Pucnjava u Mahačkali Foto: OBTAINED BY REUTERS / via REUTERS
Šestero policajaca i pravoslavni svećenik ubijeni su u seriji napada u ruskoj pokrajini Dagestan.
Naoružani napadači otvorili su vatru na sinagogu i dvije pravoslavne crkvu u Derbentu i na policijsku kontrolnu točku u Mahačkali.
Šestero policajaca je ubijeno, a 12 ranjeno, objavile su ruske novinske agencije pozivajući se na lokalno ministarstvo unutarnjih poslova, koje je također objavilo da su ubijena dvojica napadača ubijeni.
U napadu je ubijen i pravoslavni svećenik, a sinagoga i pravoslavna crkva su zapaljene, dodalo je ministarstvo.
Agencije javljaju da je u Mahačkali, upravnom središtu Dagestana, došlo do uličnih borbi.
Dagestan je ruska pokrajina pretežito naseljena muslimanima na Kaspijskom jezeru.
Objavljeno je da je otvorena istraga zbog “terorističkih djela”, bez dodatnih detalja.
– Večeras su u Derbentu i Mahačkali nepoznati napadači pokušali destabilizirati društvo, napisao je na Telegramu dagestanski čelnik Sergej Melikov.
U izvješćima se navodi da je jedan policajac ubijen kada je pucano na sinagogu u Derbentu, sjedištu drevne židovske zajednice na sjevernom Kavkazu.
Do razmjene vatre došlo je i u pravoslavnoj crkvi u gradu, koja je pod zaštitom UNESCO-a.
Lokalni dužnosnici rekli su da je sinagoga nakon napada u plamenu.
U ljepotama ljeta, trenutno u Crnoj Gori uživa više od 74 hiljade turista, većina na primorju, kažu iz Nacionalne turističke organizacije. Iako je taj broj neznatno veći u odnosu na isti period 2019. očekivanja su ispunjena.
“Otprilike 1,8 posto je bolje nego u donosu na isti period 2019. godine i oko 1,5 u odnosu na prethodnu godinu. U primorskim opštinama, osim Bara i Ulcinja imaju značajno bolju popunjenost hotelskih kapaciteta u odnosu na prethodnu godinu”, kaže direktorica Nacionalne turističke organizacije AnaTripković-Marković.
U tome prednjači Herceg Novi, gdje boravi oko 16 hiljada gostiju, što je 12 odsto više nego lani. Trend rasta u lokalnoj turističkoj organizaciji bilježe od aprila, pa je sezona, prema njihovim riječima, zaista sjajna.
“Gosti su podjenako rapsoređeni u hotelima i privatnom smještaju, ali moram istaći da je 43 odsto gostiju više u hotelima nego prošle godine. Bilježi se rast sa britanskog, francuskog i njemačkog tržišta. Kad je riječ o Njemcima udvostručen je broj noćenja”, kaže Dalibor Vuković iz TO Herceg Novi.
Da gradovi i prirodne ljepote Crne Gore ovih dana privlače turiste iz čitavog svijeta, uvjerila se i naša ekipa u Budvi. A kada izgustiraju plaže, dio turista odluči se da posjeti sjever naše države. Žabljak i Durmitor tradicionalno privlače ljubitelje prirode.
S druge strane, iz NTO kažu da u Kolašinu noći manji broj turista u odnosu na prethodnu godinu, ali se u julu očekuje bolja situacija.
Mlada vaterpolo reprezentacija (U16) boriće se za bronzu na Svjetskom prvenstvo na Malti.
Tim Vukanića je na peterce u polufinalu poražen od Italije (14:13), i to nakon što je gol za 8:8 primio devet sekundi prije kraja.
Vodila je Crna Gora i sa tri razlike (6:3), nakon tri četvrtine i 7:5, ali ovog puta nije imala sreće, nakon što je juče u velikom preokretu bila bolja od Grčke.
Rival za bronzu je Mađarska sjutra od 18 sati.
Mađari su u polufinali deklasirani od Španije 14:6.
Požar koji je u nedjelju popodne buknuo kod Dubrovnika i brzo se proširio na padine ispod naselja Bosanka lokaliziran je oko 16,20 sati, a gasi ga 55 vatrogasaca s 14 vatrogasnih vozila i dva kanadera, izvijestila je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ).
