Posjetioci Plave špilje, juče, 29. jula, vidjeli su ozbiljna oštećenja pećinskih ukrasa u Plavoj špilji, nastala vandalskim udarcima čekića, sopšteno ke iz Ekološkog društva Boka.
Novljanima je Plava špilja mnogo više od prirodnog dara, simbol je Herceg Novog. Nažalost, posljednje vandalsko ponašanje i uništavanje pećinskih zidova lomljenjem macom radi uklanjanja alki izazvalo je, s pravom, veliki revolt, Novljanja, koji dolaze da obiđu ovu atrakciju. Svakodnevno veliki broj malih čamaca i glisera ne prezajući od drskog ponašanja, ulaze u špiljski akvatorijum radi obilaska i kupanja.
NVO Ekološko društvo Boke Kotorske podnijelo je Centru bezbjednosti u Herceg Novom krivičnu prijavu protiv NN lica, koje je čekićem razbilo djelove špiljskog zida i napravilo nepopravljivu štetu ovom vrijednom, raritetnom prirodnom objektu. U ovoj prijavi naveden je broj novskih barkariola, koji mogu da posvjedoče o ovim činjenicama vandalskog i bahatog ponašanja „nepoznatih osoba“.
Ujedno, pitanje Plave špilje i njeno korišćenje je za nadležne službe, države i opštine, posebno JP Morsko dobro, koje do sada nije pokazalo ni atom želje da zaštiti neki vrijedni prirodni prostor na obali. Zapravo, NIKO ni jedan subjek vlasti, nije ni pokušao da prostorno-plansku dokumentaciju, unaprijedi do potrebnog stepena zaštite ovako vrijednih lokaliteta.
Zbog enormne svakodnevne gužve pred otvorima Plave špilje pitanje je kako do sada niko nije stradao. NVO Ekološko društvo Boke će pripremiti materijal za skupštinu Opštine da se pokrene kampanja da se Plava špilja, kao izuzetan, ambijentalni raritet, stavi pod zaštitu.
Plava šljiva, geološki, speleološki raritet u Opštini Herceg Novi, najljepša i najpoznatija prirodna atrakcija na čitavom primorju Crne Gore i divna prirodna tvorevina, karakteristična za obalu Herceg Novog i Luštice. Jedna je u nizu pećina na razuđenoj obali poluostrva Luštica, locirana između uvale Zlatna luka i Rta Mokra gora. Poznata je da ima dva otvora, ime je dobila po plavoj boji, čiji efekat se naročito pojačava kada su sunčevi zraci upravni na površinu vode, u 12 časova. Površina je oko 300 m2 i ukrašena je velikim brojem pećinskih ukrasa, stvaranim milenijumskim taloženjem kalcijumkarbonata. Za svaki centimetar stalaktita treba da proteknu desetine hiljada godina, a divljak, vandal, bahati posjetilac, tu tvorevinu prirode je unipštio za par sekundi!
Zdravstvena stanica u Risnu, koja je pod ingerencijom Doma zdravlja Kotor, danas je nakon sveobuhvatne adaptacije svečano otvorena.
Dom zdravlja Kotor u renoviranje i nabavku opreme dispanzera u Risnu izdvojio je 150 hiljada eura, čime je u potpunosti adaptiran prostor od 400 kvadratnih metara.
„Zdravstvena stanica u Risnu pokazni je primjer kako treba da izgleda zdravstveni objekat i u kakvim uslovima ljekari i medicinsko osoblje treba da rade i, što je najvažnije, kakvu njegu i uslugu treba da dobiju pacijenti“, kazao je na otvaranju državni sekretar Ministarstva zdravlja Aleksandar Sekulić, naglasivši da je ova rekonstrukcija potvrda napretka zdravstvenog sistema, nastala domaćinskim zalaganjem Doma zdravlja Kotor i njegovog direktora dr Igora Kumburovića.
U ovoj zdravstvenoj jedinici dnevno se pregleda oko 50 pacijenta, za čije se zdravlje brinu izabrani ljekar za odrasle i dvije medicinske sestre, u ambulanti i patronaži.
