetsku budućnost,” zaključio je Bulatović.
Tokom prvog panela, više stručnjaka iz regiona istaklo je potrebu za hitnim zakonodavnim i finansijskim mjerama koje bi omogućile pravedan prelazak na čiste izvore energije, uz realno uvažavanje lokalnih specifičnosti. CBAM mehanizam, iako konceptualno podržan kao alat za borbu protiv klimatskih promjena, u svojoj trenutnoj formi izaziva zabrinutost jer, kako je istaknuto, ne pravi jasnu razliku između izvora električne energije.
Tokom minula dva dana, učesnici EPCG NET simpozijuma raspravljali su i o temama poput uloge prozjumera, sigurnosti elektroenergetskih sistema, digitalizacije, uloge žena u energetici, te primjene vještačke inteligencije i upravljanja fotonaponskim sistemima.
EPCG ostaje posvećena otvaranju dijaloga i trasiranju puta ka zelenoj i otpornijoj budućnosti, poručeno je sa skupa.