Dubrovački vatrogasci dobili su oko 14,30 sati dojavu o požaru otvorenog prostora u predjelu Bosanka kojim je zahvaćeno nisko raslinje i borova šuma, a lokalizirali su ga u 16,20 sati.
Na intervenciji gašenja požara sudjeluju JVP Dubrovnik, IVP Dubrovnik, DVD Osojnik, Župa Dubrovačka, Rijeka Dubrovačka i Zaton te su upućene i zračne snage za pomoći u gašenju s dva protupožarna zrakoplova kanader CL 415.
Promet tim dijelom Jadranske magistrale je zatvoren, a vozila se iz smjera Župe dubrovačke preusmjeravaju prema Brgatu.
Jubilarno 20. izdanje Žućenica fest-a u Tivtu održano je u subotu, 22. juna na gradskoj rivi Pine, čiji osnivač i organizator Organizacija žena Tivat, uz potporu Opštine Tivat i Turističke organizacije Tivat.
Program ovog gastro festivala pod nazivom “P(i)jat od žućenice” privukao je pažnju brojnih posjetilaca, koji su bili u prilici degustirati brojne delicije od žućenice. Žućenica fest 2024. Zadržala je internacionalni karakter jer je i ove godine ućešće uzela grupa gastronoma iz poljskog grada Skočova, kao i gosti iz Bjelorusije i Srbije.
U ime organizatora posjetioce je pozdravila predsjednica Organizacije žena Tivat, Blaženka Vučurović, feštu je otvorio predsjednik SO Tivat, Miljan Marković.
“Poštovane učesnice ove manifestacije, dragi gosti, zaista mi je drago što smo se okupili u ovako velikom broju. Kao što ste mogli čuti od predsjednice Organizacije žena, Žućenica fest je postao međunarodnog karaktera. Nadam se da će sljedeće godine biti mnogo više učesnika iz okruženja i to bi bilo zaista divno s obzirom da je ova manifestacija kroz godine postala jedan značajan tivatski brend i najljepša razglednica i najljepša vizit karta Tivta. Zahvaljujem ženama i njihovom gastronomskom umijeću. Proglašavam 20. Pjat o’ žučenice otvorenim. Uživajte,” poručio je Marković.
Gastro feštu uveličali su nastupom Glazbeno-prosvjetno društvo Tivat i Pljevaljski tamburaši.
Ljeto je stiglo, počela je sezona sunčanja i kupanja kada sve više vremena provodimo, na suncu. Međutim, sunčanje nosi ozbiljne rizike po zdravlje kože. Sunčevo zračenje sadrži ultraljubičaste (UV) zrake, koji su glavni krivci za oštećenje kože, opekotine, koje mogu biti bolne, za starenje kože, stvaranje bora i pigmentacije, a može i povećati rizik od raka kože i melanoma kao najopasnijeg oblika maligniteta kože. Zbog toga je zaštita od sunca ključna za očuvanje zdravlja kože.
Podsjećamo, da je maj je mjesec borbe protiv melanoma i u okviru Euromelanoma kampanje “Živite i učite, znanje je život”, u Domu zdravlja u Herceg Novom organizovani su besplatni dermatološki pregledi čiji je cilj rano otkrivanje malignih bolesti kože. Herceg Novi, za sada nema dermatologa, pa je interesovanje Novljana za dermatološke preglede bilo veliko. Pregledao ih je tim stručnjaka u kome su bila četiri dermatologa, dr Ana Popović, dermatoonkolog Kliničkog centra Crne Gore, i dermatovenerolozi prof. dr Milena Đurović, dr Ksenija Vušurović i dr Vladan Bošković, dermatovenerolog Opšte bolnice u Nikšiću koji nam je rekao da će narednih dana obavljati preglede u 11 gradova i opština Crne Gore.
-U okviru Euromelanoma kampanje pružamo podršku pacijentima u onim gradovima u kojima nije dostupan dermatološki pregled. Jako nam je drago što se odazvao veliki broj građana Herceg Novog, što i ove godine na neki način podižemo svijest o vežnosti ranog otkrivanja karcinoma kože, prije svega melanoma, kao jedne od najmalignijih i najagresivnijih formi karcinoma kože, kaže Bošković.