Zdravstvena stanica Risan
„Od ruiniranog objekta sa zastarjelom opremom i mobilijarom napravili smo potpuno nov, savremeno opremljen i uređen prostor kojim će se značajno unaprijediti uslovi rada medicinskih timova, kao i pružanja usluga i boravka naših pacijenata. Zdravstvena stanica u Risnu je izuzetno važna karika u našem lancu pružanja usluga i značajan dio Doma zdravlja Kotor, tako da je adaptacija i rekonstrukcija bila jedan od naših strateških ciljeva koji smo uspješno završili“, kazao je dr Igor Kumburović, istaknuvši kako je realizacijom projekta menadžment Dom zdravlja Kotor zaokružio zacrtani plan razvoja, svrstavši ovu ustanovu među najrazvijenije u oblasti primarne zdravstvene zaštite.
Za vrijeme izvođenja radova dispanzer je izmješten na sprat ovog zdravstvenog objekta, u kojem se nalaze i apoteka te stomatološka ordinacija, tako da je osigurano kontinuirano pružanje zdravstvene zaštite.
Zdravstvena stanica Risan
„Nije dovoljno govoriti kako nešto funkcioniše danas, nego se prisjetiti kako je izgledalo godinama unazad i tek onda ocjenjivati postojeće stanje. Sasvim sigurno da i danas postoje problemi, ali oni su zasigurno manji nego ranije. Rekonstrukcija područne jedinice kotorskog Doma zdravlja u Risnu značajna je za ovaj dio naše opštine i sve građane Risna. Ovo je samo dio izuzetnih doprinosa Doma zdravlja Kotor na unapređenju zdravstvene zaštite, stoga želim u ime građana Kotora zahvaliti rukovodstvu koje predvodi dr Igor Kumburović što imamo najbolji Dom zdravlja u Crnoj Gori i vjerovatno jedan od rijetkih takvih u cijelom regionu“, kazao je predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić i poručio kako će zdravstvene ustanove u Kotoru i ubuduće imati značajnu podršku Opštine Kotor.
Otvaranju rekonstruisane zdravstvene stanice u Risnu prisustvovali su predsjednica Skupštine opštine Kotor Maja Mršulja, glavna administratorka Marina Bjelja, sekretarka Sekretarijata za urbanizam, stanovanje i uređenje prostora Jelena Franović te Davor Kumburović, direktor Kliničko-bolničkog centra Kotor.
Potpredsjednica Opština Budva Jasna Dokić poručila je sa društvenih mreža da ne podržava da muzičar Dragomir Despić zvani Desingerica ima koncerte u Budvi.
“Moramo postaviti jasne kriterijume kada su u pitanju događaji koji se održavaju u našem gradu. ‘Poruke i vrijednosti’ koje propagira pomenuti izvođač smatramo krajnje neprimjerenim i nedopustivim. Grad Budva je grad koji podržava različitosti, ali neprimjereno ponašanje nikada neće tolerisati i neće dopustiti da se takve poruke plasiraju našoj omladini”, kazala je Dokić.
Istakla je da su svi odgovorni i u obavezi da urade koliko god mogu da se “suprotstavimo i stanemo na put ovakvim pošastima modernog društva i zato apelujemo na sve ugostitelje da budu savjesni i odgovorni i da se pridruže ovoj inicijativi”.
Grupa građana BU2 se pridružuje i podržava apel potpresjednice Opštine Budva Jasne Dokić
Grupa građana BU2 u potpunosti je saglasna sa apelom potpresjednice Opštine Budva Jasne Dokić a sve u cilju postavljanja jasnog kriterijuma kada su u pitanju događaji koji se održavaju u našem gradu.
Mi, ali i nama slične organizacije sa teritorije Opštine Budva koje su upisane u registru Ministarstvu javne uprave u narednom periodu od strane zvanične administracije tražićemo da se postavi jasan kriterijum kada je u pitanju finansijska podrška kako samo opštine tako i lokalnih preduzeća koja putem donacija podržavaju razne NVO organizacije upitne registracije a samim tim i pravnog legitimiteta čija su kulturna dešavanja u nekim slučajevima upitne sadržine jer u predhodnom periodu mnoge kvalitetne NVO organizacije čiji rad je i te kako prepoznat naročito u polju tradicije, istorije i književnosti su bile odbijene kada bi tražile podršku od navedenih institucija.