Počinje turistička sezona i jako je važno poslušati savjete ljekara kako se pravilmo zaštititi da bi nam koža ostala zdrava.
dr Vladan Bošković
-Mi nekako uvjek govorimo o sunčevom zračenju, a zapravo je to jedan od najvećih faktora rizika za nastanak svih tih promjena na koži i benignih i malignih, pogotovu osobe svjetlije puti koje pripadaju tom nekom fototipu kože 1 i 2 i to je, prije svega bijela koža, svijetle oči i svijetla kosa i uvjek kažemo pacijentima da je naophodno pametno se sunčati, i da to nije samo prikupljanje vitamina D, već obavezna fotoprotekcija solarnim kremama, izbjegavanje boravka na suncu u najtoplijem dijelu dana. Takođe, obavezno bi trebalo pogledati koliki je nivo ultravioletnog zahtjeva, jer, zapravo su ultravioletni zraci jedan od glavnih faktora rizika zbog čega dolazi do oštećenja na nivou ćelijskom i zbog čega može doći do potencijalno maligne transformacije čelija kože- savjetuje Bošković
Zaštita od sunca je i lagana, duga odeća, šeširi sa širokim obodom i naočare za sunce koje dodatno mogu zaštititi kožu. Sunce je najjače između 10h i 16h. i važno je, ako je moguće ostati u hladu u tom periodu.
-Uvjek najvažnija ta preporuka svima da se štite od sunca i da se pametno izlažu, da to bude u nekim jutarnjim i kasnim poslepodnevnim satima, pogotovu kada su djeca u pitanju da izbjegavaju da dođe do opekotina na suncu jer to može biti veliki faktor rizika za stvaranje maligniteta na koži u kasnijem životnom dobu, ili da dođe do stvaranja većeg broja mladeža na koži, navodi Bošković.
Problem malignih oboljenja kože postoji na čitavom svijetu. Australija i Novi Zeland imaju najvišu stopu obolevanja od melanoma na svetu, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Oko dve trećine Australijanaca doživi neki oblik raka kože pre 70. godine života. U SAD, melanom je jedan od najčešćih oblika raka među mladima, posebno među ženama mlađim od 30 godina. Stope oboljelih od melanoma u Evropi,stope zabeležene su u nordijskim zemljama, Norveškoj i Švedskoj. U Norveškoj je incidenca melanoma oko 29 slučajeva na 100.000 stanovnika, dok je u Švedskoj oko 25 slučajeva na 100.000 stanovnika.
Statistika u Crnoj Gori kaže da najveći broj oboljelih od melanoma nije u primorskim gradovima.
-Ono što imamo prema podacima Instituta za onkologiju Kliničkog centra Crne Gore je da je najveći broj pacijenata bio sa područja opština Podgorica i Nikšić. Prošle godine je oboljelo je oko 60 ljudi. To je suština ove naše kampanje da podižemo svijest da se dolazi na redovne preventivne preglede i da se zbog bilo kakve nove promjene koju pacijenti primjete, jave odmah dermatologu na pregled. Euromelanom je kampanja na internacionalnom nivou, nekako se primjetilo posljednjih više decenija da je najveća incidenca obolijevanja od melanoma kože upravo kod osoba koje su svjetlije puti i obično su to turisti koji dolaze iz skandinavskih zemalja. Svi turisti bi trebalo da već imaju sa sobom određene kreme koje će nanositi na kožu i pametno se izlagati. Preporuka je da se zaštitna krema nanese dvadeset minuta prije izlaganja suncu, a zatim se na dva sta obnavlja taj antisolarni krem, savjetuje Bošković.
Osim direktne zaštite, važno je i redovno pregledati kožu i pratiti eventualne promjene, poput novih ili promenjenih mladeža. U slučaju promjena važno je konsultovati se sa dermatologom.
-Najveći broj maligniteta na koži nastaje na potpuno neizmjenjenoj koži, odnosno, na tim mjestima nije postojala nikakva promjena. Ako se javi jedna mrka, asimptomatska pigmentacija koja je asimetrična, neregularnih ivica, različite boje, od crne do crvene, a nekada može biti i bez pignemta, promjena koja se kroz kratak vremenski period uvećava i mijenja, to treba biti alarm za dolazak na dermatološki pregled. Nekada, može da se dogodi, da kod već postojećih mladeža dođe do maligne transformacije, takođe, treba javiti da ako dođe do krvarenja ili neke ranice koja ne zarasta neki duži vremenski period, rekao je on.
Tivat – plaža – foto Roko Stjepčević Boka News
Sunčanje bez zaštite je jedan od razloga za nastanak malignih oboljenja kože i melanoma.
-Sunčanje je faktor okoline u nastanku melanoma i kako mi kažemo, na to možemo djelovati i to je suština naše kampanje. Upravo djelujemo na taj faktor rizika, ali ono na šta mi ne možemo da djelujemo jeste ta naša genetska predispozicija, odnosno, ono što mi nosimo kao nasljeđe. Mi uvjek pitamo pacijenta da li postoji neko u porodici ko je imao malignitet na koži ili melanom. To nam je jako bitan podatak jer to su vrlo važni pokazatelji. Ako je kod nekoga u porodici postojao melanom, upravo je to rizik od nastajanja novog maligniteta ili melanoma na koži. Opšta preporuka bi bila da ne dozvole da dođe do opekotina na koži i da ne borave u nekom dugom vremenskom periodu na suncu, savjetuje Bošković
Uz savjete o pravilnoj zaštiti, dr Vladan Bošković navodi i ko je u najvećem riziku za dobijanje melanoma, a to su osobe koje imaju belu put, lako dobijaju pege posle sunčanja, imaju svetle oči i kosu, veliki broj mladeža kao i mladeža neobičnog izgleda, koji imaju u porodici nekoga sa karcinom kože, koji su pretrpeli opekotine od sunca u detinjstvu, kao i oni koji puno vremena provode na suncu bez zaštite.
– Mi smo i primjetili kroz određena istraživanja da se najčešće javljaju maligniteti na koži kod osoba koje su boravile na suncu sa opekotinama. Jako je važno nikako ne dozvoliti da dođe do crvenila na koži jer je to neki odbrambeni mehanizam. Isto tako je važno izbjegavati solarijume i ostale vještačke izvore ultravioletnog zračenja, jer je to poseban faktor rizika. Kod nas je već 2013.godine zabranjena upotreba solarijuma za mlađe od 18 godina, a već posljednjih nekoliko godina se u svijetu zalažu da se potpuno zabrani proizvodnja i distribucija tih izvora ultravioletnog zračenja. Zaštita od sunčevog zračenja nije samo estetsko pitanje, već i pitanje zdravlja. Pridržavanjem jednostavnih mera zaštite, možemo uživati u suncu bez straha od dugoročnih posljedica po našu kožu.
Premijernim izvođenjem u Crnoj Gori mjuzikla „Zona Zamfirova“ u produkciji „Pozorišta na Terazijama“ iz Beograda u režiji Kokana Mladenovića sinoć je na ljetnjoj pozornici u Tivtu otvoreno ovogodišnje 19. izdanje festivala mediteranskog teatra Purgatorije.
Tako je publika skoro tri sata uživala u glumačkim, ali i plesnim bravurama jer mjuzikl obiluje izuzetno bogatim i složennim plesnim koreografijama.
Ovo je prvi put da se mjuzikl izvodi na nekom ljetnjem festivalu, kazao je reditelj Kokan Mladenović.
„Ja ovaj festival godinama volim i mislim da je ovo skup možda ponajboljeg što postoji u regionalnom teatru i nekim uslovima koji su dostojni lepe i prave pozorišne umjetnosti. Ako postoji mesto kojem se rado vraćamo i gdje smo uvek sretni kada igramo predstavu to jesu Tivat i Purgatorije“ istakao je Mladenović.
Prije izvođenja predstave, publici se ispred organizatora “Purgatorija”, obratio direktor Centra za kulturu Tivat, Goran Božović, istakavši da su “Purgatorije” jedna od najnznačajanijih manifestacija kulture u regionu.
“I ovim, 19. po redu izdanjem festivala ćemo pomjeriti granice kako smo to i ranije već činili. Namjera nam je da zlatnom linijom podvučemo naziv festivala Purgatorije u susret sledećoj godini jubileja. Ovo izdanje festivala će biti protkano posebnom senzibilitetom i posebnim sentimentom, zbog posvete našem prijatelju Jagošu Markoviću. Ove godine prvi put imamo nagradu za najbolju režiju koja nosi ime Jagoša Markovića, u takmičarskoj selekciji imamo dvije predstave sa njegovim potoisom”, rekao je Božović.
Purgatorije
On je podsjetio su u propratnom programu tri predstave koje je režirao Marković a na zatvaranju festiovala igraće će se njegova predstava Putujuće pozorište Šopalović.