NVO “Grupa građana BU2” apeluje na roditelje i mlade ljude, da svi zajedno obratimo pažnju šta se danas propagira mladim ljudima, na kakve koncerte idu i kakav sadržaj im se plasira na internetu. Na svima nama je da uradimo koliko možemo i da se svi zajedno suprotstavimo ovakvim pošastima modernog društva. Naša dužnost je da pratimo koje se to vrijednosti plasiraju našoj deci, omladini i sugrađanima – zaključuje se u saopštenju predsjednice NVO “Grupa građana BU2” Milice Mitrović.
Spektakularnim koncertom za glas i gitaru, u izvođenju španskog flamenko gitariste Hesusa Guerera i pjevačice Albe Karmone, sinoć je otpočeo 18. Guitar Art Summer Festival. Kombinacija latinoameričkog zvuka, flamenka i popularne muzike, ali i renome festivala koji iz godine u godinu održava visok nivo kvaliteta, probudila je veliku zainteresovanost Novljana i gostiju našeg grada.
U okviru tradicionalnog segmenta – Guitar visual art, sinoć je u galeriji Sue Ryder otvorena izložba Novljanina Nikole Ćurčina „Živjeti umjetnost i muziku gitare“. Ista postavka biće pred publikom i u Beogradu na narednom festivalu u čast gitare.
Prije nastupa španskih muzičara, publici su se obratili Ambasadorka EU u Crnoj Gori, Oana Kristina Popa i predsjednik Opštine Herceg-Novi, Stevan Katić.
Počeo 18. Guitar Art Summer Festival
Popa je istakla veliko zadovoljstvo posjetom „predivnom Herceg Novom, kojeg naša zajednička ljubav prema klasičnoj gitari svakog ljeta pretvara u centar muzike i kulture“. Podsjetila je i da je Evropska unija već godinama ponosan partner ovog festivala, i napomenula da je naročito ponosna na podršku koju je EU u teškim godinama Covid pandemije pružila ovom i drugim važnim kulturnim programima u Crnoj Gori.
Najmanje dvoje djece je ubijeno, a devetoro je povrijeđeno u napadu nožem na sjeverozapadu Engleske, javlja Anadolu.
Policijski zvaničnici su novinarima kazali da se napad nožem dogodio na imanju u ulici Hart u Sautportu tokom časa plesa.
Policija Merseysidea saopćila je da je šestoro od devetoro povrijeđene djece u kritičnom stanju, dok su dvije odrasle osobe također teško povrijeđene.
Policija je uhapsila 17-godišnjaka koji se sumnjiči za napad, a incident se ne tretira kao teroristički akt.
Britanski premijer Keir Starmer opisao je incident užasnim i duboko šokantnim.
“Moje misli su sa svima pogođenima. Želio bih da se zahvalim policiji i hitnim službama na njihovoj brzoj reakciji“, poručio je Starmer na društvenoj mreži X.
U Crnoj Gori, u posljednja 24 sata, dogodilo se 29 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a 20 lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije, saopšteno je da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, Herceg Novom pet, Kotoru, Tivtu i Budvi po tri.
Dvije saobraćajne nezgode evidentirane su u Baru, a po jedna u Gusinju i Nikšiću.
Izdata su 363 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 87 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela sedam pari registarskih tablica.
Tradicionalni 458. skokovi sa Starog mosta održani su u Mostaru, a nastupilo je 38 skakača iz Bosne i Hercegovine i cijele regije, javlja Anadolu.
Skakači sa Starog mosta takmičili su se u dvije kategorije i to 18 u skokovima na glavu i 20 u skokovima na noge.
Prvo mjesto u skokovima na glavu zauzeo je Vedad Dedić, drugi je Evald Krnić, a treći Dino Bajrić. U skokovima na noge prvi je bio Emel Tiro, drugi Igor Kazić, a treći Jasmin Kreso.
Za najboljeg skakača proglašen je Armin Karalić Bakota.
Tradicionalno, petočlani žiri ocjenjivao je skokove na noge u dvije serije i na glavu. Jedan od glavnih ciljeva posljednjih godina je uvrštavanje skokova na UNESCO-vu listu zaštićene nematerijalne baštine.