“Nakon mnogo godina, naš prijatelj i pozorišni genije Jagoš Marković nije sa nama fizički prisutan ali je njegova duša zasigurno na ‘Purgatorijama'”, kazao je Božović, podsjećajući da je jedan od najvećih pozorišnih reditelja regiona, prerano preminuli Jagoš Marković, svoj posljednji komad “Ćelava pjevačica”, napravio prošle godine upravo na “Purgatorijama”.
Ovogodišnje izdanje festivala zvanično je otvorila rediteljka Tanja Mandić-Rigonat koja je istakla da je pozorište ogledalo svijeta, mjera društva, čovjeka i vremena u kojem nastaje.
“U svijetu kojeg potresaju ratovi, pustoši kapitalizam, pohlepa i antihumanizam, pozorište se ukazuje kao moguće mjesto opstanka čovjeka i čovječnosti. Umjetnici mogu da izađu na crtu haosu današnjeg brutalnog svijeta i svojim umjetničkim činom stvore novi poredak stvari u kojem se čovjek pita, u kojem postoji ljubav, istina, dobrota, ljepota, kao estetske i etičke kategorije – one koje spasavaju svijet buđenjem ljudske duše”, kazala je Mandić–Rigonat.
Međunarodni festival mediteranskog tatara „Purgatorije“ u Tivtu do kraja avgusta publici će priuštiti 35 pozorišnih i plesnih prestava, muzičkih i poetskih programa među kojima je i premijera nove pozorišne predstave u produkciji Centra za kulturu Tivat „Mirandolina“ u režiji Tatjane Mandić-Rigonat.
U takmičarskoj konkurenciji biće izvedeno deset predstava u produkciji teatarskih kuća iz zemalja bivše Jugoslavije koje je odabrao selektor ovogodišnjeg festivala, Boris Liješević.
Žiri “Purgatorija” čine Ljiljana Blagojević, glumica iz Srbije, Željka Turčinović, dramaturškinja iz Hrvatske, i Zoran Rakočević, reditelj iz Crne Gore.
Postizanje održivog razvoja kroz unapređenje infrastrukture i osiguravanje stabilnog i kvalitetnog snabdijevanja vodom za sve korisnike na crnogorskom primorju vizija je Regionalnog vodovoda Crnogorskog primorja, kazao je predsjednik Odbora direktora tog preduzeća, Zoran Lakušić.
On je rekao da dugoročna vizija uključuje efikasno upravljanje resursima i implementaciju inovativnih rješenja koja podržavaju ekološku održivost i ekonomski prosperitet.
“Ciljevi ovog Društva su prevashodno poboljšanje infrastrukture realizacijom razvojnih projekata kao što je izgradnja novih cjevovoda i poboljšanje postojećih postrojenja, kako bi se povećao kapacitet i efikasnost vodovodnog sistema”, naveo je Lakušić u saopštenju.
Kako je dodao, cilj je finansijska stabilnost kroz održavanje likvidnosti i obezbjeđivanje sredstava za buduće investicije kroz uvođenje posebnih naknada za investicije na crnogorskom primorju za hotele visokih kategorija.
Lakušić je kao ciljeve naveo sprovođenje naučnih istraživanja za utvrđivanje uzroka pada izdašnosti izvorišta i pronalaženje rješenja za poboljšanje izdašnosti izvorišta “Bolje sestre”, kao i kvalitetnu uslugu koja će osigurati konstantno i pouzdano snabdijevanje vodom za sve korisnike, posebno tokom turističke sezone kada je potražnja najveća.
On je kazao da će prioriteti u radu Regionalnog vodovoda biti unapređenje vodosnabdijevanja sa fokusom na projekte koji će povećati kapacitet snabdijevanja vodom kao što je izgradnja novog cjevovoda od prekidne komore “Prijevor” do Tivta, čime će se kapacitet povećati sa 330 na 750 litara u sekundi.
“Zatim modernizacija postrojenja implementacijom filterskog postrojenja za prečišćavanje jezerske vode kapaciteta 500 litara u sekundi, što će dodatno obezbijediti količinu dostupne vode, i podrška zaposlenima kroz unapređenje radnih uslova i prava zaposlenih”, naveo je Lakušić.
Prema njegovim riječima, prioritet će biti efikasno upravljanje finansijskim resursima i redovno servisiranje obaveza prema međunarodnim finansijskim institucijama kako bi se osigurala dugoročna održivost i stabilnost.
Lakušić je rekao da izgradnja pješčane ustave u koritu rijeke Morače u II zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre predstavlja projekat za očuvanje kvaliteta vode i povećanje kapaciteta izvorišta, što je od presudnog značaja za dugoročnu održivost sistema vodosnabdijevanja.
“Projekti vezani za proizvodnju električne energije korišćenjem potencijala sistema cjevovoda i solarnih izvora, unapređivanje sistema kvaliteta vode, uspostavljanje savremene laboratorije i centra za video nadzor svih objekata, kao i unapređenje informacionog sistema, su ključni koraci ka stvaranju održivog, modernog i efikasnog sistema vodosnabdijevanja”, istakao je Lakušić.
Kako je naveo, kroz IPA programe biće realizovan jedan dio projekata, uključujući nastavak projekta CROSSWATER+, Aqua projekat, koji obuhvata obnovu i proširenje monitoring stanica u zonama sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre, kao i izradu prekograničnih studija o površinskoj i podzemnoj vodi.
“Realizovaće se i SA Resilijent projekat, koji podrazumijeva dalje istraživanje izvorišta Bolje sestre, unapređenje hidrantske mreže i pristupnih saobraćajnica na objektima regionalnog vodovodnog sistema”, dodao je Lakušić.
On je naglasio da su ciljevi i prioriteti usmjereni na kontinuirano poboljšanje i održavanje visokih standarda u pružanju vodovodnih usluga.
Lakušić je ocijenio da će uvođenjem novih tehnologija, modernizacijom infrastrukture i pristupom održivom upravljanju vodnim resursima Regionalni vodovod doprinijeti poboljšanju kvaliteta života stanovništva na crnogorskom primorju.
“Podržaće i razvoj privrede i turizma, ojačati otpornost sistema vodosnabdijevanja na izazove u budućnosti i sami tim doprinijeće daljem razvoju Crne Gore”, poručio je Lakušić.
U Kolašinu je juče održano 49. državno takmičenje u pružanju prve pomoći, ekipe Opštinske organizacije Crvenog krsta Tivat, osvojile su drugo mjesto u obje kategorije.
Srebrne medalje i po tablet u Tivat donose, za ekipu podmlatka, Anja Vlahović, Vanja Čudović, Tijana Bulajić, Nikolina Petković, Anja Bojić i Kalina Ćetković.
Za ekipu omladine: David Joković, Maša Strahinja, Tamara Tujković, Julija Barba, Ana Jocić i Jana Bošković.
Iz Crvenog krsta Crne Gore je saopšteno da su sa Opštinskom organizacijom Crvenog krsta Kolašina, organizovali 49. državno takmičenje u pružanju prve pomoći, za ukupno 15 ekipa podmlatka i omladine iz 10 opština i Prijestonice.
XV Festival gudača- Perast 2024 organizuje koncert crnogorskog violiniste svjetskog glasa Romana Simovića. Koncert će se održati 24. 06. (ponedjeljak) u 21 sat u Katedrali sv. Tripuna u Kotoru.
Briljantna virtuoznost ROMANA SIMOVIĆA i urođena muzikalnost, pokretana bezgraničnom maštom, odvele su ga širom svih kontinenata, na kojima je nastupao u mnogim vodećim svjetskim dvoranama uključujući Кarnegi Hol u Njujorku, Veliku salu Кonzervatorijuma „Čajkovski“ u Moskvi, Marinski dvoranu u Sankt Peterburgu, Grand Opera haus u Tel-Avivu, Viktorija Hol u Ženevi, dvorane „Rudolfinum“ u Pragu, „Barbikan“ u Londonu, Art centar u Seulu, „Grig“ u Bergenu, „Rahmanjinov“ u Moskvi…
Roman Simović je dobitnik nagrada na brojnim međunarodnim takmičenjima među kojima se ističu priznanja „Rodolfo Lipicer“ (Italija, prva nagrada i 12 nagrada publike) i „Sion Vale“ (Švajcarska), te nagrade na takmičenjima violinista „Jampoljski“ (Rusija) i Henrika Vijenjavskog (Poljska), čime je uvršten među najistaknutije violinist njegove generacije.