Mlada Mostarka Petra Kožul prije skokova je izvela performans, odnosno ples na svili s luka mosta, priredivši pravi spektakl nad Neretvom.
Na platou ispod Starog mosta u Mostaru u utorak je održana centralna manifestacija proslave 20. godišnjice završetka obnove Starog mosta i 19. godišnjice upisa Mostara na popis UNESCO-ove kulturne baštine.
Tokom noći vandali su napali telekomunikacijske linije u nekim dijelovima Francuske, prekinuvši dio fiksnih i mobilnih usluga, napisala je u ponedjeljak na platformi X ministrica za digitalna pitanja Marina Ferrari.
Policijski izvor je kazao da je prerano reći postoji li ikakva povezanost s nedavnom sabotažom na željezničkoj mreži, koja je izazvala kaos u prometovanju u petak samo nekoliko sati prije ceremonije otvorenja Olimpijskih igara u Parizu.
Ferrari je vandalizam nazvala “kukavičkim i neodgovornim”, dodavši da je u toku angažman svih relevantnih službi na ponovnom pokretanju usluga.
Glasnogovornik telekom operatera SFR rekao je da su vandali u ponedjeljak nedugo nakon ponoći presjekli njihovu međugradsku mrežu u pet različitih dijelova Francuske te da su posljedice po klijente bile minimalne jer je mreža dizajnirana tako da se sav promet može preusmjeriti.
List Le Parisien ranije je izvijestio da su u južnoj Francuskoj presječeni električni kablovi i da su vandalizirane instalacije u regiji Meuse blizu Luksemburga i područja Oise nedaleko od Pariza, što je uglavnom utjecalo na usluge fiksne telefonije.
Željezničke usluge konačno su normalizirane u ponedjeljak tokom jutra, rekao je ministar prometa Patrice Vergriete.
Poteškoće s prijevozom imalo je oko 800.000 ljudi, među kojima i njih 100.000 čiji su prijevozi vlakom morali biti u potpunosti otkazani.
Knjiga “Crkva sv.Ivana u sakralnoj baštini Prčanja” autora Željka Brguljana biće predstavljena u petak, 2. avgusta sa početkom u 20 sati u klaustru crkve Svetog Nikole na Prčanju.
O knjizi će govoriti: Pavuša Vežić, Zorica Čubrović i Jasminka Grgurević.
Osima utora, u ime izdavača-Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj, na promociji će govoriti Marija Mihaliček i dr Josip Gjurović. Moderatorka će biti Jasmina Bajo.
Monografija “Crkva Svetog Ivana u sakralnoj baštini Prčanja”, izašla je u Zagrebu ove godine kao prvi naslov u Biblioteci Baština Boke Kotorske, izdanje Ogranka MH u Boki Kotorskoj u suizdavaštvu sa autorom.
Objavljivanje knige su novčanom potporom omogućili: Središnji državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, Matica Hrvatska Zagreb, Opština Kotor i obitelj Gjurović iz Zagreba.
Iz recenzije:
Dr.sc.Lovorka Čoralić, Zagreb
„Djelo je pisano po svim metodološkim pravilima izrade znanstvenog djela, a na sva istraživačka pitanja autor je nastojao, temeljem uvida u odgovarajuće izvore i literaturu dati argumentirane odgovore.
Željko Brguljan dokazani je i zapaženi stručnjak bokeljske povijesti. Ova knjiga nastavak je njegovog samoprijegornog znanstvenog rada”.
Prof.dr.sc. Pavuša Vežić, Zadar
„Metodom znanstvenog proučavanja knjiga je napisana kao vrijedna kulturološka studija o povijesti jedne sakralne građevine, ali znakovito u sklopu duhovne baštine i zavičajne prošlosti Boke. Riječ je o kapeli sv.Ivana Krstitelja na Prčanju, te uz nju i drevnoj porodici Gjurovića, obitelji koja je stoljećima kao patron te malene crkve s poštovanjem brinula o njoj, slijedeći s njom opću tradiciju od davnina utkanu i razvijenu među naseljima i ljudima Zaljeva”.
Mr.sc. Zorica Čubrović, Kotor
„Pred našim očima se nalazi još jedna knjiga o Prčanju autora Željka Brguljana, napisana poslije knjige Na granici mora i neba iz 2015. i knjige o Prčanju iz 2020.Najnovija knjiga pak u žiži ima crkvicu sv.Ivana Krstitelja, za koju se smatra da predstavlja jednu od najstarijih srednjovjekovnih crkava ovog područja, do sada nedovoljno proučenu i sasvim neistraženu. Ali ova knjiga se ne odnosi samo na crkvu sv.Ivana, već obuhvata koncentrične krugove oko nje, uzimajući u obzir i širinu prostora i dubinu vremena”.
Bilješka o autoru
Željko Brguljan, inženjer, nastavnik, likovni umjetnik, istraživač kulturno-povijesne baštine i pisac, među vodećim je poznavateljima kulturno-povijesne baštine Boke kotorske.
Rođen je u Kotoru s dubokim bokeljskim korijenima. Djetinjstvo je proveo u Prčanju gdje završio osnovnu školu, a srednju matematičkog smjera u rodnom gradu. Diplomirao je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, a na Filozofskom fakultetu istog sveučilišta završio je pedagošku skupinu predmeta.
Objavio je stotinjak stručnih i znanstvenih radova iz povijesti, povijesti umjetnosti, kulturne baštine, posebno radove o pomorsko-likovnim temama, o portretnim i zavjetnim slikama brodova. Među desetak objavljenih knjiga (dvojezičnih), nižu se Crkva Blažene Djevice Marije u Prčanju (2008), Melita Bošnjak (2010, koautor Tonko Maroević), Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića (2011), Na granici mora i neba. Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju (2015), Život i djelo Ide Verona (2017), Bokeljske teme (2018), Zbirka moderne i suvremene umjetnosti svetišta Gospe od Škrpjela na otoku pred Perastom (2019), Preci svetog Leopolda Bogdana Mandića (2022), Život Meduse. Likovna svjedočanstva putovanja i stradanja Lloydova parobroda Medusa (2023).
Urednik je brojnih knjiga, stručni suradnik na likovnoj monografiji Vjekoslav Parać (2011, autor I. Zidić) i sabranim djelima Viktora Vide (2012, priredio B. Donat) te autor više recenzija, posebno knjige Boka kotorska – od kampanela do kampanela (2011, autor S. Prosperov Novak).
Sudjelovao je radovima na više znanstvenih skupova u Hrvatskoj i Crnoj Gori.
Autor je tematskih izložbi iz kulturne baštine Boke kotorske u Hrvatskoj, Crnoj Gori i Italiji: Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu (Zagreb, 1998, koautor Tonko Maroević), Bokeljska mornarica i njeni kapetani (Zagreb, 2006, koautor Josip Gjurović), Slikarsko djelo B. Ivankovića (Zagreb, 2006, koautor Nada Fisković), Iz prošlosti Boke kotorske – Kravata u Bokelja = Dalla storia delle Bocche di Cattaro – La cravatta tra i Bocchesi (Padova, Trst, Tivat, Zagreb, Rijeka, Pula, 2009 – 2014, koautor Nikola Albaneže), Zavjetni darovi bokeljskih pomoraca = Votive Offerings of the Boka Bay Mariners (Zagreb, 2014, koautor Arijana Koprčina). Organizator je mnogih izložbi.
U okviru književnog rada, objavio je više eseja (o Boki, pjesniku Viktoru Vidi, dramatičarki Idi Verona i dr.) te u izdanju Ogranka Matice hrvatske u Boki kotorskoj knjigu pripovjedaka Priče sa Prčanja (Kotor, 2020.) i pjesničko-likovnu zbirku Olujni kompas (Kotor, 2021.).
Kao likovni umjetnik ostvario je 25 samostalnih izložbi te sudjelovao na brojnim žiriranim izložbama u SAD-u. Radovi mu se nalaze u muzejima i galerijama u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Francuskoj, Italiji i SAD-u. Zastupljen je u više inozemnih izdanja o suvremenom kolažu. Likovna monografija o Brguljanovu radu, autora Nikole Albanežea, objavljena je 2014. u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika.
Član je HDLU-a, NCS-a, Studijske sekcije ULUPUH-a i Ogranka Matice hrvatske u Boki Kotorskoj.