U ulozi soliste, Roman Simović je nastupao sa vodećim svjetskim orkestrima poput Londonskog simfonijskog orkestra, Simfonijskog orchestra Marinski teatra, orkestra Teatro Ređo Torino, Simfonijskog orchestra Nove Škotske (Кanada), Кamernog orkestra „Franc List“ (Mađarska), Кamerate Bern (Švajcarska), Кamerate Salcburg (Austrija), Кamernog orkestra КRR-a (Turska), Filharmonije Poznanja, Praga, Sjevernog Brabanta (Holandija) i mnogim drugim, sarađujući sa dirigentima među kojima se ističu Valerij Gergijev, Antonio Papano, Danijel Harding, Đanandrea Noseda, Sajmon Retl, Кristijan Jarvi, Jirži Belohlavek, Pablo Eras Кasado i Nikolaj Znajder.
Roman Simović je pozivan i kontinuirano nastupa na različitim istaknutim festivalima kao što su festival u Verbijeu (Švajcarska), festival Bijele noći u Sankt Peterburgu, Transsibirski umjetnički festival Vadima Rjepina, Uskršnji festival Valerija Gergijeva u Moskvi, Dubrovački ljetnji festival u Hrvatskoj, Кotor Art u Crnoj Gori, BEMUS i NOMUS u Srbiji, Sion Vale u Švajcarskoj, festival u Bergenu (Norveška), festival Moskovska zima u Rusiji, Portogruaro u Italiji, Muzički festival Granadeu Španiji; sarađujući sa izuzetno poznatim umjetnicima kao što su Leonidas Кvakos, Juđa Vang, Tabea Cimerman, Miša Majski, Šlom Minc, Fransoa Lelu, Itamar Golan, Simon Trpčeski, Žanin Jansen, Julijan Rahlin, Vadim Rjepin… Roman Simović je gostujući profesor na Кraljevskoj muzičkoj akademiji u Londonu, FMU u Beogradu i na Akademiji umetnosti u Novom Sadu i posjeduje široko pedagoško iskustvo. Održao je majstorske kurseve u Sjedinjenim Američkim Državama, Velikoj Britaniji, Južnoj Кoreji, Japanu, Australiji, Italiji, Švedskoj, Švajcarskoj, Srbiji, Crnoj Gori, Izraelu, u kojima često nastupa na resitalima, kao solista sa orkestrom i u kamernim sastavima. Objavio veliki broj snimaka, među kojima su najistaknutija dva kompakt-diska za izdavačku kuću LSO na kojima diriguje gudačkim ansamblom Londonskog simfonijskog orkestra, zatim ostvarenja za Marijinsku izdavačku kuću na kojima su violinski koncerti Čajkovskog i Glazunova sa Gergijevim i Marijinskim orkestrom, kao i audio izdanje sa kompletnim Paganinijevim kaprisima za violinu solo.
Roman Simović se nalazi na poziciji koncertmajstora Londonskog simfonijskog orkestra od 2010. godine. Svira na violini Antonija Stradivarija iz 1709. godine koju mu je ustupio na korišćenje Džonatan Moulds.
Festival gudača je osnovan 2009. godine u cilju razvoja muzičke kulture, obrazovanja i edukacije, popularisanja klasične muzike, promocije kulturnih praksi na polju važnosti izvođačke umjetnosti, umrežavanja kreativnih stvaralaca i unaprijeđenja ukupne kulturne i turističke ponude Boke kotorske. Opravdao je svoje postojanje kvalitetom programa, raznovrsnim sadržajima, popularnošću i prepoznatljivom fizionomijom koja sve više privlači profesionalne muzičare, afirmisane umjetnike, pedagoge, mlade kreativce kao i ljubitelje klasične muzike. Festival je izrastao u manifestaciju po kojoj se prepoznaje kulturno ljeto u Perastu a poseban stimulans je okruženje stvoreno za kulturu i umjetnost.
Manifestacija ima međunarodni karakter promotivno edukativnog tipa. Sa lokalnom zajednicom je povezan na način predstavljanja originalnih koncepcija i promociji umjetničke muzike visokog kvaliteta. Poštujući kulturno naslijeđe i unaprijeđujući ukupnu kulturnu i trističku ponudu Perasta, Kotora i Boke kotorske u cjelini, Festival gudača nastavlja da širi svoje aktivnosti kroz saradnju sa brojnim organizacijama, pojedincima i asocijacijama. Ovogodišnje izdanje je planirano u nekoliko segmenata a poseban događaj, na samom početku je koncert proslavljenog violiniste Romana Simovića. Pored brojnih koncerata umjetničke muzike planirane su radionice za sve profile gudača, edukativni programi, debate, predavanja i ostali prateći sadržaji.
